USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine“ br. 85/10 / pročišćeni tekst I 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJE ZAKONA POSTIĆI

Ocjena stanja

Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, Europska unija uvela je niz opsežnih i do sada nezabilježenih paketa – za sada njih 17, sankcija protiv Ruske Federacije, te Bjelarus i Irana. Njima se dopunjuju već postojeće mjere koje su uvedene protiv Ruske Federacije nakon što je 2014. nezakonito pripojila Krim, te nije provela sporazume iz Minska. Sankcije uključuju ciljane mjere ograničavanja (pojedinačne sankcije), gospodarske mjere i mjere u području viza. Cilj gospodarskih sankcija je osigurati da Ruska Federacija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela i učinkovito onemogućiti njezinu sposobnost za daljnju agresiju,. Pojedinačne sankcije usmjerene su na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine ili koje imaju korist od tih djelovanja. Do sada je u Europskoj uniji blokirano preko 21,5 milijardi Eura imovine ruskih fizičkih i pravnih osoba, a na području Europske unije i G7 država blokirano je 300 milijardi Eura imovine Ruske središnje banke. Time se osigurava da ta sredstva ne mogu biti korištena u cilju potpore ruskoj agresiji protiv Ukrajine te da u jednom dijelu omoguće konkretnu pomoć Ukrajini za obranu i obnovu. Kao država članica Europske unije, Republika Hrvatska dužna je učinkovito doprinijeti provođenju sankcija koje je Europska unija uvela i uvodi protiv Ruske Federacije. Ovakva situacija dovela je do višestrukog uvećanja obima mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska mora provoditi.

Europska unija sve više jača svoj pritisak na Rusku Federaciju, te je stoga odlučeno da se pristupi izradi zajedničkih definicija kaznenih dijela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja, a sve u cilju kako bi se pojačala primjena i ujednačila postupanja, što posljedično dovodi do otežavanja i onemogućavanja izbjegavanja i zaobilaženja Unijinih mjera ograničavanja. Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29.4.2024.) usvojena je dana 24. travnja 2024. Obveza svih država članica Europske unije je da ovu direktivu prenesu u svoja nacionalna zakonodavstva.

Primjena i provođenje mjera ograničavanja u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o mjerama ograničavanja koji je na snazi od 15. studenog 2023. godine, a objavljen u Narodnim novinama 133/2023. Budući su kaznena djela kršenja mjera ograničavana obuhvaćena kaznenim odredbama ovoga Zakona, nužno je bilo pristupiti izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, a u svrhu ujednačavanja izričaja s Direktivom, te ispunjavanja obveze njezinog preuzimanja u hrvatski pravni sustav.

Kada se pristupilo izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, iskorištena je i mogućnost reguliranja nekih dodatnih pitanja za čije jasnije rješavanje se pojavila potreba u praksi provedbe zakona.

Osim izmjena i dopuna u postojećem Zakonu o mjerama ograničavanja, neki od drugih pravnih propisa u Republici Hrvatskoj već sadrže odredbe koje odgovaraju pojedinim dijelovima Direktive, te stoga nije bilo nužno raditi neke posebne izmjene i dopune.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Zakonom se prvenstveno u pravni sustav Republike Hrvatske preuzimaju odredbe Direktive (EU) o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Prvenstveno se to odnosi na definicije kaznenih dijela koje bi s predloženim izmjenama i dopunama bile istovjetne onima koje propisuje Direktiva, a određene izmjene su učinjene i u prekršajnim odredbama.

Mijenjaju se i određene definicije pojmova kako bi iste bili usklađene s Direktivom.

Također, regulira se, kako je traženo Direktivom, i prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija, te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje.

Ovim zakonskim prijedlogom se dodatno regulira i pitanje obveze čuvanja dokumentacije prikupljene primjenom Zakona o mjerama ograničavanja, te se određuju precizno vrste dokumentacije.

Dodatno se regulira i pitanje provedbe ovrhe nad sredstvima koja su zamrznuta kao posljedica primjene mjera ograničavanja, kao i dostave podataka od strane kreditnih institucija.

Posljedice koje će se donošenjem Zakona postići

Ovim će Zakonom u zakonodavni sustav Republike Hrvatske biti preuzeta Direktiva (EU) o definiciji kaznenih dijela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Izmjenama će kaznene odredbe u Zakonu o mjerama ograničavanja biti ujednačene s onima iz Direktive, te time i s ostalim zakonodavstvima država članica Europske unije, što će značajno doprinijeti lakšem detektiranju i procesuiranje kaznenih dijela kršenja i izbjegavanja sankcija. Ovo je posebno bitno zbog znatnog prekograničnog karaktera takvih kaznenih dijela, koja vrlo često traže koordinaciju i suradnju organa kaznenog progona više država članica.

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga Zakona u hitnom postupku nalazi se u članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20, 86/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), prema kojemu se zakoni mogu donositi u hitnom postupku u slučaju da to zahtijevaju osobito opravdani državni razlozi.

Razlog žurnosti je što se Republika Hrvatska ima obvezu preuzimana Direktive (EU) o definiciji kaznenih dijela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Žurnost je posebno bitna kako bi Republika Hrvatska izbjegla mogućnost da protiv nje bude pokrenut sudski postupak za kršenje prava Europske unije.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MJERAMA OGRANIČAVANJA

Članak 1.

U Zakonu o mjerama ograničavanja („Narodne novine“ broj 133/2023) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

„Članak 1.a

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29.4.2024.) . “

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

„(1) Mjerama ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

1. mjere Europske unije koje se donose na temelju članka 29. Ugovora o Europskoj uniji ili na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

2. mjere utvrđene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda

3. mjere drugih međunarodnih organizacija koje obvezuju Republiku Hrvatsku sukladno međunarodnom pravu i

4. mjere donesene odlukom Vlade na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

(2) Mjere ograničavanja obuhvaćaju:

1. ograničenje raspolaganja imovinom

2. zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabranu tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske

3. potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa

4. potpuno ili djelomično ograničenje trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga te poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija

5. embargo na oružje i vojnu opremu

6. prekid diplomatskih odnosa i

7. druge mjere u skladu s međunarodnim i europskim pravom.

(3) Osoba, subjekt ili tijelo obuhvaćen mjerama ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: subjekt obuhvaćen mjerama ograničavanja) znači fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koje je predmet mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj.

(4) Imovinom se smatraju sredstva i gospodarski izvori:

1. sredstva podrazumijevaju financijsku imovinu i koristi bilo koje vrste, uključujući, ali ne ograničavajući se na gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, platne naloge i druge platne instrumente, depozite u financijskim institucijama ili drugim subjektima, stanja na računima, dugove i dužničke obveze, vrijednosne papire i dužničke instrumente kojima se trguje javno i privatno, uključujući dionice i udjele, potvrde o vrijednosnim papirima, obveznice, mjenice, varante, zadužnice i ugovore o financijskim izvedenicama, kamate, dividende ili druge prihode od imovine ili vrijednost koja je proizišla iz imovine ili je ostvarena njome, kredite, prava prijeboja, jamstva, garancije za dobro izvršenje posla ili druge financijske obveze, akreditive, teretnice, kupoprodajne ugovore, dokumente kojima se dokazuje udio u sredstvima ili financijskim izvorima, kriptoimovinu kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća

2.  gospodarski izvori podrazumijevaju imovinu bilo koje vrste, materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, koja nije sredstva, ali koja se može upotrijebiti za stjecanje financijskih sredstava, robe ili usluga.

(5) Ograničavanjem raspolaganja imovinom u smislu ovog Zakona, među ostalim smatra se:

1. zamrzavanje svih sredstava i gospodarskih izvora koji su u vlasništvu, posjedu, pod kontrolom ili na drugi način pripadaju subjektu obuhvaćenom mjerama ograničavanja ili njemu povezanim osobama

2. odbijanje da se sredstva i gospodarski izvori  stave na raspolaganje, izravno ili neizravno, u  ili za korist subjekta uvrštenog na popis ili njemu povezanim osobama.

(6) Zamrzavanje sredstava, u smislu ovoga Zakona, među ostalim, znači sprječavanje svakog premještaja, prijenosa, izmjene ili upotrebe sredstava ili pristupa sredstvima ili raspolaganja sredstvima na način koji bi doveo do promjene njihove količine ili u njihovom obujmu, iznosu, lokaciji, vlasništvu, posjedu, naravi, odredištu ili do promjene koja bi omogućila uporabu i korištenje tih sredstava, uključujući upravljanje portfeljem.

(7) Zamrzavanje gospodarskih izvora, u smislu ovoga Zakona, znači sprječavanje upotrebe gospodarskih izvora za stjecanje sredstava, robe ili usluga na bilo koji način, uključujući, ali ne ograničavajući se na njihovu prodaju, najam, zakup ili zalog.

(8) Ograničenje iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na priljev na zamrznute račune na osnovi kamata odnosno drugih prihoda tih računa, pod uvjetom da se na svaku takvu kamatu odnosno prihod i dalje primjenjuje odredba stavka 5. točke 1. ovoga članka.

(9) Odredba stavka 5. točke 2. ovoga članka ne sprječava priljev na zamrznuti račun sredstva transferiranih od trećih osoba u korist računa subjekta prema kojem se primjenjuju mjere ograničavanja, pod uvjetom da su svi takvi priljevi po tom računu također zamrznuti.

(10) Povezanom osobom, u smislu ovoga Zakona, smatra se fizička ili pravna osoba ili drugi subjekt ili tijelo povezano s osobom, subjektom ili tijelom obuhvaćenim mjerama ograničavanja, a koja izravno ili neizravno putem jednoga ili više posrednika ima kontrolu nad osobom, subjektom ili tijelom obuhvaćenom mjerama ograničavanja ili je pod kontrolom osobe, subjekta ili tijela obuhvaćenog mjerama ograničavanja.

(11) Izuzeće od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje nije potrebno odobrenje nadležnog tijela jer je kao izuzeće propisano pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.

(12) Odstupanje od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela iz članka 12. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.

(13) Zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora u pogledu kaznenog postupka smatra se privremenim mjerama osiguranja propisanima zakonom kojim se uređuje kazneni postupak.“

Članak 3.

U članku 7. iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7.

„(6) Ako Financijska agencija provodi ovrhu na teret ili u korist osobe, subjekta ili tijela za kojeg naknadno sazna ili zaprimi obavijest da je obuhvaćeno mjerama ograničavanja, prestat će s daljnjom provedbe ovrhe do zaprimanja odluke nadležnog tijela iz članka 12. ovoga Zakona o postupanju Financijske agencije u provedbi ovrhe.

(7) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret ili u korist osobe, subjekta ili tijela za kojeg ima saznanja da je obuhvaćeno mjerama ograničavanja, Financijska agencija će osnovu za plaćanje upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i prestat će s daljnjom provedbe ovrhe do zaprimanja odluke nadležnog tijela iz članka 12. ovoga Zakona o postupanju Financijske agencije u provedbi ovrhe . ”

Dosadašnji stavci 6.,7.,8. i 9. postaju stavci 8.,9.,10. i 11.

Članak 4.

U članku 8. stavcima 15., 16., 17. i 18. riječ "međunarodne" briše se.

Stavci 19. i 20. mijenjaju se i glase:

„(19) Subjekti iz stavka 2. ovoga članka mogu, najdulje na rok od deset radnih dana, privremeno ograničiti raspolaganje gospodarskim izvorima i sredstvima kada je nužno provjeriti podatke o određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada postoje razlozi za sumnju da su gospodarski izvori, sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

(20) Nakon isteka roka iz stavka 19. ovoga članka subjekti iz stavka 2. ovoga članka, ako utvrde da su gospodarski izvori, sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, dužni su primijeniti tu mjeru ograničavanja.“

Iza stavka 24. dodaje se novi stavak 25. koji glasi:

„(25) Osim obveze iz stavka 24. ovoga članka, subjekti nadzora koje nadziru Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su o primjeni mjera ograničavanja izvijestiti i ministarstvo zaduženo za financije i Financijsku agenciju“

Dosadašnji stavci 25. i 26. postaju stavci 26. i 27.

Članak 5.

U članku 12. stavak 1. točka 1. briše se riječ „financijskim“.

U članku 12. stavak 1. točka 1. pod-točka h. briše se riječ „financijska.

Članak 6.

U članku 16. iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:

„(9) Ministarstvo zaduženo za pravosuđe, u suradnji s nadležnim tijelima kaznenog progona, prikuplja i dostavlja Europskoj komisiji, najmanje jednom godišnje, objedinjene statističke podatke o kaznenim djelima iz članka 21. ovoga Zakona koji uključuju:

- broj prijavljenih kaznenih djela i broj kaznenih djela u odnosu na koje su donesene presude

- broj predmeta u odnosu na koje je sud donio rješenje o odbacivanju optužnice i rješenje o obustavi kaznenog postupka, uključujući i one za koje je nastupila zastara kaznenog progona

- broj fizičkih osoba u odnosu na koja su donesena rješenja o provođenju istrage te podignute optužnice i broj fizičkih osoba u odnosu na koje su donesene presude

- broj pravnih osoba u odnosu na koja su donesena rješenja o provođenju istrage i broj pravnih osoba u odnosu na koje su donesene presude

- vrste i visine izrečenih sankcija

(10) Ministarstvo nadležno za pravosuđe najmanje svake tri godine priprema konsolidirani pregled statistika iz stavka 9. ovoga članka, a isti se objavljuje na njegovim mrežnim stranicama, kao i na mrežnim stranicama tijela kaznenog progona.“

Članak 7.

U članku 17. stavku 5. riječi "stavaka 2. i 3." zamjenjuju se riječima "stavaka 3. i 4.".

U stavku 6. riječi "stavcima 2. i 3." zamjenjuju se riječima "stavcima 3. i 4.".

Članak 8.

Naziv dijela petog mijenja se i glasi: „Zaštita osobnih i drugih podataka te čuvanje podataka“.

Članak 9.

U članku 19. stavku 1. riječ „međunarodnih“ briše se.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3)Subjekti i nadležna tijela iz članka 8., nadležna tijela iz članka 12., te nadzorna tijela iz članka 13. ovoga Zakona međusobno surađuju te razmjenjuju podatke i informacije kojima raspolažu, a koje su drugom tijelu potrebne za obavljanje zadaća temeljem ovoga Zakona u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka ili zaštita klasificiranih podataka i ostalih propisa kojima se uređuje povjerljivost podataka.

(4)Tijelo iz stavka 3. ovoga članka ovlašteno je podatke dobivene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka proslijediti tijelima Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija iz članka 4. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ako je to potrebno za provedbu pravnih akata o mjerama ograničavanja Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku.“

Članak 10.

Iza članka 19. dodaje se članak 19.a koji glasi:

„Članak 19.a

(1)Subjekt nadzora iz članka 15. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata čuvati deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa odnosno provjere podataka iz članka 8. stavka 19. ovoga Zakona.

(2)Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1.zapise o provedenim provjerama subjekata i sredstava

2.podatke, informacije i dokumentaciju prikupljene tijekom provjere podataka

3.dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera ograničavanja.

(3)Obveznik iz članka 8. ovoga Zakona dužan je nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

(4)Opseg dokumentacije o sredstvima iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija ili aktivnosti kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak."

Članak 11.

U članku 20. riječ „međunarodnim“ briše se.

Članak 12.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„(1)Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se:

a)tko izravno ili neizravno stavi na raspolaganje sredstva ili gospodarske izvore osobi, subjektu ili tijelu obuhvaćenom mjerama ograničavanja, ili u njihovu korist, ako se time krši mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

b)tko ne zamrzne sredstva ili gospodarske izvore koji pripadaju osobi, subjektu ili tijelu obuhvaćenom mjerama ograničavanja ili su u njihovom vlasništvu ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, ako se time se krši mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

c)tko omogući fizičkoj osobi obuhvaćenoj mjerama ograničavanja ulazak na državno područje Republike Hrvatske ili da preko njega prođe, ako se time krši zabrana ulaska na državno područje Republike Hrvatske

d)tko sklopi ili nastavi transakciju s trećom državom, tijelom treće države, subjektom ili tijelom koje je izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom treće države ili tijela treće države, uključujući dodjelu ili nastavak izvršenja ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o koncesiji, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

e)tko trguje robom, obavi njezin uvoz, izvoz, prodaju, kupnju, prijenos, provoz ili prijevoz, pruži brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

f)tko pruži financijsku uslugu ili obavlja financijsku aktivnost, ukoliko zabrana ili ograničavanje tog poslovanja predstavlja mjeru ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

g)tko pruži uslugu koja nije navedena u točki f. ukoliko zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

h) tko zaobiđe mjere ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj:

1. korištenjem ili prijenosom trećoj strani sredstava ili gospodarskih izvora ili na drugi način raspolaganjem tim sredstvima i gospodarskim izvorima koji su u izravnom ili neizravnom vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom osobe, subjekta ili tijela obuhvaćenom mjerama ograničavanja, a koji trebaju biti zamrznuti sukladno mjeri ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj, kako bi se prikrila ta sredstva ili ti gospodarski izvori

2. tako što pruži lažnu ili obmanjujuću informaciju kako bi se prikrila činjenica da je osoba, subjekt ili tijelo obuhvaćeno mjerama ograničavanja, krajnji vlasnik ili korisnik sredstava ili gospodarskih izvora koji trebaju biti zamrznuti sukladno mjeri ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

3. kao fizička osoba ili kao zastupnik subjekta ili tijela obuhvaćenog mjerama ograničavanja, neispunjenjem obveze da nadležnom javnopravnom tijelu Republike Hrvatske prijavi sredstva ili gospodarske izvore koji se nalaze na području Republike Hrvatske, koja im pripadaju, ili su u njihovom vlasništvu ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, a podliježu mjeri ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

4. tako što ne ispuni obvezu da se nadležnom javnopravnom tijelu Republike Hrvatske dostavi informaciju dobivenu u obavljanju profesionalne djelatnosti, o zamrznutim i nezamrznutim sredstvima ili gospodarskim izvorima koji se nalaze na području Republike Hrvatske, a koja pripadaju osobama, subjektima ili tijelima obuhvaćenim mjerama ograničavanja ili su u njihovom vlasništvu, ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, a podliježu mjeri ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

i) tko prekrši ili ne ispuni uvjet iz odobrenja koje je izdalo nadležno tijelo Republike Hrvatske za obavljanje aktivnosti, a bez kojeg bi odobrenja obavljanje aktivnosti predstavljalo kršenje mjere ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj

j)tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja potpunog ili djelomičnog ograničenja trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija te embarga na oružje i vojnu opremu, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj

k)tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja raspolaganja imovinom, zabrane ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabrane tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj.

(2)Ako kazneno djelo iz stavka 1. uključuje sredstva i gospodarske izvore u vrijednosti od najmanje 100.000,00 eura ili je ostvarena znatna imovinska korist ili je kazneno djelo počinjeno u obavljanju posla, profesije ili dužnosti kršenjem profesionalnih obveza, počinitelj će se kaznit kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(4)Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(5) Ne predstavlja kazneno djelo postupanje navedeno u stavku 1. točki e) ovog članka ako obuhvaća robu, brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom čija je vrijednost manja od 10.000,00, eura osim ako je riječ o robi uvrštenoj na Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije ili na robu s dvojnom namjenom navedenu u prilozima I. i IV. Uredbi (EU) 2021/821.

(6) Pružanje humanitarne pomoći osobama kojima je potrebna pomoć ili aktivnosti kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe, a koje se pružaju u skladu s načelima nepristranosti, čovječnosti, neutralnosti i neovisnosti te, ako je to primjenjivo, s međunarodnim humanitarnim pravom, ne predstavlja kršenje mjere ograničenja na snazi u Republici Hrvatskoj.

(7) Ne postoji obveza za pravne stručnjake da u skladu s mjerom ograničenja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj prijavljuju informacije koje prime od jedne od svojih stranaka ili koje dobiju o njoj tijekom utvrđivanja pravnog položaja te stranke ili tijekom obavljanja zadaće obrane ili zastupanja te stranke u sudskim postupcima ili u vezi s njima, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvih postupaka.

Članak 13.

Članak 22. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4500,00 do 90.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba i drugi subjekt, koji su dužni postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona:

1. ako najkasnije sljedeći radni dan o primijenjenoj mjeri ograničavanja ne izvijesti tijelo koje vodi Zbirku podataka i nadležno nadzorno tijelo ili izvješće ne dostavi na način i u sadržaju koji propiše Vlada (članak 8. stavak 24. i članak 16. stavci 1. i 2.)

2. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijesti tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o okolnostima koje je utvrdio koje upućuje na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja posredstvom povezanih osoba ili na drugi način (članak 8. stavak 26.)

3. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijesti tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o informacijama za koje zna da su mu potrebne za provođenje mjere (članak 8. stavak 26.)

4. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 14. stavak 2. točka 2.)

5. ako na zahtjev nadzornog tijela ne dostavi zatražene podatke i informacije ili ih ne dostavi u roku koji odredi nadzorno tijelo (članak 14. stavak 6.)

6. ako ne donese pisane politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja ili ih ne provodi u praksi ili ih najmanje jednom godišnje ne ažurira (članak 15. stavak 1.)

7. ako pisane politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja ne donese upravljačko tijelo pravne osobe (članak 15. stavak 1.)

8. ako ne integrira politike, kontrole i postupke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona u svoj sustav unutarnjih kontrola (članak 15. stavak 2.)

9. ako politike, kontrole i postupci za provođenje mjera ograničavanja koje je donio ne uključuju sve propisane elemente (članak 15. stavak 3.)

10. ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata ne čuva deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa odnosno provjere podataka iz članka 8. stavka 19. ovoga Zakona ili je dokumentacija nepotpuna (članak 19.a stavci 1., 2. i 4.).

11. tko trguje robom, obavi njezin uvoz, izvoz, prodaju, kupnju, prijenos, provoz ili prijevoz, pruži brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja u Republici Hrvatskoj, čija vrijednost je manja od 10.000 Eura a veća od 1.000 Eura.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 4500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 45.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija izreći će se novčana kazna u iznosu do 130.000,00 eura.“

Članak 14.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom dodaje se novi članak u Zakon o mjerama ograničavanja koji naznačuje kako se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29.4.2024.).

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se članak 4. Zakona o mjerama ograničavanja koji sadrži definicije pojmova.

Uz članak 3.

Ovim se člankom u članku 7. dodaju novi stavci 6. i 7. kojima se regulira pitanje ovrhe nad sredstvima nad kojima je primijenjena mjera ograničavanja.

Uz članak 4.

Ovim se člankom u članku 8. Zakona o mjerama ograničavanja mijenjaju stavci 19. i 20. u kojima se termin „financijska sredstva“ mijenja u „sredstva“, te se dodaje novi stavak 25. kojim se regulira dodatna obveza dostavljanja podataka od strane kreditnih institucija.

Uz članak 5.

Ovim se člankom mijenja članak 12. stavak 1. i to na način da se termin „financijska sredstva mijenja u „sredstva“.

Uz članak 6.

Ovim se člankom u članak 16. Zakona o mjerama ograničavanja dodaju stavci 9. i 10. kojima se regulira vrsta statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija, njihovo slanje Europskoj komisiji, te njihovo periodično javno objavljivanje.

Uz članak 7.

Ovim se člankom u članku 17. stavcima 5. i 6. mijenjaju pozivanja na druge stavke.

Uz članak 8.

Ovim se člankom mijenja naziv dijela petog Zakona o mjerama ograničavanja na način da se dodaje pojam „čuvanje podataka“.

Uz članak 9.

Ovim se člankom u članak 19. Zakona o mjerama ograničavanja dodaju novi stavci 3. i 4. kojima se regulira razmjena informacija između nadležnih tijela za provedbu Zakona o mjerama ograničavanja, te razmjena informacija s nadležnim tijelima EU i UN-a.

Uz članak 10.

Ovim se člankom dodaje novi članak 19. a koji regulira pitanje obveze čuvanja dokumentacije prikupljene primjenom Zakona o mjerama ograničavanja, te se određuje precizno vrsta takve dokumentacije.

Uz članak 11.

Ovim se člankom u članku 20. Zakona o mjerama ograničavanja briše riječ „međunarodnim“.

Uz članak 12.

Ovim se člankom mijenja članak 21. Zakona o mjerama ograničavanja, te se njime kaznene odredbe dovode u potpuno suglasje s Direktivom.

Uz članak 13.

Ovim se člankom mijenja članak 22. Zakona o mjerama ograničavanja, te se njime prekršajne odredbe dovode u potpuno suglasje s Direktivom.

Uz članak 14.

Ovim se člankom regulira stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja.