I.       USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

            Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.      OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.      Ocjena stanja

Područje regionalnoga razvoja uređeno je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18), posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima, otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredaba navedenih zakona.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeni su ciljevi i načela politike i strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem na središnjoj razini, upravljanje na razini statističke regije te usuglašavanje prioriteta razvoja središnje i područne (regionalne) razine, upravljanje na razini područne (regionalne) samouprave te na razini lokalne samouprave, ustrojavanje i vođenje Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, definicija potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanoga razvoja, praćenje provedbe politike regionalnoga razvoja, vrednovanje planskih dokumenata, kao i izvještavanje nadležnih tijela u ovom području.

Do danas je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izmijenjen i dopunjen dva puta.

Prvim izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) dodatno su uređena pitanja sklapanja razvojnog sporazuma, poslova i postupka akreditacije regionalnih koordinatora, vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima. Propisano je da se regionalne razvojne agencije (regionalni koordinatori) osnivaju kao javne ustanove. Brisane su odredbe važećeg propisa kojima su bile propisane mjere za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima, koje su ostale na snazi do stupanja na snagu Zakona o potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 118/18). Također je brisana odredba o ustrojavanju Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja budući da je navedena materija uređena Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17 i 151/22).

Drugim izmjenama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 118/18), u provedbi Zaključka Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine, u djelokrug Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ponovno su propisani poslovi ustroja i vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija te vođenja akreditacijskoga postupka za regionalne koordinatore, vezano uz prestanak rada Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

                        2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Strateško planiranje regionalnoga razvoja

Procesu izrade novog Zakona pristupilo se vodeći računa o potrebi usklađenja sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br.123/17, 151/22) kojim je uređen sustav strateškoga planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama, odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškoga planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.

Strateško planiranje regionalnoga razvoja potrebno je uskladiti s odredbama navedenoga Zakona, a akte strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine te drugim nacionalnim i EU aktima  od značaja za regionalni razvoj.

Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja propisani ovim Zakonom su:

- planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

- planovi razvoja jedinica lokalne samouprave te

       - strategije razvoja urbanoga područja.

Planovi razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave i planovi razvoja jedinica lokalne samouprave uređeni su zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba temeljni je srednjoročni akt strateškoga planiranja jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba koji donosi županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba. Njime se utvrđuje srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno za Grad Zagreb. Također se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškoga planiranja: Nacionalne razvojne strategije te sektorskih i višesektorskih strategija.

Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave su srednjoročni akti strateškoga planiranja važni za jedinice lokalne samouprave kojima se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških i posebnih ciljeva iz nacionalnih planova i planova razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave. Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nije u obvezi izrađivati plan razvoja jedinice lokalne samouprave.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u planiranju regionalnoga razvoja dužne su ponajprije voditi brigu o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka odrediti prioritetne ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja. Pri tome se treba napraviti procjena ranjivosti i rizika od klimatskih promjena i procjena postizanja klimatske neutralnosti sukladno nacionalnim ciljevima. Ovisno o identificiranim ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u aktima strateškoga planiranja dužne su posebno planirati demografske mjere (mjere usmjerene unaprjeđenju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta,mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu, posebno u deficitarnim zanimanjima); socijalne mjere (mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja); gospodarske mjere (mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne, istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivoga turizma i stavljanje u funkciju kulturne i prirodne baštine,razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnog razvoja) i prostorno-okolišne mjere (mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranoga krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama).

Strategija razvoja urbanoga područja akt je strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja kojim se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja. Nositelj je izrade strategije razvoja urbanoga područja grad koji je njegovo središte uz uključenost svih jedinica lokalne samouprave u sastavu urbanoga područja. Ministarstvo nadležno za poslove regionalnoga razvoja (dalje u tekstu: Ministarstvo) izrađuje Smjernice za uspostavu urbanih područja te izradu, praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku u provedbi strategija razvoja urbanih područja.

Razvojni sporazum

Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike regionalnoga razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje triju jedinica područne (regionalne) samouprave.

Razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike regionalnoga razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa, na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

Administrativne i stručne poslove vezane uz pripremu razvojnog sporazuma obavlja Ministarstvo. Sadržaj, postupak izrade i sklapanja razvojnog sporazuma propisuje ministar nadležan za poslove regionalnoga razvoja (dalje u tekstu: ministar) pravilnikom .

Indeks razvijenosti

Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti. Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) uredbom. Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti.

U skladu s provedenim postupkom ocjenjivanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti utvrđuju se potpomognuta područja.

Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima

Status potpomognutoga područja stječu:

– jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstane u I. ili II. skupinu iz članka 18. ovoga Zakona

– jedinice lokalne samouprave razvrstane u I., II., III. ili IV. skupinu iz članka 19. ovoga Zakona.

Rok za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave produžuje se s tri na pet godina. Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

U svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja, odnosno posebnosti s kojima se suočavaju, brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske koja zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja smatraju se područjima s razvojnim posebnostima. Razvojna politika i upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja, otoka, pograničnih područja i ostalih područja s razvojnim posebnostima mogu se urediti posebnim zakonima ili odgovarajućim programsko-planskim dokumentima. Upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja i otoka uređuju se posebnim zakonima.

Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje kojim, sukladno posebnom zakonu, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 5.000.000,00 eura ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem.

Naknada se osigurava iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg netoprihoda koji ostvari javna ustanova u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave.

Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave, a može iznositi:

–        za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19., odnosno za potpomognuta područja do 6 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja

–        za jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu prema indeksu razvijenosti iz članka 19., do 5 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja

–        za jedinice lokalne samouprave razvrstane od VI. do VIII. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19., do 4 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.

Zakonskim prijedlogom predviđeno je utvrđivanje prava na porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit.

Urbani razvoj

Budući da se u skladu s EU regulativom u programskom razdoblju 2021.–2027. minimalno 8 % alokacije iz Europskog fonda za regionalni razvoj treba usmjeriti za poticanje održivog urbanog razvoja, Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku. Ciljevi održivog urbanog razvoja usklađeni su s Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine, Poveljom o urbanom razvoju Republike Hrvatske te Urbanom agendom Europske unije koja promiče suradnju između država članica, gradova, Europske komisije i drugih dionika u namjeri postizanja održivog urbanog razvoja, UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030., UN-ovom Novom Urbanom agendom, Poveljom iz Leipziga te Teritorijalnom agendom 2030.

Održivi urbani razvoj usmjeren je osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja već i svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.

Održivi urbani razvoj Ministarstvo provodi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja i drugih teritorijalnih alata.

U cilju uspješne koordinacije i provedbe ciljeva održivog urbanog razvoja Vlada osniva Vijeće za urbani razvoj koje čine: predstavnici ministarstava, gradonačelnici urbanih aglomeracija, gradonačelnici većih urbanih područja, gradonačelnici manjih urbanih područja koja su sjedišta županija, predstavnici Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. U rad Vijeća mogu se prema potrebi uključiti predstavnici drugih tijela i institucija od važnosti za urbani razvoj. .

Institucionalni okvir

Ministarstvo je nositelj politike regionalnoga razvoja. Zakonom se propisuje osnivanje Vijeća za regionalni razvoj i Vijeća za lokalni razvoj za potrebe usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske, osiguranja aktivnoga doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, koordinacije vladinih sektorskih politika na regionalnoj i lokalnoj razini kao i savjetovanja pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenja napretka u postizanju uravnoteženog i održivog regionalnoga razvoja. 

Vijeće za regionalni razvoj čine: predstavnici ministarstava, predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave, te član odbora Hrvatskog sabora nadležnoga za regionalni razvoj.

Vijeće za lokalni razvoj čine: predstavnici ministarstava, predstavnici općina, predstavnici Hrvatske zajednice općina i član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj

U rad vijeća mogu se prema potrebi uključiti predstavnici drugih tijela i institucija od važnosti za višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom vijeća, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

Za potrebe koordinacije regionalnih politika Vlada osniva savjete: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku. Članove savjeta odlukom imenuje i razrješuje Vlada, predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom savjeta, dok funkciju zamjenika obnaša ministar.

Institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini čine regionalne razvojne agencije te partnersko vijeće za područje županije. Naime, u svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnoga razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (dalje u tekstu: regionalni koordinator). Osnivači regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora.

Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku.

Poslovi regionalnih koordinatora koje obavljaju u okviru svojih javnih ovlasti kao i poslovi koje obavljaju od javnog interesa u skladu su s odredbama Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Nadzor nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora utvrđenih ovim Zakonom obavlja Ministarstvo. Voditelj poslovanja regionalnoga koordinatora je ravnatelj. Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji regionalnih koordinatora imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove. Na prava i obveze ravnatelja regionalnih koordinatora koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se posebni zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

Ministarstvo provodi postupak akreditacije regionalnih koordinatora na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnoga koordinatora za učinkovito i djelotvorno obavljanje poslova definiranih ovim Zakonom te o tome donosi odluku. Odluka se izdaje za razdoblje u skladu s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.  

Županija odlukom osniva partnersko vijeće za područje županije (dalje u tekstu: županijsko partnerstvo) zbog potrebe sudjelovanja u donošenju plana razvoja županije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja. Veliki gradovi određeni zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.

Institucionalni okvir na lokalnoj razini čine lokalne razvojne agencije i lokalni koordinatori te partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave i partnersko vijeće za urbano područje. Odredbe Zakona vezane za lokalne razvojne agencije i lokalne koordinatore usklađene su sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske na način da izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokalnu razvojnu agenciju za obavljanje poslova lokalnoga koordinatora. Zakonom su utvrđeni poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora.

Jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno strategije razvoja urbanoga područja inicira osnivanje partnerskoga vijeća za područje jedinice lokalne samouprave odnosno za urbano područje ako se radi o gradu središtu urbanoga područja.

Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave osniva se odlukom izvršnog tijela radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja jedinice lokalne samouprave, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

Partnersko vijeće za urbano područje osniva se odlukom grada središta urbanoga područja radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanoga područja, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija.

Praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja kao i vrednovanje navedenih akata provodi se u skladu sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Izvješćivanje o provedbi planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi se u skladu sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Izvješćivanje o provedbi strategija razvoja urbanoga područja provodi se u skladu sa Smjernicama koje donosi Ministarstvo.

Vlada godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije.

            3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

U 2021. godini donesena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (Narodne novine, broj 13/21), dugoročni akt strateškoga planiranja te hijerarhijski najviši akt strateškoga planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika, propisan Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Donošenjem Zakona postići će se usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17, 151/22). Regulira se planiranje regionalnoga razvoja, definiraju akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja, sadržaj akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja, odnosno glavne skupine mjera koje su nositelji akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja dužni planirati. To su demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.

Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline ne izrađuje plan razvoja jedinice lokalne samouprave.

Zakonom je stvoren temelj za donošenje strategije razvoja urbanoga područja, temeljnog akta strateškoga planiranja kojim se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja.

Od akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja propisanih ovim Zakonom obvezno je donošenje planova razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

Osigurana je usklađenost propisanih akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja s Nacionalnom razvojnom strategijom te drugim nacionalnim i EU aktima strateškoga planiranja od značaja za regionalni razvoj.

Unaprijeđene su odredbe vezane za razvojni sporazum koji se sklapa na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

Postavljena je zakonska osnova za osnivanje savjeta za potrebe koordinacije regionalnih politika.

Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje osigurava se novčana naknada iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari od prodaje ulaznica. Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

Ministarstvo utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit.

Zakonom su utvrđeni ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku, također usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom te Urbanom agendom Europske unije.

Uređen je institucionalni okvir upravljanja politikom regionalnog razvoja na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Donošenjem Zakona ažurirani su poslovi regionalnih koordinatora, definirani su poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora, uređuju se izvori financiranja regionalnih koordinatora, unaprjeđuju se odredbe vezane uz partnerska vijeća urbanih područja te povezuju s odredbama koje reguliraju osnivanje partnerskih vijeća za područje jedinica lokalne samouprave.

Također je uređeno te sa Zakonom o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađeno, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

III.    OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona financijska sredstva osigurat će se prilikom planiranja Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, unutar razdjela 061 Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, unutar postojeće aktivnosti A828031 Provedba strategije i zakona.

PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE

PRVI DIO

TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanoga razvoja te provedba, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi politike regionalnoga razvoja. 

(2) Ovaj Zakon zajedno s posebnim zakonima kojima se uređuje upravljanje razvojem potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja te otoka uređuje politiku regionalnoga razvoja.

Cilj politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućivati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

(2) Radi postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka politikom regionalnoga razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije, potpora slabije razvijenim područjima kao i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća, odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.

Značenje pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. četvrtina – dio u razdiobi iznadprosječno, odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave koji sadrži jednu četvrtinu ukupnoga broja iznadprosječnih, odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu četvrtinu ulazi 25 % najbolje, a u posljednju četvrtinu 25 % najlošije iznadprosječno, odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

2. indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno, gospodarskih i demografskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju

3. javnopravna tijela – tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti

4. k oordinacijsko tijelo – u skladu s propisom o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, ministarstvo nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: Ministarstvo)

5. lokalna akcijska grupa – je partnerstvo koje čine predstavnici javnih i privatnih (gospodarskih i civilnih) lokalnih socioekonomskih interesa, pri čemu nijedna skupina zasebno nema kontrolu nad izvršenjem odluka te čije su zadaće propisane člankom 33. stavkom 3. Uredbe (EU) BR.2021/1060

6. lokalni koordinator – lokalna razvojna agencija, nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave ili službenik zaposlen u jedinici lokalne samouprave kojeg je odredio općinski načelnik ili gradonačelnik kao predstavnik jedinice lokalne samouprave za obavljanje i koordinaciju poslova strateškoga planiranja na razini jedinice lokalne samouprave

7. lokalna razvojna agencija – pravna osoba osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja razvoja na lokalnoj razini

8. Nacionalna razvojna strategija –  dugoročni akt strateškoga planiranja, hijerarhijski najviši akt strateškoga planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika, propisan zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

9. partnersko vijeće – savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora, odnosno predstavnika tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva, koje raspravlja i daje mišljenja i prijedloge na razvojne dokumente tijekom njihove izrade i provedbe

10. područja s razvojnim posebnostima – geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja

11. politika regionalnoga razvoja – cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskoga rasta i ukupno povećanje kvalitete života, sukladno načelima održivoga razvoja dugoročno usmjerenoga na smanjenje regionalnih razlika

12. polovina – dio u razdiobi iznadprosječno, odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave koji sadrži jednu polovinu ukupnoga broja iznadprosječnih, odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu polovinu ulazi 50 % bolje, a u drugu polovinu 50 % lošije iznadprosječno, odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

13. potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati

14. razvojni projekt – projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenoga kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi lokalnom i regionalnom razvoju te jačanju regionalne konkurentnosti

15. razvojni sporazum – dokument kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju razvojni projekti regionalnoga razvoja geografskoga područja za koje se sklapa razvojni sporazum

16. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnoga razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

17. regionalni razvoj – dugoročne aktivnosti unaprjeđenja održivoga gospodarskog i društvenog razvoja nekog područja koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem razvojnim potencijalnom tog područja

18. statistička regija – prostorna jedinica za statistiku 2. razine, odnosno NUTS 2 regija koja se definira prema kriterijima utvrđenim Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21. 6. 2003.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije ((EU)  2023/674  od 26. prosinca 2022. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) SL L 87, 24. 3. 2023.)

19. urbano područje – obuhvaća urbane aglomeracije i veća, odnosno manja urbana područja utvrđena ovim Zakonom.

Glava II.

NAČELA POLITIKE REGIONALNOGA RAZVOJA

Solidarnost i usmjerenost

Članak 4.

Politika regionalnoga razvoja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje održivoga razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.

Partnerstvo i suradnja

Članak 5.

(1) Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, što podrazumijeva suradnju tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

(2 ) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja donose se uz postupak savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem.

Strateško planiranje regionalnoga razvoja

Članak 6.

Strateško planiranje regionalnoga razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih akata strateškoga planiranja.

Udruživanje financijskih sredstava

Članak 7.

Financiranje regionalnoga razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.

Praćenje i vrednovanje

Članak 8.

Provedba politike regionalnoga razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.

Održivost

Članak 9.

Politika regionalnoga razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom niskougljičnom održivom razvoju, koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša, teritorijalnih resursa, kulturne baštine kao i raznolikosti kulturnoga identiteta i bogatstva Republike Hrvatske te osigurava otpornost na klimatske promjene.

Autonomija lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 10.

Politika regionalnoga razvoja provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

DRUGI DIO

STRATEŠKO PLANIRANJE REGIONALNOGA RAZVOJA

Planiranje regionalnoga razvoja

Članak 11.

(1) Planiranjem regionalnoga razvoja utvrđuju se razvojni programi, mjere i aktivnosti, na svim razinama (državna, regionalna i lokalna), usmjerene postizanju razvojnih ciljeva i uravnoteženog regionalnoga razvoja.

(2) Regionalni razvoj planira se uvažavajući specifične razvojne potrebe i potencijale područja na koje se odnosi, uzimajući u obzir službene izvore podataka o demografskim, društvenim, gospodarskim, financijskim i okolišnim kretanjima.

(3) Državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužni su pri planiranju regionalnoga razvoja osigurati pretpostavke s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti te održivoga korištenja teritorijalnih resursa kako bi se pridonijelo razvoju i poboljšanju životnoga standarda i kvalitete života.

Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Članak 12.

            (1) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja su:

- planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

- planovi razvoja jedinica lokalne samouprave te

       - strategije razvoja urbanoga područja.

  (2) Planovi razvoja iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka uređeni su zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(3) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom te drugim nacionalnim i EU aktima strateškoga planiranja od značaja za regionalni razvoj.

(4) Akt strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja niže razine mora biti usklađen s aktom strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja više razine.

(5) Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj na temelju srednjoročnog akta planiranja izrađenoga na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nije u obvezi izrade plana razvoja iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka.

(6) U svrhu učinkovitoga upravljanja provedbom politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe a kata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja ministar nadležan za poslove regionalnoga razvoja (dalje u tekstu: ministar) propisuje naputkom popis standardiziranih pokazatelja uspješnosti.

Sadržaj akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Članak 13.

(1) U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su ponajprije brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.

(2) U skladu s definiranim ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u aktima strateškoga planiranja dužne su posebno planirati sljedeće skupine mjera:

-          demografske (mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta,mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu, posebno u deficitarnim zanimanjima)

-          socijalne (mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja)

-          gospodarske (mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivoga turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine,razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnoga razvoja) te

-          prostorno-okolišne (mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranoga krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama).

Strategija razvoja urbanoga područja

Članak 14.

(1) Strategija razvoja urbanoga područja akt je strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja kojim se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja .

(2) Nositelj izrade strategije razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka je grad koji je središte urbanoga područja uz uključenost svih jedinica lokalne samouprave iz urbanoga područja.

(3) Strategija razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za urbano područje.

(4) Strategiju razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja je bila nositelj njezine izrade, uz prethodno pribavljeno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave tog urbanoga područja.

(5) Smjernice za uspostavu urbanih područja te izradu , praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku u provedbi strategija razvoja urbanih područja utvrđuju se odlukom ministra.

(6) Strategija razvoja urbanoga područja mora biti usklađena s prostornim planovima na području za koje se strategija donosi.

Razvojni sporazum

Članak 15.

( 1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike regionalnoga razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje triju jedinica područne (regionalne) samouprave.

(2) Razvojni sporazum iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

(3) Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se razvojni projekti regionalnoga razvoja koji pridonose razvoju područja za koje se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.

(4) Razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike regionalnoga razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa.

(5) Na prijedlog Ministarstva razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum.

(6) Administrativne i stručne poslove vezane uz pripremu razvojnoga sporazuma obavlja Ministarstvo.

(7) Sadržaj, postupak izrade i sklapanja razvojnoga sporazuma propisuje ministar pravilnikom .

TREĆI DIO

OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA

Glava I.

OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

Indeks razvijenosti

Članak 16.

(1) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti.

(2) Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) uredbom.

Ocjenjivanje i praćenje stupnja razvijenosti

Članak 17.

(1) Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne)

 samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti iz članka 16. ovoga

 Zakona.

(2) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se svakih pet godina, a Ministarstvo u razdoblju između dva postupka ocjenjivanja prati stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela na zahtjev Ministarstva dostavljaju podatke iz očevidnika i drugih evidencija koje vode navedena tijela potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

Članak 18.

(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 16. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

(2) Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 17. ovoga Zakona .

Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti

Članak 19.

(1) Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 16. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– II. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– III. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VI. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

(2) Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 17. ovoga Zakona .

Glava II.

POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA

Potpomognuta područja

Članak 20.

(1) Status potpomognutoga područja stječu:

– jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstane u I. ili II. skupinu iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona

– jedinice lokalne samouprave razvrstane u I., II., III. ili IV. skupinu iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Upravljanje razvojem potpomognutih područja uređuje se posebnim zakonom .

Odluka o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti

Članak 21.

(1) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti donosi Vlada na prijedlog Ministarstva , a na temelju indeksa razvijenosti iz članka 16. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon provedenog ocjenjivanja iz članka 17. ovoga Zakona i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

Područja s razvojnim posebnostima

Članak 22.

(1) Brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja smatraju se područjima s razvojnim posebnostima.

(2) Razvojna politika i upravljanje razvojem područja s razvojnim posebnostima mogu se urediti posebnim zakonima ili odgovarajućim programsko-planskim dokumentima koje Odlukom donosi Vlada.

(3) Upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja i otoka uređuju se posebnim zakonima.

Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja

Članak 23.

(1) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje kojim, sukladno posebnom zakonu, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 5.000.000,00 eura ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikoga grada prema zakonu kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka osigurava se iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(4) Visina naknade iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg netoprihoda koji ostvari javna ustanova u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave. Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

(5) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19. ovoga Zakona, odnosno za potpomognuta područja ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 6 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(6) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu prema indeksu razvijenosti iz članka 19. ovoga Zakona ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 5 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(7) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od VI. do VIII. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19. ovoga Zakona ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 4 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(8) Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.

(9) Odluku o visini naknade i načinu isplate, kao i prihvatljivim troškovima povezanim s aktivnostima iz stavka 8. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode.

(10) Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode obavlja nadzor nad korištenjem sredstava iz ovoga članka te o rezultatima provedenoga nadzora izvještava Ministarstvo.

(11) Ako se kontrolom utvrdi da se sredstva naknade ne koriste sukladno stavku 8. ovoga članka, ministarstva će uskratiti isplatu daljnjih naknada, kao i zatražiti povrat prethodno isplaćenih sredstava koja nisu utrošena u skladu s odredbom stavka 8. ovoga članka.

Porezne olakšice prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit

Članak 24.

Ministarstvo utvrđuje pravo na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Posebne dužnosti tijela državne uprave

Članak 25.

Tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekata za razvoj upravnoga područja iz svoje nadležnosti, ovisno o njihovoj prirodi i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovim učincima na razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, uzimajući u obzir stupanj razvijenosti potpomognutih područja sukladno odluci iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno razvrstavanje područja s razvojnim posebnostima na temelju posebnih zakona .

ČETVRTI DIO

URBANI RAZVOJ

Urbana područja

Članak 26.

(1) Radi učinkovitijega planiranja, usklađivanja i provedbe politike održivog urbanog razvoja, kao dijela politike regionalnoga razvoja, ustrojavaju se urbana područja.

(2) Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije, veća urbana područja i manja urbana područja.

(3) Urbane aglomeracije su:

– urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu

– urbana aglomeracija Split, sa sjedištem u Splitu

– urbana aglomeracija Rijeka, sa sjedištem u Rijeci

– urbana aglomeracija Osijek, sa sjedištem u Osijeku.

(4) Veća urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

(6) Urbana područja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave ili njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(7) Gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanih područja iz stavka 4. i 5. utvrđuju se odlukom Vlade Republike Hrvatske u skladu s kriterijima utvrđenima u Smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, na prijedlog grada sjedišta urbane aglomeracije, odnosno urbanih područja, uz prethodno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave uključenih u pojedinu aglomeraciju, odnosno urbano područje i ministarstva nadležnoga za regionalni razvoj.

Održivi urbani razvoj

Članak 27.

(1) Održivi urbani razvoj usmjeren je osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.

(2) Ciljevi održivog urbanog razvoja jesu:

-          razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova koji ostvaruju ekonomski rast i kompetitivnost, integriraju digitalne inovacije u gradsku infrastrukturu, usluge i upravljanje, podupiru otpornost urbanoga područja, podupiru uključivost kulturne baštine kao resursa u razvoju, pružaju priuštivo i održivo stanovanje, pružaju sigurnost javnih mjesta i kritične infrastrukture te pridonose povećanju kvalitete života i standarda stanovništva

-          razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom

-          razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnoga gospodarstva, održivoga turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenoga gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta.

(3) Održivi urbani razvoj Ministarstvo provodi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja i drugih teritorijalnih alata.

Vijeće za urbani razvoj

          Članak 28.

(1) U cilju uspješne koordinacije i provedbe ciljeva održivog urbanog razvoja Vlada osniva Vijeće za urbani razvoj.

(2) Vijeće za urbani razvoj čine:

-          predstavnici ministarstava

-          gradonačelnici urbanih aglomeracija

-          gradonačelnici većih urbanih područja

-          gradonačelnici manjih urbanih područja koja su sjedišta županija

-          predstavnici Udruge gradova u Republici Hrvatskoj

(3) U rad Vijeća mogu se prema potrebi uključiti predstavnici drugih gradova i institucija od važnosti za urbani razvoj.

(4) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom Vijeća za urbani razvoj, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(5) Vlada odlukom imenuje i razrješuje članove Vijeća.

(6) Vijeće za urbani razvoj sastaje se prema potrebi, a najmanje jednom godišnje.

(7) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Vijeća za urbani razvoj obavlja Ministarstvo.

PETI DIO

INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE

Glava I.

SREDIŠNJA RAZINA

Nositelj

Članak 29.

(1) Ministarstvo je nositelj politike regionalnoga razvoja.

(2) U pripremi i provedbi politike regionalnoga razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja.

Višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja

Članak 30.

(1) Za potrebe usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske, osiguranja aktivnoga doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, koordinacije vladinih sektorskih politika na regionalnoj i lokalnoj razini kao i savjetovanja pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenja napretka u postizanju uravnoteženog i održivog regionalnoga razvoja, Vlada osniva:

-          Vijeće za regionalni razvoj

-          Vijeće za lokalni razvoj .

(2) Vijeće za regionalni razvoj čine:

-          predstavnici ministarstava

-          predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave

-          član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj.

(3)  Vijeće za lokalni razvoj čine:

-          predstavnici ministarstava

-          predstavnici općina

-          predstavnici Hrvatske zajednice općina

-          član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj .

(4) U rad vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu se prema potrebi uključiti predstavnici drugih tijela i institucija od važnosti za višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja .

(5) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka , a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(6)   Vlada odlukom imenuje i razrješuje članove vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(7)   Vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka se sastaju prema potrebi, a najmanje jednom godišnje.

(8)   Administrativne i stručne poslove za potrebe rada vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

Savjeti

Članak 31.

(1) Za potrebe koordinacije regionalnih politika Vlada osniva savjete kao međuresorna savjetodavna tijela, i to:

- Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem

- Savjet za Sjever

- Savjet za Središnju Hrvatsku

- Savjet za Jadransku Hrvatsku.

(2) Uz savjete definirane u stavku 1. ovoga članka Vlada može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima.

(3) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom savjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(4) Vlada odlukom imenuje i razrješuje članove savjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ako je za neko područje utvrđeno u stavcima 1. i 2. ovoga članka ujedno sklopljen i Razvojni sporazum iz članka 15. ovoga Zakona, savjet obavlja i poslove koordinacije provedbe razvojnog sporazuma te praćenja korištenja fondova, instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskoga prostora i nacionalnih izvora u okviru njegove provedbe.

Glava II.

RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Koordinacija i poticanje regionalnoga razvoja na razini područne (regionalne) samouprave

Članak 32.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje.

(2) U planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnoga razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (dalje u tekstu: regionalni koordinator).

(4) Osnivači regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora.

(5) Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku.

Poslovi regionalnih koordinatora

Članak 33.

(1) Regionalni koordinatori obavljaju sljedeće poslove javnih ovlasti:

-          izrađuju plan razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i druge akte strateškoga planiranja, razvojne dokumente na području županije te njihove provedbene dokumente za koje ih ovlasti osnivač

-          provjeravaju usklađenost akata strateškoga planiranja razvoja s područja županije s hijerarhijski višim aktima strateškoga planiranja i donose odluke kojima se potvrđuje usklađenost

-          pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi programa potpore javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja svoje županije te ostalim pravnim osobama kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u pripremi i provedbi razvojnih projekata od interesa za razvoj županije, a posebno projekata sufinanciranih sredstvima iz fondova Europske unije

-          pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata javnopravnih tijela i javnih ustanova s područja svoje županije te ostalim pravnim osobama kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su od interesa za razvoj županije, kao i zajedničkih razvojnih projekata od interesa za razvoj više županija

-          provode županijske razvojne programe za koje ih ovlasti osnivač

-          provode programe Ministarstva i drugih tijela državne uprave u cilju postizanja ravnomjernijeg, održivog i konkurentnog regionalnoga razvoja.

(2) Regionalni koordinatori, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, bez naknade, obavljaju i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, a osobito:

‑          vode evidenciju razvojnih projekata od važnosti za razvoj županije

‑          obavljaju stručne i savjetodavne poslove u vezi s provedbom plana razvoja županije i ostalih strateških, razvojnih i provedbenih dokumenata na području županije te izvješćuju osnivače i Ministarstvo o njihovoj provedbi

‑          surađuju s Ministarstvom i svim ostalim dionicima na poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

‑          predlažu i provode razvojne inicijative i projekte od važnosti za razvoj županije, a osobito strateške projekte

-          usklađuju djelovanje jedinica lokalne samouprave s područja županije vezano uz regionalni razvoj

-          surađuju s lokalnim razvojnim agencijama i lokalnim koordinatorima u svrhu vođenja evidencije razvojnih projekata od važnosti za razvoj županije te izvještavanja o njihovoj provedbi, izvještavanja o provedbi akata strateškoga planiranja te u ostalim poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

-          izvješćuju Koordinacijsko tijelo o provedbi akata strateškoga planiranja za područje županije

‑          obavljaju administrativne i stručne poslove za potrebe Partnerskoga vijeća za područje županije

‑          sudjeluju u radu partnerskih vijeća

‑          mogu sudjelovati u aktivnostima koje proizlaze iz institucionalnog okvira za upravljanje fondovima Europske unije u podijeljenom upravljanju.

(3) Osim poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani u cilju postizanja ravnomjernijeg regionalnoga razvoja.

(4) Nadzor nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja Ministarstvo .

(5) Voditelj poslovanja regionalnoga koordinatora je ravnatelj.

(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji regionalnih koordinatora imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove.

(7) Na prava i obveze ravnatelja regionalnih koordinatora koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

Postupak akreditacije regionalnih koordinatora

Članak 34.

(1) Ministarstvo provodi postupak akreditacije na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnoga koordinatora za učinkovito obavljanje poslova iz članka 33. ovoga Zakona.

(2) Postupak akreditacije pokreće se na zahtjev regionalnoga koordinatora.

(3) Kriteriji koje trebaju ispunjavati regionalni koordinatori odnose se na:

‑          broj zaposlenih te plan zapošljavanja

‑          registar i plan edukacija

‑          uvid u dužnosti i poslove regionalnoga koordinatora te sustav upravljanja osjetljivim radnim mjestima

‑          plan upravljanja mogućnostima postojanja sukoba interesa

‑          postojanje formalne uspostave sustava odgovornosti, nadležnosti, prenesenih ovlasti i svih nužnih povezanih ovlasti za zadatke i radna mjesta u unutarnjem ustroju

‑          objektivno određivanje visine i iznosa sredstava te njihove dodjele u odnosu na ciljeve

‑          postupak pohrane dokumentacije

‑          računovodstvene postupke

‑          osiguranje kontinuiteta izvršenja poslova

‑          jasnu segregaciju poslova radi izbjegavanja sukoba interesa te

‑          organizacijske i tehničke pretpostavke.

(4) Ministar imenuje povjerenstvo koje na temelju kriterija iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje postojanje pretpostavki za akreditaciju regionalnih koordinatora i dostavlja Ministarstvu obrazloženu procjenu sposobnosti regionalnih koordinatora za učinkovito obavljanje poslova iz članka 33. ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo u roku od 60 dana od dana dostave procjene iz stavka 4. ovoga članka donosi odluku o statusu regionalnoga koordinatora.

(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka o statusu regionalnoga koordinatora nije upravni akt.

(7) Odluka iz stavka 5. ovoga članka donosi se za razdoblje koje odgovara trajanju višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

(8) Postupak akreditacije ne može se ponovno pokrenuti prije isteka roka od godinu dana računajući od dana donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka.

(9) U slučaju izmjena okolnosti na temelju kojih je donesena odluka iz stavka 5. ovoga članka koje bi značajno utjecale na izvršavanje poslova iz članka 33. ovoga Zakona, Ministarstvo može prilagoditi ili obustaviti tehničku i financijsku podršku iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona.

(10) Detaljna pitanja vezana uz akreditaciju regionalnih koordinatora i kriterije akreditacije, sastav i način rada povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka , pružanje tehničke i financijske podrške te druga pitanja u vezi s obavljanjem poslova za Ministarstvo propisuje ministar pravilnikom.

Partnersko vijeće za područje županije

Članak 35.

(1) Županija odlukom osniva partnersko vijeće za područje županije (dalje u tekstu: županijsko partnerstvo).

(2) Županijsko partnerstvo osniva se radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja županije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja.

(3) Županijsko partnerstvo djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih dionika razvoja s područja jedinice područne (regionalne) samouprave i zastupljenosti interesa većine stanovništva u jedinici područne (regionalne) samouprave.

(4) Veliki gradovi određeni zakonom  kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava  i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskoga partnerstva obavlja regionalni koordinator za jedinicu područne (regionalne) samouprave.

(6) Način osnivanja, sastav, poslove i druga pitanja od važnosti za rad županijskoga partnerstva pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Glava III.

RAZINA LOKALNE SAMOUPRAVE

Koordinacija i poticanje razvoja na razini jedinice lokalne samouprave

Članak 36.

(1) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnoga razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva.

(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu (dalje u tekstu: LAG) ili lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu (dalje u tekstu: LAGUR) mogu koordinaciju i poticanje lokalnoga razvoja provoditi putem LAG-a ili LAGUR-a, ako su LAG ili LAGUR registrirani za obavljanje poslova iz članka 37. ovoga Zakona.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokalnu razvojnu agenciju za obavljanje poslova lokalnoga koordinatora, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora

Članak 37.

(1) Lokalne razvojne agencije i lokalni koordinatori iz članka 36. ovoga Zakona obavljaju sljedeće poslove:

-          koordiniraju izradu planova razvoja jedinica lokalne samouprave, u slučaju jedinica čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj na temelju planova razvoja županije ili druge veće teritorijalne cjeline

-          koordiniraju izradu provedbenih programa jedinica lokalne samouprave

-          prate provedbu planova razvoja jedinica lokalne samouprave

-          potiču pripremu razvojnih projekata na području jedinice lokalne samouprave

-          sudjeluju u izradi razvojnih projekata županije i statističke regije

-          surađuju s drugim lokalnim razvojnim agencijama i regionalnim koordinatorima radi pripreme i provedbe zajedničkih projekata

-          surađuju s nositeljima razvojnih projekata sa svog područja te regionalnim koordinatorima dostavljaju podatke u svrhu vođenja evidencije razvojnih projekata važnih za razvoj županije te izvještavanja o njihovoj provedbi, izvještavanja o provedbi akata strateškoga planiranja te u ostalim poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

-          sudjeluju u provedbi programa Ministarstva i drugih tijela državne uprave

-          obavljaju i druge poslove sukladno Zakonu.

( 2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, lokalne razvojne agencije mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane.

Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave i

 partnersko vijeće za urbano područje

Članak 38.

(1) Jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno strategije razvoja urbanoga područja inicira osnivanje partnerskoga vijeća za područje jedinice lokalne samouprave, odnosno za urbano područje ako se radi o gradu središtu urbanoga područja .

(2) Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave osniva se odlukom izvršnoga tijela jedinice lokalne samouprave radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja jedinice lokalne samouprave, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

(3) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se odlukom grada središta urbanoga područja radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanoga područja, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

(4) Jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav područja za koji se izrađuje akt strateškoga planiranja trebaju imati predstavnike u partnerskom vijeću.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskih vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja jedinica lokalne samouprave koja je sukladno odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno strategije razvoja urbanoga područja.

(6) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te druga važna pitanja s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.

Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija

Članak 39.

(1) Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (dalje u tekstu: Upisnik).

(2) Upis u Upisnik obvezan je za regionalne koordinatore.

(3) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu na zahtjev Ministarstva dostavlja podatke o upisu LAG-ova i LAGUR-ova u svoje evidencije .

(4) Sadržaj , postupak i način vođenja Upisnika propisuje ministar pravilnikom .

ŠESTI DIO

PRAĆENJE, VREDNOVANJE I IZVJEŠ ĆIVANJE

Praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Članak 40.

(1) Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

(2) Regionalni i lokalni koordinatori dužni su prikupljati pokazatelje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

Vrednovanje akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Članak 41.

Vrednovanje akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Izvješćivanje

Članak 42.

(1) Izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(2) Izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo izvještava Vladu o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije.

(4) Vlada izvješćuje Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

SEDMI DIO

NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Članak 43.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

OSMI DIO

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

(1) Uredbu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Odluku iz članka 23. stavka 9. ovoga Zakona donosi Vlada na prijedlog ministarstva u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članka 26. stavka 7. ovoga Zakona donosi Vlada u roku od 30 dana od ispunjenja uvjeta propisanih Smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 3/24) ostaje na snazi do provođenja novoga postupka ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno donošenja nove Odluke sukladno razdoblju propisanom u članku 18. stavku 2. i članku 19. stavku 2. ovoga Zakona.

(5) Podzakonske propise iz članka 15. stavka 7., članka 34. stavka 10., članka 35. stavka 6., članka 38. stavka 6. i članka 39. stavka 4. ovoga Zakona donosi ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Odluku iz članka 14. stavka 5. donosi ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Smjernice za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021.–2027. donesene na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) primjenjuju se do završetka navedenoga financijskog razdoblja 2021.-2027.

(8) Naputak iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona donosi ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(9) Regionalni koordinatori koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnosti registrirane u skladu s člankom 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) uskladit će poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika iz članka 34. stavka 10. ovoga Zakona.

Članak 45.

(1) Do stupanja na snagu Uredbe iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o indeksu razvijenosti (Narodne novine, broj 131/17).

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 15. stavka 7. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma (Narodne novine, broj 45/18 i 120/20).

(4) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 34. stavka 10. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora (Narodne novine, broj 24/18 i 13/19).

(5) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 35. stavka 6. ovog i pravilnika iz članka 38. stavka 6. Zakona ostaje na snazi Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (Narodne novine, broj 103/15).

(6) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o upisniku regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (Narodne novine, broj 24/18 i 13/19).

Članak 46.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14, 123/17 i 118/18).

Članak 47.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom utvrđuje predmet Zakona. Zakonom se uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, propisuje se strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, definicija potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanoga razvoja te provedba, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi politike regionalnoga razvoja. Zakon zajedno s posebnim zakonima kojima se uređuje upravljanje razvojem potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja te otoka uređuje politiku regionalnoga razvoja.

Uz članak 2.

Ovim se člankom utvrđuje cilj politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske kao doprinosa društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućivati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Uz članak 3.

Ovim se člankom definira značenje određenih pojmova u smislu ovoga Zakona.

Uz članak 4.

Ovim se člankom definira solidarnost i usmjerenost kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 5.

Ovim se člankom definira partnerstvo i suradnja kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 6.

Ovim se člankom definira strateško planiranje kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 7.

Ovim se člankom definira udruživanje financijskih sredstava kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 8.

Ovim se člankom definira praćenje i vrednovanje kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 9.

Ovim se člankom definira održivost kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 10.

Ovim se člankom definira autonomija lokalne i područne (regionalne) samouprave kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje da se planiranjem regionalnoga razvoja utvrđuju razvojni programi, mjere i aktivnosti, na svim razinama (državnoj, regionalnoj i lokalnoj), usmjerene postizanju razvojnih ciljeva i uravnoteženog regionalnoga razvoja. Regionalni razvoj planira se uvažavajući specifične razvojne potrebe i potencijale područja na koje se odnosi, uzimajući u obzir službene izvore podataka o demografskim, društvenim, gospodarskim, financijskim i okolišnim kretanjima. Također se propisuje da su državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužni pri planiranju regionalnoga razvoja osigurati pretpostavke s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti te održivoga korištenja teritorijalnih resursa kako bi se pridonijelo razvoju i poboljšanju životnog standarda i kvalitete života.

          Uz članak 12.

Ovim se člankom kao akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja propisuju: planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, planovi razvoja jedinica lokalne samouprave te strategija razvoja urbanoga područja. Navedeni akti moraju biti usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom i drugim nacionalnim i EU aktima strateškoga planiranja od značaja za regionalni razvoj, a akt niže razine mora biti usklađen s aktom više razine. Također se propisuje da jedinica lokalna samouprave koja može usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnog akta planiranja izrađenoga na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nije u obvezi izrade svoga plana razvoja. U svrhu učinkovitog upravljanja provedbom politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja ministar nadležan za poslove regionalnoga razvoja propisuje naputkom popis standardiziranih pokazatelja uspješnosti.

Uz članak 13.

Ovim se člankom utvrđuje sadržaj akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja te se propisuje da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne u planiranju svoga razvoja ponajprije voditi brigu o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka odrediti ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja. U skladu s definiranim ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškoga planiranja dužne posebno planirati demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.

Uz članak 14.

Ovim se člankom definira strategija razvoja urbanoga područja kao akt strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja kojim se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja. Propisuje se da je nositelj njezine izrade grad koji je središte urbanoga područja uz uključenost svih jedinica lokalne samouprave toga područja. Također se propisuje da se strategija urbanoga područja donosi u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za urbano područje, a donosi je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koje je bilo nositelj njezine izrade, uz prethodno pribavljeno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanoga područja. Smjernice za uspostavu urbanih područja te izradu, praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku u provedbi strategija razvoja urbanih područja utvrđuju se odlukom ministra.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisuje se da se radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike regionalnoga razvoja može sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje triju jedinica područne (regionalne) samouprave. Razvojni sporazum sklapa se na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja. Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se razvojni projekti regionalnoga razvoja koji pridonose razvoju područja za koje se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu. Sklapaju ga Ministarstvo kao nositelj politike regionalnoga razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa. Na prijedlog Ministarstva razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum. Sadržaj, postupak izrade i sklapanja razvojnog sporazuma propisuje ministar pravilnikom.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se da se ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji na indeksu razvijenosti. Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada uredbom.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuje se da postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti propisanog ovim Zakonom. Ocjenjivanje stupnja razvijenosti provodi se svakih pet godina. Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela na zahtjev Ministarstva dostavljaju podatke iz očevidnika i drugih evidencija koje vode, potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti u:

– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Navedeno razvrstavanje provodi se svakih pet godina u skladu s provedenim propisanim ocjenjivanjem.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuje se razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti u:

– I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– II. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– III. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VI. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

Navedeno razvrstavanje provodi se svakih pet godina u skladu s provedenim propisanim ocjenjivanjem.

Uz članak 20.

Ovim člankom propisuje se da status potpomognutoga područja stječe jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u I. ili II. Skupinu, odnosno jedinica lokalne samouprave razvrstana u I., II., III. ili IV. skupinu u skladu s odredbama ovoga Zakona. Upravljanje razvojem potpomognutih područja uređuje se posebnim zakonom.

Uz članak 21.

Ovim člankom propisuje se da odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada na prijedlog Ministarstva na temelju indeksa razvijenosti iz ovoga Zakona, nakon provedenog propisanog ocjenjivanja. Propisana je obveza objave odluke na mrežnim stranicama navedenoga tijela.

Uz članak 22.

Ovim se člankom uređuje da se brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske, koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja, smatraju područjima s razvojnim posebnostima. Razvojna politika i upravljanje razvojem područja s razvojnim posebnostima mogu se urediti posebnim zakonima ili odgovarajućim programsko-planskim dokumentima koje Odlukom donosi Vlada. Upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja i otoka uređuje se posebnim zakonima.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisano je da jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje kojim, sukladno posebnom zakonu, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 5.000.000,00 eura ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem. Naknada se osigurava iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja. Također, ovim člankom propisana je i visina naknade. Odluku o visini naknade i načinu isplate kao i prihvatljivim troškovima povezanim s aktivnostima donosi Vlada na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode obavlja nadzor nad korištenjem sredstava iz ovoga članka te o rezultatima provedenoga nadzora izvještava Ministarstvo.

Uz članak 24.

Ovim člankom propisano je da Ministarstvo utvrđuje pravo na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Uz članak 25.

Ovim člankom propisano je da su tijela državne uprave dužna prilikom planiranja mjera i projekata za razvoj upravnoga područja iz svoje nadležnosti, ovisno o njihovoj prirodi i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovim učincima na razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, uzimajući u obzir stupanj razvijenosti potpomognutih područja sukladno odluci iz članka 21. ovoga Zakona, odnosno razvrstavanje područja s razvojnim posebnostima na temelju posebnih zakona.

Uz članak 26.

Ovim se člankom propisuje ustrojavanje urbanih područja radi učinkovitijega planiranja, usklađivanja i provedbe politike održivog urbanog razvoja, kao dijela politike regionalnoga razvoja. Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije, veća urbana područja i manja urbana područja. Urbane aglomeracije su: urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, urbana aglomeracija Split, sa sjedištem u Splitu, urbana aglomeracija Rijeka, sa sjedištem u Rijeci, urbana aglomeracija Osijek, sa sjedištem u Osijeku.

Gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije kao i urbanih područja utvrđuju se odlukom Vlade Republike Hrvatske u skladu s kriterijima utvrđenima u Smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, na prijedlog grada sjedišta urbane aglomeracije, odnosno urbanih područja uz prethodno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave uključenih u pojedinu aglomeraciju, odnosno urbano područje i ministarstava nadležnoga za regionalni razvoj.

Urbana područja iz ovoga Zakona mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave ili njihove dijelove, a uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

Uz članak 27.

Ovim je člankom propisano da je održivi urbani razvoj usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora. Ciljevi održivog urbanog razvoja jesu:    – razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova koji ostvaruju ekonomski rast i kompetitivnost, integriraju digitalne inovacije u gradsku infrastrukturu, usluge i upravljanje, podupiru otpornost urbanog područja, podupiru uključivost kulturne baštine kao resursa u razvoju, pružaju priuštivo i održivo stanovanje, pružaju sigurnost javnih mjesta i kritične infrastrukture te pridonose povećanju kvalitete života i standarda stanovništva

–  razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom

– razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnoga gospodarstva, održivoga turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenoga gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta. Održivi urbani razvoj Ministarstvo provodi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja i drugih teritorijalnih alata.

Uz članak 28.

Ovim člankom propisuje se da Vlada u cilju uspješne koordinacije i provedbe ciljeva održivog urbanog razvoja osniva Vijeće za urbani razvoj. Također, propisuje se sastav Vijeća te da predsjednik Vlade predsjeda radom Vijeća za urbani razvoj, a funkciju zamjenika obnaša ministar kao i da administrativne i stručne poslove za potrebe rada Vijeća za urbani razvoj obavlja Ministarstvo.

Uz članak 29.

  Ovim člankom propisuje se da je Ministarstvo nositelj politike regionalnoga razvoja. U pripremi i provedbi politike regionalnoga razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 30.

Ovim člankom propisuje se da za potrebe usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske, osiguranja aktivnoga doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, koordinacije vladinih sektorskih politika na regionalnoj i lokalnoj razini kao i savjetovanja pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenja napretka u postizanju uravnoteženog i održivog regionalnoga razvoja, Vlada osniva Vijeće za regionalni razvoj i Vijeće za lokalni razvoj kao savjetodavna tijela. Vijeće za regionalni razvoj čine: predstavnici ministarstava, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i član odbora Hrvatskog sabora nadležnoga za regionalni razvoj. Vijeće za regionalni razvoj čine: predstavnici ministarstava, predstavnici općina, predstavnici Hrvatske zajednice općina te član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj. U rad vijeća mogu se prema potrebi uključiti predstavnici drugih tijela i institucija od važnosti za višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja. .

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom vijeća, a funkciju zamjenika obnaša ministar. Vijeća se sastaju prema potrebi, a najmanje jednom godišnje. Administrativne i stručne poslove za potrebe rada vijeća obavlja Ministarstvo.

Uz članak 31.

Ovim člankom propisuje se osnivanje savjetā kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika, i to: Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku. Članove savjetā odlukom imenuje i razrješuje Vlada, predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom savjet a a funkciju zamjenika obnaša ministar. Uz definirane savjete Vlada može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima.

Uz članak 32.

Ovim člankom propisuje se koordinacija i poticanje regionalnoga razvoja na razini područne (regionalne) samouprave. Jedinica područne (regionalne) samouprave kao nositelj planiranja razvoja za svoje područje surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U navedenu svrhu osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (regionalni koordinator). Osnivači regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora. Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku.

Uz članak 33.

Ovim člankom propisuju se poslovi koje regionalni koordinatori obavljaju kao poslove javnih ovlasti. Propisuje se da su regionalni koordinatori osim poslova javnih ovlasti dužni bez naknade obavljati i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost. Člankom se propisuje da regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani u cilju postizanja ravnomjernijeg regionalnoga razvoja. Utvrđuje se nadležnost Ministarstva za obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora. Propisuje se da je voditelj poslovanja regionalnoga koordinatora ravnatelj te da za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji regionalnih koordinatora imaju pravo na plaću te ostala materijalna prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove. Na prava i obveze ravnatelja regionalnih koordinatora koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se posebni zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

Uz članak 34.

Ovim člankom propisuje se nadležnost Ministarstva za postupak akreditacije na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnoga koordinatora za učinkovito i djelotvorno obavljanje propisanih poslova. Člankom se uređuje postupak akreditacije te se daje ovlast ministru da pravilnikom propiše detaljna pitanja vezana uz akreditaciju regionalnih koordinatora i kriterije akreditacije, sastav i način rada povjerenstva, pružanje tehničke i financijske podrške te druga pitanja u vezi s obavljanjem poslova za Ministarstvo propisuje ministar pravilnikom . Propisuje se da odluka o statusu regionalnoga koordinatora, koju donosi Ministarstvo, nije upravni akt. Ova se odluka donosi za razdoblje u skladu s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, a postupak akreditacije ne može se ponovno pokrenuti prije isteka roka od godinu dana računajući od dana donošenja odluke. U slučaju izmjena okolnosti na temelju kojih je donesena odluka o statusu regionalnoga koordinatora Ministarstvo može prilagoditi ili obustaviti tehničku ili financijsku podršku.

Uz članak 35.

Ovim člankom propisuje se Partnersko vijeće za područje županije koje osniva županija odlukom radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja županije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja. Utvrđuje se da županijsko partnerstvo djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje te da veliki gradovi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu. Administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskoga partnerstva obavlja nadležni regionalni koordinator. Ovlašćuje se ministar da pravilnikom propiše način osnivanja, sastav, poslove i druga pitanja važna za rad županijskoga partnerstva.

Uz članak 36.

Ovim člankom propisuje se da u svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnoga razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva. Ako na svom području imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu (LAG) ili lokalnu akcijsku skupinu u ribarstvu (LAGUR), mogu putem njih provoditi koordinaciju i poticanje lokalnog razvoja. Također, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokalnu razvojnu agenciju za obavljanje poslova lokalnoga koordinatora, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Uz članak 37.

Ovim člankom propisani su poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora. Osim navedenih poslova lokalne razvojne agencije mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane.

Uz članak 38.

Ovim člankom propisano je da jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno strategije razvoja urbanoga područja inicira osnivanje partnerskoga vijeća za područje jedinice lokalne samouprave, odnosno za urbano područje ako se radi o gradu središtu urbanoga područja. Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave osniva se odlukom izvršnoga tijela jedinice lokalne samouprave radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja jedinice lokalne samouprave, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja. Partnersko vijeće za urbano područje osniva se odlukom grada središta urbanoga područja radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanoga područja, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja. Sve jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav područja za koji se izrađuje akt strateškoga planiranja trebaju imati svoje predstavnike u partnerskom vijeću. Člankom je određena nadležnost za obavljanje administrativnih i stručnih poslova za potrebe rada navedenoga vijeća. Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća te druga važna pitanja s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.

Uz članak 39.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija koji je obvezan za regionalne koordinatore. Ovlašćuje se ministar da pravilnikom propiše sadržaj, postupak i način vođenja navedenog Upisnika. Obvezuje se ministarstvo nadležno za poljoprivredu podatke o upisu LAG-ova i LAGUR-ova u svoje evidencije dostavljati Ministarstvu na zahtjev.

Uz članak 40.

Ovim člankom propisuje se praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja, za koje su odgovorni Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori. Regionalni i lokalni koordinatori dužni su prikupljati pokazatelje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

Uz članak 41.

Ovim člankom propisuje se vrednovanje akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja. Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz ovoga Zakona vrednuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Uz članak 42.

Ovim člankom se propisuje izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja. Također, propisuje se da Ministarstvo izvještava Vladu o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru godišnjeg izvješća o napretku Nacionalne razvojne strategije te da Vlada izvješćuje Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

Uz članak 43.

Ovim člankom propisano je da nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

Uz članak 44.

Ovim člankom uređuju se prijelazne zakonske odredbe, kojima se utvrđuju rokovi za donošenje podzakonskih akata koji se donose na temelju njegovih odredaba.

Uz članak 45.

Ovim člankom uređuju se prijelazne zakonske odredbe kojima se utvrđuju rokovi do kojih su na snazi podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) .

Uz članak 46.

Ovim člankom propisuje se prestanak važenja Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) stupanjem na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 47.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.