1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv propisa:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o računovodstvu

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Da

Naziv pravne stečevine:

Direktiva (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 2025/794, 16.4.2025.)

2.1.

Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o računovodstvu u važeći Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ br. 85/24. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) prenosi se članak 1. Direktive (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 2025/794, 16.4.2025., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2025/794) koja je stupila na snagu 17. travnja 2025. godine, a čiji je rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo je 31. prosinca 2025. godine.

Važećim Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24, i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon ) osigurao se prijenos Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva) u nacionalno zakonodavstvo čime je uvedena obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine poduzetnika. Važeći Zakon propisuje postupno uvođenje obveze izvještavanja o održivosti za poduzetnike, sukladno jasno definiranim rokovima i krugovima primjene.

Prema trenutno važećem zakonodavnom okviru u RH oko 500 poduzetnika biti će obvezno izvještavati o održivosti, pri čemu njih 50 imaju obvezu izvještavanja u prvom krugu za poslovnu godinu 2024.

Iako ova obveza predstavlja važan korak u jačanju održivog razvoja i povećanju transparentnosti poslovanja, činjenica je da se poduzetnici suočavaju s nizom izazova u pogledu razumijevanja složenih zahtjeva koji proizlaze iz CSRD direktive te Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS).

Stoga, Europska komisija je 26. veljače 2025. predstavila paket zakonodavnih prijedloga (tzv. Omnibus paket) koji je usmjeren na pojednostavljenje pravne stečevine Europske unije, jačanje konkurentnosti poduzetnika te otvaranje dodatnih investicijskih kapaciteta. Glavni cilj paketa je smanjiti složenost regulatornih zahtjeva EU-a za sve poduzetnike, uz poseban naglasak na olakšice za male i srednje poduzetnike. Istovremeno, regulatorni okvir i dalje će biti usmjeren na velike poduzetnike, čije poslovne aktivnosti imaju najveći utjecaj na okoliš i klimu. Omnibus paket uključuje, između ostalog, i prijedloge usmjerene na pojednostavljenje pravila koja se odnose na izvještavanje o održivosti.

Kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s Direktivom (EU) 2025/794, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) propisuje se odgoda početka primjene obveze izvještavanja o održivosti za dvije godine za drugi (ostali veliki poduzetnici koji nisu obveznici iz prvog kruga) i treći krug (mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice) obveznika izvještavanja o održivosti. Cilj odgode je spriječiti da određeni poduzetnici budu obvezni izvještavati za poslovnu godinu 2025. (druga faza) ili 2026. (treća faza), a potom budu oslobođeni te obveze kako je to Europska komisija predložila u content prijedlogu. Prvo izvještajno razdoblje stoga bi bilo 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma za obveznike izvještavanja iz drugog kruga (umjesto 1. siječnja 2025.), odnosno 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.) za obveznike izvještavanja iz trećeg kruga.

2.2.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ ,85/24. i 145/24.)

- Direktiva (EU) 2025/794

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj ovog Prijedloga zakona je:

− uskladiti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s Direktivom (EU) 2025/794 kojom se pomiču rokovi za izvještavanje o održivsoti za drugi i treći krug obveznika.

− osigurati pravnu jasnoću i dosljednu primjenu propisa u vezi s obvezom javne objave godišnjih financijskih izvještaja

− osigurati pravnu sigurnost i transparentnost u javnoj objavi odluka o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, preciziranjem obveza poduzetnika u vezi s dostavom prijedloga i konačne odluke u rokovima propisanim za javnu objavu.

3.2.

Opis svrhe propisa

Prijedlogom zakona za dvije godine se odgađa početak primjene obveze izvještavanja o održivosti za drugi krug obveznika izvještavanja (veliki poduzetnici koji nisu subjekti od javnog interesa s više od 500 radnika, odnosno oni koji ne izvještavaju u prvom krugu) i treći krug (mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice). Slijedom navedenog, prvo izvještajno razdoblje bilo bi 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma za obveznike izvještavanja iz drugog kruga (umjesto 1. siječnja 2025.), odnosno 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.) za obveznike izvještavanja iz trećeg kruga.

Dodatno, postojeće zakonske odredbe ne propisuju dovoljno jasno obvezu javne objave godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja, kao ni za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici. Zbog nedovoljno precizne formulacije, dolazi do pravne nesigurnosti u pogledu obveze dostave izvještaja radi javne objave. Slijedom navedenog, svrha je da se preciziranjem obveza za poduzetnike koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja, kao i za podružnice poduzetnika iz drugih država članica osigura pravna jasnoća i dosljedna primjena propisa.

Naposljetku, Prijedlogom zakona dodatno se preciziraju obveze poduzetnika u vezi s dostavom odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, uzimajući u obzir da tu odluku donosi glavna skupština na prijedlog uprave, ali se skupština, sukladno zakonodavnom okviru kojim se uređuju trgovačka društva, može održati i nakon roka propisanog za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja. Budući da važeći Zakon propisuje raniji rok za podnošenje dokumentacije za javnu objavu, u praksi je nužno omogućiti prethodnu dostavu prijedloga odluke, a po njezinu usvajanju i naknadnu dostavu konačne odluke čime se osigurava veća pravna sigurnost, transparentnost i točnost podataka u Registru godišnjih financijskih izvještaja. Uz to, predloženim izmjenama propisuje se da se u Registar godišnjih financijskih izvještaja upisuje konačna, usvojena odluka, čime se ispravlja dosadašnja praksa objave samo prijedloga i osigurava veća pravna sigurnost i transparentnost.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenjiva. Optimalno normativno rješenje je normativno rješenje, odnosno izmjene važećeg Zakona o računovodstvu.

3.4.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ ,85/24. i 145/24.)

- Direktiva (EU) 2025/794

4.1.

Cilj je odgoditi za dvije godine početak primjene obveze izvještavanja o održivosti za određene grupe poduzetnike, a sve kako bi se pojednostavila pravila izvještavanja o održivosti i smanjila administrativno opterećenje, u prvom redu za male i srednje poduzetnike. Također, cilj je osigurati pravnu jasnoću i dosljednu primjenu propisa u vezi s obvezom javne objave godišnjih financijskih izvještaja.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Administrativno rasterećenje koje proizlazi iz odgode obveze izvještavanja o održivosti za dvije godine.

Poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti iz drugog kruga izvještavanja ( veliki poduzetnici koji nisu subjekti od javnog interesa s više od 500 radnika, odnosno oni koji ne izvještavaju u prvom krugu) i trećeg kruga izvještavanja (mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice) suglasno važećem Zakonu .

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na ljudska prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

5.1.

Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:

Kako bi se postiglo smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike i kako bi se omogućila re vizija postojećih odredbi CSRD direktive radi njihova pojednostavljenja , ovim Prijedlogom zakona propisuje se dvogodišnja odgoda obveze izvještavanja o održivosti.

5.2.

Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području održivog razvoja.

5.3.

Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području socijalne skrbi.

5.4.

Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ ,85/24. i 145/24.)

- Direktiva (EU) 2025/794

6.1.

Savjetovanje:

Savjetovanje s javnošću provodi se objavom Nacrta prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana.

6.2.

Konzultacije:

Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima.

7.1.

Pozitivni učinci:

Smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika i pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

Negativni učinci: -

7.2.

Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:

Važećim zakonom propisano je postupno uvođenje obveze izvještavanja o održivosti, pa je tako za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma propisana obveza izvještavanja o održivosti za velike poduzetnike koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelazi kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine. Nadalje, drugi krug izvještavanja o održivosti odnosi se na poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma i obuhvaća sve ostale veliki poduzetnik koji nisu obuhvaćeni prvim krugom izvještavanja o održivosti. Treći krug izvještavanja o održivosti odnosi se na poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma i obuhvaća male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. Na taj bi se način omogućilo smanjenje administrativnog opterećenja za obveznike iz drugog i trećeg kruga izvještavanja o održivosti, ovim Prijedlogom zakona utvrđuje se odgoda obveze izvještavanja o održivosti za dvije godine.

Također, provedbom zakonskog prijedloga očekuje se povećanje pravne jasnoće i ujednačene primjene obveze javne objave godišnjih financijskih izvještaja za sve relevantne poduzetnike.

Naposljetku, provedbom prijedloga zakona omogućit će se dosljedna primjena rokova za javnu objavu, unaprijedit će se ažurnost i vjerodostojnost podataka u Registru te pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti i transparentnosti financijskog izvještavanja.

8.1

Dokumenti u prilogu:

Nema priloga.

Potpis: dr.sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 23. rujna 2025.