I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.) (u daljnjem tekstu: Zakon) stupio je na snagu 2. srpnja 2015. godine. Zakonom se propisuju načela, uvjeti i postupak odobrenja međunarodne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjeti i postupak poništenja i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite.

U lipnju 2024. godine na snagu je stupio Pakt o migracijama i azilu. Radi se o paketu od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila i koji će se u državama članicama Europske unije početi primjenjivati u lipnju 2026. godine.  Pakt o migracijama i azilu predstavlja skup novih pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini Europske unije koji omogućuje konkretne rezultate, a ujedno je u skladu s europskim vrijednostima.

Pakt o migracijama i azilu obuhvaća sljedeće Uredbe koje se izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj:

- Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22. 5. 2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1351)

- Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22. 5. 2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359)

- Uredba (EU) 2024/1347 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kao korisnika međunarodne zaštite, za jedinstveni status za izbjeglice ili za osobe koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu i za sadržaj odobrene zaštite, o izmjeni Direktive Vijeća 2003/109/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 2024/1347, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1347)

- Uredba (EU) 2024/1348 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju zajedničkog postupka za međunarodnu zaštitu u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2013/32/EU (SL L 2024/1348, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1348)

- Uredba (EU) 2024/1349 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju postupka vraćanja na granici i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1148 (SL L 2024/1349, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1349)

- Uredba (EU) 2024/1350 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi okvira Unije za preseljenje i humanitarni prihvat i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1350, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1350)

- Uredba (EU) 2024/1358 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu biometrijskih podataka radi djelotvorne primjene uredaba (EU) 2024/1351 i (EU) 2024/1350 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 2001/55/EZ te radi utvrđivanja identiteta državljana treće zemlje i osoba bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu izvršavanja zakonodavstva, o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 2024/1358, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1358).

Navedene Uredbe zahtijevaju odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva, kako bi se omogućila njihova učinkovita provedba, posebice u pogledu organizacije postupaka, određivanja nadležnosti tijela, razmjene i obrade podataka, pristupa pravima i zaštitnim mehanizmima.

Uz navedene Uredbe, Pakt o migracijama obuhvaća i Direktivu (EU) 2024/1346 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju standarda za prihvat tražitelja međunarodne zaštite (SL L 2024/1346, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/1346), koja je za Republiku Hrvatsku obvezujuća u pogledu rezultata koje je potrebno postići i zahtijeva prijenos u nacionalno zakonodavstvo, uključujući prilagodbu standarda materijalnih uvjeta prihvata, zdravstvene skrbi, obrazovanja, slobode kretanja i ograničenja slobode kretanja tražitelja međunarodne zaštite.

Važeći Zakon donesen je prije usvajanja novog zakonodavnog paketa na razini Europske unije te ga je potrebno sveobuhvatno izmijeniti i dopuniti kako bi bio u potpunosti usklađen s novim pravnim okvirom Europske unije, a time i osigurao pravnu sigurnost, učinkovitu provedbu i zaštitu prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

Tijekom 2024. godine izraženo je 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, međutim samo 1.419 tražitelja je podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu. Takav trend je nastavljen i tijekom prve polovice 2025. godine kada je od 6.317 izraženih namjera samo 741 tražitelj je podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu. Od 2024. godine uočen je velik priljev povratnika sukladno dublinskom postupku koji se u manjem broju zadržavaju u Republici Hrvatskoj, a koji ili ponovno samovoljno napuštaju Republiku Hrvatsku ili se vraćaju u svoje zemlje podrijetla ako je to moguće uz pomoć organizacije Frontexa. S obzirom na veliku fluktuaciju tražitelja kroz prihvatni sustav, a bez ozbiljne namjere da se zadrže u Republici Hrvatskoj i dočekaju svoje rješenje o statusu, proizlazi da tražitelji na ovaj način zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite i uvjete prihvata.

2.Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuju se ključna pitanja nužna za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s novim zakonodavnim okvirom Europske unije u području međunarodne zaštite, koji je uspostavljen donošenjem Pakta o migracijama i azilu. Cilj je osigurati pravnu jasnoću, učinkovitost postupaka, visoku razinu zaštite prava osoba koje traže ili uživaju zaštitu, kao i usklađenost institucionalnog okvira s novim europskim pravilima.

Prijedlogom zakona obuhvaćena su sljedeća temeljna područja:

- usklađivanje postupovnih pravila s odredbama Uredbe (EU) 2024/1348, uključujući jasnije uređenje ubrzanih i graničnih postupaka, postupanja s nedopuštenim i ponovljenim zahtjevima, određivanje nadležnosti tijela, rokove za odlučivanje te procesna jamstva tijekom postupka

- Uredbom (EU) 2024/1351 uspostavlja se zajednički okvir za određivanje odgovorne države članice, provedba mehanizma solidarnosti te upravljanje migracijskim tokovima i sprječavanje sekundarnih kretanja

- usklađivanjem s Uredbom (EU) 2024/1347 postrožuju se i usklađuju kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite te potiče konvergencija praksi u području azila; Prijedlogom zakona omogućava se učinkovitija procjena mogućnosti zaštite unutar sigurnih dijelova zemalja podrijetla, u kojem slučaju se neće odobravati zaštita; uređuje se prestanak međunarodne zaštite u slučajevima ozbiljne prijetnje za društvo ili sigurnost, te obveza uzimanja u obzir ažuriranih smjernica Agencije Europske unije za azil (EUAA) o zemljama podrijetla; uvjetuju se socijalna prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom kroz aktivno sudjelovanje u obveznim integracijskim programima

- usklađivanje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka, uključujući pristup i korištenje Eurodac sustava, sukladno Uredbi (EU) 2024/1350; nova pravila olakšat će identifikaciju osoba i praćenje dvostrukog podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, osim toga, olakšat će se sprječavanje sekundarnih kretanja; Eurodac pravila uključivat će i podatke o djeci u dobi od šest i više godina, čime se omogućuje identifikacija djece u slučaju da su razdvojena od obitelji i njihova zaštita od trgovine ljudima i iskorištavanja

- uvođenje i detaljno normiranje postupanja u kriznim situacijama i situacijama više sile, sukladno Uredbi (EU) 2024/1349, uključujući posebne mehanizme postupanja u uvjetima iznenadnog priljeva i razmjenu informacija s drugim državama članicama i institucijama Unije.

Prijedlogom zakona prenose se pravila propisana Direktivom (EU) 2024/1346 radi usklađivanja standarada materijalnih uvjeta prihvata, zdravstvene zaštite, obrazovanja i ograničenja slobode kretanja, uz uvođenje obveze redovite i individualne procjene posebnih potreba tražitelja, osobito ranjivih osoba.

Dodatno se naglašava obveza tražitelja međunarodne zaštite da za vrijeme trajanja postupka boravi na području Republike Hrvatske, radi osiguranja učinkovitosti postupka i provedivosti europskih mehanizama.

Ostala usklađivanja i tehničke izmjene, koje pridonose boljoj provedbi postupaka, smanjit će administrativna opterećenja i osigurati pravnu sigurnost svih sudionika u sustavu međunarodne zaštite.

Prijedlogom zakona omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira, uz očuvanje standarda zaštite temeljnih prava, učinkovit nadzor nad migracijskim kretanjima i operativnu spremnost u situacijama pojačanog pritiska na sustav azila Republike Hrvatske.

3.Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Donošenjem ovoga Zakona omogućit će se potpuna provedba obveza Republike Hrvatske prema novom zakonodavnom okviru Europske unije u području međunarodne zaštite, čime će se dodatno ojačati pravna sigurnost, učinkovitost i dosljednost sustava međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj. Prijenosom pravila propisanih Direktivom (EU) 2024/1346 o uvjetima prijema tražitelja međunarodne zaštite doprinijet će se unaprjeđenju standarda prihvata, osobito u pogledu identificiranja i odgovarajuće skrbi za ranjive skupine, pristupa tržištu rada, uvjeta smještaja, zdravstvene i psihološke skrbi, te preventivnih mjera protiv zlostavljanja i nasilja u prihvatnim centrima. Time će se unaprijediti učinkovitost i pravna sigurnost postupaka, ojačati zaštita prava tražitelja međunarodne zaštite, poboljšati standardi prihvata te osigurati pravovremeno odlučivanje o zahtjevima.

Nadalje, smanjit će se rizik od pokretanja postupaka zbog povrede prava Europske unije i omogućiti aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u provedbi Zajedničkog europskog sustava azila.

Prijedlog zakona će pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom, uključujući mogućnost određivanja obveza i ograničenja kretanja, kada je to nužno i uvođenjem bržih procedura. Povećat će se razina koordinacije među tijelima nadležnim za prihvat i integraciju, čime će se osigurati dosljedna provedba prava i obveza tražitelja, ali i veća predvidivost postupanja.

III.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI S OBRAZLOŽENJEM

                                                                  Članak 1.

U Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.) članak 2. mijenja se i glasi:

„(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7. 8. 2001.)

Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji, (SL L 251, 3. 10. 2003.)

Direktiva (EU) 2024/1346 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju standarda za prihvat tražitelja međunarodne zaštite (SL L 2024/1346, 22.5.2024.).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih uredbi Europske unije:

Uredba (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010 (SL L 468, 30.12.2021.)

Uredba (EU) 2024/1347 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kao korisnika međunarodne zaštite, za jedinstveni status za izbjeglice ili za osobe koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu i za sadržaj odobrene zaštite, o izmjeni Direktive Vijeća 2003/109/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 2024/1347, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1347)

Uredba (EU) 2024/1348 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju zajedničkog postupka za međunarodnu zaštitu u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2013/32/EU (SL L 2024/1348, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1348)

Uredba (EU) 2024/1349 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju postupka vraćanja na granici i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1148 (SL L 2024/1349, 22.5.2024.)

Uredba (EU) 2024/1350 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi okvira Unije za preseljenje i humanitarni prihvat i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1350, 22.5.2024.)

Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.)

Uredba (EU) 2024/1358 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu biometrijskih podataka radi djelotvorne primjene uredaba (EU) 2024/1351 i (EU) 2024/1350 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 2001/55/EZ te radi utvrđivanja identiteta državljana treće zemlje i osoba bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu izvršavanja zakonodavstva, o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 2024/1358, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1358)

Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359).

(3) Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je nacionalna kontaktna točka te uspostavlja neposrednu suradnju i razmjenu informacija s Europskom komisijom i Agencijom Europske unije za azil (u daljnjem tekstu: EUAA) o provođenju direktiva iz stavka 1. ovoga članka i uredbi iz stavka 2. ovoga članka, sukladno njihovim odredbama o suradnji.“.

                                                                  Članak 2.

Iza članka 2. dodaje se članak 2.a koji glasi:

„Članak 2.a

Nadležna tijela za provedbu uredbi i direktiva iz članka 2. ovoga Zakona su ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za poslove zdravstva, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, ministarstvo nadležno za obrazovanje i upravni sudovi, u skladu s propisanim djelokrugom.“.

                                                                  Članak 3.

U članku 3. stavku 1. riječi: „strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom“ zamjenjuju se riječima: „strance pod supsidijarnom zaštitom, strance pod privremenom zaštitom i strance u transferu.“.

                                                                  Članak 4.

U članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1.međunarodna zaštita obuhvaća azil iz točke 2. ovoga stavka i supsidijarnu zaštitu iz točke 3. ovoga stavka

2.azil je status koji se priznaje na temelju rješenja nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona nakon razmatranja zahtjeva u skladu s poglavljem II. i III. Uredbe (EU) 2024/1347

3.supsidijarna zaštita je status koji se priznaje na temelju rješenja nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 21. ovoga Zakona nakon razmatranja zahtjeva u skladu s poglavljem II. i V. Uredbe (EU) 2024/1347

4.privremena zaštita je zaštita hitnog i privremenog karaktera koja se uvodi na temelju odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba sukladno članku 78. ovoga Zakona

5.tražitelj međunarodne zaštite (u daljnjem tekstu: tražitelj) je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu do izvršnosti rješenja o zahtjevu

6.azilant je izbjeglica u smislu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine (u daljnjem tekstu: Konvencija iz 1951.) kojoj je priznat azil iz točke 2. ovoga stavka

7.stranac pod supsidijarnom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je priznata supsidijarna zaštita iz točke 3. ovoga stavka

8.stranac pod privremenom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je odobrena zaštita iz točke 4. ovoga stavka

9.stranac u transferu je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja je u postupku primopredaje odgovornoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora radi razmatranja njezinog zahtjeva

10.zemlja podrijetla je zemlja čije državljanstvo ima državljanin treće zemlje ili zemlja u kojoj je osoba bez državljanstva imala prethodno uobičajeno boravište. Ako državljanin treće zemlje ima više državljanstava, zemljom podrijetla smatrat će se svaka zemlja čiji je državljanin

11.uobičajeno boravište ima državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da ona u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno

12.namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: namjera) je usmeno ili pisano izražena volja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva za podnošenje zahtjeva sukladno članku 33. ovoga Zakona

13.registracija namjere je evidentiranje usmeno ili pisano izražene volje državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva za podnošenje zahtjeva u službenim evidencijama Ministarstva

14.zahtjev za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: zahtjev) je zahtjev za zaštitu koji tražitelj podnese Ministarstvu,  a može se smatrati da traži status azilanta (izbjeglice) ili status supsidijarne zaštite

15.naknadni zahtjev za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: naknadni zahtjev) je svaka daljnja namjera izražena u bilo kojoj državi članici nakon izvršnosti rješenja o prethodnom zahtjevu, uključujući i slučajeve od kojih se izričito ili prešutno odustalo

16.tražitelj kojem su potrebna posebna prihvatna i/ili postupovna jamstva je tražitelj koji s obzirom na svoje osobne okolnosti nije u potpunosti sposoban ostvarivati prava te izvršavati obveze iz ovoga Zakona bez odgovarajuće potpore

17.maloljetnik je tražitelj, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom, stranac pod privremenom zaštitom i stranac u transferu mlađi od 18 godina

18.maloljetnik bez pratnje je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađi od 18 godina, koji je ušao u Republiku Hrvatsku bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njega sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, sve dok se ne stavi pod skrb takve osobe, a uključuje i djecu koja su ostala bez pratnje nakon što su ušla u Republiku Hrvatsku

19.članom obitelji tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom, pod uvjetom da je obitelj postojala prije ulaska tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom u Republiku Hrvatsku smatra se:

a.bračni ili izvanbračni drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u zajednici koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom

b.maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova te životnih partnera i  neformalnih životnih partnera; njihovo zajedničko maloljetno posvojeno dijete; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu pod uvjetom da dijete nije u braku

c.punoljetno uzdržavano dijete tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom pod uvjetom da nije u braku

d.roditelj ili druga odrasla osoba odgovorna za maloljetnika u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske, uključujući odraslog brata ili sestru

e.iznimno, članom obitelji stranca pod privremenom zaštitom smatrat će se i srodnik prvog stupnja u ravnoj uzlaznoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi stranca pod privremenom zaštitom

Smatra se da maloljetnik nije u braku ako na temelju pojedinačne procjene njegov brak nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, a osobito propisima kojima se uređuje minimalna zakonska dob za sklapanje braka.

20.prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi

21.boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila

22.izvršnost rješenja o zahtjevu nastupa dostavom rješenja tražitelju ako tužba nije podnesena ili podnesena tužba nema odgodni učinak. Ako podnesena tužba ima odgodni učinak, rješenje o zahtjevu postaje izvršno dostavom prvostupanjske presude upravnog suda

23.uvjeti prihvata obuhvaćaju skup prava koje tražitelji ostvaruju sukladno odredbama ovoga Zakona

24.osnovni uvjeti prihvata obuhvaćaju smještaj, hranu i hitnu medicinsku pomoć

25.materijalni uvjeti prihvata obuhvaćaju smještaj, hranu, odjeću, proizvode za osobnu higijenu i novčanu naknadu

26.zadržavanje je uskraćivanje slobode kretanja tražitelja u specijaliziranim objektima za zadržavanje, sukladno članku 54.a ovog Zakona

27.opasnost od bijega znači postojanje posebnih razloga i okolnosti zbog kojih se vjeruje da bi tražitelj mogao postati nedostupan te time zlouporabiti postupak

28.bijeg je svaka radnja kojom tražitelj postane nedostupan Ministarstvu ili pravosudnim  ijelima, a koja nije izvan kontrole tražitelja

29.posebni skrbnik je osoba koju nadležno tijelo socijalne skrbi imenuje maloljetniku bez pratnje sukladno propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(2) Ostali izrazi koji se koriste u ovome Zakonu imaju jednako značenje kao izrazi definirani uredbama iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

                                                                  Članak 5.

U članku 10. stavku 1. iza riječi: „djeteta“ briše se točka i dodaju riječi: „radi osiguranja životnog standarda koji odgovara fizičkom, duševnom, moralnom i socijalnom razvoju djeteta.“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Najbolji interes djeteta procjenjuje se uzimajući u obzir:

-dobrobit i socijalni razvoj djeteta, njegovo podrijetlo, potrebu za stabilnošću i kontinuitetom skrbi

-zaštitu i sigurnost djeteta, osobito ako postoji opasnost da je žrtva trgovanja ljudima ili drugog oblika nasilja ili iskorištavanja

-mišljenje djeteta ovisno o njegovoj dobi i zrelosti

-mogućnost spajanja s obitelji i slično.“.

Stavci 3. i 4. brišu se.

U stavku 5., koji postaje stavak 3., iza riječi: „pristup“ dodaju se riječi: „obrazovnim materijalima,“.

                                                                  Članak 6.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Ministarstvo surađuje s Uredom Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (u daljnjem tekstu: UNHCR) o pitanjima koja se odnose na međunarodnu i privremenu zaštitu.“.

Stavci 2. i 3. brišu se.

                                                                  Članak 7.

U članku 12. stavku 1. brojčana oznaka stavka „(1)“ briše se.

Stavak 2. briše se.

                                                                  Članak 8.

U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo će sklopiti ugovor s prevoditeljem koji:

-dobro poznaje hrvatski jezik u  govoru i pismu

-dobro poznaje jezik i/ili pismo s kojeg i na koje se prevodi

-za kojeg je utvrđeno da ne postoji sigurnosna zapreka.“.

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.

                                                                  Članak 9.

U članku 14. stavku 3. riječi: „po službenoj dužnosti“ brišu se.

Stavci 4. do 8. brišu se.

                                                                  Članak 10.

Naslov iznad članka 15. mijenja se i glasi: „Posebna prihvatna i postupovna jamstva“.

U članku 15. stavku 1. riječi: „Posebnim postupovnim i prihvatnim“ zamjenjuju se riječima: „Posebnim prihvatnim i postupovnim“, a iza riječi: „nasilja“ dodaju se zarez i riječi: „kao i žrtvama trgovanja ljudima i samohranim roditeljima s maloljetnom djecom“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Postupak prepoznavanja i praćenja osobnih okolnosti tražitelja iz stavka 1. ovoga članka provode za to osposobljeni službenici Ministarstva i drugih nadležnih tijela u roku do 30 dana od dana izražavanja namjere za podnošenje zahtjeva, a ako je opravdano i nakon tog roka, a na temelju vidljivih znakova, izjava ili ponašanja tražitelja ili, ako je to primjenjivo, izjava roditelja ili zastupnika tražitelja.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Službenici iz stavka 2. ovoga članka, ako procjene potrebnim, mogu tražitelja uz njegov pristanak, uputiti odgovarajućem liječniku ili psihologu radi daljnje ocjene njegova psihološkog i fizičkog stanja, ako postoje naznake da bi njegovo duševno ili fizičko zdravlje moglo utjecati na potrebe u vezi s prihvatom.“.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 7. koji glase:

„(4) Sve prikupljene informacije relevantne za procjenu posebnih potreba tražitelja u vezi s prihvatom, uz opis vidljivih znakova, izjava ili ponašanja tražitelja, kao i utvrđenih mjera, pohranjuju se u spis tražitelja i dostavljaju nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva kako bi se pružila odgovarajuća potpora u vezi s prihvatom.

(5) U postupku prepoznavanja osobnih okolnosti osigurat će se prevoditelj kako bi tražitelj mogao komunicirati s medicinskim osobljem, a kod potreba za neodgodivim liječenjem usmeni prijevod može osigurati i druga odrasla osoba, uz pristanak tražitelja.

(6) Troškove prevođenja iz stavka 5. ovoga članka snosi Ministarstvo.

(7) Službenici koji ocjenjuju posebne potrebe u vezi s prihvatom trebaju biti osposobljeni i kontinuirano se osposobljavati da mogu prepoznati znakove koji upućuju na posebne potrebe tražitelja i odgovarajuće postupiti u vezi s posebnim potrebama.“.

                                                                  Članak 11.

Naslov iznad članka 16.  mijenja se i glasi: „Maloljetnik“.

Članak 16. mijenja se i glasi:

„(1) Namjeru za maloljetnika izražava zakonski zastupnik.

(2) Zahtjev zakonskog zastupnika obuhvaća i maloljetnika.

(3) Na temelju opravdanih razloga i samo ako je to u najboljem interesu maloljetnika, može mu se omogućiti saslušanje bez prisutnosti odgovorne odrasle osobe pod uvjetom da mu pomaže osoba s vještinama i stručnim znanjem potrebnim za zaštitu njegovih najboljih interesa.

(4) Maloljetnik stariji od 16 godina koji je u braku može samostalno sudjelovati u postupku odobrenja međunarodne zaštite.“.

                                                                  Članak 12.

Naslov iznad članka 17. mijenja se i glasi: „Maloljetnik bez pratnje“.

Članak 17. mijenja se i glasi:

„(1) Maloljetniku bez pratnje, koji izrazi namjeru sukladno članku 33. ovoga Zakona, tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi odmah imenuje posebnog skrbnika za zastupanje maloljetnika u postupku međunarodne zaštite.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, maloljetniku starijem od 16 godina koji je u braku neće se imenovati poseban skrbnik.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju nepredvidivih situacija u kojima je broj izraženih namjera maloljetnika bez pratnje nerazmjerno velik, Ministarstvo će odmah maloljetniku bez pratnje odrediti osobu prikladnu privremeno djelovati kao zastupnik, a tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi imenovat će posebnog skrbnika najkasnije u roku od deset radnih dana od dana izražene namjere.

(4) Osobi koja tvrdi da je maloljetna, a za koju je utvrđeno da je nesumnjivo starija od 18 godina neće se imenovati poseban skrbnik.

(5) Poseban skrbnik dužan je objasniti maloljetniku bez pratnje značenje svih radnji koje se u postupku međunarodne zaštite poduzimaju na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojem može komunicirati.

(6) Troškove prevođenja iz stavka 5. ovoga članka snosi Ministarstvo.

(7) Tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi obavještava Ministarstvo o imenovanju posebnog skrbnika, a Ministarstvo posebnog skrbnika obavještava o svim relevantnim činjenicama koje se odnose na maloljetnika bez pratnje.

(8) Ministarstvo obavještava maloljetnika bez pratnje o imenovanju posebnog skrbnika te će mu na razumljiv način pojasniti da može povjerljivo i sigurno podnijeti pritužbu protiv posebnog skrbnika.

(9) Maloljetniku bez pratnje će u nazočnosti posebnog skrbnika na način primjeren dobi i kojim se osigurava da ih maloljetnik bez pratnje razumije, biti pružene informacije o uvjetima prihvata, pružateljima pravne pomoći i zastupanju, uključujući besplatnu pravnu pomoć i zastupanje, koristeći se, prema potrebi, informativnim materijalima posebno prilagođenim maloljetnicima.

(10) Poseban skrbnik maloljetnika bez pratnje i tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi poduzet će, što je prije moguće sve potrebne radnje radi pronalaska članova obitelji i spajanja maloljetnika  s obitelji, ako je to u njegovu interesu, uključujući kontaktiranje i suradnju s mjerodavnim ministarstvima, drugim državnim i inozemnim tijelima te nevladinim organizacijama.

(11) Osobe koje rade s maloljetnicima bez pratnje, uključujući i posebne skrbnike, ne smiju biti:

-pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela: protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

-osobe kojima je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji

-osobe protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) i kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

(12) Sve osobe koje rade s maloljetnicima bez pratnje dužne su poštivati načelo povjerljivosti u prikupljanju, obradi i razmjeni informacija o djetetu i članovima obitelji kako se ne bi ugrozila njihova sigurnost.

(13) Sve osobe koje rade s maloljetnicima bez pratnje moraju prije početka rada s maloljetnicima biti osposobljene te su dužne kontinuirano se osposobljavati vezano uz prava i potrebe maloljetnika, uključujući osposobljavanje koje se odnosi na bilo koje primjenjive standarde za djecu.

(14) Ista osoba može istovremeno biti imenovana posebnim skrbnikom većem broju maloljetnika bez pratnje, a najviše do 30 maloljetnika.

(15) Iznimno od stavka 11. ovog članka, u slučaju nerazmjernog broja izraženih namjera maloljetnika bez pratnje, posebni skrbnik može u istom trenutku imati pod skrbništvom najviše 50 maloljetnika bez pratnje, o čemu Ministarstvo obavješćuje Europsku komisiju i EUAA.

(16) Maloljetnik bez pratnje podnosi zahtjev osobno u nazočnosti posebnog skrbnika.

(17)  Dužnost posebnog skrbnika prestaje stjecanjem punoljetnosti maloljetnika te ako se nakon procjene dobi iz članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1348 pretpostavi da je punoljetan, ili se u skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) 2024/1348 smatra da nije maloljetan.“.

                                                                  Članak 13.

Članak 18. mijenja se i glasi:

„(1) Ako se u postupku odobrenja međunarodne zaštite sumnja u starosnu dob maloljetnika bez pratnje, pristupit će se postupku procjene starosne dobi sukladno članku 25. Uredbe (EU) 2024/1348.

(2) Troškove medicinskog ispitivanja snosi Ministarstvo.“.

                                                                  Članak 14.

Članci 22. do 31. brišu se.

                                                                  Članak 15.

Naslov iznad članka 32. mijenja se i glasi: „Nadležno tijelo“.

Članak 32. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo donosi rješenja u postupku odobrenja međunarodne zaštite  pri čemu razmatra sve elemente i uvjete kvalifikacije za status izbjeglice ili supsidijarne zaštite u skladu s poglavljem II., III. i V. Uredbe (EU) 2024/1347.

(2)  U postupku odobrenja i oduzimanja međunarodne zaštite Ministarstvo primjenjuje odredbe Uredbe (EU) 2024/1348 te tražiteljima osigurava postupovna jamstva i druga prava u skladu s tom Uredbom.“.

                                                                  Članak 16.

Naslov iznad članka 33. mijenja se i glasi: „Izražavanje i registracija namjere“.

Članak 33. mijenja se i glasi:

„(1) Državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva može izraziti namjeru u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji, prihvatnom centru za strance te u objektu u kojem se provodi dubinska provjera (u daljnjem tekstu: nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka namjera se može izraziti u prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite (u daljnjem tekstu: prihvatilište) u izvanrednim okolnostima radi omogućavanja pristupa postupku odobrenja međunarodne zaštite.

(3) Namjera iz stavka 1. i 2. ovog članka izražava se osobno.

(4) Ako se državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva već nalazi u postupku prisilnog povratka, namjeru može izraziti u roku od sedam radnih dana od dana uručenja rješenja o prisilnom povratku.

(5) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva izvršiti će registraciju namjere u roku od pet dana od izražavanja namjere odnosno u roku od tri dana u slučaju iz stavka 2. ovog članka te uputiti tražitelja u postupak međunarodne zaštite.

(6) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva izdaje potvrdu o registraciji te određuje rok  u kojem se tražitelj mora javiti u prihvatilište radi podnošenja zahtjeva.

(7) Tražitelj stariji od šest godina dužan je podvrgnuti se uzimanju biometrijskih podataka sukladno člancima 13. i 15. Uredbe 2024/1358.

(8) U slučaju više sile ili u kriznoj situaciji primjenjuju se rokovi i postupak iz Uredbe (EU) 2024/1359.“.

                                                                  Članak 17.

Članak 34. mijenja se i glasi:

„(1) Zahtjev se osobno podnosi Ministarstvu u prihvatilištu, a iznimno i izvan prihvatilišta ovisno o osobnim okolnostima tražitelja.

(2) Zahtjev se podnosi usmeno na zapisnik, a iznimno na obrascu, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 21 dan od dana registracije namjere.

(3) Tijekom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka tražitelj je obvezan dati telefonski broj na kojem je dostupan i adresu elektroničke pošte te odmah prijaviti svaku promjenu adrese i drugih podataka.“.

                                                                  Članak 18.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„(1) Službena osoba Ministarstva će što je prije moguće provesti ispitni postupak i omogućiti tražitelju izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite, sukladno poglavlju II. odjeljak II. Uredbe (EU) 2024/1348.

(2) Tražitelj je dužan za vrijeme saslušanja dati vjerodostojna i uvjerljiva obrazloženja razloga na kojima temelji svoj zahtjev te priložiti sve dostupne dokaze kojima potkrepljuje svoj zahtjev i istinito odgovarati na sva pitanja koja su mu postavljena.

(3) Ako tražitelj ima pravnog savjetnika koji sudjeluje na saslušanju, on može intervenirati samo na kraju saslušanja.“.

                                                                  Članak 19.

U članku 38. stavku 1. točki 4. riječi: „30. i 31. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „12. ili 17. Uredbe (EU) 2024/1347.“.

Na kraju točke 5. briše se točka i dodaje se točka 6. koja glasi:

„6. odbija zahtjev kao očito neosnovan ako tražitelj ne ispunjava uvjete iz članka 20. i 21. ovoga Zakona te postoje okolnosti iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona.“.

U stavku 3. riječi: „podnijeti tužba upravnom sudu“ zamjenjuju se riječima: „pokrenuti upravni spor“.“

                                                                  Članak 20.

U članku 39. stavku 1. iza riječi: „tražitelj“ dodaju se riječi: „izričito ili prešutno“.

Stavci 2., 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„(2) Smatra se da je tražitelj izričito odustao od zahtjeva ako u pisanom obliku u bilo kojem trenutku tijekom postupka odustane od svog zahtjeva sukladno članku 40. Uredbe (EU) 2024/1348.

(3) Smatra se da je tražitelj prešutno odustao od zahtjeva u slučajevima propisanim u članku 41. Uredbe (EU) 2024/1348, ako u roku od  dva dana od isteka razloga zbog kojih je bio spriječen ne opravda svoju spriječenost.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovog članka, Ministarstvo će donijeti rješenje po službenoj dužnosti.

(5) Protiv rješenja Ministarstva o obustavi na temelju izričitog odustajanja od zahtjeva nije dopuštena žalba, niti se može pokrenuti upravni spor.“.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Protiv rješenja Ministarstva o obustavi na temelju prešutnog odustajanja od zahtjeva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor sukladno članku 51. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana dostave rješenja.“.

                                                                  Članak 21.

Članak 40. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo će donijeti rješenje o zahtjevu u skladu s rokovima propisanim člancima 35., 42. i 51. Uredbe (EU) 2024/1348.

(2) U slučaju da sud poništi rješenje Ministarstva i vrati predmet na ponovno razmatranje, Ministarstvo je dužno novo rješenje donijeti u roku od najduže dva mjeseca od zaprimanja presude.“.

                                                                  Članak 22.

U članku 41. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo će donijeti rješenje o zahtjevu tri mjeseca od podnošenja zahtjeva kada je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 42. Uredbe (EU) 2024/1348.“.

Stavci 2., 3. i 4. brišu se.

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 2., riječi: „podnijeti tužba upravnom sudu“ zamjenjuju se riječima: „pokrenuti upravni spor“.

                                                                  Članak 23.

Naslov iznad članka 42. mijenja se i glasi: „Granična procedura“.

Članak 42. mijenja se i glasi:

„(1) Postupak odobrenja međunarodne zaštite povodom izražene namjere ili naknadnog zahtjeva provodi se nakon izvršene dubinske provjere u graničnim postupcima kada je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 43. i 45. Uredbe (EU) 2024/1348.

(2) Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica te koje na temelju ugovora s Ministarstvom pružaju pravno savjetovanje iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, osigurat će se učinkovit pristup tražiteljima tijekom granične procedure.

(3) Opunomoćeniku i predstavniku organizacije iz stavka 2. ovoga članka može se privremeno ograničiti pristup tražitelju kada je to prijeko potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske.

(4) Protiv rješenja donesenog u graničnoj proceduri nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor sukladno članku 51. ovoga Zakona u roku od pet dana od dana dostave rješenja.

(5) Ministarstvo će dostaviti spis predmeta najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja odluke kojom upravni sud traži spis predmeta.

(6) Presudu o tužbi upravni sud donosi u roku od osam dana od dana dostave spisa predmeta.

(7) Ako rješenje o zahtjevu nije izvršno u roku od 12 tjedana od registracije namjere, odnosno u roku od 16 tjedana ako je taj rok produljen u skladu s člankom 51. stavkom 2. Uredbe (EU) 2024/1348, tražitelju će se dopustiti ulazak u Republiku Hrvatsku radi provođenja postupka odobrenja međunarodne zaštite.“.

                                                                  Članak 24.

U članku 43. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev iz bilo kojeg od razloga navedenog u članku 38. stavku 1. ili članku 39. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) 2024/1348.“.

U stavku 2. riječi: „članku 47. stavku 6. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „članku 38. stavku 2. Uredbe (EU) 2024/1348.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Protiv rješenja o odbacivanju zahtjeva ili naknadnog zahtjeva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od osam dana od dana dostave rješenja.“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Ministarstvo će dostaviti spis predmeta najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja odluke kojom upravni sud traži spis predmeta.“.

                                                                  Članak 25.

Članak 44. mijenja se i glasi:

„(1) Sigurnom zemljom podrijetla smatra se ona zemlja koja je na razini Europske unije određena kao sigurna sukladno člancima 61. i 62. Uredbe (EU) 2024/1348.

(2) Ministar nadležan za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, može odlukom utvrditi listu sigurnih zemalja podrijetla, sukladno člancima 61. i 64. Uredbe (EU) 2024/1348, o čemu se  obavještava Europska komisija i EUAA.

(4) Ministarstvo će redovito provjeravati i prema potrebi revidirati listu sigurnih zemalja podrijetla, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za vanjske poslove, te o promjenama obavijestiti tijela iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Upravni sud je, povodom pravnog lijeka podnesenog protiv rješenja o zahtjevu, ovlašten preispitati i jesu li ispunjeni materijalni uvjeti za određivanje pojedine treće zemlje kao sigurne zemlje podrijetla.“.

                                                                  Članak 26.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sigurna treća zemlja je zemlja koja je na razini Europske unije određena kao sigurna u skladu s člankom 59. i 60. Uredbe (EU) 2024/1348 i zemlja koju je Ministarstvo odredilo sigurnom u skladu s člankom 59. i 64. Uredbe (EU) 2024/1348.“.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavci 4. 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.

                                                                  Članak 27.

Članak 46.  briše se.

                                                                  Članak 28.

Članak 47. mijenja se i glasi:

„(1) Naknadni zahtjev predaje se osobno u prihvatilištu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

(2) Ministarstvo razmatra naknadni zahtjev, u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2024/1348.

(3) U slučaju naknadnog zahtjeva tražitelj snosi troškove prijevoda dokumentacije za procjenu zahtjeva.“.

                                                                   Članak 29.

Članak 49. mijenja se i glasi:

„(1) Azil će prestati iz bilo kojeg od razloga navedenih u članku 11. stavku 1. Uredbe (EU)  2024/1347.

(2) Supsidijarna zaštita će prestati ako su ispunjeni uvjeti iz članka 16. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1347.

(3) Ministarstvo, po službenoj dužnosti, provodi postupak ispitivanja postojanja pretpostavki iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2024/1348.

(4) Ministarstvo ukida rješenje kojim je odobrena međunarodna zaštita.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor sukladno članku 51. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(6) Međunarodna zaštita prestaje po sili zakona:

1. kad azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom stekne hrvatsko državljanstvo

2. smrću azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom.“.

Članak 30.

U članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Međunarodna zaštita poništit će se ako:

1.postoji bilo koji od razloga za poništenje azila iz članka 14. stavka 1. točke b), c), d) ili e) Uredbe (EU) 2024/1347.

2.postoji bilo koji od razloga za poništenje supsidijarne zaštite iz članka 19. stavka 1. točke b) ili c) Uredbe (EU) 2024/1347.“.

U stavku 2. iza riječi: „članka“ dodaju se riječi: „u skladu s poglavljem IV Uredbe (EU) 2024/1348.“.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 4., riječi: „podnijeti tužba upravnom sudu“ zamjenjuju se riječima: „pokrenuti upravni spor“.

Stavak 6. briše se.

                                                                  Članak 31.

U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Tužba podnesena upravnom sudu odgađa izvršenje rješenja, osim u slučaju:

1. obustave postupka sukladno članku 39. stavku 3. ovoga Zakona

2. odbijanja zahtjeva u ubrzanom postupku sukladno članku 41. ovoga Zakona

3. odbijanja zahtjeva u graničnoj proceduri sukladno članku 42. ovog Zakona, pod uvjetom da tražitelj nije maloljetnik bez pratnje

4. odbacivanja zahtjeva sukladno članku 38. stavku 1. točkama a), d) i e) Uredbe (EU) 2024/1348

5. odbacivanja naknadnog zahtjeva sukladno članku 43. stavku 2. ovoga Zakona

6. odlučivanja o ograničenju slobode kretanja tražitelja, sukladno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona i zadržavanju sukladno članku 54.a stavku 11. ovog Zakona

7. odlučivanja na pravu na novčanu pomoć sukladno članku 55. stavku 2. ovoga Zakona

8. ograničavanja ili uskraćivanja materijalnih prava, sukladno članku 55. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona

9. odbijanja zahtjeva za izdavanje potvrde o pravu na rad sukladno članku 61. stavku 3. ovoga Zakona

10. odlučivanja o pravu na smještaj sukladno članku 67. stavcima 3., 7. i 9. ovoga Zakona

11. usvajanja zahtjeva i odobrenja međunarodne zaštite sukladno članku 38. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona

12. poništenja međunarodne zaštite u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkama b), d) i e) te člankom 19. stavkom 1. točkom b) Uredbe (EU) 2024/1347

13.odbacivanja zahtjeva sukladno članku 39. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) 2024/1348.“.

U stavku 2. riječi: „iz članka 41. stavka 1. točke 6. ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „ iz članka 42. stavka 1. točaka h) i i) Uredbe (EU) 2024/1348.“.

                                                                  Članak 32.

U članku 52. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. pristup osnovnom i srednjem obrazovanju“.

Točka 8. mijenja se i glasi:

„8. pristup tržištu rada i“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Ministarstvo osigurava usmjeravanje, praćenje i nadzor razine uvjeta prihvata.“.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

„(4) Tražitelj je dužan:

1.poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske

2.surađivati s državnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim mjerama i uputama

3.podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta, zemlje ili regije podrijetla, uključujući analizu jezika i dijalekta uz mogućnost korištenja programskih tehnologija, uz puno poštivanje načela ljudskog dostojanstva

4.podvrgnuti se zdravstvenom pregledu

5.poštivati Kućni red prihvatilišta

6.pojaviti se u prihvatilištu u roku koji mu je određen

7.podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu, sukladno članku 34. stavku 1. ovog Zakona

8.odazvati se pozivu Ministarstva za saslušanje te surađivati tijekom cijelog postupka odobrenja međunarodne zaštite i boraviti na određenom mjestu boravka koje odredi Ministarstvo

9.ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka odobrenja međunarodne zaštite

10.javiti promjenu adrese nadležnoj službi za prihvat u roku od dva dana od dana promjene

11.pridržavati se uputa i mjera Ministarstva iz članka 54. i 54.a ovoga Zakona

12.sudjelovati u obveznim integracijskim mjerama.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

„(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strancu u transferu, sukladno rješenju o transferu osigurat će se osnovni uvjeti prihvata do izvršenja primopredaje odgovornoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora.“.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

U dosadašnjem stavku 8., koji postaje stavak 9. riječi: „uz pisanu suglasnost tražitelja“ brišu se, a riječi: „uskraćivanja suglasnosti“ zamjenjuju riječju: „protivljenja“.

Članak 33.

U članku 53. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ne dovodeći u pitanje načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, ako tražitelj podnese naknadni zahtjev u slučajevima predviđenim u članku 56. točkama a) i b) Uredbe (EU) 2024/1348, nema pravo na boravak.“.

U članku 53. stavak 4. briše se.

Stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.

                                                                      Članak 34.

Naslov iznad članka 54. mijenja se i glasi: „Ograničenje slobode kretanja“.

Članak 54. mijenja se i glasi:

„(1) Tražitelj koji se nalazi u graničnoj proceduri nema pravo na slobodu kretanja i ne smatra se osobom koja je ušla na teritorij Republike Hrvatske.

(2) Ministarstvo može tražitelju i strancu u transferu ograničiti slobodu kretanja iz razloga:

a)zaštite javnog reda ili

b)sprečavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta u svrhu provedbe transfera u drugu državu članicu ili radi osiguravanja prisutnosti tražitelja koji je vraćen u Republiku Hrvatsku.

(3) Sloboda kretanja tražitelja ili stranca u transferu može se ograničiti sljedećim mjerama:

1. zabrana kretanja izvan prihvatilišta

      2. osobnim pristupanjem u prihvatilište u određeno vrijeme.

(4) Tražitelju iz stavka 2. ovog članka može se iz opravdanih razloga dopustiti privremeno napuštanje prihvatilišta.

(5) Ministarstvo donosi rješenje o ograničenju slobode kretanja u kojem navodi razloge zbog kojih ograničava slobodu kretanja te obavještava tražitelja na jeziku koji tražitelj razumije ili za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti  upravni spor sukladno članku 51. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(7) Nadležni upravni sud po službenoj dužnosti ocjenjuje zakonitost rješenja iz stavka 5. ovog članka  ako ograničenje kretanja traje dulje od dva mjeseca te u slučaju promjene ili nastupanja novih okolnosti koje mogu utjecati na zakonitost ograničenja kretanja tražitelja.“.

                                                                  Članak 35.

Iza članka 54. dodaje se naslov iznad članka i članak 54.a koji glase:

„Zadržavanje

Članak 54.a

(1) Tražitelja se može zadržati u specijaliziranom objektu za zadržavanje ako se na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja procijeni da je to potrebno:

1.radi sprječavanja bijega i utvrđivanja činjenica i okolnosti na kojima temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu, a koje se ne mogu utvrditi bez zadržavanja ako postoji opasnost od bijega

2.radi utvrđivanja i provjere identiteta ili državljanstva

3.radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka

4.zbog provedbe postupka prisilnog udaljenja, ako se opravdano pretpostavlja da traženjem međunarodne zaštite želi odgoditi ili otežati izvršenje rješenja o protjerivanju i/ili vraćanju donesenog sukladno odredbama zakona kojim se propisuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

5.zbog nepoštivanja rješenja o ograničenju slobode kretanja, a i dalje postoji opasnost od bijega

6.zbog utvrđivanja prava tražitelja na ulazak na državno područje tijekom postupka na granici

7.zbog ispunjenja obveze transfera ako postoji opasnost od bijega.

(2) Opasnost od bijega utvrđuje se individualnom procjenom činjenica i okolnosti svakog konkretnog slučaja.

(3) Zadržavanje u specijaliziranom objektu za zadržavanje se može odrediti ako se utvrdi da se ne mogu djelotvorno primijeniti druge manje prisilne mjere.

(4)  Alternativne mjere zadržavanju su:

1.redovito javljanje nadležnom tijelu

2.zabrana napuštanja određenog mjesta ili područja.

(5) Mjera zadržavanja iz stavka 1. ovog članka izriče se dok za to postoje razlozi, a u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka do okončanja postupka.

(6) Zadržani tražitelji, koliko je to moguće, smještaju se odvojeno od  drugih državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji nisu podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu.

(7) Tražitelja s posebnim potrebama u vezi s prihvatom iznimno se može zadržati smještajem u specijaliziranom objektu za zadržavanje ako se individualnom procjenom utvrdi da takav smještaj neće naškoditi njegovom fizičkom i mentalnom zdravlju te se osigurava redovito praćenje i pružanje odgovarajuće potpore tim tražiteljima.

(8) Maloljetniku se ne smije  odrediti zadržavanje osim u cilju očuvanja jedinstva obitelji.

(9) Maloljetnika bez pratnje može se iznimno zadržati u specijaliziranim objektima za zadržavanje u odvojenom smještaju od odraslih osoba u što kraćem trajanju ako se procjenom skrbnika utvrdi da je takav smještaj nužan i da se zadržavanjem štiti maloljetnik.

(10) Tražitelju i strancu u transferu koji boluje od ozbiljnih zaraznih ili mentalnih bolesti neće se ograničiti sloboda kretanja niti odrediti zadržavanje i smještaj u prostorima Ministarstva namijenjenim za kolektivni smještaj, već u za to nadležnim zdravstvenim ustanovama.  

(11) Ministarstvo, policijska uprava, odnosno policijska postaja donosi rješenje o zadržavanju  u kojoj navodi razloge zadržavanja i činjenice zašto se ne mogu primijeniti druge manje prisilne mjere.  

(12) Tražitelja se o zadržavanju, mogućnosti traženja besplatne pravne pomoći i zastupanja obavještava na jeziku koji tražitelj razumije ili za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije.

(13) Protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor, u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(14) Odluku o tužbi upravni sud donosi nakon usmene rasprave u roku od 15 dana od dana podnošenja tužbe, a u iznimnim situacijama, najkasnije 21 dan od podnošenja tužbe.

(15) Ako sud ne donese odluku iz stavka 14. ovoga članka u roku 21 dan od zadržavanja, zadržani tražitelj se odmah oslobađa.

(16) Odmah po donošenju rješenja iz stavka 11. ovoga članka Ministarstvo, policijska uprava, odnosno policijska postaja dostavlja spis predmeta upravnom sudu.

(17) U slučaju zadržavanja maloljetnika bez pratnje i kada zadržavanje dulje traje,  upravni sud razmatra zakonitost zadržavanja po službenoj dužnosti.

(18) Ako nadležni upravni sud utvrdi da rješenje o zadržavanju nije zakonito, Ministarstvo je dužno postupiti po izrečenoj presudi i tražitelja i stranca u transferu odmah pustiti na slobodu.“.

                                                                  Članak 36.

Članak 55. mijenja se i glasi:

„(1) Materijalni uvjeti prihvata su: smještaj u prihvatilištu, hrana, odjeća i proizvodi za osobnu higijenu osigurani u naravi te novčana naknada.

(2) Visinu novčane naknade određuje ministar odlukom.

(3) Tražitelj može o svom trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4) Materijalni uvjeti prihvata mogu se ograničiti na osnovne uvjete prihvata ako tražitelj:

1.izbiva izvan Prihvatilišta dok je na snazi mjera ograničenja slobode kretanja

2.posjeduje sredstva koja mu omogućavaju odgovarajući životni standard

3.krši odredbe Kućnog reda prihvatilišta

4.ne surađuje s  nadležnim tijelima, osobito u pogledu ispunjenja obveza iz članka 52. ovoga Zakona

5.ne sudjeluje u obveznim integracijskim mjerama iz članka 58.a ovoga Zakona“

6.podnese naknadni zahtjev.

(5) Materijalni uvjeti prihvata će se ukinuti tražitelju ako ozbiljno i opetovano krši kućni red prihvatilišta, prijeti i nasilno se ponaša.

(6) Ministarstvo na temelju individualne procjene donosi rješenje kojim se ograničavaju ili ukidaju neki od materijalnih uvjeta prihvata iz stavka 1. ovoga članka, razmjerno svrsi koja se želi postići, uzimajući u obzir članak 52. stavak 2. ovoga Zakona i očuvanje dostojanstvenog životnog standarda tražitelja.

(7) Ako prestanu okolnosti iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo donosi rješenje kojim u cijelosti ili djelomično ukida rješenje iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor sukladno članku 51. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(9) Ministarstvo ima pravo zahtijevati povrat troškova smještaja, uključujući i nastalu materijalnu štetu u slučaju propisanom stavkom 4. točkama 2. i 3. ovoga članka.

(10) Načine i uvjete ostvarivanja materijalnih uvjeta prihvata propisuje ministar pravilnikom.“.

                                                                  Članak 37.

U članku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Međunarodne i nacionalne organizacije i udruge civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i temeljnih sloboda mogu provoditi svoje aktivnosti u prihvatilištu na temelju sporazuma o suradnji.“.

U stavku 3. riječ: „Prihvatilište“ zamjenjuje se riječju: „prihvatilište“.

U stavcima 5., 6. i 7. riječ: „Prihvatilištu“ zamjenjuje se riječju: „prihvatilištu“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Tražitelj može izbivati izvan prihvatilišta duže od 24 sata uz prethodno odobrenje prihvatilišta.“.

Stavak 9. briše se.

U dosadašnjem stavku 10., koji postaje stavak 9., riječ: „Prihvatilištu“ zamjenjuje se riječju: „prihvatilištu“.

                                                                  Članak 38.

U članku 57. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Tražitelju kojem su potrebna posebna prihvatna i/ili postupovna jamstva pružit će se odgovarajuća zdravstvena zaštita vezano uz specifično stanje, uključujući i potrebne usluge rehabilitacije.“.

                                                                  Članak 39.

U članku 58. stavku 1. riječi: „Pravo na osnovno i srednje obrazovanje“ zamjenjuju se riječima: „Pravo na pristup osnovnom i srednjem obrazovanju“.

U stavku 3. iza riječi: „prava“ dodaje se riječ: „pristupa“, a riječi: „30 dana“ zamjenjuju se riječima: „dva mjeseca“.

U stavku 4. iza riječi: „jezika“ zarez i riječi: „kao i dopunske nastave u pojedinim nastavnim predmetima, ako za to postoji potreba“ brišu se.

                                                                  Članak 40.

Iza članka 58. dodaju se naslov iznad članka i članak 58.a koji glase:

„Mjere rane integracije tražitelja

Članak 58.a

(1) Radi prihvaćanja vrijednosti hrvatskog društva i kulture, tražitelj je dužan pohađati radionice kulturne orijentacije i tečajeve hrvatskog jezika.

(2) Tražitelju koji je nepismen ili ne poznaje latinično pismo osigurat će se pohađanje tečaja opismenjavanja.

(3) Provoditelji aktivnosti vode evidenciju prisutnosti tražitelja na radionicama i tečajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka i Ministarstvo može ograničiti  materijalne uvjete prihvata i ukinuti novčanu naknadu tražitelju koji bez opravdanih razloga iste ne pohađa.

(4) Odredbe ovoga članka ne odnose se na tražitelje iz članka 42. ovoga Zakona.

(5) Način provedbe te sadržaj radionica i tečajeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra.“.

                                                                  Članak 41.

U članku 59. stavku 1. iza riječi: „pisanom“ dodaje se riječ: „sažetom“.

U stavku 2. riječi: „u roku od 15 dana“ zamjenjuju se riječima: „što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri dana“, a iza riječi: „obavijestiti tražitelja o“ dodaju se riječi: „uvjetima prihvata,“.

U stavku 3. iza riječi: „komunicirati“ briše se točka i dodaju se riječi: „ili prema potrebi korištenjem videozapisa, piktograma i drugih vizualnih pomagala.“.

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8., koji glase:

„(7) Pristup pravnom savjetovanju neće se omogućiti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1348.

(8) Tražitelj potvrđuje primitak i razumijevanje informacija iz stavka 2. i 3. ovog članka.“.

                                                                  Članak 42.

U članku 61. stavku 1. riječi: „pravo na rad“ zamjenjuju se riječima: „pravo na pristup tržištu rada“.

U stavku 6. riječ: „Prihvatilište“ zamjenjuje se riječju: „prihvatilište“.

                                                                  Članak 43.

U članku 62. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iskaznica tražitelja se neće izdati tražitelju za kojeg se provodi granična procedura te koji je zadržan ili u zatvoru.“.

U stavku 5. iza riječi: „humanitarni“ dodaju se riječi: „ili drugi nužni“.

                                                                  Članak 44.

U članku 64. stavku 2. točki 11. riječi: „vlasništvo nekretnine“ zamjenjuju se riječima: „stjecanje pokretne i nepokretne imovine“.

U stavku 4. točka 4. mijenja se i glasi:

„4. nastaviti s provođenjem obveznih integracijskih mjera sukladno članku 74. ovog Zakona.“.

Članak 45.

U članku 66. stavku 1. riječi: „točke 18. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „točke 19. ovoga Zakona ako ispunjava obveze iz članka 74. stavka 2. ili 3. ovog Zakona.“.

U stavku 5. riječi: „članaka 30. i 31. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „članaka 12. i 17. Uredbe (EU) 2024/1347“.

U stavku 6. druga rečenica briše se.

Članak 46.

U članku 67. iza stavka 19. dodaje se stavak 20. koji glasi:

„(20) Pravo na smještaj može se uskratiti ako azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ne ispunjava ugovorne obveze iz članka 74. stavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.“ .

                                                                  Članak 47.

U članku 68. stavku 1. iza riječi: „rada“ briše se točka i dodaju se riječi: „i pod uvjetima propisanim člankom 28. Uredbe (EU) 2024/1347.“.

U stavku 2. iza riječi: „zaposlenje,“ dodaju se riječi: „pristup uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,“.

                                                                  Članak 48.

U članku 70. stavku 3. iza riječi: „obrazovnih“ dodaju se riječi: „i stručnih“, a iza riječi: „državljanin“ briše se točka i dodaju se riječi: „sukladno propisima kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.“.

U stavku 4. iza riječi: „inozemnu“ dodaje se riječ: „stručnu“.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Za azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti dostaviti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, tijelo nadležno za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada provest će vrednovanje sukladno raspoloživim podacima i izraditi informativni dokument o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. iza riječi: „kvalifikacija“ dodaju se riječi: „odnosno priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija“, a iza riječi: „stručna“ dodaju se riječi: „odnosno obrazovna“.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „s pozicije ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja“ brišu se.

                                                                  Članak 49.

Naslov iznad članka 74. mijenja se i glasi: „Obveza integracije u hrvatsko društvo“.

Članak 74. mijenja se i glasi:

„(1)  Azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom osigurat će se pristup tečajevima hrvatskog jezika i polaganje ispita iz znanja hrvatskog jezika na razinama (A1) i (A2).

(2) Azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom osigurat će se pristup radionicama integracije u hrvatsko društvo.

(3)  Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je pohađati tečaj hrvatskog jezika te položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini (A1) u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa.

(4)  Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je pohađati tečaj hrvatskog jezika te položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini (A2) u roku od tri godine od dana stjecanja statusa.

(5)  Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je pohađati radionice integracije u hrvatsko društvo.

(6)  Azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom koji bez opravdanog razloga ne ispuni obveze iz stavaka 3., 4. ili 5. ovoga članka u predviđenim rokovima, može se uskratiti smještaj koji uživa na teret Republike Hrvatske ili davanja iz sustava socijalne skrbi koja prima, osim davanja koja se odnose na maloljetnu djecu, trudnice i osobe s posebnim potrebama.

(7)  Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji po isteku godine dana od odobrenja statusa podnosi zahtjev za spajanje obitelji u skladu s člankom 66. ovoga Zakona i koji bez opravdanog razloga nije ispunio obvezu iz stavka 3. ovoga članka ne ostvaruje pravo na spajanje obitelji dok tu obvezu ne izvrši.

(8)  Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji po isteku tri godine od odobrenja statusa podnosi zahtjev za spajanje obitelji u skladu s člankom 66. ovoga Zakona i koji bez opravdanog razloga nije ispunio obvezu iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na spajanje obitelji dok tu obvezu ne izvrši.

(9)  Prilikom razmatranja zahtjeva iz stavka 7. i 8. ovoga članka Ministarstvo uzima u obzir sve okolnosti koje mogu utjecati na potrebu za spajanjem obitelji i prije izvršavanja propisane obveze.

(10)  Radi ispunjenja obveza iz ovoga članka azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom potpisuje Integracijski sporazum.  

(11) Troškovi aktivnosti iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske s pozicije ministarstva nadležnog za obrazovanje.

(12) Troškovi aktivnosti iz stavka 2. ovog članka isplaćuju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske s pozicije Ministarstva.

(1) Način provedbe obveza iz stavaka od 1. do 5. i sadržaj Integracijskog sporazuma propisat će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra.“.

Članak 50.

U članku 76. stavku 5. riječi: „i pripadajuće Radne skupine koja izrađuje prijedloge nacionalnih strateških dokumenata u ovom području“ brišu se.

                                                                  Članak 51.

Iza članka 93. dodaju se naslov iznad članka i članak 93.a koji glase:

„Plan za nepredvidive situacije

Članak 93.a

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi plan za nepredvidive situacije (u daljnjem tekstu: plan) kojim se utvrđuju mjere koje treba poduzeti kako bi se osigurao primjeren prihvat tražitelja kad je Republika Hrvatska suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite, uključujući maloljetnike bez pratnje.

(2) Plan uključuje i mjere za osiguranje primjerenog prihvata tražitelja ako su raspoloživi smještajni kapaciteti privremeno iscrpljeni ili privremeno nedostupni zbog nerazmjerno velikog broja osoba kojima je potreban smještaj ili zbog katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem ili prirodne katastrofe.

(3) Plan se izrađuje prema predlošku EUAA, uzimajući u obzir posebne nacionalne okolnosti.

(4) Plan se preispituje i ažurira zbog promijenjenih okolnosti prema potrebi, a najmanje svake tri godine te se o donošenju, izmjenama i aktivaciji plana izvješćuje EUAA dok se za svaku aktivaciju plana izvješćuje Europsku komisiju i EUAA.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                                                                  Članak 52.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.).

                                                                  Članak 53.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će plan iz članka 93.a koji je dodan člankom 51. ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će uskladiti Pravilnik o ostvarivanju materijalnih uvjeta prihvata („Narodne novine“, br. 135/15. i 61/19.), Pravilnik o obrascima i zbirkama podataka u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite („Narodne novine“, br. 85/16. i 80/24.) i Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite („Narodne novine“, br. 140/15.) s odredbama ovog Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar nadležan za poslove obrazovanja, uz prethodnu suglasnost ministra, donijet će pravilnik iz članka 58.a stavka 5. koji je dodan člankom 40. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 74. stavka 13. koji je dodan člankom 49. ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

                                                                  Članak 54.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Članak 2. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti izmijenjen je radi opsega nove azilne pravne stečevine koju je potrebno prenijeti u pravni poredak Republike Hrvatske odnosno čiju provedbu je potrebno osigurati. Stavak 3. je nadopunjen kako bi se u potpunosti prenio članak 30. Direktive (EU) 2024/1346 o prihvatu i uskladio s člankom 3. Uredbe (EU) 2021/2303 odnosno kako bi se usklađivanjem obuhvatilo područje primjene novih uredbi EU i uvela preciznija terminologija.  

Uz članak 2.

Dodaje se novi članak 2.a (Nadležna tijela) radi propisivanja jasne podjele nadležnosti među nacionalnim tijelima uključenima u sustav međunarodne i privremene zaštite. Time se naglašava institucionalna transparentnost, omogućava  lakša provedba Zakona u upravnom i operativnom smislu  osigurava dosljedno postupanje, sukladno novoj pravnoj stečevini EU koja izričito traži imenovanje nadležnih tijela.

Uz članak 3.

Članak 3. je nadopunjen na način da je izričito navedena kategorija stranci u transferu, na koju se, uz tražitelje međunarodne zaštite, azilante, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom primjenjuju odredbe Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 130/20, 114/22, 151/22 i 40/25).

Uz članak 4.