USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE  TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira  („Narodne novine“, br. 41/77., 52/87., 55/89., 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), u nastavku teksta: važeći Zakon, na snazi je od  25. listopada 1977. godine. Važeći Zakon izmijenjen je i dopunjen 1987. i 1989. godine, a njegov pročišćeni tekst objavljen je 1990. godine. 

Nakon demokratskih promjena i stvaranja Republike Hrvatske, značajnije  izmjene i dopune  učinjene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, br. 47/90.). Ovim izmjenama i dopunama kazna zatvora propisana je alternativno uz novčanu kaznu, a njeno je trajanje ograničeno do najviše trideset dana. Brisanjem članka 3. važećeg Zakona (vrijeđanje ili omalovažavanje patriotskih osjećaja građana, naroda ili narodnosti u SFRJ) ukinuti su tzv. politički prekršaji, a dorađene su i pojedine odredbe drugih članaka.

Zadnja intervencija u tekst važećeg Zakona učinjena je 1994. godine, Zakonom o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje („Narodne novine“, br. 29/94.) i to na način da su, radi tadašnje inflacije, iznosi kazni umjesto u dinarima izraženi u njemačkim markama, uz preračunavanje protuvrijednosti domaće valute, što nesumnjivo u  ovom trenutku teško može zadovoljiti svrhu prekršajno-pravnih sankcija.

Iz navedenog je vidljivo kako važeći Zakon do današnjeg dana nije doživio značajnije izmjene ili dopune, a koje su nužne da bi se adekvatno popratili zahtjevi vremena i potrebe prakse. Evidentne promjene u društvenim odnosima, zahtjevi struke te promjene nastale donošenjem Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07.,  39/13., 157/13. i 110/15.), ali i niza drugih, u međuvremenu donesenih zakona, nametnule su kao nužnost pristupanje izradi novoga Zakona.

Pored toga, ističe se da su prekršaji protiv javnog reda i mira dobar pokazatelj stanja sigurnosti te da izravno utječu na osjećaj osobne sigurnosti građana, s obzirom da, poslije kaznenih djela, zauzimaju značajno mjesto u području sigurnosti. Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policija, kao primarno nadležno tijelo, utjecalo je nizom što samostalno provedenih aktivnosti, kao i aktivnosti provedenih s drugim nadležnim tijelima na unaprjeđenju stanja sigurnosti na ovom području. Pritom je potrebno naglasiti da je u provedbi navedenih aktivnosti zadržana visoka razina učinkovitosti policijskog postupanja, unatoč opredjeljenju prema preventivnom i proaktivnom djelovanju, te stalnom radu na smanjenju broja radnji kojima se provođenjem zakonskih ovlasti zadire u ljudska prava.

Značenje prekršaja iz područja javnog reda i mira vidljivo je i kroz  podatak (službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova - tablični prikazi u nastavku teksta) o ukupno 263.715 zabilježenih prekršaja te vrste u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2015. godine, odnosno prosječno 26.375 prekršaja godišnje.

Ukupan broj zabilježenih prekršaja protiv javnog reda i mira ostvarilo je 363.340 počinitelja, odnosno prosječno 36.334 počinitelja godišnje. Najčešći prekršaji su iz članka 6., 13. i 17. važećeg Zakona, odnosno prekršaja počinjenih svađom, vikom, naročito drskim ponašanjem  te omalovažavanjem i vrijeđanjem državnih tijela i službenih osoba tih tijela.

Imajući u vidu navedeno stanje, pristupilo se izradi prijedloga novoga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (u nastavku teksta: prijedlog Zakona), koji bi kvalitetnije i sveobuhvatnije utvrdio relevantne pojmove, pravne institute i obilježja prekršaja protiv javnog reda i mira, propisao kao  prekršaj  i neka druga ponašanja koja mogu imati izravni štetni utjecaj na stanje javnog reda i mira te otklonio postojeće praznine i nedorečenosti pojedinih odredbi važećeg Zakona i mogućnost njihovog različitog tumačenja i primjene.

Prijedlog Zakona sastoji se od sljedećih glava:

I.   Opće odredbe,

II.  Prekršaji protiv javnog reda i mira,

III. Posebne mjere za zaštitu javnog reda i mira i

IV. Prijelazne i završne odredbe.

Zbog dugogodišnje prakse tijela nadležnih za provedbu važećeg Zakona, odnosno izuzetno bogate i vrijedne s njome povezane sudske prakse, prijedlog Zakona najvećim dijelom prati strukturu važećeg Zakona, osobito vezano uz najčešće počinjene prekršaje, u odnosu na koje je zadržan postojeći redoslijed članaka, a što je sve detaljnije razrađeno u obrazloženju prijedloga Zakona.

Ovim prijedlogom Zakona otklanja se mogućnost da se pojedini oblici inkriminiranih ponašanja na neprihvatljiv način alternativno, odnosno kumulativno opisuju kao bića istog prekršaja, iako se radi o radnjama od kojih svaka sama za sebe predstavlja društveno neprihvatljivo ponašanje (poput spavanja na javnom mjestu ili prosjačenja).

Nadalje, u predloženom Zakonu novčane kazne izražene su u domaćoj valuti (HRK), a visina i vrsta sankcija usklađena je s odredbama Prekršajnog zakona kojima su podignuti opći maksimumi kazni (zatvor i novčana kazna). Posebno se vodilo računa o obvezama i mogućnostima postupanja pojedinih ovlaštenih tužitelja (beznačajni prekršaj, oportunitet, upozorenje, novčana kazna, obvezni prekršajni nalog, prekršajni nalog, sporazumijevanje o sankciji i mjerama, te optužni prijedlog) koje, u odnosu na visinu i vrstu zapriječene kazne ili druge sankcije, proizlaze iz Prekršajnog zakona. 

Za pojedine inkriminirane radnje predviđene su različite visine i vrste kazni, odnosno različite zaštitne mjere, s obzirom da već sam sadržaj radnje prekršaja ukazuje na različiti stupanj remećenja reda i društvene opasnosti.

Kako bi se otklonila mogućnost povrede načela „ne bis in idem“, opisi pojedinih prekršaja iz prijedloga Zakona usklađeni su s opisima prekršaja, odnosno opisima  kaznenih djela sadržanih u drugim zakonima, od kojih se ističu slijedeći:

1. Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04.,110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 144/12., 94/13. - Zakon o održivom gospodarenju otpadom, 153/13.- Zakon o gradnji, 147/14. i 36/15. - Zakon o pogrebničkoj djelatnosti), uz uvažavanje relevantnih odredbi odluka o komunalnom redu jedinica lokalne samouprave,
2. Zakon o zaštiti životinja („Narodne novine“, br. 135/06., 37/13. i 125/13. - Zakon o provedbi uredbi EU o zaštiti životinja),
3. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 85/15.),
4. Zakon o trgovini („Narodne novine“, br. 87/08., 96/08., 116/08., 76/09. - Odluka US RH, 114/11., 68/13. i 30/14.),
5. Zakon o igrama na sreću („Narodne novine“, br. 87/09., 35/13., 158/13., 41/14., i 143/14.),
6. Zakon o oružju („Narodne novine“, br. 63/07., 146/08. i 59/12.),
7. Zakon o eksplozivnim tvarima („Narodne novine“, br. 178/04., 109/07., 67/08. i 144/10.),
8. Zakon o javnom okupljanju („Narodne novine“, br. 128/99., 150/05. i 82/11. – Odluka US RH, i 78/12.),
9. Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, br. 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.)
10. Zakon o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, br. 62/15.),
11. Zakon o zaštiti  od buke („Narodne novine“, br. 30/09., 55/13. i 153/13.),
12. Zakon o otpadu („Narodne novine“, br. 178/04., 153/05., 111/06., 110/07., 60/08. i 87/09.),
13. Zakon o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, br.  85/08. i 112/12.),
14. Kazneni zakon („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.- Ispravak),
15. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, br. 137/09., 14/10. i 60/10.).

Kako kod predviđenih kvalificiranih oblika prekršaja nije u potpunosti moguće isključiti da bi se takvom radnjom moglo ostvariti neko kazneno djelo ili prekršaj iz drugog propisa kod kvalificiranih oblika prekršaja predviđenih ovim prijedlogom Zakona postavljena su dodatna dva međusobno neovisna uvjeta. Prvi uvjet je da se takvo teže kažnjavanje može primijeniti ukoliko takvo djelo nije već inkriminirano posebnim propisom kao što je to u slučaju počinjenja kaznenog djela iz Glave XVII. (Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta) i kaznenog djela Nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona ili prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Drugi uvjet je da se teže kažnjavanje može primijeniti ukoliko je već iz istog razloga ranije primijenjeno teže kažnjavanje predviđeno ovim Zakonom kako se ne bi dodatno uvećavale kazne, već jednom uvećane.

Kao kvalificirani oblik prekršaja propisani su određeni prekršaji u prijedlogu Zakona koji su počinjeni zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili izražavanja rodnog identiteta druge osobe.

Od važnijih novina koje donosi ovaj prijedlog Zakona ističe se definiranje pojma javnog mjesta, grupe, prosjačenja na javnom mjestu, kocke i spavanja na javnom mjestu, što važeći Zakon nije sadržavao. Tako se javnim mjestom smatra svaki prostor koji je u bilo koje vrijeme bezuvjetno dostupan svakome, prostor koji je uz ograničenje vremena ili pod drugim uvjetom dostupan svakome te prostor koji je pod određenim uvjetima dostupan određenim osobama. Također, propisuje se da je prekršaj protiv javnog reda i mira počinjen i u slučaju kada je počinjen na prostoru koji nema obilježje javnog mjesta, ako je to mjesto dostupno pogledu ili čujnosti s javnog mjesta ili je njegova posljedica nastupila na javnom mjestu.

Pojedini prekršaji iz prijedloga Zakona kod kojih javno mjesto nije određeno kao bitno obilježje prekršaja, mogu se počiniti na bilo kojem mjestu.

Nadalje, umjesto prekršaja odavanja prostituciji uređenog člankom 12. važećeg Zakona, kao novina se u članku 12. stavku 1. prijedloga Zakona propisuje sankcioniranje osobe koja na javnom mjestu ponudi spolne usluge za novčanu ili drugu korist, ali i osobe koja u svojstvu korisnika od te osobe zatraži spolne usluge nudeći novčanu ili drugu korist. U stavku 2. istog članka sankcionira se osoba koja pruži spolne usluge za novčanu ili drugu korist, kao i osoba koje te usluge koristi i plaća. Pritom za počinjenje prekršaja iz stavka 2. nije bitno da je počinjen na javnom mjestu. Pored navedenog, osnovno obilježje ovoga prekršaja više nije odavanje prostituciji, u smislu ponavljanja pružanja spolnih usluga uz naplatu, što je u praksi bilo teško dokazivo, nego je za počinjenje prekršaja dovoljno i jednokratno pružanje spolnih usluga uz naplatu, što se odgovarajuće odnosi i na korisnika tih usluga. Jednako kao što je teško dokazivo odavanje prostituciji, teško će biti dokazivo i istovremeno pružanje i korištenje usluga prostitucije, jer su obje vrste počinitelja (i pružatelj i korisnik) najčešće jedini svjedoci prostitucije i obje vrste okrivljenika imaju zajednički interes da nijekanjem ili poricanjem novčane naknade izbjegavaju kažnjavanje.

S obzirom da prostitucija predstavlja društveno neprihvatljivi oblik ponašanja, kako u smislu pružanja, tako i u smislu korištenja usluga prostitucije, obveza je društva da putem niza gospodarskih, socijalnih ali i kazneno-pravnih i prekršajno-pravnih mjera utječe na suzbijanje prostitucije. Važan korak u tom pravcu svakako je propisivanje prekršajne odgovornosti i pripadajućih  prekršajno-pravnih sankcija korisnika, a ne samo pružatelja usluga prostitucije. Na taj način djelovat će se preventivno, u smislu odvraćanja korisnika od traženja i konzumiranja usluga prostitucije uslijed svijesti o inkriminiranosti te vrste ponašanja i s time povezanih zakonskih sankcija, no i odaslati jasna poruka kako odgovornost za ovu vrstu društveno neprihvatljivog ponašanja nije samo na osobama koje pružaju usluge prostitucije, već i na ključnim sudionicima prostitucije - korisnicima koji te usluge traže, konzumiraju i plaćaju.

Budući da kazneno-pravno zakonodavstvo propisuje samo kaznena djela, koja obuhvaćaju najteže oblike kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te protiv braka, obitelji i mladeži, odnosno djece, a koja obuhvaćaju i kvalificirane oblike prostitucije  tj. "prisilnu prostituciju"  (primjerice kazneno djelo Trgovanja ljudima iz članka 106. Kaznenog zakona, Prostitucije iz članka 157. navedenog Zakona, Povrede djetetovih prava iz članka 177. istog Zakona), člankom 12. prijedloga Zakona nastoji se ispuniti pravna praznina u smislu inkriminacije osnovnog oblika prostitucije, na način da se u stavku 1. navedenog članka prekršajem propisuje nuđenje ili traženje spolnih usluga za novac ili drugi oblik naknade na javnom mjestu, a stavkom 2. pružanje spolnih usluga u svrhu pribavljanja sredstava za život na nedopušteni način (tzv. "neprisilna prostitucija") te korištenje spolnih usluga pruženih u sklopu "neprisilne prostitucije" uz naknadu.

Dakle, na predloženi način korisnik se prekršajno sankcionira za osnovni oblik djela, odnosno za korištenje spolnih usluga pruženih od druge osobe uz naplatu, dok se u kaznenom zakonodavstvu, primjerice u članku 157. stavku 2. Kaznenog zakona sankcionira kvalificirani oblik ovoga djela, odnosno korištenje spolnih usluga osobe koja je silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, prisiljena ili navedena na pružanje spolnih odnosa uz naplatu, a da je korisnik znao ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti.

U ovom prijedlogu Zakona također se posebna pažnja poklanja i zaštiti ranjivih skupina, odnosno djece. Pojam djeteta usklađen je s određenjem tog pojma u članku 87. stavku 7. Kaznenog zakona.

Također, člankom 29. stavkom 1. prijedloga Zakona, kao novina, propisuje se da će se za određene prekršaje ovoga  Zakona koji je počinjen u sastavu grupe ili tijekom počinjenja kojeg se  počinitelj uporabom maske ili drugog predmeta maskirao radi prikrivanja identiteta, izreći novčana kazna u dvostrukom iznosu novčane kazne propisane za taj prekršaj  ili  kazna zatvora do 90 dana.

Kao novina, u stavku 2. istoga članka, propisuje se da će se za određene prekršaje iz ovoga Zakona koji je počinjen zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili izražavanja rodnog identiteta druge osobe, izreći novčana kazna koja je propisana za taj prekršaj uvećana za dvostruki maksimalni iznos novčane kazne propisane za taj prekršaj ili kazna zatvora do 90 dana.

Također u stavku 3. istog članka propisuje se da će se za određene prekršaje iz ovoga Zakona počinjen prema trudnici u vidnom stadiju trudnoće, starijoj ili nemoćnoj osobi izreći novčana kazna koja je propisana za taj prekršaj uvećana za dvostruki maksimalni iznos novčane kazne propisane za taj prekršaj ili kazna zatvora do 90 dana.

Nadalje, člancima 33., 34. i 35. prijedloga Zakona, propisuju se do sada neutvrđeni uvjeti pod kojima tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu tehničkim uređajima nadzirati javna mjesta, radi preventivnog učinka na stanje javnog reda i mira i sprječavanja inkriminiranih ponašanja. Naglašena je odgovornost tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je stavljeno u nadležnost da poduzmu odgovarajuće tehničke, kadrovske i organizacijske mjere kako bi se osobni podaci na tehničkim snimkama  odgovarajuće zaštitili od slučajne ili namjerne zlouporabe, neovlaštenog pristupa, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili dopuna te dostave neovlaštenim osobama i objavljivanja, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Člankom 36. prijedloga Zakona propisuje se mogućnost da predstavničko tijelo  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova propisuje i druge prekršaje iz područja javnog reda i mira, koji nisu predviđeni ovim prijedlogom Zakona.

Također, člankom 37. prijedloga Zakona propisuje se nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova za nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona.

Uzevši u obzir sve navedeno, predlagatelj smatra kako prijedlog Zakona u ovome trenutku odgovara ključnim zahtjevima vremena i struke i predstavlja kvalitetan pravni temelj za postupanje policijskih i drugih službenika s ciljem suzbijanja društveno neprihvatljivih ponašanja, odnosno prekršaja utvrđenih prijedlogom Zakona.

OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O PREKRŠAJIMA  PROTIV JAVNOG   REDA I MIRA

I. OPĆE  ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom propisuju se prekršaji protiv javnog reda i mira i posebne mjere za zaštitu javnog reda i mira. 

(2) Zaštita javnog reda i mira provodi se usklađenim djelovanjem zajednice usmjerenim na prevenciju i sprječavanje prekršaja propisanih ovim Zakonom ili drugim propisom i sankcioniranjem njihovih počinitelja.  

Članak 2.   

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1.  javni red i mir je stanje u kojem je osigurano spokojstvo, dostojanstvo i normalan način života građana i neometano ostvarivanje sloboda, prava i dužnosti koje su građanima utvrđeni Ustavom i zakonima Republike Hrvatske

2.  prekršaji protiv javnog reda i mira  su djela kojima se na nedopušteni  način remeti red, mir, spokojstvo, dostojanstvo i normalan način života građana te ostvarivanje njihovih sloboda, prava i dužnosti, vrijeđa javni moral, omalovažava i vrijeđa  državna  tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili službene osobe tih tijela, ometa rad tijela javnih vlasti, općenito ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili se na drugi način narušava javni red i mir

3. javno mjesto je svaki prostor koji je u bilo koje vrijeme bezuvjetno dostupan svakome. Javnim mjestom smatra se i prostor koji je uz ograničenje vremena ili pod drugim uvjetom dostupan svakome, kao i prostor koji je pod određenim uvjetima dostupan određenim osobama. Prekršaj je počinjen na javnom mjestu i u situacijama kada su njegova obilježja ostvarena na prostoru koji nema značaj javnog mjesta ako je to mjesto dostupno pogledu ili čujnosti s javnog mjesta ili je njegova posljedica nastupila na javnom mjestu.

   4. grupa ljudi su tri ili više osoba koje zajednički počine prekršaj

5. prosjačenje je traženje milostinje u novcu ili drugim vrijednostima na način da se izrijekom ili konkludentnim radnjama predstavljanjem teških materijalnih prilika, tjelesnih nedostataka ili prikazivanjem lošeg osobnog stanja na drugi način izaziva samilost

6. kockanje je protupravno stjecanje imovinske koristi mamljenjem i izvođenjem igara na sreću (najčešće tzv „trice“, tri karte ili tri kutijice sa kuglicom uz pogađanje) ili omogućavanjem takvih igara (dopuštanjem kocke u prostorijama, stavljanjem na raspolaganje sredstava) čiji ishod može ovisiti o sreći ili znanju i vještini izvođača kojom drugu osobu dovodi u zabludu oko mogućnosti lakog i brzog stjecanja imovinske koristi. Kockanjem se ne smatra igranje karata ili drugih društvenih igara na javnom mjestu uz simbolične uloge, piće i sl..

7. spavanjena javnom mjestu je korištenje javnog mjesta ili drugog dostupnog prostora ili objekta koji za to nije namijenjen radi odmora organizma dovođenjem u stanje sna ili u takvom stanju ometanje drugog u korištenju tih prostora ili objekata

8. pijančevanje je konzumiranje pića koje sadrži alkohol na javnom mjestu koje nije za to predviđeno s očitom namjerom dovođenja u alkoholizirano stanje ili održavanje takvog stanja.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Pojedini prekršaji iz ovoga Zakona kod kojih javno mjesto nije određeno kao bitno obilježje prekršaja mogu se počiniti na bilo kojem mjestu.  

II. PREKRŠAJI  PROTIV JAVNOG   REDA   I   MIRA

Članak 4. Uništavanje ili izvrgavanje ruglu novca

Tko na javnom mjestu namjerno uništi, ošteti ili izvrgne ruglu domaći ili strani novac koji se nalazi u optjecaju, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.

Članak 5. Isticanje nedopuštenih simbola

Tko na javnom mjestu držanjem, nošenjem, crtanjem, isticanjem ili prikazivanjem simbola, crteža, fotografija, filmova ili raspačavanjem pisanih, tiskanih ili snimljenih materijala ili na drugi način poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 50 dana.

Članak 6. Tučnjava, nasilničko i drsko ponašanje

(1) Tko na javnom mjestu govorom ili na drugi način poziva na tjelesni napad ili tučnjavu ili potiče na tjelesni napad ili tučnjavu, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

(2) Tko se na javnom mjestu tuče kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna.

(3) Tko na javnom mjestu drugoga udari ili ga tjelesno napadne, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana.

(4) Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak ili nasilan ili nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.

Članak 7. Ometanje slobode kretanja građana

(1) Tko na javnom mjestu položajima tijela ili tjelesnom snagom, postavljanjem prepreka ili na drugi način ometa slobodu kretanja građana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

(2) Ne radi se o prekršaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je do ometanja slobode kretanja građana došlo zbog radova ili hitnih intervencija ili sprječavanja odnosno otklanjanja opasnosti ili održavanja javnih okupljanja, koja se provode ili su odobrena u skladu s posebnim propisima.

Članak 8. Kockanje

(1) Tko na javnom mjestu kocka ili mami druge na kockanje za novac ili druge materijalne vrijednosti,  kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana.

(2) Tko omogućava ili dopusti da se na njegovom prostoru ili u njegovom objektu ili na prostoru kojega koristi ili u objektu kojega koristi čini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka,  kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 50 dana.

Članak 9. Izazivanje osjećaja straha i ugroženosti

(1) Tko učestalom zvonjavom ili kucanjem na vrata ili na drugi način uznemirava stanare, držatelje ili korisnike stambenog ili poslovnog prostora, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.

(2) Tko na javnom mjestu nametljivim kretanjem,  gestikulacijom, verbalno ili na drugi način kod drugoga izazove osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili poniženosti, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 10. Obmanjivanje službenim položajem

Tko obmanjuje drugoga u pogledu svoje službene ili društvene funkcije odnosno položaja ili uporabom tuđih ili lažnih osobnih podataka kao svojih ili potvrđivanjem tuđih osobnih podataka za koje zna da nisu istiniti ili nošenjem odore, dijelova odore ili znakovlja službene osobe obmanjuje drugoga, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana.

Članak 11. Spavanje na javnom mjestu

(1) Tko za spavanje koristi javno mjesto ili drugi dostupni prostor ili objekt koji za to nije namijenjen, kaznit će se novčanom kaznom do 1.000,00 kuna.

(2) Tko prekršaj iz stavka 1. ovog članka počini na način da time ometa drugoga ili se ne udalji nakon upozorenja nadležnih osoba kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.  

(3) Tko se bez opravdanog razloga zadržava u zajedničkom prostoru stambene zgrade u kojoj ne stanuje i ne udalji se nakon upozorenja stanara ili nadležnih osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.

Članak 12. Nuđenje, pružanje i korištenje spolnih usluga

(1) Tko na javnom mjestu ili putem sredstava javnog priopćavanja ponudi spolne usluge za novčanu  ili drugu korist ili na javnom mjestu zatraži spolne usluge, nudeći novčanu ili drugu korist, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

(2) Tko pruži spolne usluge za novčanu ili drugu korist ili koristi spolne usluge takve osobe za novčanu ili drugu korist, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 40 dana. 

Članak 13. Remećenje javnog reda svađom, vikom i bukom

(1) Tko svađom ili vikom ili bukom vozila ili iz vozila te drugim zvukovima ili svjetlosnim znakovima ili bukom iz stambenih ili poslovnih prostora  ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.                           

(2) Tko prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini u vremenu od 22,00 do 06,00 sati, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna.