PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., članku 52. te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, NN 98/15 - Uredba ) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

Također, ovim se Zakonom uređuje i način osiguravanja sredstava za provedbu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, pri čemu je jedan od instrumenata pribavljanja sredstava i spomenička renta, koju Zakon dijeli na izravnu spomeničku rentu uređenu člankom 114. i neizravnu spomeničku rentu uređenu člankom 114.a. Prikupljena sredstva od spomeničke rente može se isključivo koristiti za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri čemu se sredstva dijele između Republike Hrvatske, gradova i općina. Od prikupljenih sredstava 40% se uplaćuje u državni proračun, a 60% u proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osnovica za obračun izravne spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline. Spomenička renta plaća se mjesečno od 1,00 do 7,00 kuna po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline. Osnovica za obračun neizravne spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem Zakonom propisanih gospodarskih i drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a plaća se po stopi od 0,05%.

Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 25/12) privremeno je od 1. ožujka 2012. godine sužen broj djelatnosti i gospodarskih subjekata koje su dužne plaćati neizravnu spomeničku rentu do 31. prosinca 2012. godine, da bi taj režim plaćanja bio produljen do 31. prosinca 2013. godine prijelaznom odredbom članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 136/12), zatim do 31. prosinca 2014. godine odredbom članka 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 157/13) te do 31. prosinca 2015. godine prijelaznom odredbom članka 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 152/14). Ovaj režim plaćanja spomeničke rente je produljen Uredbom o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 98/2015), s time da je mjesečni iznos spomeničke rente od 22. rujna 2015. godine, kada je Uredba stupila na snagu, smanjen na 4,00 kune po četvornom metru korisne površine.

Prema članku 1. Uredbe o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se  da spomenička renta iz članka 114. stavka 4. Zakona od 22. rujna 2015. godine, kada je Uredba stupila na snagu, plaća u smanjenom iznosu mjesečno, od 1,00 do 4,00 kune po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Člankom 2. Uredbe je predviđeno da ovaj režim plaćanja spomeničke rente traje do 31. prosinca 2016. godine.

Međutim, člankom 4. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, br. 102/15)  propisano je da uredbe koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, br. 115/14.) koje vrijede na dan stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. lipnja 2016. godine.

Slijedom navedenoga, Uredba o izmjenama Zakona o zaštiti i  očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 98/2015) prestaje važiti nakon 30. lipnja 2016. godine, te je stoga radi održanja istog pravnog režima naplate spomeničke rente potrebno Zakonom preuzeti odredbe Uredbe i produljiti pravni režim plaćanja spomeničke rente do 31. prosinca 2016. godine.

Ukupni financijski efekt provedbe ovog režima, koji se odnosi na smanjenje broja gospodarskih djelatnosti fizičkih i pravnih osoba koje imaju obvezu plaćanja neizravne spomeničke rente po osnovi ukupnog prihoda na godišnjoj razini u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu, iskazan je umanjenjem sredstava od ove spomeničke rente za 18%.

S obzirom na gospodarsko stanje u zemlji, potrebno je produljiti režim smanjene osnovice za obračun spomeničke rente koja se plaća mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Također, potrebno je produljiti rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja neizravne spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona, i to do 31. prosinca 2016. godine. Na ovaj će se način određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente tijekom 2016. godine (turistička i ugostiteljska djelatnost, djelatnost putničkih agencija i prijevoza i dr .) u pogledu izravne i neizravne spomeničke rente.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

- produljuje se  režim smanjene osnovice za obračun spomeničke rente koja se plaća mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,

- produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona, i to do 31. prosinca 2016. godine.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

- produljit će se primjena smanjenog mjesečnog iznosa spomeničke rente,

- produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čime će se određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente i u sljedećoj godini.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, kao niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013), i to u osobito opravdanim razlozima.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 29. travnja 2016. godine Nacionalni program reformi u kojem je kao ključna reformska mjera radi stvaranja lakših uvjeta poslovanja i bolje investicijske klime predviđeno daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja, što uključuje smanjenje parafiskalnih nameta.

S obzirom na hitnost provođenja ključnih reformskih mjera iz Nacionalnog programa reformi napose u pogledu smanjenja parafiskalnih nameta potrebno je žurno donijeti predloženi Zakona kako bi se osiguralo produljenje režima smanjene visine spomeničke rente i produljenje roka važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisan člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, i to do 31. prosinca 2016. godine, čime će se određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente odnosno plaćati nižu spomeničku rentu.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s obrazloženjem

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99 , 1 51/03 , 157/03 , 87/09 , 88/10 , 61/11 , 25/12 , 136/12 , 157/13 i 152/14 ), u članku 114. stavku 4. broj: „7,00“ zamjenjuje se brojem: „4,00“.

Članak 2.

U članku 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 152/14), riječi: »31. prosinca 2015.« zamjenjuju se riječima: »31. prosinca 2016.«.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama i stupa na snagu 1. srpnja 2016. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Člankom 1. se u članku 114. stavku 4 . broj: „7,00“ zamjenjuje brojem: „4,00“, čime se smanjuje visina spomeničke rente s iznosa od 1,00 do 7,00 kuna po četvornome metru na iznos od 1,00 do 4,00 kuna.

Člankom 2. se u članku 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 152/14) riječi: "31. prosinca 2015." zamjenjuju riječima: "31. prosinca 2016.", čime se produljuje rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisan člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara do 31. prosinca 2016. godine. Naime, ovom odredbom Konačno prijedloga zakona preuzima se sadržaj članka 2. Uredbe o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 98/15) koja važi do 30. lipnja 2016. godine i  na identičan način propisuje navedeni režim smanjenog broja obveznika spomeničke rente.  Odredbom članka 2. Konačnog prijedloga zakona određeni će se poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente i nakon 30. lipnja 2016. godine (turistička i ugostiteljska djelatnost, djelatnost putničkih agencija i prijevoza i dr.). Tako će u vremenu do 31. prosinca 2016. godine spomeničku rentu plaćati samo fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: 46.35 Trgovinu na veliko duhanskim proizvodima, 46.45 Trgovinu na veliko parfemima i kozmetikom, 47.26 Trgovinu na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, 61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa), 64.1 Novčarsko posredovanje, 66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova, 92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja. Ovakav režim plaćanja neizravne spomeničke rente uveden je 1. ožujka 2012. godine.

Člankom 3. propisuje se da će se ovaj Zakon objaviti u Narodnim  novinama i da stupa na snagu 1. srpnja 2016. godine. Dan stupanja na snagu određen je imajući u vidu da do 30. lipnja 2016. godine važi Uredba o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 98/15), sukladno članku 4. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (Narodne novine, br. 102/15). Ovom Uredbom propisan je pravni režim plaćanja spomeničke rente koji će se po njezinom prestanku važenja nastaviti primjenjivati temeljem predloženog Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, od 1. srpnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine.

VI.  TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

(Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14)

Članak 114.

Fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente.

Fizičke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice (svako stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnost) koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente za svaku poslovnu jedinicu.

Osnovica spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline.

Spomenička renta plaća se mjesečno od 1,00 do 7,00 kuna po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline.

Visinu spomeničke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili općina.

Obveznici spomeničke rente moraju nadležnom upravnom ti jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta, dostaviti podatke o korisnoj površini poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline.

Spomenička renta plaća se u godišnjem iznosu prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente koje donosi upravno tijelo jedinica lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju spomeničke rente.

Ako u tijeku kalendarske godine fizička ili pravna osoba počinje ili prestaje obavljati djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, plaća godišnju spomeničku rentu za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost.

Korisnik koncesije na kulturnom dobru te fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost oslobođeni su plaćanja spomeničke rente propisane ovim člankom.

Na ovršni i žalbeni postupak primjenjuju se odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, a na zastaru se primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona.

Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 8. ovoga članka žalba se može podnijeti upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja upravnog tijela Grada Zagreba žalba se može podnijeti Ministarstvu kulture.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

(Narodne novine, broj 152/2014)

Članak 32.

U članku 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 157/13.) riječi: »31. prosinca 2014.« zamjenjuju se riječima »31. prosinca 2015.«.