I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o stečaju potrošača sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Zakon o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15., 67/18. i 36/22.; dalje u tekstu: Zakon) donesen je 10. rujna 2015., a stupio je na snagu 1. siječnja 2016. Opći cilj uvođenja instituta stečaja potrošača je razviti sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim potrošačima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina. Posebni ciljevi su stvaranje uvjeta da se kroz neformalne (neinstitucionalne) i formalne (institucionalne) okvire postigne dogovor između vjerovnika i potrošača oko restrukturiranja postojećih tražbina, stvaranje uvjeta za odgovorno i ekonomski racionalno ponašanje potrošača te rasterećenje sustava od bezuspješnih i višestrukih ovršnih postupaka.

Prema podacima iz evidencija Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (dalje u tekstu: Ministarstvo) općinski sudovi su 2020. godine zaprimili 866.134 novih predmeta, 2021. godine 1.035.174 novih predmeta, 2022. godine 1.018.958 novih predmeta, 2023. godine 1.002.103 novih predmeta i 2024. godine 1.011.930 novih predmeta.

Od ukupnog broja novih predmeta na općinskim sudovima na stečaj potrošača (građana) u 2024. godini odnosi se 29.375 predmeta od čega 29.190 predmeta na jednostavni postupak stečaja potrošača, a 185 predmeta na redovni postupak. Za 2023. godinu podaci iz evidencija Ministarstva pokazuju kako se od ukupnog broja novih predmeta na općinskim sudovima na stečaj potrošača odnosi 38.137 predmeta od čega 37.982 na jednostavni postupak stečaja potrošača, a 155 predmeta na redovni postupak.

Indikator CR (stopa rješavanja) pokazuje kako je na općinskim sudovima u 2024. godini stopa rješavanja predmeta redovnog postupka stečaja potrošača ispod 100%. Za 2023. godinu indikator CR pokazuje kako su općinski sudovi ukupno riješili manje predmeta nego što su ih zaprimili u rad u što ulaze i predmeti stečaja potrošača.  

U istom tom razdoblju trgovački sudovi su 2020. godine zaprimili 177.547 novih predmeta,  2021. godine 155.469 novih predmeta, 2022. godine 135.102 novih predmeta, 2023. godine 128.066 novih predmeta te 2024. godine 129.824 novih predmeta.

Stopa rješavanja (CR) veća od 100% na trgovačkim sudovima 2024. godine zabilježena je u stečajnim predmetima. Stopa rješavanja veća od 100% bilježi se u stečajnih predmeta na trgovačkim sudovima i u 2023. godine.

Navedeni podaci pokazuju znatno veći priljev novih predmeta na općinske sudove u odnosu na trgovačke sudove u zadnjih 5 godina. Također, podaci pokazuju kako je stopa rješavanja stečajnih predmeta na trgovačkim sudovima 2023. i 2024. godine veća od 100% dok se isto ne može reći za općinske sudove i predmete stečaja potrošača.

Nadležnost za provođenje postupka stečaja potrošača povjerena je Zakonom općinskim sudovima. Trgovačkim sudovima oduvijek je bilo povjereno rješavanje predmeta vezanih za stečaj pravnih osoba, a od 1. srpnja 1997. i rješavanje stečajnih predmeta u kojima se kao dužnik pojavljuje fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost.

S ciljem uravnoteženja radne opterećenosti rješavatelja na sudovima, boljeg korištenja raspoloživih ljudskih potencijala i osiguranja učinkovitosti u rješavanju predlagatelj drži nužnim donijeti zakonsko rješenje kojim će se povjeriti rješavanje predmeta stečaja potrošača trgovačkim sudovima.

Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji  postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te je time preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.

Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro. Ove se uredbe izravno primjenjuju u svim državama sudionicama monetarne unije od dana uvođenja eura, pri čemu se posljednje dvije revidiraju svaki put kad neka država članica uvede euro. Konkretno, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 mijenja se na način da se nova država članica uvrštava u popis država euro područja, dok se Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 mijenja na način da se dopunjuje utvrđivanjem stope konverzije između eura i valute države članice koja uvodi euro.

U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je utvrđeno da Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u Europskom tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).

Nakon toga, u srpnju 2020., Republika Hrvatska je ispunila formalne kriterije za sudjelovanje u ERM II, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. U tom su dokumentu pojašnjena temeljna načela za provedbu postupka uvođenja eura, kao i sam tijek zamjene valuta. Istim dokumentom dan je pregled pravnog okvira na razini EU koji uređuje pitanje upotrebe eura kao zajedničke valute te je opisana potrebna prilagodba nacionalnog zakonodavstva za uvođenje eura.

Osim donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) kojim su uređena najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, potrebno je izmijeniti niz zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.  

Stoga se predmetnim izmjenama Zakona prilagođava dio odredbi koje se odnose na pozivanje na kunu te se sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi iskazuju u euru.  

b) Posljedice donošenja Zakona

Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u smanjenju broja novih predmeta na općinskim sudovima u dijelu koji se odnosio na predmete stečaja potrošača čime će se otvoriti prostor općinskim sudovima za rješavanje ostalih predmeta iz njihove nadležnosti što bi trebalo rezultirati većom stopom rješavanja i skraćenjem trajanja postupaka na općinskim sudovima. S obzirom na činjenicu kako je priljev novih predmeta na trgovačke sudove manji, a da ostvaruju stopu rješavanja višu od 100% očekuje se i povećanje stope rješavanja u postupcima stečaja potrošača.

Ostvarila bi se veća specijaliziranost rješavatelja u postupcima stečaja potrošača s obzirom na dugogodišnju specijaliziranost trgovačkih sudova u rješavanju stečajnih postupaka. Također bi se ostvarila ravnomjernija opterećenost rješavatelja na sudovima.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osigurana su u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela te nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA  ZAKONA O STEČAJU POTROŠAČA

Članak 1.

U Zakonu o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15., 67/18. i 36/22.) u članku 4. stavku 3. točki 2. riječi: „100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13.272,28 eura“.

Članak 2.

U članku 5. stavku 3. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

Članak 3.

U članku 15. stavku 2. riječi: „300,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „39,82 eura“.

Članak 4.

U članku 21. stavku 1. riječ: „općinski“ zamjenjuju se riječju: „trgovački“.

Članak 5.

U članku 37.a stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ako na listi povjerenika nije upisano barem pet povjerenika, za povjerenika se može imenovati osoba koja je upisana na listi stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda koji vodi postupak stečaja potrošača.“.

Članak 6.

U članku 45. stavku 1. riječi: „1.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „132,72 eura“.

Članak 7.

U članku 79.a stavku 2. podstavku 1. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

U stavku 3. podstavku 1. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

U podstavku 2. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

U stavku 4. podstavku 1. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

U podstavku 2. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.654,46 eura“.

Članak 8.

U članku 79.g stavku 1. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,23 eura“.

Članak 9.

U članku 79.h stavku 1. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,23 eura“.

U stavku 3. riječi: „na čijem području je sjedište općinskog suda“ brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupci u tijeku

Članak 10.

Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15., 67/18. i 36/22.) koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Lista povjerenika

Članak 11.

Povjerenike koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisani na listu povjerenika za područje određenog općinskog suda ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti upisat će na listu povjerenika za područje trgovačkog suda na čijem je područje sjedište općinskog suda na kojem su upisani.

Provedbeni propisi

Članak 12.

Ministar će Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača („Narodne novine“, br. 2/16. i 1/19.) i Pravilnik o utvrđivanju lista povjerenika u postupku stečaja potrošača („Narodne novine“, br. 51/22. i 82/24.) uskladit s odredbama ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 2.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 3.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 4.

Ovom odredbom propisuju se stvarna i mjesna nadležnost trgovačkih sudova za rješavanje postupaka stečaja potrošača.

Uz članak 5.

Ovom odredbom propisuje se kako trgovački sud koji rješavan postupak stečaja potrošača ako nije upisano barem pet povjerenika, za povjerenika može imenovati osobu koja je upisana na listi stečajnih upravitelja za područje tog trgovačkog suda.

Uz članak 6.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 7.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 8.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 9.

Predmetna odredba prilagođava se u dijelu koji se odnosi na pozivanje na kunu te se propisani vrijednosni pragovi iskazuju u euru, a preračunavaju se iz kune u euro sukladno pravilima za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 10.

Ovom odredbom propisuju se pravila po kojima će se dovršiti postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 11.

Ovom odredbom propisuje se kako će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa automatizmom povjerenike s liste povjerenika za općinske sudove upisati na listu povjerenika za trgovačke sudove u odnosu na područje nadležnosti općinskog suda na kojem su upisani.

Uz članak 12.

Ovom odredbom propisuje se kako će ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od 30 dana od stupanja ovog Zakona donijeti izmjenu Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača. U navedenom Pravilniku potrebno je izmijeniti sadržaj obrasca 3, 4 i 7. U obrascu 3 i 4 riječ „kuna“ zamjenjuje se riječju „euro“, a u obrascu 7 riječ „općinski“ s riječju „trgovački“. Isto je u skladu s izmjenama ovoga Zakona.

Također se propisuje izmjena pravilnika propisanog člankom 32. stavkom 6. Zakonu o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 100/15., 67/18. i 36/22.) s obzirom da je potrebno utvrditi listu povjerenika za područje nadležnosti svakog trgovačkog suda te pravilnika iz članka 37. stavka 3. kojim se propisuju pretpostavke i način izbora povjerenika metodom slučajnog odabira.

Uz članak 13.

Ovom odredbom propisuje se kako će se Zakon objaviti u Narodnim novinama, kao i njegovo stupanje na snagu.

TEKST ODREDBI ZAKONA O STEČAJU POTROŠAČA  KOJE SE MIJENJAJU    

Potrošač kao stečajni dužnik

Članak 4.

(1) Postupak stečaja potrošača provodi se nad imovinom potrošača.

(2) Potrošačem se, u smislu ovoga Zakona, smatra svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

(3) Potrošačem se, u smislu ovoga Zakona, smatra i fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit ako:

1. nema više od 20 vjerovnika

2. obveze iz obavljanja djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000,00 kuna

3. nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti i

4. nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

(4) Nakon otvaranja postupka stečaja potrošača ne može se s uspjehom predložiti ni provesti predstečajni ili stečajni postupak nad imovinom osobe iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Potrošačem se, u smislu ovoga Zakona, smatra i fizička osoba koja ima obveze iz djelatnosti koju je obavljala kao obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak ili obveznik poreza na dobit prema odredbama zakona kojim se uređuje utvrđivanje i plaćanje poreza na dobit, ako više nije obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti odnosno poreza na dobit.

Stečajni razlog

Članak 5.

(1) Postupak stečaja potrošača može se otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje.

(2) Nesposobnost za plaćanje je, u smislu ovoga Zakona, nemogućnost ispunjenja dospjelih novčanih obveza.

(3) Smatrat će se da je potrošač nesposoban za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 20.000,00 kuna.

Troškovi izvansudskog postupka

Članak 15.

(1) Troškovi izvansudskog postupka namiruju se iz položenog predujma.

(2) Predujam uplaćuje podnositelj zahtjeva u iznosu od 300,00 kuna.

(3) Ako je podnositelj zahtjeva potrošač, može se osloboditi obveze uplate predujma na način i uz pretpostavke propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć.

Nadležnost i sastav suda

Članak 21.

(1) U postupku stečaja potrošača isključivo je stvarno i mjesno nadležan općinski sud na čijem području potrošač ima prebivalište.

(2) U postupku stečaja potrošača prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac.

(3) U postupku stečaja potrošača drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.

Stečajni upravitelji

Članak 37.a

(1) Ako na listi povjerenika za područje općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača nije upisano barem pet povjerenika, za povjerenika se može imenovati osoba koja je upisana na listi stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda na čijem području je sjedište općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izbor povjerenika obavlja se odgovarajućom primjenom članka 37. ovoga Zakona.

Troškovi postupka

Članak 45.

(1) Troškove postupka stečaja potrošača predujmljuje potrošač u paušalnom iznosu koji odredi sud, a koji ne može biti manji od 1.000,00 kuna.

(2) Ako potrošač nije u mogućnosti predujmiti troškove postupka, a ima imovine, sud može odlučiti da se troškovi postupka predujme iz proračunskih sredstava, a predujmljeni troškovi postupka naknade prioritetno iz unovčene imovine potrošača.

(3) Ako potrošač nije u mogućnosti predujmiti troškove postupka, a nema imovine, može se osloboditi obveze uplate predujma na način i uz pretpostavke propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć.

(4) Svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka.

Pretpostavke za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.a

(1) Iznimno od odredbi članka 5. ovoga Zakona, sud će prema odredbama ove glave Zakona provesti stečajni postupak koji je ograničen na dio potrošačevih vjerovnika (jednostavni postupak stečaja potrošača).

(2) Jednostavni postupak stečaja potrošača može se provesti nad imovinom potrošača iz članka 4. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona ako:

- u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kuna s osnova glavnice i

- je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine.

(3) Jednostavni postupak stečaja potrošača provest će se i radi namirenja vjerovnika čije osnove za plaćanje na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača nisu evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ako ih je Financijska agencija brisala iz tog Očevidnika istekom roka prema posebnom zakonu i ako:

- nakon brisanja osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje, a tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koje je Financijska agencija brisala s osnove glavnice ne prelaze iznos od 20.000,00 kuna ili

- tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koje je Financijska agencija brisala iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje zajedno s tražbinama vjerovnika čije osnove za plaćanje su evidentirane u tom Očevidniku s osnove glavnice ne prelaze iznos od 20.000,00 kuna.

(4) Jednostavni postupak stečaja potrošača provest će se i radi namirenja vjerovnika čije osnove za plaćanje na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača nisu evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje zato što su vjerovnici povukli prijedlog za ovrhu odnosno zahtjev za izravnu naplatu nakon što je Financijska agencija pozvala potrošača da se očituje je li suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom ako to predloži potrošač i ako:

- nakon povlačenja osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje, a tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koji su povukli osnove za plaćanje s osnove glavnice ne prelaze iznos od 20.000,00 kuna ili

- tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koje su vjerovnici povukli iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje zajedno s tražbinama vjerovnika čije osnove za plaćanje su evidentirane u tom Očevidniku s osnove glavnice ne prelaze iznos od 20.000,00 kuna ili

- tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koje su vjerovnici povukli iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje zajedno s tražbinama vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka s osnove glavnice ne prelaze iznos od 20.000,00 kuna.

(5) Vjerovnici iz stavka 3. ovoga članka imaju prednost nad vjerovnicima iz stavka 4. ovoga članka, a ako postoji više vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka odnosno stavka 4. ovoga članka, prednost ima vjerovnik čija osnova za plaćanje je ranije bila upisana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje.

(6) Tražbine vjerovnika koje su radi osiguranja ili radi naplate novčane kazne upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja uvjeta za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača niti se jednostavni postupak stečaja potrošača na njih primjenjuje.

(7) U smislu ove glave Zakona, glavnicom se smatraju i troškovi i uglavničene kamate ako je njihovo prisilno ostvarenje vjerovnik tražio kao glavnu tražbinu.

(8) Ako je isti vjerovnik na temelju iste ovršne isprave zatražio više djelomičnih namirenja tako da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje upisano više osnova za plaćanje, svaka upisana osnova za plaćanje se u smislu ove glave Zakona smatra samostalnom tražbinom vjerovnika.

Otvaranje i zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.g

(1) Ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 10.000,00 kuna, sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

(2) Sud neće po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača ako utvrdi da neki od vjerovnika iz prijedloga za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača, osim ovršnog postupka na novčanoj tražbini po računu, protiv potrošača vodi drugi ovršni postupak radi naplate novčane tražbine pred sudom u Republici Hrvatskoj, u kojem slučaju će sud donijeti rješenje iz članka 79.h stavka 1. ovoga Zakona.

(3) U rješenju o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača sud neće imenovati povjerenika niti odrediti razdoblje provjere ponašanja.

(4) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud će osloboditi potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i u odnosu na vjerovnike iz članka 79.a ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalbu može podnijeti potrošač i vjerovnici iz članka 79.a ovoga Zakona.

(6) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti osobama iz stavka 5. ovoga članka odgovarajućom primjenom odredbi članka 79.c ovoga Zakona.

(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, kao i obavijest da je rješenje postalo pravomoćno, sud će dostaviti Financijskoj agenciji elektroničkim putem.

Otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.h

(1) Ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa veća od 10.000,00 kuna, sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

(2) Tražbine vjerovnika iz članka 79.a stavka 2. ovoga Zakona smatraju se utvrđenim u iznosu u kojem su evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. Tražbine vjerovnika iz članka 79.a stavaka 3. i 4. ovoga Zakona smatraju se utvrđenim u iznosu u kojem su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ili manjem, ako ih je potrošač u prijedlogu iz članka 79.b stavka 2. točke 2. ovoga Zakona naznačio u manjem iznosu. Drugi vjerovnici i njihove tražbine neće se utvrđivati.

(3) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud kao povjerenika može imenovati odvjetnika s liste odvjetnika koju za potrebe vođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača za taj sud odredi Hrvatska odvjetnička komora ili stečajnog upravitelja koji je upisan na listi stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda na čijem području je sjedište općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača.

(4) Kao povjerenik ne može biti imenovan odvjetnik koji:

- se mora izuzeti odgovarajućom primjenom članka 31. stavka 2. ovoga Zakona ili

- u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja.

(5) Ako potrošač ima stalna novčana primanja na kojima se ne provodi ovrha, sud će naložiti potrošaču da u roku od dvanaest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača uplaćuje na račun suda određeni iznos stalnog novčanog primanja koji će sud odrediti odgovarajućom primjenom pravila ovršnog prava o ograničenjima ovrhe na stalnim novčanim primanjima.

(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalbu može podnijeti potrošač i vjerovnici iz članka 79.a ovoga Zakona.

(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti poštom osobama iz stavka 6. ovoga članka odgovarajućom primjenom odredbi članka 79.c ovoga Zakona, a u slučaju iz članka 79.l stavka 3. ovoga Zakona i sudu koji vodi ovršni postupak u korist vjerovnika iz članka 79.a ovoga Zakona.

(8) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, kao i obavijest da je rješenje postalo pravomoćno, sud će dostaviti Financijskoj agenciji elektroničkim putem.

(9) Liste odvjetnika koju za potrebe vođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača za taj sud odredi Hrvatska odvjetnička komora objavljuju se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

(10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom uređuje pretpostavke i način izbora povjerenika metodom slučajnoga odabira u jednostavnom postupku stečaja potrošača.