2.1.

Važećim Zakonom o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) osigurao se prijenos Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva) u nacionalno zakonodavstvo čime je uvedena obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine izdavatelja. Važeći Zakon propisuje postupno uvođenje obveze izvještavanja o održivosti za izdavatelje, sukladno jasno definiranim rokovima i krugovima primjene.

Nadalje, važeći Zakon izmijenjen je i dopunjen u listopadu 2025. radi prijenosa Direktive (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2025/794, 16. 4. 2025.) (tzv. „stop the clock” direktiva, u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2025/794) u nacionalno zakonodavstvo. Tom je izmjenom obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine izdavatelja odgođena za dvije godine. Tako su, prema važećem zakonodavnom okviru, izdavatelji iz drugog kruga obvezni izvještavati o održivosti za poslovnu godinu koje počinje 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2025.), a izdavatelji iz trećeg kruga za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.). Stoga, implementacijom Direktive (EU) 2025/794 zadržana je obveza izvještavanja za prvi krug obveznika, dok je za drugi i treći krug propisana dvogodišnja odgoda početka primjene, čime se zadržava sustav postupne primjene uz dodatno vrijeme za prilagodbu.

Bitno je istaknuti kako je predmetna direktiva dio tzv. Omnibus paketa Europske komisije čiji je cilj pojednostavnjenje regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti, osobito kroz vremensku odgodu primjene obveza za pojedine kategorije izdavatelja. U svojoj Komunikaciji od 11. veljače 2025. „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“, Europska komisija najavila je program usmjeren na smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti gospodarstva Europske unije. U tom je kontekstu predložila ciljane izmjene CSRD direktiva, uz očuvanje temeljnih politika Europske unije. Tragom toga, dana 26. veljače 2025. Europska komisija predstavila je Omnibus paket, koji je uključivao osim Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice trebaju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (tzv. stop the clock prijedlog – usvojena Direktive (EU) 2025/794) i Direktiva (EU) 2026/470 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje).

Iako obveza izvještavanja o održivosti predstavlja važan iskorak u jačanju transparentnosti i održivog poslovanja, u praksi se pokazalo da izdavatelji imaju značajne poteškoće u razumijevanju i primjeni složenih zahtjeva koji proizlaze iz CSRD direktive i Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). Važeći okvir obuhvaća širok krug izdavatelja,  što rezultira znatnim administrativnim opterećenjem. Iskustvo provedbe pokazalo je da su troškovi usklađivanja i administracije visoki za sve izdavatelje, a osobito za male i srednje, dok dodatno opterećenje proizlazi i iz zahtjeva obveznika izvještavanja o održivosti prema njihovim dobavljačima u lancu vrijednosti.

Upravo iz tog razloga, a u kontekstu obveze Europske komisije da se smanji opterećenje povezano s izvještavanjem o održivosti i poveća konkurentnost, Direktivom (EU) 2026/470 mijenjaju se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (tzv. Revizijska direktiva), Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) i CSRD direktiva.

Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) mijenja se područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava. Naime, obveza sastavljanja i objave izvještaja o održivosti ograničava se na izdavatelje čiji je neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i koji u prosjeku imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Navedenim normativnim rješenjem osigurava se da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje isključivo na izdavatelje s najvećim utjecajem na okolišne, socijalne i upravljačke učinke, koji su istodobno financijski i organizacijski sposobni podnijeti troškove koji proizlaze iz provedbe te obveze. Stoga, prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosila bi se isključivo na izdavatelje koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450.000.000,00 eura.

Prema procjenama, ukupan broj svih obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjio bi se s približno 30.000–76.000 na oko 5.000–8.000 društava, što predstavlja smanjenje od otprilike 86 %. U Republici Hrvatskoj ukupan broj svih obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

Istodobno, potrebno je osigurati i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2024/1619 kojom se dodatno uređuju pravila nadzora na konsolidiranoj osnovi u slučaju grupa investicijskih društava u kojima barem jedno investicijsko društvo primjenjuje zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012).

2.2.

Izvor podataka:

- Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.)

- komunikacijski dokument Europske komisije:

„Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“ (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0047)

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj je s manjenje administrativnog opterećenja izdavatelja na način da obvezi izvještavanja o održivosti podliježu samo veliki poduzetnici prema novim kriterijima, odnosno izdavatelji s više od 1.000 radnika i neto prihodom većim od 450.000.000,00 eura. Također, cilj je pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

3.2.

Opis svrhe propisa

Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Prijedlogom zakona mijenja se područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava. Naime, obveza sastavljanja i objave izvještaja o održivosti ograničava se na izdavatelje čiji je neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i koji u prosjeku imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Navedenim normativnim rješenjem osigurava se da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje isključivo na izdavatelje s najvećim utjecajem na okolišne, socijalne i upravljačke učinke, koji su istodobno financijski i organizacijski sposobni podnijeti troškove koji proizlaze iz provedbe te obveze. Stoga, prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosila bi se isključivo na izdavatelje koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450.000.000,00 eura.

Prema procjenama, ukupan broj svih obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjio bi se s približno 30.000–76.000 na oko 5.000–8.000 društava, što predstavlja smanjenje od otprilike 86 %. U Republici Hrvatskoj ukupan broj svih obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

Slika 1: Prikaz broja svih obveznika izvještavanja o održivosti prema novim kriterijima

Dio izdavatelja koji su trenutačno obuhvaćeni prvim krugom obveznika, a koji imaju manje od 1.000 zaposlenih i neto prihod manji od 450.000.000,00 eura, prema novim kriterijima više neće ispunjavati uvjete za izvještavanje te od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027. neće imati obvezu izvještavanja o održivosti. Međutim, prema važećem zakonodavnom okviru, ti bi izdavatelji i dalje morali sastavljati i objavljivati izvještaje o održivosti za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već sada jasno da od 2027. više neće biti obveznici. Time se stvara situacija u kojoj bi bili izloženi dodatnom administrativnom i financijskom opterećenju bez dugoročne regulatorne potrebe. Upravo radi izbjegavanja takvog nepotrebnog administrativnog opterećenja, nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da izuzmu takve izdavatelje od obveze izvještavanja za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz uvjet da se to odstupanje provede na način kojim se osigurava poštovanje načela pravne sigurnosti. Republika Hrvatska odlučila je iskoristiti navedenu mogućnost izuzeća te se ovim Prijedlogom zakona propisuje oslobađanje tih izdavatelja od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje započinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz osiguranje pravne sigurnosti i jasnoće primjene novih pravila.

Nadalje, prenosi se članak 1. točka 42.  Direktive (EU) 2024/1619 kojom je popisana primjena nadzora na konsolidiranoj osnovi kako je propisano za kreditne institucije, u slučaju da barem jedno investicijsko društvo u grupi investicijskog društva primjenjuje zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013. U tom slučaju na grupu investicijskog društva primjenjuju se odredbe o nadzoru na konsolidiranoj osnovi propisane za kreditne institucije, dok se u ostalim slučajevima na nadzor grupe investicijskog društva primjenjuju odredbe Prijedloga zakona.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenjiva. Optimalno normativno rješenje su izmjene važećeg Zakona o tržištu kapitala.

3.4.

Izvor podataka:

- Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.)

- komunikacijski dokument Europske komisije:

„Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“ (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0047)

4.1.

Cilj je s manjenje administrativnog opterećenja izdavatelja na način da obvezi izvještavanja o održivosti podliježu samo izdavatelji prema ispunjavaju nove kriterije, odnosno izdavatelji s više od 1.000 radnika i neto prihodom većim od 450.000.000,00 eura. Također, cilj je pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Administrativno rasterećenje koje proizlazi iz izmjena u području primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava.

U Republici Hrvatskoj broj svih obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na ljudska prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području socijalne skrbi.

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

- Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.)

- komunikacijski dokument Europske komisije:

„Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“ (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0047)

6.2.

Konzultacije:

Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima.