I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, broj 85/24., 145/24. i 151/25., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje područje računovodstva poduzetnika. Zakonom se propisuju pravila o razvrstavanju poduzetnika i grupa poduzetnika, vođenju knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga, popisu imovine i obveza, primjeni standarda financijskog izvještavanja te određuje nadležno tijelo za njihovo donošenje. Također se uređuje sastavljanje i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, njihova revizija, sadržaj godišnjeg izvještaja, izvještavanje o održivosti uključujući primjenu i provjeru standarda izvještavanja o održivosti, izvještavanje o plaćanjima javnom sektoru te izvještaj o informacijama o porezu na dobit. Također, obuhvaćena su i pravila o javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja, vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad primjenom zakona te prekršajne odredbe.

Važeći Zakon o računovodstvu do sada je izmijenjen i dopunjen dvaput, između ostalog i radi prijenosa Direktive (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2025/794, 16. 4. 2025.) (tzv. „stop the clock” direktiva, u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2025/794) u nacionalno zakonodavstvo. Tom je izmjenom obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine poduzetnika odgođena za dvije godine. Tako su, prema važećem zakonodavnom okviru, poduzetnici iz drugog kruga obvezni izvještavati o održivosti za poslovnu godinu koje počinje 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2025.), a poduzetnici iz trećeg kruga za poslovnu godinu koje počinju 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.). Stoga, implementacijom Direktive (EU) 2025/794 zadržana je obveza izvještavanja za prvi krug obveznika, dok je za drugi i treći krug propisana dvogodišnja odgoda početka primjene, čime se zadržava sustav postupne primjene uz dodatno vrijeme za prilagodbu.

Slika 1. Obveza izvještavanja o održivosti prema trenutno važećem zakonodavnom okviru

Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ broj 151/25.)

Bitno je istaknuti kako je predmetna direktiva dio tzv. Omnibus paketa Europske komisije čiji je cilj pojednostavnjenje regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti, osobito kroz vremensku odgodu primjene obveza za pojedine kategorije poduzetnika. U svojoj Komunikaciji od 11. veljače 2025. „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“, Europska komisija najavila je program usmjeren na smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti gospodarstva Europske unije. U tom je kontekstu predložila ciljane izmjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva), uz očuvanje temeljnih politika Europske unije. Tragom toga, dana 26. veljače 2025. Europska komisija predstavila je Omnibus paket, koji je uključivao osim

Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice trebaju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (tzv. stop the clock prijedlog – usvojena Direktiva (EU) 2025/794) i Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (tzv. content prijedlog – usvojena Direktiva (EU) 2026/470 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2026. o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvješćivanje o održivosti i određenih zahtjeva dubinske analize za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2026/470, 26.6.2026.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2026/470).

Iako obveza izvještavanja o održivosti predstavlja važan iskorak u jačanju transparentnosti i održivog poslovanja, u praksi se pokazalo da poduzetnici imaju značajne poteškoće u razumijevanju i primjeni složenih zahtjeva koji proizlaze iz CSRD direktive i Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). Važeći okvir obuhvaća širok krug poduzetnika, uključujući male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, što rezultira znatnim administrativnim opterećenjem. Iskustvo provedbe pokazalo je da su troškovi usklađivanja i administracije visoki za sve poduzetnike, a osobito za male i srednje, dok dodatno opterećenje proizlazi i iz zahtjeva obveznika izvještavanja o održivosti prema njihovim dobavljačima u lancu vrijednosti.

Upravo iz tog razloga, a u kontekstu obveze Europske komisije da se smanji opterećenje povezano s izvještavanjem o održivosti i poveća konkurentnost, Direktivom (EU) 2026/470 mijenjaju se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (tzv. Revizijska direktiva), Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (tzv. Računovodstvena direktiva) i CSRD direktiva. Direktiva (EU) 2026/470 objavljena je 26. veljače 2026. u Službenom listu Europske unije, a stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave. Države članice dužne su uskladiti se predmetnom direktivom, u dijelu u kojem ona mijenja Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i CSRD direktivu do 19. ožujka 2027.

Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) mijenja se područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava. Naime, obveza sastavljanja i objave izvještaja o održivosti ograničava se na poduzetnike čiji je neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i koji u prosjeku imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Navedenim normativnim rješenjem osigurava se da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje isključivo na najveće poduzetnike s najvećim utjecajem na okolišne, socijalne i upravljačke učinke, koji su istodobno financijski i organizacijski sposobni podnijeti troškove koji proizlaze iz provedbe te obveze. Stoga, prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosila bi se isključivo na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura.

Prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjio bi se s približno 30.000–76.000 na oko 5.000–8.000 društava, što predstavlja smanjenje od otprilike 86 %. U Republici Hrvatskoj broj obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 30 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

Slika 2: Prikaz broja obveznika izvještavanja o održivosti prema novim kriterijima

Dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim krugom obveznika – odnosno veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa (kreditne institucije, društva za osiguranje i društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište), a koji imaju manje od 1.000 zaposlenih i netoprihod manji od 450 milijuna eura, prema novim kriterijima više neće ispunjavati uvjete za izvještavanje te od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027. neće imati obvezu izvještavanja o održivosti. Međutim, prema važećem zakonodavnom okviru, ti bi poduzetnici i dalje morali sastavljati i objavljivati izvještaje o održivosti za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već sada jasno da od 2027. više neće biti obveznici. Time se stvara situacija u kojoj bi bili izloženi dodatnom administrativnom i financijskom opterećenju bez dugoročne regulatorne potrebe. Upravo radi izbjegavanja takvog nepotrebnog administrativnog opterećenja, nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da izuzmu takve poduzetnike od obveze izvještavanja za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz uvjet da se to odstupanje provede na način kojim se osigurava poštovanje načela pravne sigurnosti. Republika Hrvatska odlučila je iskoristiti navedenu mogućnost izuzeća te se ovim Prijedlogom zakona propisuje oslobađanje tih poduzetnika od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje započinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz osiguranje pravne sigurnosti i jasnoće primjene novih pravila.

Uzimajući u obzir da obvezu izvještavanja o održivosti za 2025. godinu ima ukupno 48 poduzetnika, primjenom predviđenog izuzeća 34 poduzetnika pravodobno bi se oslobodila te obveze, čime bi se izbjeglo nepotrebno administrativno, financijsko i organizacijsko opterećenje, u skladu s ciljevima Omnibus paketa i smjerom reforme na razini Europske unije.

Istodobno bi 14 poduzetnika, koji prelaze nove pragove od više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda, i dalje ostali obveznici izvještavanja, čime se obveza zadržava isključivo na najvećim subjektima s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš.

U odnosu na poduzetnike iz trećih zemalja, ovim Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe važećeg Zakona s izmjenama Računovodstvene direktive. Prije svega, povisuje se prag netoprihoda na razini Europske unije koji poduzetnik iz treće zemlje mora ostvariti kako bi nastala obveza izvještavanja putem društva kćeri ili podružnice u Republici Hrvatskoj. Prag se povećava sa 150.000.000 eura na 450.000.000 eura, čime se osigurava proporcionalno smanjenje administrativnog opterećenja, u skladu sa sužavanjem kruga obveznika za poduzeća iz Europske unije. Nadalje, uvodi se i novi prag prihoda za društva kćeri i podružnice poduzetnika iz trećih zemalja koja podliježu obvezi objave izvještaja o održivosti, koji se postavlja na 200.000.000 eura. Time se dodatno precizira krug subjekata obuhvaćenih ovom obvezom. Istodobno se pojašnjava da društvo kći ili podružnica poduzetnika iz treće zemlje ne izvještava u svoje ime, već objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji je sastavio poduzetnik iz treće zemlje. Radi osiguravanja ravnopravnih uvjeta i proporcionalnosti, matičnim društvima iz trećih zemalja koja imaju status financijskih holding, a čija su društva kćeri međusobno operativno neovisna, omogućuje se izuzeće od obveze objave konsolidiranog izvještaja o održivosti.

Slika 3. Obveza izvještavanja o održivosti prema novom zakonodavnom okviru

Izvor: Prijedlog zakona

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje zaštite za poduzetnike u lancu vrijednosti koji u prosjeku nemaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine (tzv. zaštićeni poduzetnici), kako bi se ograničilo administrativno i financijsko opterećenje za takve poduzetnike. Poduzetnici koji izvještavaju mogu se osloniti na samodeklaraciju koju izdaju poduzetnici u lancu vrijednosti radi utvrđivanja njihove veličine, bez potrebe za dodatnom provjerom, osim ako znaju ili razumno mogu pretpostaviti da je takva samodeklaracija očito netočna. Istodobno, poduzetnik koji izvještava ne smije od poduzetnika u lancu vrijednosti koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti zahtijevati dostavu podataka, informacija ili izvještaja koji premašuju opseg i sadržaj dobrovoljnih standarda koje će donijeti Europska komisija. Zaštićeni poduzetnici imaju pravo odbiti dostavu informacija koje nadilaze propisana ograničenja, a poduzetnik koji izvještava dužan ih je o tom pravu pravodobno obavijestiti. Ograničenje se primjenjuje isključivo na prikupljanje podataka u svrhu izvještavanja o održivosti te ne utječe na druge zakonske ili ugovorne obveze niti na provedbu postupaka dubinske analize. Zahtjevi prema lancu vrijednosti moraju biti razmjerni, nužni i ograničeni na informacije koje su izravno povezane s materijalnim rizicima i utjecajima.

Također, Prijedlogom se uvodi dodatna fleksibilnost za financijska holding društva u pogledu konsolidiranog izvještavanja o održivosti. Ako grupa postoji isključivo zbog različitih ulaganja financijskog holding društva, a društva kćeri međusobno nisu operativno povezana, takvo matično društvo može odlučiti hoće li sastaviti konsolidirano izvješće o održivosti ili će ga izostaviti. Ta mogućnost primjenjuje se isključivo na financijska holding društva koja se ne uključuju u upravljanje društvima kćerima (osim u svojstvu dioničara) te čija su ulaganja u društva s međusobno neovisnim poslovnim modelima. Ova fleksibilnost ne utječe na pojedinačne obveze izvještavanja drugih društava unutar grupe ako su ona samostalno obveznici prema relevantnim odredbama važećeg Zakona.

Isto tako, Prijedlogom zakona propisuju se posebna izuzeća u slučajevima kada se sastav grupe mijenja tijekom poslovne godine zbog preuzimanja ili spajanja društva. Uvodi se prijelazno razdoblje gdje matično društvo može odgoditi uključivanje podataka o održivosti društva koje podliježe stjecanju ili spajanju u konsolidirani izvještaj o održivosti do sljedeće poslovne godine. Isto tako, matično društvo može isključiti podatke o održivosti društva kćeri koje napusti grupu tijekom poslovne godine. Međutim, ako matično društvo iskoristi jedno ili oba navedena izuzeća, i dalje mora otkriti sve značajne događaje koji su utjecali na društvo kći tijekom poslovne godine i koji je utjecao na učinke, rizike ili prilike grupe povezane s pitanjima održivosti. Time se osigurava da korisnici izvještaja o održivosti budu informirani o bitnim promjenama u profilu održivosti grupe, čak i ako podaci o održivosti stečenog ili izdvojenog društva kćeri nisu uključeni za tu poslovnu godinu.

Sukladno članku 48. važećeg Zakona, obveznici izvještavanja o održivosti dužni su sastaviti i, u propisanim rokovima, predati na javnu objavu izvještaj poslovodstva, čiji je sastavni dio izvještaj o održivosti, u strojno i ljudima čitljivom formatu u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815. Obveznici su također dužni digitalno označiti izvještaj o održivosti, odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, uključujući objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s provedbenim aktom Europske komisije kojim se uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje. Radi osiguravanja pravne sigurnosti i jasnoće, Prijedlogom zakona propisuje se da do donošenja tehničkih pravila Europske komisije o digitalnom označavanju izvještaja o održivosti poduzetnici nisu obvezni provoditi takvo označavanje.

Dodatno, Prijedlogom zakona propisuje se da se kolektivna odgovornost članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela, u dijelu koji se odnosi na zahtjeve digitalizacije izvještaja poslovodstva, ograničava na njegovu objavu u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje, uključujući opisno označavanje izvješća o održivosti u istom formatu.

Zaključno, Prijedlogom zakona propisuju se izmjene u dijelu propisanog formata izvještavanja. Predviđa se da poduzetnici koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti iz članaka 29. i 32. važećeg Zakona godišnje financijske izvještaje, odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, utvrđuju i predaju za javnu objavu u strojno i ljudima čitljivom formatu. S druge strane, poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti izvještaj poslovodstva, odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva, utvrđuju i predaju za javnu objavu u ljudski čitljivom formatu. Izmjene su usmjerene na rasterećenje poduzetnika koji bi, u protivnom, morali prilagođavati svoje postojeće informacijske sustave iz kojih generiraju izvještaje novim zahtjevima izvještavanja. Uvođenje dodatnih ili drugačijih formata izvještavanja moglo bi uzrokovati dodatne financijske i administrativne troškove na provedbenoj razini te otežati postupak zaprimanja, obrade i kontrole dostavljenih podataka.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sukladno kojem se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog potrebe osiguravanja pravodobne primjene izuzeća od obveze izvještavanja o održivosti već za poslovne godine 2025. i 2026. Naime, imajući u vidu zakonske rokove za javnu objavu, izmjene Zakona o računovodstvu potrebno je donijeti najkasnije do 30. lipnja, kako bi postojala pravna osnova za primjenu izuzeća u za prethodnu izvještaju godinu. Dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim valom obveznika izvještavanja prema novim kriterijima od 2027. više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti. Međutim, bez hitnog donošenja ovih izmjena, ti bi poduzetnici i dalje morali sastavljati i objavljivati izvještaje za 2025. i 2026., iako je već sada jasno da dugoročno neće biti obuhvaćeni obvezom. Time bi bili izloženi nepotrebnom administrativnom i financijskom opterećenju, suprotno cilju reforme na razini Europske unije.

S obzirom na to da nova direktiva državama članicama omogućuje primjenu izuzeća pod uvjetom da se ono pravodobno i jasno propiše u nacionalnom zakonodavstvu, donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nužno je radi osiguravanja pravne sigurnosti i izbjegavanja nastanka nepopravljivih posljedica za poduzetnike.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Članak 1.

U Zakonu o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.) u članku 2. stavku 1. točki 8. na kraju rečenice briše se točka.

Iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

„9. Direktiva (EU) 2026/470 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2026. o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvješćivanje o održivosti i određenih zahtjeva dubinske analize za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 2026/470, 26.6.2026.) “ .

Članak 2.

U članku 3. stavku 1. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„ 3. dobrovoljni standardi su dobrovoljni standardi izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije“.

Dosadašnje točke 3. do 15. postaju točke 4. do 16.

Iza dosadašnje točke 16. koja postaje točka 17. dodaje se nova točka 18. koja glasi:

„18. poduzetnik koji izvještava je poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 29. stavkom 1. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 17. do 27. postaju točke 19. do 29.

Iza dosadašnje točke 28. koja postaje točka 30. dodaju se točke 31. i 32. koje glase:

„31. Uredbe (EU) 2023/2418 je Uredba (EU) 2023/2418 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o uspostavi instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) (SL L, 26.10.2023., u daljnjem tekstu: Uredbe (EU) 2023/2418)

32. zaštićeni poduzetnik je poduzetnik koji:

a) na datum bilance ne prelazi prosječan broj od 1.000 radnika tijekom prethodne poslovne godine i

b) nalazi se u lancu vrijednosti poduzetnika koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona“.

Dosadašnja točka 29. postaje točka 33.

Članak 3.

U članku 17. stavku 1. točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. i 9. postaju točke 7. i 8.

Članak 4.

U članku 26. stavku 4. točki 2. riječi: „točki 16.“ zamjenjuju se riječima: „točki 17.“  

U točki 3. riječi: “točke 16.“ zamjenjuju se riječima: „točke 17.“.

Članak 5.

U članku 29. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Poduzetnik je obveznik izvještavanja o održivosti ako na datum bilance ima netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i u prosjeku više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine.“.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

„(9) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka može pri izvještavanju o informacijama iz stavka 4. izostaviti sljedeće informacije:

1. u iznimnim slučajevima, informacije čije bi objavljivanje ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) takvo izostavljanje ne sprečava pravedno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika ili njegovih glavnih rizika ili glavnih učinaka

b) poduzetnik je utvrdio da nije moguće objaviti informacije na način kojim bi mu se omogućilo da ispuni ciljeve zahtjeva za objavu, a da se pritom ozbiljno ne našteti njegovu poslovnom položaju, primjerice na agregiranoj razini

c) poduzetnik objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće

d) poduzetnik na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

2. informacije koje se odnose na intelektualni kapital, intelektualno vlasništvo, znanje i iskustvo, tehnološke inovacije ili rezultate inovacija, koje bi se smatrale poslovnom tajnom kako je definirana propisom koji uređuje zaštitu neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti , pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) poduzetnik objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) poduzetnik na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

3. klasificirane podatke kako su definirani u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) 2023/2418, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) poduzetnik objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) poduzetnik na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

4. druge informacije koje treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili objavljivanja zbog obveza utvrđenih u drugim pravnim aktima Europske unije ili nacionalnom pravu ili kako bi se zaštitila privatnost ili sigurnost fizičke osobe ili sigurnost pravne osobe, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) poduzetnik objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) poduzetnik na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti.“.

Članak 6.

Iza članka 29. dodaju se naslov iznad članka i članak 29.a koji glase:

„Zaštićeni poduzetnik

Članak 29.a

(1) Poduzetnik koji izvještava može se osloniti na samoprocjenu poduzetnika u svojem lancu vrijednosti kako bi utvrdio jesu li zaštićeni poduzetnici.

(2) Od poduzetnika koji izvještava ne zahtijeva se poduzimanje mjera za provjeru  informacija iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju ako zna ili se razumno može očekivati da zna da je izjava očito netočna.

(3) Zaštićeni poduzetnik može odbiti dostaviti informacije koje nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima kao odgovor na zahtjev podnesen za potrebe izvještavanja o održivosti.

(4) Pri uspostavi ugovornih i drugih aranžmana za potrebe ispunjavanja zahtjeva za izvještavanje o održivosti poduzetnik koji izvještava ne smije zahtijevati od zaštićenih poduzetnika da dostave informacije koje nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima.

(5) Ugovorne odredbe suprotne stavku 4. ovoga članka nisu obvezujuće, ali to ne utječe na obvezujuću prirodu preostalih odredaba ugovora.

(6) U slučaju da poduzetnik koji izvještava zahtijeva informacije, izravno ili neizravno, od zaštićenih poduzetnika za potrebe izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona pri čemu neke od tih informacija ili sve te informacije nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima, poduzetnik koji izvještava osigurava da su zaštićeni poduzetnici obaviješteni o sljedećem:

1. koje informacije nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima i

2. o zakonskom pravu zaštićenih poduzetnika da odbiju dostaviti informacije.

(7) Smatra se da je poduzetnik koji izvještava ispunio obvezu izvještavanja o informacijama o lancu vrijednosti utvrđenu u članku 29. stavku 7. ovoga Zakona ako izvještava o potrebnim informacijama o lancu vrijednosti, ali ne izvještava o informacijama o zaštićenim poduzetnicima i informacijama koje nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima.

(8) Odredbama stavaka 3. do 7. ovoga članka ne utječe se na zahtjeve za informacijama u svrhe koje nisu izvještavanje o informacijama o održivosti, kako je propisano ovim Zakonom, uključujući zahtjeve propisane pravom Europske unije kojima se poduzetnicima propisuje provođenje postupaka dubinske analize. Time se poduzetnicima u lancu vrijednosti ne nameće, niti se može implicirati, bilo kakva obveza dostavljanja informacija o održivosti.“.

Članak 7.

Naslov iznad članka i članak 30. brišu se.

Članak 8.

U članku 31. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Ovaj članak primjenjuje se i na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.“.

Članak 9.

U članku 32. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Matično društvo grupe koje na datum bilance na konsolidiranoj osnovi imaju netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i u prosjeku više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine dužno je u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva uključiti informacije potrebne za razumijevanje učinka grupe na pitanja održivosti i informacije potrebne za razumijevanje načina na koji pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovne rezultate i položaj grupe.“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka može pri izvještavanju o informacijama iz stavka 3. ovoga članka izostaviti sljedeće informacije:

1. informacije čije bi objavljivanje ozbiljno naštetilo poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) takvo izostavljanje ne sprečava pravedno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe ili njegovih glavnih rizika ili glavnih učinaka

b) matično društvo je utvrdio da nije moguće objaviti informacije na način kojim bi mu se omogućilo da ispuni ciljeve zahtjeva za objavu, a da se pritom ozbiljno ne našteti njegovu poslovnom položaju grupe, primjerice na agregiranoj razini

c) matično društvo objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće

d) matično društvo na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

2. informacije koje se odnose na intelektualni kapital, intelektualno vlasništvo, znanje i iskustvo, tehnološke inovacije ili rezultate inovacija, koje bi se smatrale poslovnom tajnom kako je definirana propisom koji uređuje zaštitu neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) matično društvo objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) matično društvo na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

3. klasificirane podatke kako su definirani u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) 2023/2418, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) matično društvo objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) matično društvo na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti

4. druge informacije koje treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili objavljivanja zbog obveza utvrđenih u drugim pravnim aktima Europske unije ili nacionalnom pravu ili kako bi se zaštitila privatnost ili sigurnost fizičke osobe ili sigurnost pravne osobe, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) matično društvo objavljuje činjenicu da je primijenilo to izuzeće i

b) matično društvo na svaki datum izvještavanja ponovno procjenjuje mogu li se informacije i dalje izostaviti.“.

Iza stavka 10. dodaju se novi stavci 11. i 12. i stavci 13. i 14. koji glase:

„(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se sastav grupe promijenio tijekom poslovne godine zbog preuzimanja ili spajanja društava, matično društvo može odlučiti da u konsolidirani izvještaj poslovodstva koje se odnosi na tu poslovnu godinu neće uključiti informacije iz stavka 3. ovoga članka koje se odnose na društva kćeri koja podliježu stjecanju ili spajanju.

(12) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matično društvo može odlučiti da u konsolidirani izvještaj poslovodstva ne uključi informacije iz stavka 1. ovoga članka o bilo kojem društvu kćeri koje napusti grupu tijekom poslovne godine.

(13) Matično društvo koje se koristi mogućnostima iz stavaka 11. ili 12. ovoga članka navodi svaki značajan događaj koji je utjecao na društvo kći tijekom poslovne godine i koji je utjecao na učinke, rizike ili prilike grupe povezane s pitanjima održivosti.

(14) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matično društvo koje je financijski holding s društvima kćerima koja imaju međusobno neovisne poslovne modele i poslovanje mogu odlučiti da u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva ne uključi informacije iz stavka 3. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 15. i 16.

Članak 10.

U članku 33. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Ovaj članak primjenjuje se i na matično društvo koje je veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.“.

Članak 11.

U članku 35. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo na društvo kći koje na datum bilance ima netoprihod veći od 200.000.000,00 eura u prethodnoj poslovnoj godini.“.

Stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na podružnicu samo ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nema društvo kći kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka i ako je podružnica ostvarila netoprihod veći od 200.000.000,00 eura u prethodnoj poslovnoj godini.

(5) Obveze iz stavaka 1. i 3. ovoga članka primjenjuju se na društvo kćer ili podružnicu  samo ako je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje, na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini, ostvario netoprihod veći od 450.000.000,00 eura u Europskoj uniji za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.“.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Iznimno od stavaka 1. i 3. ovoga članka, društvo kći i podružnica poduzetnika na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje i koji je financijski holding s društvima kćerima koja imaju međusobno neovisne poslovne modele i poslovanje mogu odlučiti da neće objaviti i staviti na raspolaganje izvještaj o održivosti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. riječi: “stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.

Dosadašnji stavci 8. do 15. postaju stavci 9. do 16.

Članak 12.

U članku 36. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 13.

Iza članka 36. dodaju se naslov iznad članka i članak 36.a koji glase:

„ Dobrovoljni standardi izvještavanja o održivosti

Članak 36.a

Poduzetnici koji na datum bilance u prosjeku nemaju više od 1.000 radnika mogu dobrovoljno objavljivati informacije o održivosti primjenom dobrovoljnih standarda izvještavanja o održivosti, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.“.

Članak 14.

U članku 37. stavku 1. točki 1. iza riječi: „ iz članka 29. i“ zarez i  riječi: „ ako poduzetnik primjenjuje izuzeće, članka 30. ovoga Zakona i“ brišu se.

U točki 3. riječi: „stavkom 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavkom 5.“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljen na način kojim se u potpunosti poštuje pravo poduzetnika u lancu vrijednosti koji na datum bilance u prosjeku nema više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine da odbije poduzetniku koji izvještava dostaviti informacije koje nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima iz članka 36.a ovoga Zakona.“.

Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.

Članak 15.

U članku 40. točki 5. riječi: “točkom 7.“ zamjenjuju se riječima: „točkom 8.“.

Članak 16. 

Članak 48. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Format za izvještavanje

Članak 48.

(1) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom, godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, u strojno i ljudima čitljivom formatu kako je objavljeno na službenim internetskim stranicama Financijske agencije.

(2) Poduzetnik koji je obveznik izraditi izvještaj poslovodstva, osim poduzetnika koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članaka 29. i 32. ovoga Zakona, dužan je utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanima ovim Zakonom, izvještaj poslovodstva, odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva u ljudski čitljivom formatu.

(3) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještavanja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona izvještaj poslovodstva, odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva dužan je dostaviti u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje.

(4) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještavanja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona dužan je opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852 u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje i ovim Zakonom.“.

Članak 17.

U članku 49. iza stavka 3. dodaje se stavak 4 koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka članovi uprave poduzetnika i njegovoga nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor nisu odgovorni da su izvještaj poslovodstva  odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva sastavljeni u skladu s člankom  48. ovoga Zakona“.

Članak 18.

U članku 55. stavku 2. riječi: „stavka 10.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 11.“

Članak 19.

U članku 60. stavku 1. točki 32. iza riječi: „člankom 29.“ riječi: „ili 30.“ brišu se.

U točki 41. riječi: „stavkom 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavkom 3.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026. obvezu izvještavanja o održivosti iz članka 29. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.) ima:

a) veliki poduzetnik koji je subjekt od javnog interesa, osim subjekta od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točaka 4. do 15. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24.), i koji ima netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i prosječni broj radnika 1.000 tijekom poslovne godine

b) matično društvo velike grupe koje je subjekt od javnoga interesa, osim matičnog društva koje je subjekt od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točaka 4. do 15. ovoga Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24.), i koje ima netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i u prosjeku više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine.

Članak 21.

Nakon trogodišnjeg prijelaznog razdoblja iz članka 73. stavka 1. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 85/24.) matično društvo ispunjava zahtjeve za izvještavanjem o informacijama o lancu vrijednosti korištenjem informacija koje je izravno dobilo od poduzetnika u svojem lancu vrijednosti ili procjena koje se odnose na te informacije.

Članak 22.

Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. i 32. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.) nije obvezan opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852, d o donošenja pravila o opisnom označavanju u skladu s provedbenim aktom Europske komisije kojim se uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom mijenja se članak 2. važećeg Zakona na način da se popis pravnih akata Europske unije koji se prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, dopunjuje Direktivom  (EU) 2026/470 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2026. o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvješćivanje o održivosti i određenih zahtjeva dubinske analize za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 2026/470, 26.2.2026) .

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 3. važećeg Zakona kojim se uređuju temeljne definicije pojmova relevantnih za primjenu Zakona. Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. kojom se definira pojam „dobrovoljni standardi“ kao dobrovoljni standardi izvještavanja o održivosti iz članka 36.a Zakona. Razlog uvođenja ove definicije je osiguranje terminološke jasnoće i normativne povezanosti pojma s posebnim člankom kojim se uređuju dobrovoljni standardi izvještavanja. Time se sprječava različito tumačenje pojma u praksi te se osigurava dosljedna primjena Zakona. Nadalje, dodaje se nova točka 18. kojom se uvodi pojam „poduzetnik koji izvještava“, definiran kao poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti sukladno članku 29. stavku 1. važećeg Zakona. Cilj ove izmjene je jasno normativno razlikovanje obveznika izvještavanja o održivosti od ostalih poduzetnika, pojednostavljenje normativne strukture Zakona te omogućavanje korištenja jedinstvenog pojma u daljnjim odredbama Zakona.

Isto tako, dodaje se nova točka 31. kojom se definira pojam „zaštićeni poduzetnik“. Zaštićenim poduzetnikom smatra se poduzetnik koji kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

1. na datum bilance ne prelazi prosječan broj od 1.000 radnika tijekom prethodne poslovne godine, i

2. nalazi se u lancu vrijednosti poduzetnika koji je obveznik izvještavanja o održivosti sukladno članku 29. stavku 1. važećeg Zakona.

Svrha ove definicije je zaštita poduzetnika koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti, ali sudjeluju u lancima vrijednosti velikih poduzetnika, kako bi se spriječilo njihovo neizravno prekomjerno administrativno i regulatorno opterećenje. Ovom odredbom uspostavlja se ravnoteža između potreba transparentnosti lanca vrijednosti i načela razmjernosti te se jasno normativno razgraničava položaj obveznika izvještavanja od položaja poduzetnika koji se nalaze u njihovim lancima vrijednosti.

Uz članak 3.

Ovim člankom nomotehnički se dorađuje odredba članka 17. važećeg Zakona.

Uz članak 4.

Ovim člankom nomotehnički se dorađuje odredba članka 26. važećeg Zakona

Uz članak 5.

Ovim člankom mijenja se članak 29. stavak 1. važećeg Zakona na način da se propisuje obveza izvještavanja o održivosti za poduzetnike koji na datum bilance imaju netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i u prosjeku više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Na taj način obveza izvještavanja o održivosti prestaje za ostale velike poduzetnike, te srednje i male poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU što dovodi do značajnog sužavanja kruga obveznika izvještavanja o održivosti. Time se postiže svrhovito i razmjerno uređenje obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se obveza primjenjuje isključivo na subjekte koji raspolažu odgovarajućim financijskim, organizacijskim i kadrovskim kapacitetima za njezinu provedbu, čime se osigurava učinkovita provedba zakona i smanjenje nerazmjernog administrativnog opterećenja za ostale poduzetnike.

Nadalje, ovim člankom mijenja se članak 29. stavak 9. važećeg Zakona, kojim se uređuju izuzeća od obveze objave pojedinih informacija u izvještavanju o održivosti. Izmjenom se normativno precizno propisuju kategorije informacija koje poduzetnik iz članka 29. stavka 1. može izostaviti iz izvještavanja, uz strogo propisane uvjete i obvezu redovite ponovne procjene opravdanosti izostavljanja. Propisana izuzeća obuhvaćaju, u prvom redu,
iznimne slučajeve u kojima bi objavljivanje pojedinih informacija o održivosti moglo ozbiljno naštetiti poslovnom položaju poduzetnika, pri čemu se dopušta njihovo izostavljanje isključivo uz ispunjenje posebnih uvjeta koji osiguravaju da takvi slučajevi ostanu iznimka te da se istodobno primjereno zaštite interesi korisnika informacija o održivosti. Drugo, informacije koje se odnose na intelektualni kapital, intelektualno vlasništvo, znanje i iskustvo, tehnološke informacije ili rezultate inovacija koje bi se mogle smatrati poslovnom tajnom u smislu Direktive (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća;

I treće, klasificirane podatke, kao i druge informacije koje bi trebale ostati povjerljive zbog razloga koji se ne odnose na ugrožavanje poslovanja, poslovnu tajnu ili stupanj tajnosti, uključujući informacije čije bi objavljivanje moglo ugroziti privatnost fizičkih osoba ili sigurnost fizičkih ili pravnih osoba. Svrha ove izmjene je uspostava ravnoteže između načela transparentnosti i zaštite legitimnih poslovnih interesa, kao i zaštita poslovnih tajni, sigurnosnih interesa i klasificiranih podataka.

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se status zaštićenih poduzetnika u sustavu izvještavanja o održivosti te se normativno uspostavlja njihov posebni pravni režim u odnosu na poduzetnike koji su obveznici izvještavanja o održivosti. Propisuje se oslanjanje na samoprocjenu, ograničenje obveze provjere i pravo zaštićenih poduzetnika da odbiju dostavu informacija koje nadilaze dobrovoljne standarde. Zabranjuje se nametanje dodatnih obveza putem ugovornih aranžmana, uz obvezu transparentnosti kada se zahtijevaju dodatne informacije. Naime, ovim člankom osigurava se da poduzetnik koji izvještava ispunjava obveze izvještavanja bez opterećivanja zaštićenih poduzetnika propisivanjem izričitog normativnog ograničenja prijenosa obveza izvještavanja na subjekte koji nisu obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti. Na taj način sprječava se stvaranje neizravnih regulatornih obveza, osigurava proporcionalnost zahtjeva i štite mali i srednji poduzetnici od prekomjernog administrativnog opterećenja.

Uz članak 7.

Ovim člankom briše se članak 30. važećeg Zakona radi usklađenja s člankom 3. ovoga Prijedloga Zakona. Naime, s obzirom da mali i srednji poduzetnici više nisu obveznici izvještavanja o održivosti te stoga odredbe članka 30. važećeg Zakona postaju neprimjenjive.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se da se odredbe članka 31. važećeg Zakona, kojima se uređuje mogućnost izuzeća od izrade izvještaja o održivosti, primjenjuju i na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. važećeg Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili propisima kojima se prenosi Direktiva 2014/65/EU. Ovom izmjenom se osigurava pravna jasnoća i jedinstvena primjena obveza izvještavanja o održivosti i za te subjekte.

Uz članak 9.

Ovim člankom mijenja se članak 32. stavak 1. važećeg Zakona na način da se za matično društvo grupe koje na datum bilance na konsolidiranoj osnovi imaju netoprihod veći od 450.000.000,00 eura i u prosjeku više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine propisuje obveza da u konsolidirano izvještaj poslovodstva uključe informacije potrebne za razumijevanje učinka grupe na pitanja održivosti i informacije potrebne za razumijevanje načina na koji pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovne rezultate i položaj grupe. Na taj način obveza izvještavanja o održivosti prestaje za ostala matična društva grupe što dovodi do značajnog sužavanja kruga obveznika izvještavanja o održivosti. Nadalje, ovim člankom mijenja se članak 32. stavak 8. važećeg Zakona, kojim se uređuju izuzeća od obveze objave pojedinih informacija u izvještavanju o održivosti. Izmjenom se normativno precizno propisuju kategorije informacija koje matično društvo grupe iz članka 32.  stavka 1. važećeg Zakona može izostaviti iz izvještavanja, uz strogo propisane uvjete i obvezu redovite ponovne procjene opravdanosti izostavljanja. Propisana izuzeća obuhvaćaju, u prvom redu,
iznimne slučajeve u kojima bi objavljivanje pojedinih informacija o održivosti moglo ozbiljno naštetiti poslovnom položaju matičnog društva grupe, pri čemu se dopušta njihovo izostavljanje isključivo uz ispunjenje posebnih uvjeta koji osiguravaju da takvi slučajevi ostanu iznimka te da se istodobno primjereno zaštite interesi korisnika informacija o održivosti. Drugo, informacije koje se odnose na intelektualni kapital, intelektualno vlasništvo, znanje i iskustvo, tehnološke informacije ili rezultate inovacija koje bi se mogle smatrati poslovnom tajnom u smislu Direktive (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća;
I treće, klasificirane podatke, kao i druge informacije koje bi trebale ostati povjerljive zbog razloga koji se ne odnose na ugrožavanje poslovanja, poslovnu tajnu ili stupanj tajnosti, uključujući informacije čije bi objavljivanje moglo ugroziti privatnost fizičkih osoba ili sigurnost fizičkih ili pravnih osoba. Svrha ove izmjene je uspostava ravnoteže između načela transparentnosti i zaštite legitimnih poslovnih interesa, kao i zaštita poslovnih tajni, sigurnosnih interesa i klasificiranih podataka.

Isto tako, propisuje se ograničena iznimka za matično društvo koje je financijski holding s društvima kćerima koja imaju međusobno neovisne poslovne modele i poslovanje da mogu odlučiti da u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva ne uključi informacije iz članka 32. stavka 3. važećeg Zakona. Naime, iznimka se primjenjuje isključivo na financijski holding  koji postoji radi držanja različitih ulaganja u društva s međusobno neovisnim poslovnim modelima i poslovanjem, kod kojih bi konsolidirano izvještavanje predstavljalo nerazmjerno opterećenje i imalo ograničenu informativnu vrijednost. Međutim, navedena mogućnost trebala biti strogo ograničena s obzirom na njezin cilj. Trebala bi se primjenjivati samo ako matično društvo odgovara definiciji financijskog holdinga, uključujući zahtjev da se izravno ili neizravno ne uključuje u upravljanje društvima kćerima, ne dovodeći u pitanje njegovo pravo koje ima kao dioničar. Osim toga, financijski holding trebao bi imati tu mogućnost samo ako imaju različite udjele, odnosno u društvima čiji su poslovni modeli i poslovanje neovisni jedno o drugome. Naposljetku, ta mogućnost ne bi trebala utjecati na obveze izvještavanja koje se mogu primjenjivati na druga društva u grupi, na primjer ako je društvo u grupi samostalno obuhvaćeno obvezom izvještavanja o održivosti u skladu s važećim Zakonom.

Dodatno, propisuje se iznimka ako se sastav grupe promijeni tijekom poslovne godine zbog preuzimanja ili spajanja društava, matično društvo u tom slučaju može odlučiti da u konsolidirani izvještaj poslovodstva koje se odnosi na tu poslovnu godinu neće uključiti informacije koje se odnose na društva kćeri koja podliježu stjecanju ili spajanju. Isto tako,  matično društvo može odlučiti da u konsolidirani izvještaj poslovodstva ne uključi informacije o bilo kojem društvu kćeri koje napusti grupu tijekom poslovne godine. Međutim, s obzirom na to da određeni događaj koji utječe na društva kćeri koja su stečena ili spojena ili koja su izašla iz grupe ipak mogu utjecati na učinke, rizike ili prilike grupe koji se odnose na pitanja održivosti,  matično društvo koje odluči da za poslovnu godinu neće dostaviti informacije o održivosti za ta društva kćeri treba te značajne događaje navesti u svojem konsolidiranom izvještaju poslovodstva.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se da se odredbe članka 33. važećeg Zakona, kojima se uređuje mogućnost izuzeća od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti, primjenjuju i na matično društvo koje je veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. važećeg Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU . Ovom izmjenom se osigurava pravna jasnoća i jedinstvena primjena obveza izvještavanja o održivosti i za te subjekte.

Uz članak 11.

Ovim se člankom mijenja članak 35. stavak 1. važećeg Zakona kojim se uređuje obveza izvještavanja o održivosti za poduzetnike iz trećih zemalja. Uvodi se novi prag netoprihoda od 200.000.000,00 eura kao kriterij za utvrđivanje obveze izvještavanja društava kćeri, čime se obveza objavljivanja izvještaja o održivosti ograničava na veća društva kćeri. Nadalje, propisuje se da obveza izvještavanja o održivosti za podružnicu nastaje samo u slučaju kada poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nema društvo kći u smislu članka 35. stavka 1. važećeg Zakona te kada je podružnica u prethodnoj poslovnoj godini ostvarila netoprihod veći od 200.000.000,00 eura. Također se propisuje da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje na društvo kćer ili podružnicu samo ako je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje, na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini, ostvario netoprihod veći od 450.000.000,00 eura u Europskoj uniji u svakoj od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Navedenim rješenjem osigurava se da se obveze izvještavanja o održivosti primjenjuju isključivo na veće grupe s značajnim poslovanjem na području Europske unije, čime se smanjuje administrativno i financijsko opterećenje za male i srednje poduzetnike te poduzetnike iz trećih zemalja, uz istodobno očuvanje ciljeva transparentnosti i održivog poslovanja. Nadalje, kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve, matična društva iz trećih zemalja koja su financijski holding čija društva kćeri imaju poslovne modele i poslovanje koji su neovisni jedno o drugome mogu odlučiti da neće objaviti niti staviti na raspolaganje izvještaj o održivosti kako je propisano člankom 35. važećeg Zakona.

Uz članak 12.

Ovim člankom briše se stavak 2. članka 36. važećeg Zakona, kojim se propisuju standardi izvještavanja o održivosti, radi usklađenja s člankom 3. ovoga Prijedloga Zakona budući da mali i srednji poduzetnici više nisu obveznici izvještavanja o održivosti te stoga odredbe članka 30. važećeg Zakona postaju neprimjenjive.

Uz članak 13.

Ovim se člankom omogućuje poduzetnicima koji na datum bilance u prosjeku nemaju više od 1.000 radnika da dobrovoljno objavljuju informacije o održivosti primjenom dobrovoljnih standarda izvještavanja o održivosti, kako su uređeni provedbenim aktima Europske komisije. Navedenim rješenjem potiče se dobrovoljna transparentnost i razvoj održivih poslovnih praksi kod manjih i srednjih poduzetnika, uz istodobno osiguravanje razmjernosti regulatornih obveza i izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja.

Uz članak 14.

Ovim se člankom dopunjuje članak 37. važećeg Zakona, koji uređuje provjeru izvještaja o održivosti, na način da propisuje da zaključak samostalnog revizora ili revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja mora biti sastavljen na način kojim se u potpunosti poštuje pravo poduzetnika u lancu vrijednosti koji na datum bilance u prosjeku nema više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine da odbije poduzetniku koji izvještava dostaviti informacije koje nadilaze informacije navedene u dobrovoljnim standardima.

Uz članak 15.

Ovim člankom nomotehnički se dorađuje odredba članka 40. važećeg Zakona.

Uz članak 16.

Ovim člankom mijenja se članak 48. važećeg Zakona na način da se mijenja naziv članka iz „Elektronički format za izvještavanje“ u „Format za izvještavanje“ s obzirom da se ne radi isključivo o elektroničkom formatu za predaju izvještaja već je namjena propisati moguće formate predaje svih izvještaja za različite situacije. Nadalje, izmjene u dijelu izvještavanja imaju za cilj rasterećenje poduzetnika koji svoje postojeće sustave iz kojih generiraju izvještaje trebaju prilagođavati novim potrebama. Također, propisivanje novog formata stvara troškove i na provedbenoj razini i znatno komplicira sam postupak zaprimanja i kontrole dostavljenih podataka, a isti za sve poduzetnike nije propisan odredbama EU.

Uz članak 17.

Ovim člankom dopunjuje se članak 49. važećeg Zakona, koji uređuje odgovornost za javnu objavu g odišnjih financijskih izvještaja, godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, godišnjih izvještaja i konsolidiranih godišnjih izvještaja, na način da se propisuje da članovi uprave poduzetnika i njegovoga nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor nisu odgovorni da su izvještaj poslovodstva  odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva sastavljeni u skladu s člankom  48. važećeg Zakona, odnosno u elektroničkom formatu za izvještavanje.

Uz članak 18.

Ovim člankom nomotehnički se dorađuje odredba članka 55. važećeg Zakona.

Uz članak 19.

Ovim člankom mijenja se prekršajna odredba iz članka 60. važećeg Zakona koja se odnosi na ne izradu izvještaja o održivosti od strane malih i srednjih poduzetnika iz članka 30. važećeg Zakona koji je brisan člankom 5. ovoga Prijedloga zakona.

Uz članak 20.

Ovim člankom uređuje se prijelazno razdoblje koje obuhvaća poslovne godine od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2026., u kojem će obveznici izvještavanja o održivosti biti veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa, osim subjekata od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točaka 4. do 15. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24.), te koji ostvaruju neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i imaju prosječan broj radnika veći od 1.000 tijekom poslovne godine. Na taj način rasteretit će se dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim valom obveznika izvještavanja, a koji prema novim kriterijima propisanim odredbama ovoga Prijedloga zakona više neće ispunjavati uvjete za obvezno izvještavanje te će, počevši od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027., prestati biti obuhvaćeni područjem primjene obveze izvještavanja o održivosti. Međutim, prema važećem okviru, navedeni poduzetnici i dalje bi bili obvezni izvještavati za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već sada izvjesno da u budućnosti više neće imati status obveznika izvještavanja. U predmetnom prijelaznom razdoblju na obvezu izvještavanja o održivosti primjenjivati će se odredbe  Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/51.). Na ovaj način poduzetnici iz prvog kruga izvještavanja koji prema novim kriterijima više ne bi bili obveznici neće morati podnijeti izvještaj o održivosti već za poslovnu godinu 2025., čiji je rok za javnu objavu do 30. lipnja 2026. u skladu s odredbama važećeg Zakona o računovodstvu. S obzirom da navedeni rok za javnu objavu još nije dospio bilo je moguće izuzećem od obveze izvještavanja o održivosti obuhvatiti i poslovnu godinu 2025.

Uz članak 21.

Ovim člankom uređuje se izvještavanje o održivosti n akon proteka trogodišnjeg prijelaznog razdoblja iz članka 73. stavka 1.  Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 85/24.)  kada matično društvo počinje ispunjavati zahtjeve za izvještavanje o informacijama o lancu vrijednosti korištenjem informacija koje je izravno dobilo od poduzetnika u svojem lancu vrijednosti ili procjena koje se odnose na te informacije.

Uz članak 22.

Ovim člankom propisuje se da p oduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. i 32. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.) nije obvezan opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852, d o donošenja pravila o opisnom označavanju u skladu s provedbenim aktom Europske komisije kojim se uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje. Naime, sukladno članku 48. važećeg Zakona, obveznici izvještavanja o održivosti dužni su sastaviti i, u propisanim rokovima, predati na javnu objavu izvještaj poslovodstva, čiji je sastavni dio izvještaj o održivosti, u strojno i ljudima čitljivom formatu u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815. Obveznici su također dužni digitalno označiti izvještaj o održivosti, odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, uključujući objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s provedbenim aktom Europske komisije kojim se uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje. Radi osiguravanja pravne sigurnosti i jasnoće, Prijedlogom zakona propisuje se da do donošenja tehničkih pravila Europske komisije o digitalnom označavanju izvještaja o održivosti poduzetnici nisu obvezni provoditi takvo označavanje.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)

2. Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (Tekst značajan za EGP) (SL L 330, 15. 11. 2014.)

3. Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.)

4. Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (Tekst značajan za EGP) (SL L 429, 1. 12. 2021.)

5. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.)

6. Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (SL L, 21. 12. 2023.)

7. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L, 20. 12. 2023., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2464).

8. Direktiva (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2025/794, 16. 4. 2025.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2022., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1606/2002)

2. Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 393, 30. 12. 2006., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1893/2006).

Pojmovi i primjena

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1.  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815  je Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 143, 29. 5. 2019., u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815)

2.  Direktiva 2014/65/EU  je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinaka) Tekst značajan za EGP (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU)

3.  društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom  znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu

4.  država članica  je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

5.  fer vrijednost  je vrijednost kako je uređena Uredbom Komisije (EU) 2023/1803 od 13. kolovoza 2023. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 237, 26. 9. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba br. 2023/1803)

6.  funkcijska valuta  je valuta kako je uređena Uredbom br. 2023/1803

7.  grupa  je matično društvo i sva njegova ovisna društva

8.  izvještaj o održivosti  je izvještaj o informacijama povezanim s pitanjima održivosti kako je uređeno odredbama ovoga Zakona

9.  izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti  je izvještaj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

10.  javni sektor  je bilo koje tijelo središnje vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili trećih zemalja koje uključuje ustanove, agencije ili subjekte koje kontroliraju navedena tijela vlasti u smislu odredbi članka 26. ovoga Zakona

11.  ključni nematerijalni resursi  su resursi bez fizičkog sadržaja o kojima ovisi poslovni model poduzetnika i koji su izvor stvaranja vrijednosti za poduzetnika

12.  matično društvo  je poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava

13.  netoprihod  je godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja

14.  ovisno društvo odnosno društvo kći  je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo, uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo

15.  pitanja održivosti  su okolišni čimbenici, društveni čimbenici, čimbenici u području ljudskih prava te upravljački čimbenici, uključujući čimbenike održivosti kako je uređeno člankom 2. točkom 24. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Tekst značajan za EGP) (SL 317/1, 9. 12. 2019.)

16.  plaćanje  je iznos plaćen u novcu ili naravi za aktivnosti opisane u članku 26. ovoga Zakona, a koje obuhvaćaju sljedeće vrste naknada:

1. naknade za prava vezana uz proizvodnju

2. poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet

3. naknade za korištenje prava

4. dividende

5. bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

6. naknade za licencije, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licencije i/ili koncesije i

7. plaćanja za poboljšanje infrastrukture

17.  prezentacijska valuta  je valuta kako je uređena Uredbom br. 2023/1803

18.  projekt  su poslovne aktivnosti koje su predmet jednog ugovora, licencije, najma, koncesije ili sličnog pravnog posla i predstavljaju osnovu za nastanak obveze plaćanja javnom sektoru. Ako je više ugovora međusobno povezano, takvi povezani ugovori smatrat će se projektom

19.  revizorsko društvo  je pravna osoba kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

20.  samostalni revizor  je ovlašteni revizor kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

21.  spot tečaj  je tečaj kako je uređen Uredbom br. 2023/1803

22.  subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja  je poduzetnik koji se bavi bilo kojom aktivnošću koja uključuje istraživanje, otkrivanje, planiranje, razvoj i vađenje minerala, nafte, prirodnog plina ili drugih materijala u okviru ekonomskih aktivnosti koje su navedene u području B, odjeljku 05. do 08. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1893/2006

23.  subjekt u djelatnosti sječe primarnih šuma  je poduzetnik koji se bavi aktivnostima koje su navedene u području A, odjeljku 02., skupini 02.2. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1893/2006

24.  treća zemlja  je država koja nije država članica

25.  Uredba (EU) br. 575/2013  je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

26.  Uredba (EU) 2020/852  je Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22. 6. 2020., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852)

27.  Uredba (EU) 2021/1119  je Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (»Europski zakon o klimi«) (SL L 243, 9. 7. 2021., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)

28.  Uredba (EU) 2023/2859  je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 20. 12. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859)

29.  značajnost  je obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

(2)  Subjekt od javnog interesa  je sljedeći subjekt ili poduzetnik koji je osnovan u skladu s propisima Republike Hrvatske:

1. izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

2. kreditna institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije

3. društvo za osiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

4. društvo za reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

5.  leasing-društvo  kako je uređeno zakonom kojim se uređuje  leasing

6. društvo za upravljanje UCITS fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom

7. društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

8. UCITS fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

9. alternativni investicijski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

10. mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, dobrovoljni mirovinski fond, obvezni mirovinski fond i mirovinsko osiguravajuće društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva

11. društvo za dokup mirovine kako je uređeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina odnosno dokup mirovine

12. faktoring-društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje faktoring

13. investicijsko društvo, burza, operater MTP-a ili OTP-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira, središnja druga ugovorna strana, operater središnjeg registra vrijednosnih papira, operater sustava poravnanja i/ili namire i operater Fonda za zaštitu ulagatelja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

14. trgovačko društvo i druga pravna osoba obuhvaćena odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koju donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija

15. trgovačko društvo koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

a) zapošljava prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

b) ima aktivu veću od 829.500.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine.

(3) Trgovačko društvo i druga pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka koja postane subjekt od javnog interesa tijekom poslovne godine sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa, osim onog iz stavka 2. točke 14. ovoga članka koji sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa.

(4) Trgovačko društvo i druga pravna osoba koja tijekom poslovne godine prestane biti subjekt od javnog interesa sastavlja zadnje godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je prestao biti subjekt od javnog interesa.

(5) Prema subjektu od javnog interesa odnosi se kao prema velikom poduzetniku iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona, neovisno o njegovoj ukupnoj aktivi, netoprihodu ili prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

Vođenje poslovnih knjiga

Članak 12.

(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.

(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.

(3) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.

(4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.

(5) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

(6) Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja.

(7) Poduzetnik je dužan odredbu stavka 6. ovoga članka primjenjivati i za konta koja se vode izvanbilančno.

(8) Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:

1. zadnji dan poslovne godine

2. dan koji prethodi statusnoj promjeni

3. dan prije prestanka obavljanja djelatnosti u skladu s posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba

4. dan koji neposredno prethodi otvaranju stečajnog postupka ili pokretanju postupka likvidacije.

(9) Poslovne knjige moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine.

(10) Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja godišnjih financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika.

(11) Ako nije drukčije propisano posebnim zakonom, poduzetnik koji mijenja pravni oblik ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja.

(12) Poduzetnik je dužan u izvještajnom razdoblju od dana pokretanja postupka likvidacije otvoriti poslovnu godinu te zatvoriti svoje poslovne knjige s danom zaključenja postupka likvidacije.

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

Članak 17.

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

1. donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

2. priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

3. daje tumačenja Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja kada ocijeni da je to bitno za primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja

4. dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja u skladu s člankom 18. stavkom 13. ovoga Zakona

5. daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva

6. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse

7. daje suglasnost na pravilnik iz članka 48. stavka 8. ovoga Zakona

8. daje suglasnost na tehničku uputu za izradu strojno i ljudima čitljivih formata godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

9. obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za standarde financijskog izvještavanja čini 11 članova koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za standarde financijskog izvještavanja može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni prijediplomski i diplomski studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, uključujući sveučilišni dodiplomski studij, čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odnosno stručni dodiplomski studij, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za standarde financijskog izvještavanja za svoj rad ima pravo na naknadu u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor za standarde financijskog izvještavanja donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojoj internetskoj stranici.

(7) Odbor za standarde financijskog izvještavanja o svojem radu izvještava Vladu Republike Hrvatske najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

ODJELJAK IV.
IZVJEŠTAJ O PLAĆANJIMA JAVNOM SEKTORU

Sastavljanje i objavljivanje izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 26.

(1) Veliki poduzetnik i subjekt od javnog interesa koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma dužan je svaku godinu sastavljati i uključiti u godišnji izvještaj, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poduzetnika koji podliježe pravu države članice i koji je društvo kći ili matično društvo ako su ispunjen sljedeći uvjeti:

1. matično društvo podliježe pravu države članice i

2. plaćanja poduzetnika javnom sektoru uključena su u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru koji sastavlja to matično društvo u skladu s odredbama članka 27. ovoga Zakona.

(3) Pojedinačna plaćanja do iznosa od 100.000,00 eura ili povezana pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu do 100.000,00 eura godišnje ne moraju se uključivati u izvještaj.

(4) Izvještaj mora uključivati sljedeće podatke o djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka:

1. ukupni iznos plaćen svakom javnom sektoru

2. ukupni iznos plaćanja po vrstama plaćanja navedenim u članku 3. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona za svaki javni sektor posebno

3. ako su plaćanja vezana uz određeni projekt, tada se mora iskazati iznos plaćanja po vrstama iz članka 3. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona za svaki pojedinačni projekt i ukupni iznos plaćanja za svaki pojedinačni projekt. Plaćanja koja poduzetnik obavlja na razini subjekta mogu se iskazati na toj razini umjesto na razini projekta.

(5) Ako su propisima dozvoljena plaćanja javnom sektoru u naravi, onda se takva plaćanja iskazuju vrijednosno i, gdje je moguće, količinski, a u bilješkama se navodi objašnjenje načina na koji je utvrđena iskazana vrijednost.

(6) Iskazivanje plaćanja u skladu s ovim člankom mora odražavati bit, a ne formu plaćanja ili odnosne aktivnosti.

(7) Plaćanja i aktivnosti ne smiju se umjetno razdvajati ili agregirati radi izbjegavanja primjene ovoga članka.

POGLAVLJE VIII.

IZVJEŠTAVANJE O ODRŽIVOSTI

Izvještaj o održivosti

Članak 29.

(1) Poduzetnik je obveznik izvještavanja o održivosti ako je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU i

3. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je u svoj izvještaj poslovodstva uključiti izvještaj o održivosti koji sadrži informacije potrebne za razumijevanje njegova utjecaja na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na njegov razvoj, poslovni rezultat i položaj.

(3) Izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva.

(4) Izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije poduzetnika u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za poduzetnika povezane s pitanjima održivosti

c) planove poduzetnika, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzetnika s prijelazom na održivo gospodarstvo i s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je relevantno, izloženost poduzetnika aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) kako poslovni model i strategija poduzetnika uzimaju u obzir interese dionika poduzetnika i utjecaje poduzetnika na pitanja održivosti

e) kako je strategija poduzetnika provedena s obzirom na pitanja održivosti

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je poduzetnik utvrdio, uključujući, ako je primjereno, apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050. godinu, opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi poduzetnika povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, kao i njihove stručnosti i vještina u ispunjavanju te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dubinske analize koji provodi poduzetnik u pogledu pitanja održivosti te, ako je primjenjivo, koji je u skladu sa zahtjevima Europske unije o provođenju procesa dubinske analize i propisima Republike Hrvatske

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem poduzetnika i njegovim lancem vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja te drugih štetnih utjecaja koje poduzetnik mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dubinske analize

c) svih mjera koje je poduzetnik poduzeo kako bi spriječio, ublažio, otklonio ili okončao stvarne ili potencijalne štetne utjecaje te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za poduzetnika povezanih s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti poduzetnika o tim pitanjima održivosti te kako poduzetnik upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(5) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka u izvještaju o održivosti izvještava o procesu koji je proveo radi utvrđivanja informacija iz stavka 4. ovoga članka koje je uključio u izvještaj poslovodstva u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(6) Informacije iz stavka 4. točke 1. ovoga članka uključuju, ovisno o slučaju, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(7) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže informacije o vlastitom poslovanju poduzetnika i njegovu lancu vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(8) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže upućivanje na druge informacije u izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija, kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(9) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te utjecaja njegovih poslovnih aktivnosti.

(10) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izrađuje izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

(11) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavaka 1. do 10. ovoga članka, smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na:

a) UCITS fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

b) alternativni investicijski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

c) dobrovoljni mirovinski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju dobrovoljni mirovinski fondovi

d) obvezni mirovinski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi

e) podružnicu poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, osim u slučaju iz članka 35. ovoga Zakona.

(13) Za provedbu odredaba ovoga poglavlja netoprihod je:

1. godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja

2. za kreditnu instituciju zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda po osnovi kamata i slični prihodi, s odvojenim iskazivanjem prihoda od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom, 2) prihoda od vrijednosnih papira što uključuje: a) prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, b) prihoda od sudjelujućih udjela, c) prihoda od dionica u povezanim društvima, 3) prihoda od provizija, 4) netodobiti ili gubitak od financijskih aktivnosti i 5) ostalih prihoda iz redovitog poslovanja kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za kreditne institucije

3. za društvo za osiguranje godišnji iznos prihoda od ugovora o osiguranju u određenom razdoblju kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za društvo za osiguranje

4. za mirovinsko osiguravajuće društvo godišnji iznos prihoda od ugovora o mirovinama u određenom razdoblju kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za mirovinsko osiguravajuće društvo

5. za leasing-društvo zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih poslovnih prihoda u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za leasing-društvo

6. za faktoring-društvo zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih poslovnih prihoda u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za faktoring-društvo

7. za društvo za upravljanje UCITS fondovima i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima godišnji iznos prihoda od upravljanja fondovima, netoprihod od upravljanja portfeljem i prihod od investicijskog savjetovanja iskazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za društvo za upravljanje UCITS fondovima i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. za mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom i mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom iznos prihoda od upravljanja fondovima iskazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom i mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom

9. za investicijsko društvo iznos prihoda od provizija i naknada za obavljene investicijske usluge i netoprihoda od ulaganja u financijske instrumente kako je iskazano u godišnjem izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za investicijska društva

10. za kreditnu uniju zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih nekamatnih prihoda u računu dobiti i gubitka koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za kreditnu uniju.

Izvještaj o održivosti za male i srednje poduzetnike

Članak 30.

(1) Iznimno od članka 29. ovoga Zakona, svoj izvještaj o održivosti mogu ograničiti sljedeći poduzetnici:

1. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

3. mala i jednostavna kreditna institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije ako ispunjava kriterije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

4. vlastito društvo za osiguranje i reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje ako ispunjava kriterije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Izvještaj o održivosti poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika

2. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

3. glavne stvarne ili potencijalne štetne utjecaje poduzetnika na pitanja održivosti, kao i sve radnje koje su poduzete s ciljem utvrđivanja, praćenja, sprečavanja, ublažavanja ili otklanjanja takvih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja

4. glavne rizike za poduzetnika povezane s pitanjima održivosti i način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

5. ključne pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 4. ovoga stavka.

(3) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izrađuje izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona.

Izuzeće od izrade izvještaja o održivosti

Članak 31.

(1) Društvo kći može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako su to društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva koji je sastavljen u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako su to izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je taj konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade izvještaja o održivosti moguće je primijeniti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva društva kćeri sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili na konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka te na izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 37. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je društvo kći izuzeto od obveze izrade izvještaja o održivosti

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti, koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava koje se primjenjuje na to matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog društva kćeri ili u konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo kći dužno je, u skladu s člankom 47. ovoga Zakona, objaviti konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Iznimno od stavka 3. točke 1. podtočke b) ovoga članka, društvo kći može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako u svoj izvještaj poslovodstva, umjesto internetske poveznice, uključi izjavu matičnog društva kojom se ono obvezuje da će društvo kći biti uključeno u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka i kada se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire, pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(7) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, smatra se društvom kćeri matičnog društva te grupe.

(8) Ovaj članak ne primjenjuje se na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

Konsolidirani izvještaj o održivosti

Članak 32.

(1) Matično društvo velike grupe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona dužno je u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva uključiti konsolidirani izvještaj o održivosti koji sadrži informacije potrebne za razumijevanje utjecaja grupe na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovni rezultat i položaj grupe.

(2) Konsolidirani izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku konsolidiranog izvještaja poslovodstva.

(3) Konsolidirani izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije grupe, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije grupe u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za grupu povezane s pitanjima održivosti

c) planove grupe, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije grupe s prijelazom na održivo gospodarstvo i s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je relevantno, izloženost grupe aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) kako poslovni model i strategija grupe uzimaju u obzir interese dionika grupe i utjecaje grupe na pitanja održivosti

e) kako je strategija grupe provedena s obzirom na pitanja održivosti

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je grupa utvrdila, uključujući, ako je primjereno, apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050. godinu, opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi grupe povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, kao i njihove stručnosti i vještina u ispunjavanju te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika grupe u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dubinske analize koji provodi grupa u pogledu pitanja održivosti te, ako je primjenjivo, koji je u skladu sa zahtjevima Europske unije o provođenju procesa dubinske analize i propisima Republike Hrvatske

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem grupe i njezinim lancem vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja te drugih štetnih utjecaja koje matično društvo mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dubinske analize

c) svih mjera koje je grupa poduzela kako bi spriječila, ublažila, otklonila ili okončala stvarne ili potencijalne štetne utjecaje te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za grupu povezanih s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti grupe o tim pitanjima održivosti te kako grupa upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(4) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka u konsolidiranom izvještaju o održivosti izvještava o procesu koje je provelo radi utvrđivanja informacija iz stavka 3. ovoga članka, koje je uključilo u konsolidirani izvještaj poslovodstva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(5) Informacije iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uključuju, ovisno o slučaju, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(6) Informacije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže informacije o vlastitom poslovanju grupe i njezinu lancu vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(7) Informacije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže upućivanje na druge informacije u konsolidiranom izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 22. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija, kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim konsolidiranom financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(8) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te utjecaja njezinih poslovnih aktivnosti.

(9) Ako matično društvo iz stavka 1. ovoga članka utvrdi znatne razlike između rizika za grupu ili njegovih utjecaja te rizika za jedno ili više njegovih društva kćeri ili njihovih utjecaja, u konsolidiranom izvještaju o održivosti pruža adekvatno obrazloženje, ovisno o slučaju, za te rizike i njihove utjecaje.

(10) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka u konsolidiranom izvještaju o održivosti navodi koja su društva kćeri, a koja su uključena u konsolidaciju, izuzeta od obveze izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 31. stavcima 1. i 2. te člankom 33. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(11) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka izrađuje konsolidirani izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

(12) Ako je matično društvo iz stavka 1. ovoga članka ispunilo zahtjeve utvrđene u stavcima 1. do 11. ovoga članka, smatra se da je ispunilo zahtjeve utvrđene u članku 24. stavku 3. i člancima 29. i 31. ovoga Zakona.

Izuzeće od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti

Članak 33.

(1) Matično društvo koje je društvo kći može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako su to matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog poduzetnika koji je sastavljen u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Matično društvo koje je društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je taj konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti moguće je primijeniti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva matičnog društva kćeri sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili na konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka te na izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 37. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je matično društvo kći izuzeto od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti, koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava koje se primjenjuje na to matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći.

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja društvo kći koje je izuzeto od izvještavanja o održivosti na temelju članka 31. stavka 2. ovoga Zakona, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog matičnog društva ili u konsolidirani izvještaj o održivosti koje sastavlja matično društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(4) Matično društvo dužno je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona objaviti konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Iznimno od stavka 3. točke 1. podtočke b) ovoga članka, matično društvo koje je društvo kći može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako u svoj izvještaj poslovodstva, umjesto internetske poveznice, uključi izjavu matičnog društva kojom se ono obvezuje da će matično društvo kći biti uključeno u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka i kad se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire, pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(7) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje smatra se društvom kćeri matičnog društva te grupe.

(8) Ovaj članak ne primjenjuje se na matično društvo koje je veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

Izvještaj o održivosti poduzetnika iz treće zemlje

Članak 35.

(1) Društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, na čije se krajnje matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje i koje ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji sadrži informacije iz članka 32. stavka 3. točke 1. podtočaka c) do e), točaka 2. do 6. i, prema potrebi, točke 8. ovoga Zakona na razini grupe tog krajnjeg matičnog društva iz treće zemlje.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo na društvo kći koje je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU i

3. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

(3) Podružnica u Republici Hrvatskoj koju je osnovao poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, te koja nije dio grupe ili je u konačnici drži poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji obuhvaća informacije iz članka 32. stavka 3. točke 1. podtočaka c) do e), točaka 2. do 6. i, prema potrebi, točke 8. ovoga Zakona na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na podružnicu samo ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nema društvo kći kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka i ako je podružnica ostvarila netoprihod veći od 40.000.000,00 eura u prethodnoj poslovnoj godini.

(5) Obveza iz stavaka 1. i 3. ovoga članka primjenjuje se na društvo kćer ili podružnicu samo ako je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje, na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini, ostvario netoprihod veći od 150.000.000,00 eura u Europskoj uniji za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(6) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužne su dostaviti Financijskoj agenciji, sukladno rokovima iz članka 47. ovoga Zakona, informacije o netoprihodu koji je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ostvario u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

(7) Izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka koje objavljuje i čini dostupnim društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja se u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka može se sastaviti u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija.

(9) Ako informacije koje su potrebne za sastavljanje izvještaja o održivosti iz stavka 1. ovoga članka nisu dostupne, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužna je zatražiti od poduzetnika na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje da pruži sve potrebne informacije za izvršavanje njihovih obveza.

(10) Ako sve tražene informacije nisu dostavljene, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je pribavila ili prikupila, uključujući izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije stavio na raspolaganje potrebne informacije.

(11) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka zajedno s izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ili na temelju prava Republike Hrvatske.

(12) Ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ne dostavi izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti u skladu sa stavkom 11. ovoga članka, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka u izvještaju o održivosti daje izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije stavio na raspolaganje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.

(13) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz ovoga članka solidarno su odgovorni da je u skladu s njihovim saznanjima i sposobnostima izvještaj o održivosti sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(14) Podružnica iz ovoga članka odgovorna je, u skladu s njezinim saznanjima i sposobnostima, da je izvještaj o održivosti koji sastavlja poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(15) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti iz ovoga članka, zajedno s izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti i, ako postoji, izjavom iz stavka 10. ovoga članka u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

Standardi izvještavanja o održivosti

Članak 36.

(1) Izvještaj o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidirani izvještaj o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(2) Izvještaj o održivosti iz članka 30. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(3) Izvještaj o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom standarda izvještavanja o održivosti za poduzetnike iz trećih zemalja, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

Provjera izvještaja o održivosti

Članak 37.

(1) Samostalni revizor ili revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja izražava zaključak na temelju provedenih postupaka provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja o:

1. usklađenosti izvještaja o održivosti iz članka 29. i, ako poduzetnik primjenjuje izuzeće, članka 30. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona, uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. ovoga Zakona

2. postupcima koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. ovoga Zakona

3. usklađenosti sa zahtjevima za opisno označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona i

4. usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaključak može dati samostalni revizor ili revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

(3) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti koje je revizorsko društvo dužno sastaviti u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje revizija.

(4) Postupak provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

POGLAVLJE X.

IZVJEŠTAJ O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT

Pojmovi

Članak 40.

U smislu ovoga poglavlja pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. krajnje matično društvo je poduzetnik koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava

2. godišnji konsolidirani financijski izvještaji su godišnji konsolidirani financijski izvještaji koje priprema matično društvo grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu

3. porezna jurisdikcija je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit

4. prihod je:

a) netoprihod za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili

b) prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike

5. samostalni poduzetnik je poduzetnik koji nije dio grupe kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 7. ovoga Zakona.

Elektronički format za izvještavanje

Članak 48.

(1) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom, godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(2) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom, izvještaj poslovodstva odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstava, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(3) Izvještaji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sastavljaju se u strojno i ljudima čitljivom formatu u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima te kada se to zahtjeva u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815.

(4) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještavanja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona dužan je opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852 u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje i ovim Zakonom.

(5) Matično društvo, osim društva iz članka 23. ovoga Zakona, sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje i ovim Zakonom.

(6) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, izvještaj poslovodstva i konsolidirani izvještaj poslovodstava potpisuju kvalificiranim potpisom predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori ili, u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore, osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 18. stavkom 10. i člankom 19. stavkom 6. ovoga Zakona.

(7) Financijska agencija, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, dužna je izraditi tehničku uputu za izradu strojno i ljudima čitljivih formata godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

(8) Ministar financija, na prijedlog Financijske agencije, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, pravilnikom propisuje:

1. nacionalne prilagodbe taksonomije propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

2. taksonomiju za potrebu javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja i

3. način izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu i druge pojedinosti u vezi s izvještavanjem.

Odgovornost za javnu objavu

Članak 49.

(1) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj koji podliježu zakonskoj reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizorsko društvo formiralo svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvještaja u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.

(3) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor odgovorni su da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji izvještaj te, ako se sastavljaju, godišnji konsolidirani financijski izvještaji odnosno konsolidirani godišnji izvještaj budu objavljeni u skladu s odredbama ovoga Zakona te su odgovorni za ispravnost pohranjenih isprava.

Jedinstvena europska pristupna točka

Članak 55.

(1) Za potrebe dostupnosti izvještaja iz stavka 2. ovoga članka na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (engl. ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 nadležna je Financijska agencija.

(2) Financijska agencija dostavlja sljedeće izvještaje poduzetnika koji su obveznici izvještavanja o održivosti iz poglavlja VIII. ovoga Zakona: izvještaj poslovodstva, konsolidirani izvještaj poslovodstva, uključujući, za oba izvještaja, i informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, godišnje financijske izvještaje, konsolidirane godišnje financijske izvještaje, revizorski izvještaj, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, izvještaj o održivosti poduzetnika iz treće zemlje, uključujući i zaključak o provjeri izvještaja o održivosti, izjavu iz članka 35. stavka 10. ovoga Zakona, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru te konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(3) Izvještaji iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. poduzetnici dostavljaju izvještaje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je uređeno člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili u strojno i ljudima čitljivom formatu kako je uređeno člankom 2. točkom 4. Uredbe (EU) 2023/2859

2. izvještajima su priloženi sljedeći metapodaci:

a) naziv poduzetnika na kojeg se informacije odnose te ako je poduzetnik koji izvještava o održivosti izuzeto društvo kći iz članka 32. stavka 10. ovoga Zakona, naziv matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe

b) identifikacijska oznaka poduzetnika i ako je poduzetnik koji izvještava o održivosti izuzeto društvo kći iz članka 32. stavka 10. ovoga Zakona, ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe 2023/2859

c) veličina poduzetnika u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

d) industrijski sektor ili sektori gospodarskih djelatnosti poduzetnika u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (e) Uredbe (EU) 2023/2859

e) vrsta izvještaja u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

f) oznaku o tome sadržavaju li izvještaji osobne podatke.

POGLAVLJE XIV.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

1. ne vodi računovodstvene poslove, dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1. do 4., 6. i 7. ovoga Zakona

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 10. ovoga Zakona

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

5. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

6. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 6. ovoga Zakona

7. knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvori u elektronički zapis na način koji je suprotan članku 10. stavku 7. ovoga Zakona i pravilniku iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona

8. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 11. stavcima 1. do 11., 13. i 14. ovoga Zakona i člankom 12. stavcima 1. do 7. i 12. ovoga Zakona

9. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 11. stavkom 12. ovoga Zakona

10. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona

11. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 13. stavkom 2. ovoga Zakona

13. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 13. stavkom 4. ovoga Zakona

14. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 14. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

15. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 16. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

16. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 5. do 8. ovoga Zakona

17. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 18. stavkom 10. ovoga Zakona

18. ne čuva godišnje financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 18. stavkom 11. ovoga Zakona

19. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti u skladu s člankom 18. stavkom 12. ovoga Zakona

20. ne sastavi godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 19. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 23. ovoga Zakona

21. ne čuva godišnje konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

22. kao obveznik zakonske revizije iz članka 20. stavaka 1., 2. i 4. do 6. ovoga Zakona ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje revizija

23. ne čuva revizorski izvještaj trajno u skladu s člankom 20. stavkom 10. ovoga Zakona

24. ne sastavi godišnji izvještaj u skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

25. ne čuva godišnji izvještaj trajno u skladu s člankom 21. stavkom 3. ovoga Zakona

26. ne izradi konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s člankom 22. ovoga Zakona

27. ne izradi izvještaj poslovodstva u skladu s člankom 24. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona

28. izvještaj poslovodstva ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 24. stavkom 7. ovoga Zakona

29. u godišnji izvještaj ne uključi izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u skladu s člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona

30. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnji izvještaj u skladu s člankom 26. stavkom 1. ovoga Zakona

31. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 29. ili 30. ovoga Zakona

33. ne izradi konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s člankom 32. ovoga Zakona

34. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 35. ovoga Zakona

35. ne sastavlja poslovne knjige i godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u službenoj valuti Republike Hrvatske u skladu s člankom 38. ovoga Zakona

36. ne sastavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 41. stavcima 1., 3., 7. i 11. ovoga Zakona

37. ne objavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona

38. ne dostavi dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona u rokovima propisanim naredbom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona

39. kao podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz članka 47. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona postupi protivno članku 47. stavku 10. ovoga Zakona

40. ne utvrdi i ne preda godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 48. stavkom 1. ovoga Zakona

41. ne utvrdi i ne preda izvještaj poslovodstva odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona

42. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50 stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. u rokovima propisanim naredbom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.