1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv propisa:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Da

Naziv pravne stečevine:

Direktiva (EU) 2026/470 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2026. o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvješćivanje o održivosti i određenih zahtjeva dubinske analize za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 26.2.2026.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2026/470)

2.1.

Važećim Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24, 145/24. i 151/25., u daljnjem tekstu: važeći Zakon ) osigurao se prijenos Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva) u nacionalno zakonodavstvo čime je uvedena obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine poduzetnika. Važeći Zakon propisuje postupno uvođenje obveze izvještavanja o održivosti za poduzetnike, sukladno jasno definiranim rokovima i krugovima primjene.

Nadalje, važeći Zakon je izmijenjen i dopunjen u prosincu 2025. radi prijenosa Direktive (EU) 2025/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2025/794, 16. 4. 2025.) (tzv. „stop the clock” direktiva, u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2025/794) u nacionalno zakonodavstvo. Tom je izmjenom obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine poduzetnika odgođena za dvije godine. Tako su, prema važećem zakonodavnom okviru, poduzetnici iz drugog kruga obvezni izvještavati o održivosti za poslovnu godinu koje počinje 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2025.), a poduzetnici iz trećeg kruga za poslovnu godinu koje počinju 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.). Stoga, implementacijom Direktive (EU) 2025/794 zadržana je obveza izvještavanja za prvi krug obveznika, dok je za drugi i treći krug propisana dvogodišnja odgoda početka primjene, čime se zadržava sustav postupne primjene uz dodatno vrijeme za prilagodbu.

Slika 1. Obveza izvještavanja o održivosti prema trenutno važećem zakonodavnom okviru

Bitno je istaknuti kako je predmetna direktiva dio tzv. Omnibus paketa Europske komisije čiji je cilj pojednostavnjenje regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti, osobito kroz vremensku odgodu primjene obveza za pojedine kategorije poduzetnika. U svojoj Komunikaciji od 11. veljače 2025. „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju“, Europska komisija najavila je program usmjeren na smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti gospodarstva Europske unije. U tom je kontekstu predložila ciljane izmjene CSRD direktive, uz očuvanje temeljnih politika Europske unije. Tragom toga, dana 26. veljače 2025. Europska komisija predstavila je Omnibus paket, koji je uključivao osim Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice trebaju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (tzv. stop the clock prijedlog – usvojena Direktiva (EU) 2025/794) i Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje (tzv. content prijedlog – usvojena Direktiva (EU) 2026/470).

Iako obveza izvještavanja o održivosti predstavlja važan iskorak u jačanju transparentnosti i održivog poslovanja, u praksi se pokazalo da poduzetnici imaju značajne poteškoće u razumijevanju i primjeni složenih zahtjeva koji proizlaze iz CSRD direktive i Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). Važeći okvir obuhvaća širok krug poduzetnika, uključujući male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, što rezultira znatnim administrativnim opterećenjem. Iskustvo provedbe pokazalo je da su troškovi usklađivanja i administracije visoki za sve poduzetnike, a osobito za male i srednje, dok dodatno opterećenje proizlazi i iz zahtjeva obveznika izvještavanja o održivosti prema njihovim dobavljačima u lancu vrijednosti.

Upravo iz tog razloga, a u kontekstu obveze Europske komisije da se smanji opterećenje povezano s izvještavanjem o održivosti i poveća konkurentnost, Direktivom (EU) 2026/470 mijenjaju se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (tzv. Revizijska direktiva), Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (tzv. Računovodstvena direktiva) i CSRD direktiva.

2.2.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ , br. 85/24., 145/24. i 151/25.)

- Direktiva (EU) 2026/470

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj je smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika na način da obvezi izvještavanja o održivosti podliježu samo veliki poduzetnici prema novim kriterijima, odnosno poduzetnici s više od 1.000 radnika i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Također, cilj je pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

3.2.

Opis svrhe propisa

Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) mijenja se područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava. Naime, obveza sastavljanja i objave izvještaja o održivosti ograničava se na poduzetnike čiji je neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i koji u prosjeku imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Navedenim normativnim rješenjem osigurava se da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje isključivo na najveće poduzetnike s najvećim utjecajem na okolišne, socijalne i upravljačke učinke, koji su istodobno financijski i organizacijski sposobni podnijeti troškove koji proizlaze iz provedbe te obveze. Stoga, prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosila bi se isključivo na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura. Prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjio bi se s približno 30.000–76.000 na oko 5.000–8.000 društava, što predstavlja smanjenje od otprilike 86 %. U Republici Hrvatskoj broj obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

Slika 2: Prikaz broja obveznika izvještavanja o održivosti prema novim kriterijima na razini Europske unije

Dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim krugom obveznika – odnosno veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa (kreditne institucije, društva za osiguranje i društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište), a koji imaju manje od 1.000 zaposlenih i netoprihod manji od 450 milijuna eura, prema novim kriterijima više neće ispunjavati uvjete za izvještavanje te od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027. neće imati obvezu izvještavanja o održivosti. Međutim, prema važećem zakonodavnom okviru, ti bi poduzetnici i dalje morali sastavljati i objavljivati izvještaje o održivosti za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već sada jasno da od 2027. više neće biti obveznici. Time se stvara situacija u kojoj bi bili izloženi dodatnom administrativnom i financijskom opterećenju bez dugoročne regulatorne potrebe. Upravo radi izbjegavanja takvog nepotrebnog administrativnog opterećenja, Direktiva (EU) 2026/470  državama članicama izričito omogućuje da izuzmu takve poduzetnike od obveze izvještavanja za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz uvjet da se to odstupanje provede na način kojim se osigurava poštovanje načela pravne sigurnosti. Republika Hrvatska odlučila je iskoristiti navedenu mogućnost izuzeća te se ovim Prijedlogom zakona propisuje oslobađanje tih poduzetnika od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje započinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz osiguranje pravne sigurnosti i jasnoće primjene novih pravila. Uzimajući u obzir da obvezu izvještavanja o održivosti za 2025. godinu ima ukupno 48 poduzetnika, primjenom predviđenog izuzeća 34 poduzetnika pravodobno bi se oslobodila te obveze, čime bi se izbjeglo nepotrebno administrativno, financijsko i organizacijsko opterećenje, u skladu s ciljevima Omnibus paketa i smjerom reforme na razini Europske unije. Istodobno bi 14 poduzetnika, koji prelaze nove pragove od više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda, i dalje ostali obveznici izvještavanja, čime se obveza zadržava isključivo na najvećim subjektima s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš.

U odnosu na poduzetnike iz trećih zemalja, ovim Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe važećeg Zakona s izmjenama Računovodstvene direktive. Prije svega, povisuje se prag netoprihoda na razini Europske unije koji poduzetnik iz treće zemlje mora ostvariti kako bi nastala obveza izvještavanja putem društva kćeri ili podružnice u Republici Hrvatskoj. Prag se povećava sa 150.000.000 eura na 450.000.000 eura, čime se osigurava proporcionalno smanjenje administrativnog opterećenja, u skladu sa sužavanjem kruga obveznika za poduzeća iz Europske unije. Nadalje, uvodi se i novi prag prihoda za društva kćeri i podružnice poduzetnika iz trećih zemalja koja podliježu obvezi objave izvještaja o održivosti, koji se postavlja na 200.000.000 eura. Time se dodatno precizira krug subjekata obuhvaćenih ovom obvezom. Istodobno se pojašnjava da društvo kći ili podružnica poduzetnika iz treće zemlje ne izvještava u svoje ime, već objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji je sastavio poduzetnik iz treće zemlje. Radi osiguravanja ravnopravnih uvjeta i proporcionalnosti, matičnim društvima iz trećih zemalja koja imaju status financijskih holding, a čija su društva kćeri međusobno operativno neovisna, omogućuje se izuzeće od obveze objave konsolidiranog izvještaja o održivosti.

Slika 3. Obveza izvještavanja o održivosti prema novom zakonodavnom okviru

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje zaštite za poduzetnike u lancu vrijednosti koji u prosjeku nemaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine (tzv. zaštićeni poduzetnici), kako bi se ograničilo administrativno i financijsko opterećenje za takve poduzetnike. Poduzetnici koji izvještavaju mogu se osloniti na samodeklaraciju koju izdaju poduzetnici u lancu vrijednosti radi utvrđivanja njihove veličine, bez potrebe za dodatnom provjerom, osim ako znaju ili razumno mogu pretpostaviti da je takva samodeklaracija očito netočna. Istodobno, poduzetnik koji izvještava ne smije od poduzetnika u lancu vrijednosti koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti zahtijevati dostavu podataka, informacija ili izvještaja koji premašuju opseg i sadržaj dobrovoljnih standarda koje će donijeti Europska komisija. Zaštićeni poduzetnici imaju pravo odbiti dostavu informacija koje nadilaze propisana ograničenja, a poduzetnik koji izvještava dužan ih je o tom pravu pravodobno obavijestiti. Ograničenje se primjenjuje isključivo na prikupljanje podataka u svrhu izvještavanja o održivosti te ne utječe na druge zakonske ili ugovorne obveze niti na provedbu postupaka dubinske analize. Zahtjevi prema lancu vrijednosti moraju biti razmjerni, nužni i ograničeni na informacije koje su izravno povezane s materijalnim rizicima i utjecajima.

Također, Prijedlogom se uvodi dodatna fleksibilnost za financijska holding društva u pogledu konsolidiranog izvještavanja o održivosti. Ako grupa postoji isključivo zbog različitih ulaganja financijskog holding društva, a društva kćeri međusobno nisu operativno povezana, takvo matično društvo može odlučiti hoće li sastaviti konsolidirano izvješće o održivosti ili će ga izostaviti. Ta mogućnost primjenjuje se isključivo na financijska holding društva koja se ne uključuju u upravljanje društvima kćerima (osim u svojstvu dioničara) te čija su ulaganja u društva s međusobno neovisnim poslovnim modelima. Ova fleksibilnost ne utječe na pojedinačne obveze izvještavanja drugih društava unutar grupe ako su ona samostalno obveznici prema relevantnim odredbama važećeg Zakona.

Isto tako, Prijedlogom zakona propisuju se posebna izuzeća u slučajevima kada se sastav grupe mijenja tijekom poslovne godine zbog preuzimanja ili spajanja društva. Uvodi se prijelazno razdoblje gdje matično društvo može odgoditi uključivanje podataka o održivosti društva koje podliježe stjecanju ili spajanju u konsolidirani izvještaj o održivosti do sljedeće poslovne godine. Isto tako, matično društvo može isključiti podatke o održivosti društva kćeri koje napusti grupu tijekom poslovne godine. Međutim, ako matično društvo iskoristi jedno ili oba naveden izuzeća, i dalje mora otkriti sve značajne događaje koji su utjecali na društvo kći tijekom poslovne godine i koji je utjecao na učinke, rizike ili prilike grupe povezane s pitanjima održivosti. Time se osigurava da korisnici izvještaja o održivosti budu informirani o bitnim promjenama u profilu održivosti grupe, čak i ako podaci o održivosti stečenog ili izdvojenog društva kćeri nisu uključeni za tu poslovnu godinu.

Dodatno, Prijedlogom zakona propisuje se da se kolektivna odgovornost članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela, u dijelu koji se odnosi na zahtjeve digitalizacije izvještaja poslovodstva, ograničava na njegovu objavu u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje, uključujući opisno označavanje izvješća o održivosti u istom formatu.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenjiva. Optimalno normativno rješenje su izmjene važećeg Zakona o računovodstvu.

3.4.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.)

- Direktiva (EU) 2026/470

4.1.

Cilj je s manjenje administrativnog opterećenja poduzetnika na način da obvezi izvještavanja o održivosti podliježu samo veliki poduzetnici prema novim kriterijima, odnosno poduzetnici s više od 1.000 radnika i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Također, cilj je pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Administrativno rasterećenje koje proizlazi iz izmjena u području primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava.

U Republici Hrvatskoj broj obveznika smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na ljudska prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

5.1.

Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:

Ovim Prijedlogom zakona mijenja se područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika te obveze bitno sužava. Naime, obveza sastavljanja i objave izvještaja o održivosti ograničava se na poduzetnike čiji je neto prihod veći od 450.000.000,00 eura i koji u prosjeku imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. Navedenim normativnim rješenjem osigurava se da se obveza izvještavanja o održivosti primjenjuje isključivo na najveće poduzetnike s najvećim utjecajem na okolišne, socijalne i upravljačke učinke, koji su istodobno financijski i organizacijski sposobni podnijeti troškove koji proizlaze iz provedbe te obveze. Stoga, prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosila bi se isključivo na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura.

Prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti u Republici Hrvatskoj smanjio bi se s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.

Slika 4: Usporedni prikaz broja obveznika izvještavanja o održivosti u Republici Hrvatskoj

5.2.

Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području održivog razvoja.

5.3.

Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području socijalne skrbi.

5.4.

Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci niti adresati u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

- Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, broj 85/24., 145/24. i 151/25.)

- Direktiva (EU) 2026/470

6.1.

Savjetovanje:

Savjetovanje s javnošću provodi se objavom Nacrta prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana.

6.2.

Konzultacije:

Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima.

7.1.

Pozitivni učinci:

Smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika kroz značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja o održivosti i pojednostavljenje pravila izvještavanja o održivosti u narednom razdoblju što u konačnici dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika.

Negativni učinci:

Ne očekuju se negativni učinci.

7.2.

Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:

Sukladno važećem zakonu obveza izvještavanja o održivosti odnosi se na sve velike poduzetnike te na male i srednje poduzetnike čiji su papiri uvršteni na uređeno tržište. Zakonodavnim okvirom bilo je predviđeno je fazno uvođenje obveze izvještavanja kroz četiri kruga. U prvom krugu obveznici su samo oni veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji su tijekom prethodne poslovne godine imali više od 500 zaposlenih. Ostali veliki poduzetnici s više od 500 zaposlenih, koji nisu subjekti od javnog interesa, trebali su biti uključeni u obvezu izvještavanja u drugom krugu, počevši od 1. siječnja 2027., dok je za male i srednje poduzetnike koji kotiraju na burzi bilo predviđeno da izvještavaju od 1. siječnja 2028. Prema novom okviru, obveza izvještavanja o održivosti odnosit će se isključivo na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura, počevši od 1. siječnja 2027. Isto tako, ovim Prijedlogom zakona od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2026. izuzimaju se obveznici izvještavanja o održivosti iz prvoga kruga koji ne ispunjavaju navedene kriterije, odnosno koji imaju između 501. – 1000 radnika i netoprihod manji od 450 milijuna eura.  

8.1

Dokumenti u prilogu:

Nema priloga.

Potpis: dr.sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: