E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO FINANCIJA

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTROŠAČKIM KREDITIMA

Zagreb, ožujak 2026.

PRIJEDLOG ZAKONA O POTROŠAČKIM KREDITIMA

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o potrošačkim kreditima sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZPK) donesen je 19. lipnja 2009. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine. Važeći ZPK uređuje ugovore o potrošačkom kreditu u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač, odnosno fizička osoba koja djeluje izvan svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja, dok kao vjerovnik nastupa pravna ili fizička osoba koja kredit odobrava u okviru svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Njime je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008.) (u daljnjem tekstu: CCD).

Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZSPK) donesen je 4. listopada 2017. godine, a stupio je na snagu 20. listopada 2017. godine. Važećim ZSPK uređuje se stambeno potrošačko kreditiranje, a osobito pružanje usluga stambenoga potrošačkog kreditiranja, ugovori o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupci u svezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjena kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštita prava potrošača. Od stupanja na snagu, važeći ZSPK izmijenjen je i dopunjen tri puta. Razlozi izmjena i dopuna prvenstveno su usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Polazeći od toga da je važeći ZPK od njegova stupanja na snagu izmijenjen i dopunjen devet puta, došlo je do normativne složenosti, smanjene preglednosti i otežane primjene propisa, što upućuje na potrebu donošenja novog, cjelovitog zakonskog rješenja. Dodatno, potreba prijenosa Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023., u daljnjem tekstu: CCD 2) kojom se mijenjaju pravila vezana za potrošačko kreditiranje zahtijeva sustavnu i sveobuhvatnu prilagodbu nacionalnog zakonodavstva, koju nije moguće postići izmjenama i dopunama važećeg ZPK-a.

Isto tako, uzimajući u obzir povezanost i normativnu srodnost odredbi CCD 2 i Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 60/34, 28.2.2014.) (u daljnjem tekstu: MCD), Prijedlogom zakona o potrošačkim kreditima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) objedinjuju se dosadašnji odvojeni zakonodavni okviri koji su zasebno uređivali potrošačko kreditiranje i stambeno potrošačko kreditiranje tj. važeći ZPK i važeći ZSPK. Slijedom opisane situacije, Prijedlogom zakona uređuju se oba područja jedinstvenim zakonom, imajući u vidu da je stambeno potrošačko kreditiranje sastavni dio šireg područja potrošačkog kreditiranja. Pregled pravnog okvira prikazan je na Slici 1.

Slika 1: Pravni okvir

Slika 5

Izvor: Obrada prema važećem ZPK, važećem ZSPK i Prijedlogu zakona

CCD 2 sastavni je dio nove Agende Europske komisije za potrošače, pokrenute 2020. godine s ciljem ažuriranja i modernizacije cjelokupnog strateškog okvira EU-a za politiku zaštite potrošača. Prijedlog CCD 2 proizašao je iz revizije CCD-a, provedene u okviru Programa rada Europske komisije za 2020. godinu. Revizijom CCD-a utvrđeno je kako postojeće rješenje nije odgovorilo na razvoj novih oblika potrošačkih kreditnih proizvoda, na promjene u potrošačkom ponašanju kao ni na ubrzani tehnološki napredak. Uz to, neprecizno formulirane odredbe dovele su do različitih nacionalnih implementacija u državama članicama, što je rezultiralo fragmentiranim regulatornim okvirom unutar Europske unije (u daljnjem tekstu: EU). Takva fragmentacija ograničila je mogućnosti koje donosi digitalizacija, osobito u pogledu razvoja prekograničnog tržišta potrošačkih kredita. Glavni razlozi donošenja CCD 2 pojašnjeni su dodatno u Tablici 1.

Tablica 1: Glavni razlozi donošenja CCD 2

Prilagodba digitalizaciji i novim oblicima kreditiranja

U proteklom desetljeću značajno se povećala upotreba digitalnih financijskih usluga, uključujući online i mobilne kreditne ponude. Postojeći regulatorni okvir nije u dovoljnoj mjeri obuhvaćao digitalne modele kreditiranja, što je stvorilo potrebu za prilagodbom zakonodavstva EU.

Unapređenje zaštite potrošača i suzbijanje rizičnih praksi

Rast brzih kredita, mikrokredita i „ buy now, pay later “ modela kreditiranja ukazao je na to da potrošači nisu uvijek adekvatno zaštićeni. Stoga, CCD 2 proširuje područje primjene na sve oblike potrošačkih kredita i osigurava jasnije informacije o troškovima i uvjetima kreditiranja.

Povećanje transparentnosti i usporedivosti ponuda

Potrošači često imaju poteškoće u razumijevanju stvarnih troškova kredita te prilikom usporedbe ponuda različitih vjerovnika. CCD 2 uvodi pravila o standardiziranim predugovornim informacijama i obveznim podacima kada je riješ o oglašavanju kreditnih proizvoda kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke.

Sprječavanje neodrživog zaduživanja potrošača

Nedovoljno strogi kriteriji za procjenu kreditne sposobnosti u praksi su doveli do financijske preopterećenosti potrošača. CCD 2 zahtijeva temeljitiju procjenu kreditne sposobnosti prije odobravanja kredita, smanjujući time rizik od financijskih poteškoća za potrošače.

Jačanje nadzora i provedbe pravila

CCD 2 osigurava bolje mehanizme nadzora i provedbe pravila u državama članicama kako bi se spriječila zlouporaba te kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje između vjerovnika.

Usklađivanje zakonodavstva unutar EU-a

Unatoč CCD, praksa je pokazala razlike u implementaciji među državama članicama. Stoga, CCD 2 donosi preciznije definicije i pravila kako bi se postiglo veće usklađivanje i jedinstveno tržište potrošačkih kredita unutar EU-a.

Izvor: CCD 2

CCD 2 stupila je na snagu 19. studenoga 2023. godine. Države članice bile su dužne do 20. studenoga 2025. godine usvojiti i objaviti nacionalne provedbene mjere kako bi se iste mogle , početi primjenjivati 12 mjeseci nakon isteka roka za prenošenje, odnosno od 20. studenoga 2026. godine. Iako je rok za prenošenje CCD 2 u nacionalno zakonodavstvo istekao 20. studenoga 2025. godine, postupak njezina prijenosa u Republici Hrvatskoj zahtijevao je opsežne i sustavne izmjene postojećeg zakonodavnog okvira. CCD 2 donosi reformu u području potrošačkog kreditiranja, što između ostalog uključuje i proširenje područja primjene, uvođenje novih obveza za vjerovnike u pogledu procjene kreditne sposobnosti, oglašavanja, predugovornog informiranja potrošača, uvođenje savjetovanja o dugu te nadzora i sankcija. Zbog kompleksnosti materije, spajanje dva važeća zakonodavna okvira u jedan te suštinskih izmjena u pogledu nadzora tržišta potrošačkih kredita, bilo je nužno provesti dodatne međuresorne konzultacije te usuglašavanja s nadzornim tijelima. Slijedom navedenog, postupak izrade i usuglašavanja nacionalnih provedbenih mjera trajao je dulje od prvotno planiranog, no cilj je osigurati kvalitetan, sustavan i provediv prijenos CCD 2, uz pravnu jasnoću i stabilnost tržišta s naglaskom na veću zaštitu potrošača.

CCD 2 uvodi niz značajnih novina kojima se u odnosu na prethodnu CCD proširuje područje primjene te se dodatno jača zaštita potrošača u području potrošačkog kreditiranja. Budući da određene vrste ugovora o potrošačkom kreditu nisu bile obuhvaćene područjem primjene CCD-a, na te se kreditne proizvode nisu primjenjivale ključne zaštitne odredbe, uključujući pravila o transparentnosti, obvezu procjene kreditne sposobnosti te informiranje potrošača. Zbog izostanka tih zaštitnih mehanizama, potrošači su bili izloženi povećanom riziku netransparentnih troškova, nerazmjernog financijskog opterećenja i potencijalne prezaduženosti. Slijedom navedenog, a u skladu s CCD 2, Prijedlogom zakona proširuje se područje primjene na kreditne proizvode koji mogu biti štetni za potrošače zbog visokih ukupnih troškova ili nerazmjerno visokih naknada u slučaju kašnjenja s plaćanjem. Time se osigurava primjena jedinstvenih standarda transparentnosti, procjene kreditne sposobnosti i informiranja potrošača na sve relevantne oblike kreditiranja, čime se jača razina zaštite potrošača i povećava njihovo povjerenje u tržište potrošačkih kredita. U toj mjeri, u područje primjene Prijedloga zakona, a u odnosu na važeći ZPK, uključuju se i ugovori o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja kod kojih se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana, ugovori o kreditu kod kojih se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada i ugovori o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a mogu se naplatiti samo naknade u iznosu od najviše 3,98 eura. Također, Prijedlogom zakona ukida se dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura propisana važećim ZPK-om, čime se uklanja ograničenje primjene zakona s obzirom na visinu potrošačkog kredita. Slijedom navedenog, Prijedlog zakona obuhvaća i potrošačke kredite iznad dosadašnje gornje granice, čime se uspostavlja jedinstven regulatorni okvir i osigurava ujednačena razina zaštite potrošača neovisno o visini zaduženja.

U skladu s CCD 2, Prijedlog zakona uređuje strože zahtjeve za oglašavanje i marketinšku komunikaciju povezanu s potrošačkim kreditima, s ciljem jačanja transparentnosti i informiranosti potrošača. Oglašavanje mora biti pošteno, jasno i ne smije dovoditi potrošača u zabludu, osobito kada se prikazuju trošak kredita ili ukupni iznos koji potrošač treba platiti. Uz to, svako oglašavanje kredita mora uključivati jasno istaknutu opću poruku kojom se potrošača upozorava da zaduživanje predstavlja financijski trošak. Kada se u oglasu navode kamatne stope ili drugi brojčani podaci povezani s troškovima kredita, oglas mora sadržavati standardizirane informacije koje omogućuju potrošačima usporedbu različitih kreditnih ponuda. Takve informacije moraju biti prikazane jasno, pregledno i prilagođeno različitim komunikacijskim kanalima, uključujući digitalne platforme i mobilne uređaje. Također, Prijedlogom zakona propisuje se zabrana određenih praksi koje mogu navesti potrošača na sklapanje ugovora o kreditu koji nije u njegovu najboljem interesu. Primjerice, nije dopušteno korištenje unaprijed označenih opcija koje bi podrazumijevale potrošačev pristanak na kredit ili dodatne usluge, kao ni odobravanje kredita bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača. Cilj tih odredbi je spriječiti manipulativne prodajne prakse i osigurati da potrošač donosi informirane i dobrovoljne odluke o zaduživanju.

CCD 2 dodatno naglašava važnost dostupnosti općih informacija o kreditnim proizvodima kako bi potrošači mogli donositi utemeljene i informirane odluke. Oglašavanje je često usmjereno na pojedine proizvode, zbog čega potrošači možda nemaju uvid u cjelokupnu ponudu vjerovnika. Stoga Prijedlogom zakona propisuje se da opće informacije o dostupnim kreditnim proizvodima, njihovim ključnim obilježjima i osnovnim uvjetima moraju biti trajno dostupne potrošačima, bez obzira na trenutak ili kanal pristupa. Time se potrošačima omogućuje da steknu osnovno razumijevanje vrste proizvoda koji se nude, neovisno o konkretnoj ponudi ili oglasu. Uz opće informacije, CCD 2 naglašava i potrebu za pravodobnim pružanjem personaliziranih informacija koje prethode sklapanju ugovora o potrošačkom kreditu kako bi se potrošačima osiguralo dovoljno vremena za donošenje informirane odluke. Potrošači moraju dobiti jasne, potpuno razumljive i sveobuhvatne informacije o uvjetima kredita, troškovima i svojim obvezama dovoljno unaprijed prije sklapanja ugovora o kreditu, a ne u trenutku ugovaranja. Time se osigurava da potrošači imaju dovoljno vremena za proučavanje dokumentacije, razumijevanje obveza, usporedbu ponuda na tržištu i donošenje informirane odluke bez pritiska i žurbe.

CCD 2 proširuje postojeća pravila iz CCD u pogledu procjene kreditne sposobnosti potrošača. U tom kontekstu, Prijedlogom zakona uređuje se da je vjerovnik dužan procijeniti kreditnu sposobnost potrošača na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima i rashodima potrošača i drugim financijskim te ekonomskim okolnostima koje su nužne i proporcionalne prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita za potrošača te mogu obuhvaćati dokaze o prihodima ili drugim izvorima sredstava za otplatu, informacije o financijskoj imovini i obvezama ili informacije o drugim financijskim obvezama. Također, izričito se propisuje da se pri procjeni kreditne sposobnosti ne smiju koristiti osobni podaci navedeni u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119/1, 4.5.2016.) (tzv. GDPR), poput podataka o zdravstvenom stanju. S obzirom na sve veću zabrinutost vezanu uz uporabu umjetne inteligencije, potrošaču se jamči pravo na ljudsku intervenciju u slučaju kada se procjena kreditne sposobnosti temelji na automatiziranoj obradi podataka. Potrošač, osim toga, ima pravo dobiti jasnu i razumljivu informaciju o rezultatima procjene kreditne sposobnosti te objašnjenje načina na koji je automatizirana obrada provedena.

Važnost određivanja gornjih granica kamatnih stopa (efektivne kamatne stope i nominalne kamatne stope) posebno je naglašena u CCD 2. U cilju jačanja zaštite potrošača, CCD 2 propisuje obvezu uvođenja odgovarajućih mjera, poput određivanja gornjih granica kamatnih stopa, kako bi se spriječile zlouporabe te osiguralo da se potrošačima ne naplaćuju pretjerano visoka nominalna kamatna stopa, efektivna kamatna stopa ili ukupni troškovi kredita. U tom je kontekstu važno istaknuti da je Republika Hrvatska među prvim državama članicama EU-a uvela ograničenja kamatnih stopa, propisujući gornju granicu efektivne kamatne stope kao i najvišu dopuštenu nominalnu kamatnu stopu na potrošačke i stambene potrošačke kredite. Prema posljednjim dostupnim podacima, ukupno 23 države članice EU-a primjenjuju neki oblik ograničenja kamatnih stopa, pri čemu se modeli i razine ograničenja znatno razlikuju.

Struktura ugovora o potrošačkom kreditu u načelu ostaje nepromijenjena, ali se Prijedlogom zakona uvode dodatni zahtjevi radi veće transparentnosti i zaštite potrošača. Ugovor o potrošačkom kreditu sada mora sadržavati informaciju o trajnom mediju na kojem potrošač želi primati obavijesti te kontakt podatke pružatelja usluga savjetovanja o dugu, kako bi se potrošaču olakšao pristup podršci u slučaju financijskih poteškoća. Također, Prijedlog zakona preciznije uređuje pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora o potrošačkom kreditu. Potrošač ima pravo odustati od ugovora o potrošačkom kreditu u roku od 14 dana, bez naknade i bez obveze navođenja razloga, računajući od dana sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu ili od dana kada su mu uručeni ugovorni uvjeti. Ako potrošač ne zaprimi ugovorne uvjete, rok za jednostrani raskid ugovora o potrošačkom kreditu produljuje se i istječe 12 mjeseci i 14 dana nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu.

Sukladno CCD 2, Prijedlog zakona dopušta praksu objedinjavanja, ali zabranjuje praksu vezanja usluga, uz određene iznimke. Prijedlogom zakona dopušta se vjerovnicima da traže od potrošača da imaju odgovarajuću policu osiguranja povezanu s ugovorom o kreditu, vodeći računa o proporcionalnosti. Kada je riječ o polici osiguranja, vjerovnik može, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, zahtijevati da potrošač sklopi policu osiguranja radi osiguranja otplate kredita ili vrijednosti instrumenta osiguranja. Međutim, potrošač mora imati mogućnost odabrati vlastitog osiguravatelja. Vjerovnik je dužan prihvatiti policu osiguranja neovisnog pružatelja ako ona pruža jednaku razinu zaštite kao i polica koju predlaže ili nudi vjerovnik, bez izmjene uvjeta kredita ponuđenih potrošaču. Radi dodatne zaštite potrošača, uvodi se i pravo na zaborav za osobe koje su preživjele rak, što znači da se podaci o dijagnozi raka ne smiju koristiti u svrhu procjene rizika za potrebe sklapanja police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom nakon proteka određenog razdoblja, koje ne smije biti dulje od 10 godina od završetka liječenja.

Vezano za prekoračenja po tekućem računu, Prijedlogom zakona dodatno se uređuje institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu radi usklađivanja s odredbama Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu (u daljnjem tekstu: Memorandum), sklopljenog 22. srpnja 2022. godine između Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke i trinaest poslovnih banaka. U skladu s Memorandumom, Prijedlog zakona propisuje najviši dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja, kao i iznos koji se smatra značajnim prešutno prihvaćenim prekoračenjem. Propisuje se da najviši iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja ne može premašivati iznos prosječnog redovnog mjesečnog priljeva evidentiranog na tekućem računu potrošača tijekom prethodno promatranog razdoblja, dok se značajnim prešutno prihvaćenim prekoračenjem smatra iznos koji odgovara polovici navedenog maksimalnog iznosa.

Isto kao i MCD, CCD 2 uređuje pružanje savjetodavnih usluga od strane vjerovnika i kreditnog posrednika. Savjetodavne usluge predstavljaju personalizirane preporuke potrošaču te se mogu pružati zajedno s drugim aktivnostima odobravanja kredita ili kreditnog posredovanja. Potrošač mora biti jasno informiran o tome pruža li mu se savjetodavna usluga i što ona obuhvaća. S obzirom na značaj pojmova, pri pružanju savjetodavnih usluga vjerovnik i kreditni posrednik dužni su razlikovati pojmove „savjet“ i „savjetnik“ od pojmova „neovisan savjet“ i „neovisan savjetnik“. Prijedlogom zakona propisuju se uvjeti pod kojima vjerovnik ili kreditni posrednik koji pružaju savjetodavne usluge mogu upotrebljavati pojmove „neovisan savjet” ili „neovisan savjetnik”.

U odnosu na prijevremenu otplatnu, Prijedlogom zakona uređuju se prava i obveze ugovornih strana u slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita, s ciljem uspostave ravnoteže između prava potrošača da u svakom trenutku prijevremeno ispuni svoje obveze i legitimnog interesa vjerovnika da zaštiti opravdane troškove koji mogu nastati zbog takve otplate. Prijedlogom zakona propisuje se da potrošač u slučaju prijevremene otplate ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, sukladno preostalom trajanju ugovora. Smanjenje mora obuhvatiti ne samo kamate, već i druge troškove koji su uključeni u ukupni trošak kredita, uključujući i troškove naplaćene pri odobravanju kredita, u mjeri u kojoj se odnose na preostalo razdoblje trajanja ugovora. Istodobno, vjerovniku se priznaje pravo na pravednu i objektivno opravdanu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom, ali isključivo u slučaju kada je potrošački kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu. Naknada je strogo ograničena – ne može prelaziti 1 % prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do ugovornog dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 % ako je preostalo razdoblje kraće od godinu dana. Dodatno, naknada se može naplatiti samo ako iznos prijevremene otplate prelazi 10.000 eura unutar razdoblja od 12 mjeseci, i to isključivo na dio koji prelazi taj prag. Također, izričito propisuju situacije u kojima vjerovnik nema pravo na naknadu, primjerice kod dopuštenog prekoračenja, u slučaju kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi temeljem ugovora o osiguranju koje predstavlja jamstvo otplate kredita. Kada je riječ o stambenom potrošačkom kreditnu, zadržava se rješenje iz važećeg ZSPK prema kojemu vjerovnik ne smije obračunati niti naplatiti naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu stambenog potrošačkog kredita.

CCD 2 prepoznaje usluge savjetovanja o dugu kao važan element sustava zaštite potrošača te uvodi posebne obveze za vjerovnike u tom području. S ciljem jačanja financijske otpornosti građana, Prijedlogom zakona propisuje se obveza vjerovnika da potrošače koji imaju poteškoće u ispunjavanju svojih financijskih obveza upute na profesionalne i neovisne pružatelje usluga savjetovanja o dugu, pri čemu ti pružatelji ne smiju biti vjerovnici, kreditni posrednici, pružatelji usluga skupnog financiranja kredita, kupci kredita ili pružatelji usluga servisiranja kredita. Svrha savjetovanja o dugu je osigurati potrošačima stručnu i nepristranu pomoć u razumijevanju njihove financijske situacije, upravljanju postojećim obvezama te pronalaženju održivih rješenja za otplatu dugova. Takve usluge mogu obuhvaćati analizu financijskog stanja potrošača, savjetovanje o mogućnostima restrukturiranja duga, pomoć u komunikaciji i pregovorima s vjerovnicima te edukaciju o odgovornom financijskom upravljanju. U kontekstu sve složenijih kreditnih proizvoda i povećanog rizika od zaduživanja, savjetovanje o dugu postaje ključan alat za jačanje financijske pismenosti i informiranosti potrošača. Sukladno CCD 2 države članice dužne su osigurati, potrošačima koji imaju ili bi mogli imati poteškoća u ispunjavanju svojih financijskih obveza, dostupne neovisne usluge savjetovanja o dugu. Slijedom toga, Prijedlogom zakona propisuje se da usluge savjetovanja o dugu u Republici Hrvatskoj pruža Financijska agencija (u daljnjem tekstu: FINA). S obzirom na razvijenu mrežu poslovnica i teritorijalnu prisutnost na području cijele Republike Hrvatske, sudjelovanje FINA-e u pružanju usluga savjetovanja o dugu osigurat će se dostupnost ove usluge na nacionalnoj razini. Dodatno, FINA raspolaže relevantnim podacima o dugovanjima građana, što omogućava točnu i sveobuhvatnu procjenu financijskog položaja korisnika usluga. Postojeća stručnost i iskustvo FINA-e u pružanju savjetodavnih usluga, kao i suradnja s drugim institucijama i udrugama za zaštitu potrošača, omogućuju koordiniran i učinkovit pristup u pružanju pomoći građanima koji se suočavaju s financijskim poteškoćama. Uz FINA-u, usluge savjetovanja o dugu na dobrovoljnoj osnovi mogu pružati i udruge za zaštitu potrošača koje su osnovane radi pružanja stručne pomoći građanima u financijskim poteškoćama.

U Tablici 2. prikazani su podaci o stanjima potrošačkih i stambenih potrošačkih kredita za razdoblje od 2020. do 2024. godine, koji obuhvaćaju  broj aktivnih kreditnih partija, prosječnu glavnicu, prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita i prosječno preostalo dospijeće.

Tablica 2. Podaci o stanjima potrošačkih i stambenih potrošačkih kredita

Podaci o stanjima potrošačkih kredita

Godina

Broj aktivnih kreditnih partija

Prosječna glavnica (EUR)

Prosječna kamatna stopa na stanja (%)

Prosječno preostalo dospijeće (u godinama)

2020.

1.088.819

6.767

6,4

6,4

2021.

1.085.435

6.815

6,0

6,3

2022.

1.021.232

7.384

5,7

6,4

2023.

1.025.485

8.073

5,7

6,4

2024.

1.162.821

8.271

5,8

6,4

Podaci o stanjima stambenih potrošačkih kredita

Godina

Broj aktivnih kreditnih partija

Prosječna glavnica (EUR)

Prosječna kamatna stopa na stanja (%)

Prosječno preostalo dospijeće (u godinama)

2020.

206.377

40.769

3,5

16,7

2021.

209.888

43.715

3,2

17,1

2022.

212.622

47.513

2,9

17,6

2023.

216.712

51.336

2,9

18,0

2024.

220.970

55.514

3,1

18,3

Izvor: Hrvatska narodna banka (Uvjeti kreditiranja potrošača)

U dijelu kojim se uređuje krug subjekata koji mogu pružati usluge potrošačkog kreditiranja, odnosno imati status vjerovnika, Prijedlogom zakona predviđa se liberalizacija tržišta kroz proširenje mogućnosti obavljanja te djelatnosti na sve subjekte u stavljanje naglaska na to da vjerovnik ne može pružati usluge potrošačkog kreditiranju bez odobrenja nadležnog tijela.

U Tablici 3. prikazano je stanje licenciranih vjerovnika i kreditnih posrednika na tržištu potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja na određeni datum, razvrstano prema nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje sukladno važećem ZPK i važećem ZSPK.

Tablica 3. Broj vjerovnika i kreditnih posrednika na dan 20. veljače 2026.

Ministarstvo financija

Kreditni posrednici

66

Kreditni posrednici u pomoćnoj ulozi

72

Vjerovnici

1

Hrvatska narodna banka

Kreditni posrednici                              

37

Vjerovnici (kreditne institucije )

21

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Leasing društva

15

Izvor: Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Prijedlogom zakona napušta se koncept ograničenog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika. Mogućnost odobravanja potrošačkih kredita više se neće uvjetovati razvojem ili obavljanjem pretežite djelatnosti vjerovnika, već se omogućuje svim subjektima koji ispunjavaju propisane uvjete da se bave djelatnošću potrošačkog kreditiranja kao samostalnom gospodarskom aktivnošću. Naime, važećim ZPK propisano je da vjerovnici kojima je Ministarstvo financija izdalo odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja mogu sukladno važećem ZPK pružati isključivo usluge namjenskog potrošačkog kreditiranja u svrhu razvitka glavne djelatnosti koju pretežito obavljaju, pri čemu djelatnost pružanja usluga potrošačkog kreditiranja ne može biti glavna djelatnost vjerovnika, osim ako je vjerovnik kreditna institucija, kreditna unija ili leasing društvo koje obavlja poslove financijskog leasinga kao poslove koji u smislu ovoga Zakona, po svojoj gospodarskoj biti odgovaraju poslovima potrošačkog kreditiranja. Time se sustav potrošačkog kreditiranja liberalizira u smislu dopuštenog opsega djelatnosti. Ovakva izmjena donosi više značajnih koristi. Prije svega, omogućuje se veća tržišna fleksibilnost i uklanjaju se dosadašnja ograničenja koja nisu bila u potpunosti prilagođena razvoju tržišnih praksi i novih poslovnih modela. U suvremenim uvjetima poslovanja kreditiranje potrošača često se odvija izvan uske povezanosti s osnovnom djelatnošću vjerovnika, osobito u digitalnom okruženju i kroz nove financijske proizvode. Predloženo zakonsko rješenje stoga doprinosi usklađivanju propisa s realnim gospodarskim okolnostima. Istodobno, omogućavanjem da se potrošačko kreditiranje obavlja kao samostalna djelatnost potiče se tržišno natjecanje, što može dovesti do povoljnijih uvjeta za potrošače, uključujući širi izbor kreditnih proizvoda, veću transparentnost i potencijalno povoljnije kamatne stope. Dodatna prednost ovakvog rješenja je i bolja regulacija same djelatnosti, jer se propisani uvjeti, standardi i nadzor mogu jasno primijeniti na sve vjerovnike koji se bave potrošačkim kreditiranjem, neovisno o njihovoj osnovnoj gospodarskoj djelatnosti, što omogućuje učinkovitije praćenje rizika, sprječavanje zloupotreba, usklađenost s načelima zaštite potrošača te osigurava konzistentnu i transparentnu primjenu pravila na cijelom tržištu. Važno je istaknuti da liberalizacija u pogledu dopuštene djelatnosti ne znači smanjenje razine zaštite potrošača. Naprotiv, Prijedlogom zakona dodatno se jača regulatorni i nadzorni okvir potrošačkog kreditiranja.

U odnosu na postojeće rješenje, Prijedlog zakona donosi značajne novine u pogledu nadležnosti i postupka ishođenja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kao i u pogledu nadležnosti za provedbu nadzora nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima. Sukladno važećem ZPK, odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja određenim kategorijama vjerovnika i kreditnim posrednicima izdaje Ministarstvo financija, a nadzor nad primjenom zakona i propisa donesenih na njegovoj osnovi, u dijelu koji se odnosi na te subjekte, provodi Državni inspektorat. Nadzor nad ostalim sudionicima tržišta potrošačkog kreditiranja provode Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, svaka u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti.

Slika 2: Shema regulacije licenciranja i nadzora sukladno važećem ZPK/ZSPK i sukladno Prijedlogu zakona  

                  Slika 22    

Izvor: Obrada prema važećem ZPK, važećem ZSPK i Prijedlogu zakona

U odnosu na trenutno uređenje, predloženim zakonskim rješenjem koje je opisano na Slici 2. uspostavlja se novi, jedinstveni sustav licenciranja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici (osim onih koji usluge potrošačkog kreditiranja pružaju na temelju odobrenja u skladu sa posebnim zakonom poput lesing društava koje nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) i kreditni posrednici koji žele pružati usluge potrošačkog kreditiranja odnosno posredovanja morati ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke te će biti pod njezinim stalnim i specijaliziranim nadzorom. Pritom valja naglasiti da Hrvatska narodna banka već ima dugogodišnju nadležnost nad stambenim potrošačkim kreditiranjem i posredovanjem u stambenom potrošačkom kreditiranju te raspolaže razvijenim nadzornim mehanizmima i iskustvom u primjeni relevantnih propisa. Proširenjem nadležnosti Hrvatske narodne banke nadzor nad djelatnošću kreditiranja i kreditnog posredovanja centralizira se kod tijela koje raspolaže potrebnim stručnim, institucionalnim i operativnim kapacitetima za nadzor financijskog sektora. Na ovaj način uklanja se fragmentacija sustava nadzora uz osiguravanje ujednačene primjene propisa i povećanje pravne sigurnosti svih dionika na tržištu.

Važno je naglasiti da Prijedlog zakona izričito propisuje obvezu Hrvatske narodne banke, kao nadležnog tijela, da u slučaju kada u okviru svojih nadzornih aktivnosti utvrdi činjenice i okolnosti koje upućuju na to da usluge iz područja primjene Prijedloga zakona pružaju osobe bez propisanog odobrenja, o tome će bez odgode obavijesti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te, prema potrebi, i drugo nadležno nadzorno tijelo.

U odnosu na prekogranično kreditiranje ističe se da ono nosi specifične rizike, osobito u pogledu nadzora i učinkovite zaštite potrošača. Kod prekograničnog kreditiranja koje se odvija putem sredstava elektroničke komunikacije, vjerovnik sa sjedištem u drugoj državi članici posluje u skladu s odobrenjem nadležnog tijela te države članice. Pritom nadzor nad njegovim poslovanjem provodi nadležno tijelo države članice u kojoj je ishodio odobrenje za rad, dok hrvatska nadzorna tijela nemaju ovlasti postupati prema tim subjektima. Posljedično, na takve ugovore o kreditnu nije moguće primijeniti nacionalne mehanizme zaštite potrošača, uključujući propisane gornje granice efektivne kamatne stope i nominalne kamatne stope, zbog čega se potrošačima ne može osigurati jednaka razina zaštite kakvu uživaju potrošači koji sklapaju ugovore s vjerovnicima pod nadzorom hrvatskih nadležnih tijela. U izostanku ugovorenog izbora mjerodavnog prava primjenjuje se pravo države u kojoj potrošač ima uobičajeno boravište, pod uvjetom da vjerovnik svoje aktivnosti usmjerava prema toj državi. U tom je kontekstu relevantna ustaljena praksa Suda Europske unije, prema kojoj sama dostupnost internetske stranice iz Republike Hrvatske, kao ni korištenje hrvatskog jezika ili valute, nisu dovoljni za zaključak da vjerovnik usmjerava svoju djelatnost prema hrvatskim potrošačima. Usmjeravanje djelatnosti mora proizlaziti iz namjere vjerovnika, koja se utvrđuje ocjenom svih okolnosti konkretnog slučaja od strane nadležnog nacionalnog suda. Stoga je, uz normativne mjere, potrebno sustavno jačati svijest potrošača o rizicima zaduživanja kod vjerovnika koji nisu licencirani u Republici Hrvatskoj te kontinuirano podizati razinu financijske pismenosti, kako bi potrošači mogli razumjeti pravne i financijske posljedice sklapanja ugovora o kreditu na daljinu s vjerovnikom koji nije pod nadzorom hrvatskog nadležnog tijela te na odgovarajući način procijeniti ukupne troškove i rizike takvog zaduživanja.

Donošenjem ovoga Prijedloga zakona unaprijedit će se razina zaštite potrošača i transparentnost tržišta potrošačkog kreditiranja, čime će se potrošačima omogućiti donošenje informiranijih financijskih odluka. Bolje uređenim pravilima koja su usmjerena na procjenu kreditne sposobnosti i jasnijim informacijama smanjit će se rizik prezaduženosti građana. Istodobno, uvođenjem sustava savjetovanja o dugu osigurava se sustavna i podrška potrošačima koji se nalaze ili bi se mogli naći u financijskim poteškoćama koja će biti široko dostupna na  nacionalnoj razini. Takav sustav pridonijet će jačanju financijske pismenosti građana, olakšati upravljanje osobnim financijama te pravodobnim savjetovanjem smanjiti rizik od prezaduženosti. Dodatno, uspostavom jedinstvenog sustava nadzora i centralizacijom nadležnosti kod Hrvatske narodne banke osigurat će se učinkovitija i ujednačena primjena propisa. Liberalizacija tržišta doprinijet će jačanju tržišnog natjecanja i razvoju novih financijskih proizvoda, dok će se usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije dodatno povećati pravna sigurnost i stabilnost sustava. U konačnici, ovim će se Prijedlogom zakona pridonijeti modernizaciji sustava potrošačkog kreditiranja i njegovoj prilagodbi suvremenim tržišnim i tehnološkim trendovima, uz istodobnu spremnost za odgovaranje na izazove koji se pritom javljaju.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

ZAKON O POTROŠAČKIM KREDITIMA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje, pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i stambenog potrošačkog kreditiranja, ugovori o kreditu uključujući ugovore o potrošačkom kreditu i ugovore o stambenom potrošačkom kreditu, pružanje informacija, prava i postupci u vezi s kreditima, procjena kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, pružanje usluga savjetovanja o dugu, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima te zaštita prava potrošača u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.

Usklađivanje s propisima Europske unije

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2014/17/ЕU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (SL L 438/1, 8. 12. 2021.) (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2014/17)

2. Direktiva (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023.).

Područje primjene

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuje se na ugovor o potrošačkom kreditu i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovor o potrošačkom kreditu primjenjuju se i na:

1. ugovor o potrošačkom kreditu na temelju platne kartice kojom se omogućuje odgođena naplata ili obročna otplata po platnoj kartici

2. ugovor o potrošačkom kreditu koji je namijenjen adaptaciji stambene nekretnine

3. ugovor o potrošačkom kreditu kojim se omogućuje plaćanje na rate korisnika platne usluge

4. ugovor o kreditu uz otplatu kredita iz vrijednosti založene nekretnine koja služi kao osiguranje tražbine prema kojem vjerovnik:

a) isplaćuje kredit uplatom paušalnog iznosa, obročnim plaćanjem ili na neki drugi način u zamjenu za iznos koji proizlazi iz buduće prodaje nekretnine ili prava koje se odnosi na nekretninu i

b) neće tražiti otplatu kredita dok ne nastupi jedan ili više specificiranih događaja u životu potrošača, osim ako potrošač prekrši ugovorne obveze što vjerovniku omogućuje da raskine ugovor o kreditu

5. ugovor o stambenom potrošačkom kreditu prema kojem se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada, osim onih koje služe za nadoknadu troškova izravno povezanih s osiguranjem kredita

6. ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja kada obveza otplate kredita nastupa u roku do 30 dana.

(3) Specificirani događaj u životu potrošača iz stavka 2. točke 4. podtočke b) ovoga članka je smrt potrošača ili drugi događaj u životu potrošača zbog kojeg potrošač trajno ne može koristiti nekretninu.

(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovor o stambenom potrošačkom kreditu primjenjuju se i na:

1. ugovor o kreditu za premošćivanje

2. ugovor o kreditu sa zajedničkim vlasničkim kapitalom

3. ugovor o potrošačkom kreditu osiguran založnim pravom na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću ili prijenosom prava vlasništva na takvoj nekretnini i

4. ugovor o potrošačkom kreditu čija je namjena stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva potrošača na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću.

(5) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stambenu nekretninu na odgovarajući način primjenjuju se i na drugu nekretninu koja je predmet zaloga ili prijenosa prava vlasništva.

(6) Na kreditnog posrednika u pomoćnoj ulozi primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditnog posrednika, osim ako je izričito određeno drugačije.

(7) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na potrošačko kreditiranje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača.

(8) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na stambeno potrošačko kreditiranje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija.

Iznimke od primjene ovoga Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 4.

(1) Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, odredbe ovoga Zakona ne primjenjuje se na:

1. ugovore o kreditu prema kojima poslodavac svojim zaposlenicima odobrava kredite, odnosno sindikat odobrava kredit posloprimcima odnosno članovima sindikata kao sekundarnu djelatnost, bez kamata ili po efektivnoj kamatnoj stopi (u daljnjem tekstu: EKS) nižoj od EKS-a koja prevladava na tržištu, pri čemu takav ugovor o kreditu nije u ponudi za širu javnost

2. ugovore o kreditu koji su rezultat nagodbe postignute na sudu ili pred nekim drugim tijelom sa zakonskim ovlastima

3. ugovore o kreditu koji se sklapaju s investicijskim društvom kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili koji se sklapaju s kreditnom institucijom kako je uređeno zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija kako bi se ulagatelju omogućilo da provede transakciju koja se odnosi na jedan ili više financijskih instrumenata prema zakonu kojim se uređuje tržište kapitala, u slučaju da je investicijsko društvo ili kreditna institucija koja odobrava kredit jedna od ugovornih strana

4. odgode plaćanja za koje:

a) trgovac koji nudi robu ili uslugu, ako treća strana ne nudi kredit, potrošaču daje rok za plaćanje te robe ili usluge koju je isporučio taj trgovac

b) maloprodajna cijena plaća se bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te samo uz zatezne kamate u slučaju zakašnjelih plaćanja i

c) plaćanje treba u cijelosti izvršiti u roku od 50 dana od isporuke robe ili usluge

5. ugovore o kreditu kod kojih se od potrošača traži da položi neki predmet kao instrument osiguranja vjerovniku na čuvanje i kad je odgovornost potrošača strogo ograničena na taj položeni predmet

6. ugovor o kreditu koji se odnosi na odgođeno plaćanje postojećeg duga bez naknade, a koji nije obuhvaćen člankom 3. stavkom 2. točkom 4. podtočkom a) ovoga Zakona

7. ugovore o operativnom leasingu kako su uređeni zakonom kojim se uređuje poslovanje leasing društava.

(2) U slučaju odgode plaćanja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, kada odgodu plaćanja nudi trgovac koji nudi robu ili uslugu koji nije mikro, mali ili srednji poduzetnik kako je uređeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, ako taj trgovac nudi usluge informacijskog društva koje se sastoje od sklapanja ugovora na daljinu, kako je uređeno zakonom kojim se uređuje opća zaštita potrošača, isključenje iz područja primjene ovoga Zakona primjenjuje se samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. treća strana ne nudi niti kupuje kredit

2. plaćanje treba u cijelosti izvršiti u roku od 14 dana od isporuke robe ili usluge i

3. maloprodajna cijena plaća se bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te samo uz zatezne kamate u slučaju zakašnjelih plaćanja.

(3) Na ugovore o kreditu u obliku prešutno prihvaćenog prekoračenja primjenjuju se samo članci 1. do 5., članak 6. stavci 1. do 4., članak 8., članak 28., članci 30. do 32., članci 42. do 43., članci 53. do 57., članak 60, članak 62., članak 89., članci 93. do 100. i članci 104. do 116. ovoga Zakona.

(4) Članak 12. stavak 3. točke 4. do 7., članak 18. stavak 3., članak 20. stavak 3. i članak 36. stavak 5. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ugovore o potrošačkom kreditu koji ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. koji obuhvaćaju ukupni iznos kredita manji od 200,00 eura

2. u kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada ili

3. prema čijem se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a plaćaju se naknade u iznosu od najviše 3,98 eura.

Pojmovi

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. dodatna usluga je usluga koja se nudi potrošaču u vezi s ugovorom o kreditu

2. dopušteno prekoračenje je izričiti ugovor o potrošačkom kreditu u kojem je ugovoreno da vjerovnik potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja prelaze trenutačno stanje tekućeg računa potrošača

3. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

4. država članica domaćin je država članica u kojoj vjerovnik ili kreditni posrednik iz druge države članice pruža usluge stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju putem podružnice ili neposredno

5. EKS je kamatna stopa kojom se iskazuju ukupni troškovi kredita za potrošača, izražena kao godišnji postotak ukupnog iznosa kredita te koja izjednačuje na godišnjoj osnovi sadašnju vrijednost svih postojećih ili budućih obveza uključujući povlačenje tranše, otplatu i naknade ugovorene između vjerovnika i potrošača

6. fiksna kamatna stopa je kamatna stopa koju su ugovorili vjerovnik i potrošač u ugovoru o kreditu kao jedinstvenu kamatnu stopu za cjelokupno trajanje ugovora o kreditu ili više kamatnih stopa za pojedina razdoblja koristeći se točno određenim fiksnim postotkom, a ako u ugovoru o kreditu nisu utvrđene sve kamatne stope, smatra se da je kamatna stopa fiksna samo za ona razdoblja za koja se kamatne stope određuju točno određenim fiksnim postotkom koji je ugovoren prilikom sklapanja ugovora o kreditu

7. imenovani predstavnik je fizička ili pravna osoba koja pruža usluge kreditnog posredovanja i to u ime i za račun samo jednog kreditnog posrednika

8. informacije prije sklapanja ugovora o kreditu su informacije koje vjerovnik i kreditni posrednik potrošaču pružaju prije sklapanja ugovora o kreditu ili prije prihvata obvezujuće ponude a koje informacije su potrošaču potrebne kako bi mogao usporediti različite ponude kredita i donijeti informiranu odluku o tome želi li sklopiti ugovor o kreditu

9. izrada profila je izrada profila kako je uređeno člankom 4. točkom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/679)

10. kamatna stopa je kamatna stopa izražena kao fiksni ili varijabilni postotak koja se primjenjuje godišnje na iskorišteni iznos kredita

11. kreditna institucija je kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.)

12. kreditni posrednik je fizička ili pravna osoba koja nije vjerovnik ili javni bilježnik i koja nije ograničena u svom djelovanju samo na povezivanje, izravno ili neizravno, potrošača s vjerovnikom te koja u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, za naknadu u novcu ili drugom ugovorenom financijskom obliku pruža sljedeće usluge:

a) predstavlja ili nudi ugovor o kreditu potrošaču

b) pomaže potrošaču obavljanjem pripremnih radnji ili drugih predugovornih administrativnih poslova u vezi s ugovorom o kreditu, osim onih iz podtočke a) ove točke ili

c) sklapa ugovor o kreditu s potrošačem u ime vjerovnika

13. kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi je trgovac koji nudi robu ili uslugu i koji, u okviru i za potrebe razvoja svoje glavne djelatnosti, pruža usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, pri čemu kreditno posredovanje nije glavna svrha njegove trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti  

14. kreditni registar je baza podataka koja omogućuje razmjenu informacija u svrhu procjene kreditne sposobnosti potrošača

15. kreditna unija je financijska institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija

16. kredit vezan uz valutu je ugovor o kreditu kojim je ugovoreno da potrošač svoju obvezu ispunjava u službenoj valuti Republike Hrvatske, a vrijednost obveze izračunava se na temelju tečaja službene valute Republike Hrvatske u odnosu na stranu valutu

17. matična država članica je :

a) država članica u kojoj vjerovnik ili kreditni posrednik koji je fizička osoba pruža usluge stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ima prebivalište ili

b) država članica u kojoj je registrirano sjedište vjerovnika ili kreditnog posrednika koji je pravna osoba i koji pruža usluge stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju , odnosno mjesto upravljanja vjerovnikom ili kreditnim posrednikom koji pruža usluge stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ako prema pravu te države članice pravna osoba nema obvezu upisa sjedišta u javni registar

18. nadležno tijelo je tijelo koje je ovim Zakonom određeno kao nadležno za poslove nadzora nad primjenom ovoga Zakona, odnosno tijelo koje je nacionalnim propisom države članice određeno kao nadležno za poslove nadzora nad stambenim potrošačkim kreditiranjem i posredovanjem u stambenom potrošačkom kreditiranju

19. nekreditna institucija je svaki vjerovnik koji nije kreditna institucija odnosno leasing društvo, a pruža usluge stambenog potrošačkog kreditiranja

20. nevezani kreditni posrednik je kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, a ne djeluje kao vezani kreditni posrednik

21. obročna otplata po platnoj kartici je ugovor o potrošačkom kreditu u iznosu koji je odobrio izdavatelj platne kartice, a koji omogućuje korištenje iznosa odobrenog kredita upotrebom platne kartice na prodajnim mjestima za kupnju roba i usluga uz obročnu otplatu

22. osoblje je:

a) svaka fizička osoba koja radi kod vjerovnika ili kreditnog posrednika na poslovima pružanja usluga iz ovoga Zakona ili izravno komunicira s potrošačem u okviru pružanja usluga koje se uređuju ovim Zakonom

b) svaka fizička osoba koja je neposredno nadređena ili nadzire osobu iz podtočke a) ove točke

23 . plaćanje na rate korisnika platne usluge je ugovor o potrošačkom kreditu koji omogućuje korisniku platne usluge da uz korištenje platne usluge, koristi mogućnost da izvršenu platnu transakciju podijeli na rate i to prije ili nakon izvršene platne transakcije, ovisno o uvjetima ugovora o korištenju usluge s vjerovnikom

24. potencijalna obveza ili jamstvo je ugovor o kreditu koji služi kao jamstvo za drugu, odvojenu i pomoćnu transakciju i prema kojem se glavnica osigurana nekretninom povlači samo ako dođe do jednog ili više događaja navedenih u ugovoru o kreditu

25. potrošač je osoba definirana zakonom kojim se uređuje opća zaštita potrošača

26. potrošačko kreditiranje su aktivnosti i usluge koje su usmjerene na potrošača i koje se pružaju potrošaču u svrhu sklapanja i ispunjavanja ugovora o potrošačkom kreditu, a uključuju sve radnje poduzete prije, tijekom i nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu u skladu s ovim Zakonom, a koje nije stambeno potrošačko kreditiranje

27. povezani ugovor o potrošačkom kreditu je ugovor o kreditu u kojem:

a) predmetni kredit ili usluge služe isključivo za financiranje ugovora o isporuci određene robe ili o pružanju određenih usluga i

b) oba ugovora, s objektivnog stajališta, čine poslovnu cjelinu, pri čemu poslovna cjelina postoji kad trgovac koji nudi robu ili uslugu sam financira kredit za potrošača ili, ako ga financira treća strana, kad se vjerovnik koristi uslugom trgovca koji nudi robu ili uslugu u vezi sa stavljanjem na tržište, sklapanjem ili sastavljanjem ugovora o potrošačkom kreditu ili kad je u ugovoru o potrošačkom kreditu izričito navedena određena roba ili usluga

28. praksa objedinjavanja je praksa kod koje se ugovor o kreditu nudi ili prodaje zajedno s drugim zasebnim financijskim proizvodom ili uslugom pri čemu je ugovor o kreditu potrošaču raspoloživ i zasebno, ali ne nužno pod istim uvjetima kao kad je ponuđen zajedno s tim drugim proizvodom ili uslugom

29. praksa vezanja je praksa kod koje se ugovor o kreditu nudi ili prodaje zajedno s drugim zasebnim financijskim proizvodom ili uslugom pri čemu ugovor o kreditu nije potrošaču raspoloživ zasebno

30. pravo na odustanak je pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora o kreditu, bez vjerovnikova utjecaja na njega, da u dodatnom razdoblju nakon sklapanja ugovora o kreditu razmotri svoja prava, obveze te posljedice koje proizlaze iz tog ugovora i kako bi mogao odlučiti želi li ostati pri tom sklopljenom ugovoru o kreditu

31. prešutno prihvaćeno prekoračenje je ugovor o potrošačkom kreditu pri kojem vjerovnik potrošaču na raspolaganje stavlja sredstva koja prelaze trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili ugovorenog dopuštenog prekoračenja, a koje potrošač prešutno prihvaća

32. prijevremena otplata je potpuno ili djelomično ispunjenje obveze potrošača prema ugovoru o kreditu prije datuma koji je ugovoren u ugovoru o kreditu

33. procjena kreditne sposobnosti je procjena vjerojatnosti da će potrošač ispuniti obveze iz ugovora o kreditu

34. savjetodavne usluge su usluge davanja personaliziranih preporuka potrošaču u pogledu jedne ili više aktivnosti koje se odnose na ugovor o kreditu i koje čine zasebnu uslugu u odnosu na odobravanje kredita i uslugu kreditnog posredovanja

35. skupina je skupina vjerovnika koji podliježu izradi izvještaja na konsolidiranoj razini u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

36. stambena nekretnina je:

a) obiteljska kuća ili stan namijenjen stanovanju, te kuća ili stan za odmor

b) garaža ili parkirališno mjesto koje potrošač kupuje ili zalaže zajedno sa stambenom nekretninom iz podtočke a) ove točke ili

c) građevinsko zemljište namijenjeno gradnji stambene nekretnine iz podtočke a) ove točke

37. stambeno potrošačko kreditiranje su aktivnosti i usluge koje su usmjerene na potrošača i koje se pružaju potrošaču u svrhu sklapanja i ispunjavanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, a uključuju sve radnje poduzete prije, tijekom i nakon sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u skladu s ovim Zakonom

38. trajni medij je svako sredstvo koje potrošaču omogućuje pohranu isključivo njemu upućenih informacija na način da ih može koristiti u budućem razdoblju relevantnom za te informacije i koji omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

39. tranša je iznos povučenih sredstava po ugovoru o kreditu

40. treća zemlja je država koja nije država članica

41. ugovor o kreditu sa zajedničkim vlasničkim kapitalom je ugovor o stambenom potrošačkom kreditu pri kojem se otplata glavnice temelji na ugovorno utvrđenom postotku vrijednosti stambene nekretnine u trenutku isplate kapitala ili otplate iznosa kredita

42. ugovor o kreditu za premošćivanje je ugovor o kreditu na neodređeno vrijeme ili u kojem je rok dospijeća do 12 mjeseci, a kojim se potrošač koristi kao privremenim rješenjem za financiranje tijekom prijelaza na neki drugi financijski aranžman za stambenu nekretninu

43. ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita je ugovor kako je uređeno zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja

44. ugovor o potrošačkom kreditu je ugovor kojim vjerovnik nudi ili odobrava potrošaču kredit u obliku odgode plaćanja, zajma, financijskog leasinga ili slične financijske nagodbe, osim kad je riječ o ugovoru o trajnom pružanju usluge ili isporuke robe iste vrste, pri čemu potrošač obročno plaća za takvu uslugu ili robu tijekom cjelokupnog razdoblja njihova pružanja, a koji nije ugovor o stambenom potrošačkom kreditu

45. ugovor o stambenom potrošačkom kreditu je ugovor kojim vjerovnik nudi ili odobrava potrošaču kredit u obliku odgode plaćanja, zajma ili slične financijske nagodbe, a koji ispunjava neki od sljedećih uvjeta:

a) kao instrument osiguranja dano je založno pravo na stambenoj nekretnini ili prijenos prava vlasništva na stambenoj nekretnini radi osiguranja tražbine ili

b) namjena je stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva potrošača na stambenoj nekretnini

46. ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti je ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u kojem je kredit:

a) nominiran u valuti ili vezan uz valutu koja se razlikuje od one u kojoj potrošač prima dohodak ili drži imovinu kojom je osigurana isplata tog kredita ili

b) nominiran u valuti ili vezan uz valutu koja se razlikuje od valute države članice u kojoj potrošač ima prebivalište

47. ugovor o zajmu povezan s policom životnog osiguranja je ugovor koji se sklapa između društva za osiguranje, kao zajmodavca, i ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika, kao zajmoprimca, temeljem sklopljene police životnog osiguranja, kojim se zajmodavac obvezuje isplatiti iznos zajma ograničenog visinom otkupne vrijednosti police, dok se zajmoprimac obvezuje plaćati kamate i vratiti iznos zajma u ugovorenom roku te se kao isključivo sredstvo osiguranja zajma ugovara vinkulacija odnosno zalaganje sklopljene police životnog osiguranja u korist društva za osiguranje, a predujmovi uređeni propisima obveznog prava koji se odnose na osiguranje osoba ne smatraju se zajmovima u smislu ove točke  

48. ukupni iznos koji potrošač treba platiti je zbroj ukupnog iznosa kredita i ukupnih troškova kredita za potrošača

49. ukupni iznos kredita je gornja granica ili ukupni iznos koji se potrošaču stavlja na raspolaganje prema ugovoru o kreditu

50. ukupni troškovi kredita za potrošača su svi troškovi uključujući

a) kamatu

b) naknadu koju potrošač mora platiti u vezi s ugovorom o kreditu, a koje su poznate vjerovniku

c) porez koji potrošač mora platiti u vezi s ugovorom o kreditu, a koji je poznat vjerovniku

d) trošak dodatne usluge koje se odnosi na ugovor o kreditu, posebice premije osiguranja, ako je sklapanje ugovora o pružanju dodatne usluge obvezno za dobivanje kredita ili omogućuje dobivanje kredita po tržišnim uvjetima

e) trošak otvaranja i vođenja pojedinog računa, korištenja sredstava plaćanja i za transakcije i za povlačenje tranše s tog računa te drugi trošak vezan uz platni promet u slučaju kada otvaranje ili vođenje računa ugovoreno uz odobravanje kredita omogućuje dobivanje kredita pod tim uvjetima

f) trošak procjene vrijednosti nekretnine ako je ta procjena nužna za odobravanje kredita, a isključujući trošak javnog bilježnika, trošak dodatne usluge koja nije obvezna za dobivanje kredita ili dobivanje kredita po tržišnim uvjetima, zatezne kamate, trošak prijenosa vlasništva nekretnine i porez na promet nekretnina

51. usluga savjetovanja o dugu je personalizirana pomoć tehničke, pravne ili psihološke naravi koju pruža neovisna specijalizirana osoba koja osobito nije vjerovnik ili kreditni posrednik kako su uređeni ovim Zakonom ni kupac kredita ili pružatelj usluge servisiranja kredita kako je uređen zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja, a u korist potrošača koji ima ili bi mogla imati poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza

52. usluge kreditnog posredovanja su :

a) predstavljanje ili nuđenje ugovora o kreditu potrošaču

b) pomaganje potrošaču obavljanjem pripremnih radnji ili drugih predugovornih administrativnih poslova u vezi s ugovorom o kreditu, osim onih iz podtočke a) ove toče ili

c) sklapanje ugovora o kreditu s potrošačem u ime vjerovnika

53. vezani kreditni posrednik je kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju pri čemu poduzima radnje, pod punom i bezuvjetnom odgovornošću, u ime i za račun:

a) samo jednog vjerovnika

b) samo jedne skupine ili

c) više vjerovnika ili skupina koji ne predstavljaju većinu tržišta Republike Hrvatske

54. vjerovnik je fizička ili pravna osoba koja u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti nudi ili odobrava kredit potrošaču.

(2) Ugovor o kreditu, u smislu ovoga Zakona, je ugovor o potrošačkom kreditu i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu.

(3) Kredit, u smislu ovoga Zakona, je potrošački kredit i stambeni potrošački kredit.

(4) Izrazi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

GLAVA II.

TEMELJNA NAČELA

Načelo zabrane odobravanja nezatraženog kredita

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 6.

(1) Vjerovnik ne smije odobravati kredit potrošaču bez njegova prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik ne smiju pretpostaviti da je potrošač dao pristanak za sklapanje bilo kojeg ugovora o kreditu ili za sklapanje ugovora o dodatnoj usluzi putem unaprijed zadane opcije ili polja unaprijed označenog kvačicom.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su osigurati da pristanak potrošača za sklapanje ugovora o kreditu ili za sklapanje ugovora o dodatnoj usluzi prikazan u zasebnim potvrdnim poljima, bude dan jasnom i nedvosmislenom potvrdnom radnjom kojom se izražava njegova dobrovoljna, konkretna, informirana i nedvosmislena suglasnost sa sadržajem i suštinom tih polja.

(4) Vjerovnik ne smije jednostrano uvoditi novo i povećavati postojeće dopušteno prekoračenje ili uvoditi novo i povećavati postojeće prešutno prihvaćeno prekoračenje.

(5) Vjerovnik ne smije jednostrano povećavati raspoloživi iznos kredita po platnoj kartici .

Načelo nediskriminacije

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 7.

(1) Vjerovnik, kreditni posrednik, ili treća osoba ne smiju diskriminirati potrošača koji zakonito boravi u Europskoj uniji na temelju njegova državljanstva, mjesta prebivališta ili bilo koje druge osnove iz članka 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kada taj potrošač podnese zahtjev za kredit, sklopi ugovor o kreditu ili već ima sklopljen ugovor o kreditu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vjerovnik može ponuditi potrošaču različite uvjete za odobravanje kredita, ako su takvi uvjeti opravdani objektivnim kriterijima.

Načelo zaštite osobnih podataka

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 8.

(1) Obrada i nadzor nad obradom osobnih podataka u smislu ovoga Zakona provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i zakonom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2016/679.

(2) Prilikom obrade osobnih podataka iz stavka 1. ovoga članka potrebno je poštivati relevantne sigurnosne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2016/679 na način da se uspostave sustavi za obradu podataka s tehničkom i integriranom zaštitom osobnih podataka pri tome poštujući načela nužnosti, proporcionalnosti, ograničenja svrhe te transparentnog i proporcionalnog razdoblja čuvanja podataka.

Načelo dostupnosti informacija potrošačima bez naknade

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 9.

Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su sve informacije propisane ovim Zakonom pružiti potrošaču bez naknade, neovisno o mediju putem kojeg se informacije dostavljaju.

Načelo poštenog oglašavanja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 10.

(1) Pored obveza iz zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su oglašavanje i marketinšku komunikaciju koji se odnose na ugovor o kreditu provoditi pošteno, jasno i nezavaravajuće odnosno ne dovodeći potrošača u zabludu.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik ne smiju u oglašavanju i marketinškoj komunikaciji koji se odnose na ugovor o kreditu koristiti izražavanje koje bi kod potrošača moglo stvoriti lažna očekivanja u vezi s dostupnošću ili ukupnim troškovima kredita za potrošača odnosno ukupnim iznosom koji potrošač treba platiti .

Pravna priroda odredbi ovoga Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 11.

Potrošač se ne može odreći niti jednog od prava koja su mu dodijeljena ovim Zakonom.

GLAVA III.

INFORMACIJE I POSTUPCI PRIJE SKLAPANJA UGOVORA O KREDITU

Standardne informacije koje se moraju uključiti u oglašavanje

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 12.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u oglašavanju koje se odnosi na ugovor o kreditu koristiti jasno i istaknuto upozorenje kako bi potrošač bio svjestan da svaki kredit stvara trošak, pri čemu navedeno upozorenje mora glasiti: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno. ”.

(2) U oglašavanju koje se odnosi na ugovor o kreditu, a koje navodi kamatnu stopu ili bilo koji brojčani podatak o trošku tog kredita za potrošača, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su navesti standardne informacije propisane ovim člankom.

(3) Kod ugovora o potrošačkom kreditu u standardnim informacijama vjerovnik i kreditni posrednik dužni su na jasan, sažet i uočljiv način, u obliku reprezentativnog primjera, navesti:

1. kamatnu stopu, uz navođenje je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva ili kombinacija obiju stopa, zajedno s pojedinostima o svim naknadama uključenima u ukupne troškove kredita za potrošača

2. ukupni iznos kredita

3. EKS

4. ako je predviđeno, trajanje ugovora o potrošačkom kreditu

5. maloprodajnu cijenu za gotov novac i iznos eventualnog predujma u slučaju potrošačkog kredita u obliku odgode plaćanja za određenu robu ili uslugu vjerovnika

6. ukupni iznos koji potrošač treba platiti

7. iznos obroka odnosno anuiteta.

(4) Kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u standardnim informacijama vjerovnik i kreditni posrednik dužni su na jasan, sažet i uočljiv način navesti:

1. naziv vjerovnika ili kreditnog posrednika

2. ako će ugovor biti osiguran založnim pravom ili prijenosom prava vlasništva na stambenoj nekretnini, informaciju da će ugovor o stambenom potrošačkom kreditu biti osiguran stambenom nekretninom

3. kamatnu stopu, uz navođenje je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva ili kombinacija obiju stopa, zajedno s pojedinostima o svim naknadama uključenima u ukupne troškove kredita za potrošača

4. ukupni iznos kredita

5. EKS koji mora biti uključen u oglašavanju najmanje jednako uočljivo kao bilo koja kamatna stopa

6. ako je predviđeno, trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

7. ako je moguće utvrditi, ukupni iznos koji potrošač treba platiti

8. ako je moguće utvrditi, iznos obroka odnosno anuiteta

9. ako je moguće utvrditi, broj obroka odnosno anuiteta

10. u slučaju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, upozorenje o činjenici da moguće promjene tečaja mogu utjecati na ukupni iznos koji potrošač plaća.

(5) Informacije iz stavka 4. ovoga članka, osim informacija navedenih u stavku 4. točkama 1., 2. i 10. ovoga članka vjerovnik i kreditni posrednik dužni su navesti u obliku reprezentativnog primjera.

(6) Reprezentativni primjer je onaj primjer prema čijim uvjetima, ili boljim, najmanje dvije trećine potrošača može sklopiti ugovor o potrošačkom kreditu odnosno ugovor o stambenom potrošačkom kreditu.

(7) Ovaj članak ne dovodi u pitanje odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita prava potrošača u dijelu koji se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu.

Ostali načini pružanja standardnih informacija

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 13.

(1) Ako je sklapanje ugovora o dodatnoj usluzi koja se odnosi na ugovor o kreditu obvezno da bi se kredit dobio ili da bi se dobio pod tržišnim uvjetima te ako se troškovi te usluge ne mogu utvrditi unaprijed, u informacijama iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona vjerovnik i kreditni posrednik dužni su na jasan, sažet i uočljiv način navesti obvezu sklapanja tog ugovora, zajedno s EKS-om.

(2) Informacije iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka vjerovnik i kreditni posrednik dužni su učiniti lako čitljivima ili jasno čujnima te ih prilagoditi tehničkim ograničenjima medija koji se upotrebljava za oglašavanje.

(3) U posebnim i opravdanim slučajevima kada medij koji se koristi za priopćavanje informacija iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ne omogućuje vizualni prikaz tih informacija, ne primjenjuje se članak 12. stavak 3. točke 5., 6. i 7. ovoga Zakona odnosno članak 12. stavak 4. točke 7. i 8. ovoga Zakona.

(4) Pored obveza iz zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, u posebnim i opravdanim slučajevima u kojima elektronički medij koji se upotrebljava za priopćavanje informacija iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ne omogućuje vizualni prikaz tih informacija na uočljiv i jasan način, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču učiniti dostupnim informacije iz članka 12. stavka 3. točaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona odnosno članka 12. stavka 4. točaka 7. i 8. ovoga Zakona klikanjem, kliznim pomicanjem ili prelaskom prstom po ekranu.

(5) Uz informacije iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u oglašavanju uključiti sažeto i proporcionalno upozorenje o rizicima povezanima s kreditom veznim uz valutu ili s promjenjivom kamatnom stopom.

(6) Ovaj članak ne dovodi u pitanje odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita prava potrošača u dijelu koji se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu.

Zabranjeni načini oglašavanja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 14.

(1) Vjerovniku i kreditnom posredniku zabranjeno je oglašavanje kredita u kojem se:

1. potiče potrošača da traži kredit navodeći kako se njime poboljšava njegova financijska situacija

2. navodi da neotplaćeni ugovor o kreditu ili kredit evidentiran u kreditnom registru ima mali utjecaj ili nikakav utjecaj na procjenu zahtjeva za kredit

3. lažno sugerira da kredit dovodi do povećanja financijskih sredstava, da predstavlja zamjenu za štednju ili da može povećati životni standard potrošača

4. navodi da je popust uvjetovan uzimanjem kredita

5. nudi razdoblje odgode plaćanja dulje od tri mjeseca za otplatu obroka ili anuiteta kredita.

(2) Ovaj članak ne dovodi u pitanje odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita prava potrošača u dijelu koji se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu.

Objavljivanje općih uvjeta za sklapanje ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 15.

(1) Ako vjerovnik na ugovor o kreditu primjenjuje opće uvjete poslovanja dužan je opće uvjete poslovanja koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita, staviti na raspolaganje potrošaču, na hrvatskom jeziku na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošaču i na svojoj internetskoj stranici.

(2) Osim obveznog informiranja potrošača na način iz stavka 1. ovoga članka o uvjetima ugovaranja kredita, vjerovnik može i na drugi prikladan način te informacije učiniti dostupnima.

(3) Vjerovnik je dužan izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja staviti na raspolaganje na način iz stavka 1. ovoga članka i to najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.

(4) Vjerovnik je dužan o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način obavijestiti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.

(5) Vjerovnik je dužan obavijest iz stavka 4. ovoga članka dati:

1. na papiru ili nekom drugom trajnom mediju i

2. razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku na hrvatskom jeziku.

(6) Opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na odobravanje kredita sadržavaju najmanje informacije o:

1. vrstama kamatnih stopa

2. metodama i učestalosti obračuna kamata

3. uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita

4. valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta

5. naknadama odnosno provizijama koje, osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi, vjerovnik zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu

6. EKS

7. ako je vjerovnik kreditna institucija ili kreditna unija, uvjetima polaganja depozita, ako je to uvjet za odobravanje kredita

8. mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz točke 7. ovoga stavka

9. instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja vjerovnik, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora i redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja

10. pravu potrošača na odustanak od ugovora o kreditu i zakonskim rokovima za to

11. mogućnostima i uvjetima prijevremene otplate kredita i

12. vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate.

Opće informacije

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 16.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču staviti na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o ugovoru o kreditu na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su, na zahtjev potrošača, opće informacije iz stavka 1. ovoga članka dati potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u općim informacijama o ugovoru o potrošačkom kreditu navesti najmanje sljedeće:

1. ime i prezime ili naziv, adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte davatelja informacija

2. namjenu za koju se potrošački kredit može koristiti

3. moguće trajanje ugovora o potrošačkom kreditu

4. kamatnu stopu, uz navođenje je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva ili kombinacija obiju stopa, zajedno s kratkim opisom značajki fiksne i promjenjive kamatne stope, uključujući učinke za potrošača povezane s time, a kod promjenjive kamatne stope naziv referentne vrijednosti kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 171/1, 29. 6. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba 2016/1011), njezina administratora te mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti na potrošača

5. reprezentativni primjer ukupnog iznosa kredita, ukupnih troškova kredita za potrošača, ukupnog iznosa koji potrošač treba platiti i EKS-a

6. moguće dodatne troškove koji nisu uključeni u ukupne troškove kredita za potrošača, a koji se trebaju platiti u vezi s ugovorom o potrošačkom kreditu

7. izbor različitih dostupnih mogućnosti za povrat potrošačkog kredita, uključujući broj, učestalost i iznos redovitih obroka ili anuiteta za otplatu

8. uvjete za prijevremenu otplatu

9. postojanje i opis prava na odustanak od ugovora o potrošačkom kreditu

10. dodatne usluge koje je potrošač dužan ugovoriti kako bi dobio potrošački kredit ili kako bi ga dobio pod uvjetima koji se nude na tržištu uz pojašnjenje da dodatne usluge može ugovoriti s pružateljem usluge koji nije vjerovnik

11. upozorenje o mogućim posljedicama neispunjavanja obveza povezanih s ugovorom o potrošačkom kreditu.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u općim informacijama o ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu navesti najmanje sljedeće:

1. ime i prezime ili naziv, adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte davatelja informacija

2. namjenu za koju se stambeni potrošački kredit može koristiti

3. vrstu instrumenta osiguranja te informaciju o tome prihvaćaju li se instrumenti osiguranja koji se nalazi u drugoj državi članici ili trećoj zemlji

4. moguće trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

5. kamatnu stopu, uz navođenje je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva ili kombinacija obiju stopa, zajedno s kratkim opisom značajki fiksne i promjenjive kamatne stope, uključujući učinke za potrošača povezane s time, a kod promjenjive kamatne stope, naziv referentne vrijednosti kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011, njezina administratora te mogući utjecaj promjene  referentne vrijednosti na potrošača

6. ako je ponuđeno sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, mora biti navedena strana valuta ili valute, zajedno s objašnjenjem o učincima za potrošača, uključujući tečaj po kojem se obavlja isplata i naplata kredita, te uvjetima za povlačenje tranše

7. reprezentativni primjer ukupnog iznosa kredita, ukupnih troškova kredita za potrošača, ukupnog iznosa koji potrošač treba platiti i EKS-a

8. moguće dodatne troškove koji nisu uključeni u ukupne troškove kredita za potrošača, a koji se trebaju platiti u vezi s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu

9. izbor različitih dostupnih mogućnosti za povrat stambenog potrošačkog kredita, uključujući broj, učestalost i iznos redovitih obroka ili anuiteta za otplatu

10. ako pridržavanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu ne jamči otplatu ukupnog iznosa kredita, jasnu i sažetu izjavu da pridržavanje uvjeta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu ne jamči otplatu ukupnog iznosa kredita u skladu s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu

11. uvjete za prijevremenu otplatu

12. je li potrebno izvršiti procjenu vrijednosti stambene nekretnine, tko je obvezan osigurati procjenu vrijednosti stambene nekretnine i je li procjena vrijednosti stambene nekretnine dodatni trošak za potrošača

13. dodatne usluge koje je potrošač dužan ugovoriti kako bi dobio stambeni potrošački kredit ili kako bi ga dobio prema uvjetima koji se nude na tržištu uz pojašnjenje da dodatne usluge može ugovoriti s pružateljem usluge koji nije vjerovnik

14. upozorenje o mogućim posljedicama neispunjavanja obveza povezanih s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu i

15. postojanje i opis prava na odustanak od ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

Informacije prije sklapanja ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 17.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču dati jasne i razumljive personalizirane informacije prije sklapanja ugovora o kreditu koje su mu potrebne za uspoređivanje različitih ponuda ugovora o kreditu dostupnih na tržištu i procjenu njihovih učinaka radi donošenja informirane odluke o tome hoće li sklopiti ugovor o kreditu na temelju uvjeta kredita koje je ponudio vjerovnik te na temelju preferencija i informacija koje je dao potrošač.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su prije sklapanja ugovora o kreditu, personalizirane informacije iz stavka 1. ovoga članka dati i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce koji su fizičke osobe te ih upozoriti na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo vjerovnika da poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su informacije iz stavka 1. ovoga članka pružiti potrošaču bez odgađanja, nakon što je potrošač dao potrebne informacije o svojim potrebama, financijskom stanju i preferencijama te pravodobno prije sklapanja ugovora o kreditu ili prihvata obvezujuće ponude, uključujući i slučajeve kad se upotrebljavaju sredstva daljinske komunikacije kako je uređeno zakonom kojim se uređuje opća zaštita potrošača.

Obrasci za pružanje informacija prije sklapanja ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 18.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su i nformacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona učiniti jednako uočljivima i dati ih potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce koji su fizičke osobe, u pisanom obliku, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju :

1. za ugovor o potrošačkom kreditu putem Standardnog informativnog obrasca o potrošačkom kreditu (engl. Standard European Consumer Credit Information , u daljnjem tekstu: SECCI )

2. za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu putem Europskoga standardiziranog informativnog obrasca (engl. European Standardised Information Sheet , u daljnjem tekstu: ESIS).

(2) Smatra se da je vjerovnik ispunio zahtjeve u vezi s pružanjem informacija iz stavka 1. ovoga članka i zahtjeve o informiranju potrošača prije sklapanja ugovora na daljinu, kako je uređeno zakonom kojim se uređuje opća zaštita potrošača, ako je vjerovnik potrošaču za ugovor o potrošačkom kreditu dostavio SECCI odnosno za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu dostavio ESIS.

(3) Ako se u ugovoru o kreditu upućuje na referentnu vrijednost kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) 2016/1011, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u zasebnom dokumentu navesti naziv te referentne vrijednosti, njezina administratora, jasno i nedvojbeno prikazati potrošaču elemente iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, način definiranja promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona, upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope kao i mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti za potrošača, a taj zasebni dokument može se priložiti SECCI-u odnosno ESIS-u.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču uz SECCI odnosno ESIS za ugovor o kreditu kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem, dati otplatni plan u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) U otplatnom planu iz stavka 4. ovoga članka vjerovnik i kreditni posrednik dužni su navesti iznose koje potrošač treba platiti, razdoblja i uvjete koji se odnose na plaćanje tih iznosa, raščlambu svake otplate u kojoj se navodi amortizacija glavnice, kamatu izračunatu na temelju kamatne stope te, ako postoje, sve dodatne troškove i druge informacije propisane podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona.

(6) Informacije navedene u SECCI-u odnosno ESIS-u moraju biti međusobno usklađene te jasno čitljive pri čemu su vjerovnik i kreditni posrednik dužni voditi računa o tehničkim ograničenjima medija na kojem su prikazane.

(7) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su informacije koje navode u SECCI-u odnosno ESIS-u prikazati na odgovarajući i prikladan način na različitim kanalima, uzimajući u obzir interoperabilnost.

(8) Sve dodatne informacije koje bi vjerovnik i kreditni posrednik dodatno mogli pružiti potrošaču ili su ih obvezni pružiti potrošaču, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su prikazati jasno, čitljivo i dati u zasebnom dokumentu koji se može priložiti SECCI-u odnosno ESIS-u.

(9) U slučaju komunikacije putem telefona vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču pružiti informacije iz članka 20. stavka 1. ili članka 22. stavka 1. točaka 3. do 6. ovoga Zakona i bez odgađanja nakon sklapanja ugovora o kreditu dostaviti potrošaču SECCI odnosno ESIS na trajnom mediju.

(10) Vjerovnik i kreditni posrednik, dužni su, pored SECCI-a odnosno ESIS-a, potrošaču na njegov zahtjev, bez naknade dati primjerak nacrta ugovora o kreditu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, pod uvjetom da je vjerovnik u trenutku podnošenja tog zahtjeva voljan nastaviti sa sklapanjem ugovora o kreditu s potrošačem.

(11) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su na zahtjev, bez naknade, svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce i prije sklapanja ugovora o kreditu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju dati nacrt ugovora o kreditu.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na kreditnog posrednika u pomoćnoj ulozi.

(13) Stavkom 12. ovoga članka ne dovodi se u pitanje obveza vjerovnika ili kreditnog posrednika da osigura da potrošač primi informacije prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu iz ovoga članka.

Dodatni zahtjevi vezani uz pružanje informacija prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 19.

(1) Ako je od trenutka pružanja informacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona do trenutka sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu ili prihvata obvezujuće ponude prošlo manje od jednog dana, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču poslati obavijest o mogućnosti odustanka od ugovora o potrošačkom kreditu i o postupku koji se pritom primjenjuje u skladu s člankom 46. ovoga Zakona.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su dostaviti potrošaču obavijest iz stavka 1. ovoga članka na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o potrošačkom kreditu u roku od jednog do sedam dana nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu odnosno prihvata obvezujuće ponude.

Sadržaj SECCI-a

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 20.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u prvom dijelu SECCI-a na uočljiv način na jednoj stranici navesti sljedeće informacije:

1. naziv vjerovnika i ako postoji ime i prezime odnosno naziv uključenog kreditnog posrednika

2. ukupni iznos kredita

3. trajanje ugovora o potrošačkom kreditu

4. kamatnu stopu ili sve kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope

5. EKS i ukupni iznos koji potrošač treba platiti

6. naziv robe ili usluge i njihovu maloprodajnu cijenu za gotov novac u slučaju potrošačkog kredita u obliku odgode plaćanja za specifičnu robu ili uslugu ili u slučaju povezanih ugovora o potrošačkom kreditu

7. stopu zateznih kamata koja se primjenjuje pri zakašnjelim uplatama i mjere za njezinu prilagodbu te sve naknade koje se moraju platiti u slučaju neispunjavanja obveze plaćanja

8. iznos obroka ili anuiteta, broj i učestalost uplata koje je potrošač dužan izvršiti te, kada je to primjereno, redoslijed korištenja tih uplata za plaćanje različitih nepodmirenih obveza koje se naplaćuju po različitim kamatnim stopama

9. upozorenje na posljedice izostalih ili zakašnjelih plaćanja

10. postojanje ili nepostojanje prava na odustanak od ugovora o potrošačkom kreditu te rok za odustanak

11. postojanje prava na prijevremenu otplatu iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona, postupak prijevremene otplate i informacije o pravu vjerovnika na naknadu

l2. adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte vjerovnika i uključenog kreditnog posrednika.

(2) Ako vjerovnik i kreditni posrednik ne mogu uočljivo prikazati u prvom dijelu SECCI-a na jednoj stranici sve informacije iz stavka 1. ovoga članka dužni su u prvom dijelu SECCI-a na najviše dvije stranice prikazati informacije iz stavka 1. ovoga članka pri čemu su informacije iz stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga članka dužni prikazati na prvoj stranici SECCI-a.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u SECCI-u, nakon informacija iz stavka 1. ovoga članka, prikazati i jasno odvojiti i sljedeće informacije:

1. vrstu potrošačkog kredita

2. uvjete kojima je uređeno povlačenje tranše

3. ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope, uvjete kojima je uređena primjena svake kamatne stope i, ako je dostupna, bilo koju referentnu vrijednost koja se primjenjuje na svaku početnu kamatnu stopu te razdoblja, uvjete i postupke promjene svake kamatne stope na način uređen člankom 38. ovoga Zakona te, ako postoje, pogodnosti kojima se utječe na ukupne troškove kredita za potrošača uključujući i iznos postotnih bodova kojima se utječe na visinu kamatne stope

4. ako su ugovorom o potrošačkom kreditu predviđeni različiti načini povlačenja tranše s različitim naknadama ili kamatnim stopama te ako vjerovnik primjenjuje pretpostavku da je iznos potrošačkog kredita povučen na najraniji datum utvrđen ugovorom o potrošačkom kreditu, napomenu da drukčiji mehanizmi povlačenja tranše za relevantnu vrstu ugovora o potrošačkom kreditu mogu dovesti do višeg EKS-a

5. ako se plaća, naknadu za vođenje jednog ili više obveznih računa na kojima su vidljive i transakcije uplata i povlačenja tranši, naknadu za upotrebu određenog sredstva plaćanja i za transakcije uplata i povlačenja tranši, svaku drugu naknadu koja proizlazi iz ugovora o potrošačkom kreditu i uvjete prema kojima se te naknade mogu mijenjati

6. reprezentativni primjer EKS-a i ukupnog iznosa koji potrošač treba platiti, koji se odnosi na sve pretpostavke primijenjene u izračunu te stope, a ako je potrošač obavijestio vjerovnika o jednoj ili više sastavnica pod kojima bi želio sklopiti ugovor o potrošačkom kreditu, kao što su trajanje ugovora o potrošačkom kreditu i ukupni iznos kredita, vjerovnik te sastavnice uzima u obzir

7. ako se plaća naknada javnom bilježniku, sve troškove koje je potrošač dužan platiti javnom bilježniku pri sklapanju ugovora o potrošačkom kreditu

8. u slučaju da postoji, obvezu sklapanja ugovora o dodatnim uslugama uz ugovor o potrošačkom kreditu ako je sklapanje takvog ugovora o dodatnim uslugama obvezno da bi se kredit dobio ili da bi se dobio pod uvjetima koji se nude na tržištu

9. ako se zahtijevaju, vrstu instrumenata osiguranja

10. informaciju o pravu vjerovnika na naknadu u slučaju prijevremene otplate iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona, te transparentno i razumljivo objašnjenje kako se izračunava naknada koju potrošač treba platiti vjerovniku

11. pravo potrošača na to da ga se odmah i bez naknade obavijesti, na temelju članka 31. stavka 2. ovoga Zakona, o rezultatima uvida u kreditni registar koji je proveden u svrhu procjene kreditne sposobnosti potrošača

12. pravo potrošača, iz članka 18. stavka 10. ovoga Zakona, da mu se na zahtjev i bez naknade dostavi primjerak nacrta ugovora o potrošačkom kreditu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, pod uvjetom da je vjerovnik u trenutku podnošenja tog zahtjeva voljan nastaviti sa sklapanjem ugovora o potrošačkom kreditu s potrošačem

13. ako je primijenjena automatizirana obrada osobnih podataka, napomenu da je cijena personalizirana na temelju automatizirane obrade, uključujući izradu profila

14. ako su informacije prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu obvezujuće za vjerovnika, razdoblje tijekom kojeg su te informacije obvezujuće

15. mogućnost korištenja mehanizma prigovora, izvansudskog rješavanja sporova i obeštećenja za potrošače i metode pristupa tom mehanizmu

16. upozorenje i objašnjenje pravnih i financijskih posljedica nepoštovanja drugih obveza povezanih s određenim ugovorom o potrošačkom kreditu

17. plan otplate koji sadržava sve uplate i otplate za vrijeme trajanja ugovora o potrošačkom kreditu, uključujući uplate i otplate za sve dodatne usluge povezane s ugovorom o potrošačkom kreditu koje se ugovaraju istodobno, pri čemu se uplate i otplate, u slučaju da se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope, temelje na razumnim povećanjima kamatne stope.

(4) Kod ugovora o potrošačkom kreditu prema kojemu uplate koje izvršava potrošač ne rezultiraju trenutačnom odgovarajućom otplatom ukupnog iznosa kredita, već se koriste za stvaranje glavnice kredita tijekom razdoblja i prema uvjetima utvrđenima ugovorom o potrošačkom kreditu ili dodatnim ugovorom, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su osigurati da informacije koje se pružaju prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu sadržavaju jasnu i sažetu izjavu da se takvim ugovorom o potrošačkom kreditu ne osigurava otplata ukupnog iznosa iskorištenog potrošačkog kredita prema ugovoru o potrošačkom kreditu, osim ako se izričito ne pruži takvo osiguranje naplate.

(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj i oblik SECCI-a kao i način i postupak pružanja potrošaču informacija prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu.

(6) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donosi pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj i oblik SECCI-a te način i postupak pružanja potrošaču informacija prije sklapanja ugovora o financijskom leasingu.

Dodatni zahtjevi vezani uz pružanje informacija prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 21.

(1) Ako se potrošaču dostavi ponuda za sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu koja je obvezujuća za vjerovnika, vjerovnik je dužan dostaviti ju na papiru ili nekom drugom trajnom mediju i priložiti ESIS-u ako:

1. potrošaču prethodno nije bio pružen ESIS ili

2. ako se značajke ponude razlikuju od informacija iz prethodno pruženog ESIS-a .

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, procjenu njihovih učinaka i donošenje informirane odluke.

(3) Rok iz stavka 2. ovoga članka predstavlja razdoblje razmatranja prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u kojem razdoblju je ponuda obvezujuća za vjerovnika, a potrošač za vrijeme razdoblja razmatranja može u bilo koje doba prihvatiti ponudu.

Sadržaj ESIS-a

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 22.

(1) Personalizirane informacije koje su vjerovnik i kreditni posrednik dužni dati potrošaču u obliku ESIS-a sadržavaju:

1. uvodni tekst koji uključuje informacije o potrošaču, datumu izrade ESIS-a, ako su informacije prije sklapanja ugovora obvezujuće za vjerovnika, razdoblje tijekom kojeg su te informacije obvezujuće, roku i uvjetima važenja informacija

2. naziv i adresu vjerovnika odnosno naziv uključenog kreditnog posrednika

3. glavna obilježja stambenog potrošačkog kredita i to:

a) ukupni iznos kredita i valutu stambenog potrošačkog kredita

b) trajanje ugovora o stambenog potrošačkog kredita

c) vrstu stambenog potrošačkog kredita

d) kamatnu stopu ili sve kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope zajedno s, ako postoje, pogodnostima kojima se utječe na ukupne troškove kredita za potrošača uključujući i iznos postotnih bodova kojima se utječe na visinu kamatne stope

e) stopu zateznih kamata koja se primjenjuje pri zakašnjelim uplatama i mjere za njezinu prilagodbu

f) ukupni iznos koji potrošač treba platiti

g) ako se zahtijeva, vrstu i vrijednost instrumenta osiguranja

4. EKS i pretpostavke korištene za izračun te stope te, u slučaju da je to potrebno, primjer izračuna porasta EKS-a u slučaju porasta kamatne stope, kamatnu stopu te ostale troškove i naknade koji čine sastavne dijelove za izračun EKS-a i ako postoje, upozorenja na troškove koje je potrošač dužan platiti, a koji se ne uključuju u izračun EKS-a jer nisu poznati vjerovniku u trenutku izračuna

5. broj i učestalost uplata koje je potrošač dužan izvršiti

6. iznos obroka ili anuiteta koje je potrošač dužan platiti i, u slučaju da je to potrebno, upozorenja za potrošača povezana s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope i gubitkom dohotka s primjerima njihova utjecaja na moguće povećanje ili smanjenje iznosa obroka ili anuiteta i preostalog iznosa glavnice stambenog potrošačkog kredita te tečaj koji se koristi za izračun otplate iz valute stambenog potrošačkog kredita u nacionalnu valutu potrošača

7. otplatni plan

8. u slučaju da postoji, obvezu sklapanja ugovora o dodatnoj usluzi uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu ako je sklapanje takvog ugovora o dodatnoj usluzi obvezno da bi se stambeni potrošački kredit dobio ili da bi se dobio po tržišnim uvjetima, zajedno s informacijama o trajanju takve obveze i troškovima koji su s njom povezani

9. obveza sklapanja ugovora o dodatnoj usluzi uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu ako je sklapanje takvog ugovora o dodatnoj usluzi obvezno da bi se stambeni potrošački kredit dobio ili da bi se dobio po tržišnim uvjetima

10. postojanje prava na prijevremenu otplatu, postupak prijevremene otplate i informacije o pravu vjerovnika na naknadu

11. dodatna mogućnost za potrošača poveza s određenim dodatnim obilježjem u vezi s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu uključujući okolnost pod kojom se potrošač određenim obilježjem može koristiti kao i uvjet, pravo i obvezu povezanu s korištenjem tog obilježja

12. ostala prava potrošača povezana s određenim ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu uključujući postojanje prava na odustanak, pravo na razdoblje razmatranja prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu te, ako je primjenjivo, druga prava zajedno s uvjetima i postupcima koje je potrebno ispuniti za korištenje tih prava

13. adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte vjerovnika za slanje prigovora, mogućnost korištenja mehanizma izvansudskog rješavanja sporova i obeštećenja za potrošače kao i metode pristupa tom mehanizmu te naziv tijela nadležnog za izvansudsko rješavanje sporova

14. upozorenje i objašnjenje pravnih i financijskih posljedica nepoštovanja drugih obveza povezanih s određenim ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu

15. dodatne informacije potrošaču:

a) o pravu primjenjivom na ugovor o stambenom potrošačkom kreditu i nadležnom sudu

b) o jeziku kojim se vjerovnik namjerava koristiti za komunikaciju s potrošačem

c) o pravo potrošača, da mu se na zahtjev i bez naknade dostavi primjerak nacrta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju,

d) o pravu da nacrt ugovora o stambenom potrošačkom kreditu zatraže sudužnik, založni dužnik i jamac te

e) popis svih članaka iz općih uvjeta poslovanja koji su važni za sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

16. naziv i adresu nadležnog tijela.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u informaciju iz stavka 1. točke 4. ovoga članka uključiti i uvjete kojima je uređena primjena kamatne stope i, ako je primjenjivo, referentnu vrijednost koja se primjenjuje, razdoblje, uvjete i postupke promjene kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope te navesti informacije za sve stope koje se primjenjuju.

(3) Vjerovnik i krediti posrednik dužni su u informaciji iz stavka 1. točke 6. ovoga članka u slučaju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu s odgodom plaćanja dati informaciju kako i kada se odgođena kamata dodaje glavnici stambenog potrošačkog kredita kao gotovinski iznos te koje su posljedice za potrošača u odnosu na njegov preostali dug.

(4) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj i oblik ESIS-a kao i način i postupak pružanja potrošaču informacija prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

Pružanje odgovarajućih objašnjenja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 23.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču, prije sklapanja ugovora o kreditu i bez naknade, pružiti odgovarajuća objašnjenja o predloženom ugovoru o kreditu, kao i o svakoj dodatnoj usluzi, kojima se potrošaču omogućuje da procijeni jesu li predloženi ugovor o kreditu i dodatna usluga prilagođeni njegovim potrebama i njegovoj financijskoj situaciji.

(2) Objašnjenja iz stavka 1. ovoga članka uključuju sljedeće:

1. u slučaju potrošačkog kreditiranja, informacije iz članaka 18. i 20. ovoga Zakona, uključujući i informacije iz podzakonskog propisa iz članka 20. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona i ako informacije pruža kreditni posrednik informacije iz članka 25. ovoga Zakona

2. u slučaju stambenog potrošačkog kreditiranja, informacije iz članaka 18. i 22. ovoga Zakona, uključujući i informacije iz podzakonskog propisa iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona i ako informacije pruža kreditni posrednik informacije iz članka 25. ovoga Zakona  

3. osnovna obilježja predloženog ugovora o kreditu ili predložene dodatne usluge

4. konkretne učinke koje predloženi ugovor o kreditu ili predložena dodatna usluga mogu imati na potrošača, uključujući posljedice neispunjavanja obveze plaćanja ili zakašnjelog plaćanja od strane potrošača

5. ako se dodatna usluga nudi zajedno s ugovorom o kreditu, informacije o tome može li se svaka pojedinačna usluga otkazati zasebno te koje posljedice mogu iz toga proizaći za potrošača ako to učini.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik ne smiju se pri pojašnjenju odredbi iz stavka 1. ovoga članka ograničiti na ponavljanje informacija iz članaka 18., 20. i 22. ovoga Zakona.

Personalizirana ponuda na temelju automatizirane obrade

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 24.

Ako se potrošaču nudi personalizirana ponuda koja se temelji na automatiziranoj obradi osobnih podataka, pored obveza iz Uredbe (EU) 2016/679, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su i na jasan i razumljiv način obavijestiti potrošača o tome.

Posebne obveze kreditnog posrednika prema potrošaču

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 25.

(1) Pored obveza iz ovoga Zakona kojima se uređuje informiranje potrošača, kreditni posrednik dužan je kada pruža usluge kreditnog posredovanja:

1. u oglašavanju ili dokumentu namijenjenom potrošaču navesti djelokrug svo jih ovlasti, a posebice pruža li usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju isključivo za jednog ili više vjerovnika ili kao neovisni kreditni posrednik, a ako pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju navesti je li nevezan ili vezan za jednog ili više vjerovnika te naziv vjerovnika za kojeg je vezan

2. priopćiti vjerovniku svaku naknadu iz stavka 2. ovoga članka u svrhu izračuna EKS-a.

(2) Kreditni posrednik dužan je prije pružanja bilo koje od usluga kreditnog posredovanja, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, pravodobno potrošaču pružiti sljedeće informacije :

1. tvrtku i sjedište odnosno ime i prezime te adresu kreditnog posrednika

2. naziv registra kreditnih posrednika u koji je upisan, a koji vodi nadležno tijelo, registarski broj upisa te način provjere tog upisa

3. pruža li savjetodavne usluge pri čemu može navesti da je neovisan ako ispunjava uvjet iz članka 27. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona

4. ako se naplaćuje, naknadu koju je potrošač dužan platiti kreditnom posredniku za njegove usluge ili, ako to nije moguće, metodu izračuna naknade a ako od vjerovnika ili treće strane prima proviziju, objašnjenje hoće li se za iznos te provizije djelomično ili u potpunosti umanjiti iznos naknade

5. postupak kojim se potrošaču ili drugoj zainteresiranoj strani omogućuje podnošenje prigovora kreditnom posredniku odnosno vjerovniku za kojeg je kreditni posrednik vezan te moguće načine izvansudskog rješavanja sporova  

6. iznos provizije ili drugih poticaja koje se vjerovnik ili treća strana obvezala platiti kreditnom posredniku za njegove usluge vezane uz ugovor kreditu, a ako iznos nije poznat u trenutku pružanja informacija, kreditni posrednik dužan je obavijestiti potrošača da će iznos biti naveden naknadno, u sklopu SECCI-a odnosno ESIS-a i

7. ako pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, informaciju je li nevezan ili je vezan za jednog ili više vjerovnika te naziv vjerovnika za kojeg je vezan.

(3) Kreditni posrednik dužan je prije sklapanja ugovora o kreditu ugovoriti s potrošačem na papiru ili nekom drugom trajnom mediju svaku naknadu iz stavka 2. točke 4. ovoga članka.

(4) Nevezani kreditni posrednik, a koji prima proviziju od jednog ili više vjerovnika, dužan je na zahtjev potrošača pružiti informacije o visinama provizija koje su mu dužni platiti različiti vjerovnici čije ugovore o stambenom potrošačkom kreditu nudi potrošaču te je dužan obavijestiti potrošača da ima pravo zatražiti takvu informaciju.

GLAVA IV.

PRAKSE VEZANJA I OBJEDINJAVANJA TE SAVJETODAVNE USLUGE

Praksa vezanja i objedinjavanja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 26.

(1) Vjerovnik ne smije provoditi praksu vezanja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vjerovnik može tražiti od potrošača da ima odgovarajuću policu osiguranja povezanu s ugovorom o kreditu, vodeći računa o proporcionalnosti.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, vjerovnik je dužan prihvatiti policu osiguranja od društva za osiguranje koje se razlikuje od društva za osiguranje čije police uobičajeno prihvaća ako takva polica osiguranja ima razinu osiguranja istovjetnu onoj koju je predložio vjerovnik, pri čemu vjerovnik ne smije izmijeniti uvjete kredita ponuđenog potrošaču.

(4) Kod ponude ili sklapanja police osiguranja povezane s ugovorom o potrošačkom kreditu, društvo za osiguranje ne smije koristiti osobne podatke o dijagnozama onkoloških bolesti potrošača nakon što protekne 10 godina od završetka njihova liječenja.

(5) Vjerovnik i društvo za osiguranje dužni su, prije sklapanja police osiguranja povezane s ugovorom o kreditu, omogućiti potrošaču najmanje tri dana za usporedbu ponuda osiguranja povezanih s ugovorom o kreditu, bez izmjene tih ponuda, te ga o tome obavijestiti.

(6) Društvo za osiguranje može sklopiti policu osiguranja s potrošačem prije isteka razdoblja iz stavka 5. ovoga članka ako to potrošač izričito zatraži.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odobravanje stambenog potrošačkog kredita od strane stambenih štedionica stambenim štedišama na način uređen zakonom kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje ne smatra se praksom vezanja u smislu ovoga Zakona.

(8) Vjerovnik može provoditi praksu objedinjavanja.

Savjetodavne usluge

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 27.

(1) Savjetodavne usluge smije pružati isključivo:

1. vjerovnik iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke

2. vjerovnik iz članka 63. stavka 2. točke 1. i točaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona

3. vjerovnik iz članka 64. stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga Zakona

4. kreditni posrednik iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke

5. kreditni posrednik iz članka 65. stavka 2. točke 1. i točaka 3. do 5. ovoga Zakona

6. kreditni posrednik iz članka 66. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona te kreditni posrednik iz članka 66. stavka 1. točke 2. i stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka smiju pružati samo savjetodavne usluge vezane uz uslugu potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno usluge kreditnog posredovanja koju su ovlaštene pružati.

(3) Savjetodavne usluge ne smije pružati kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošača u postupku odobravanja kredita, odnosno kreditnog posredovanja, izričito obavijestiti jesu li mu osigurane ili mu se mogu osigurati savjetodavne usluge.

(5) Prije pružanja savjetodavnih usluga ili prije sklapanja ugovora o pružanju savjetodavnih usluga, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao, pružiti:

1. informaciju o tome hoće li se preporuka temeljiti na razmatranju isključivo vlastitog izbora proizvoda u skladu sa stavkom 7. točkom 3. ovoga članka ili na širokoj ponudi proizvoda s cijelog tržišta iz stavka 8. ovoga članka

2. ako se naknada naplaćuje, informaciju o iznosu naknade koju je potrošač dužan platiti za savjetodavne usluge ili ako se taj iznos u trenutku pružanja informacija ne može utvrditi, metodu koja se primjenjuje za izračun te naknade.

(6) Vjerovnik i kreditni posredniku dužni su informacije iz stavka 5. ovoga članka pružiti potrošaču na način da su jasno čitljive, a mogu se potrošaču pružiti u obliku dodatnih informacija prije sklapanja ugovora o kreditu prikazanih u zasebnom dokumentu koji se prilaže SECCI-u odnosno ESIS-u.

(7) Pri pružanju savjetodavnih usluga vjerovnik i kreditni posrednik dužni su:

1. pribaviti potrebne informacije o osobnoj i financijskoj situaciji potrošača, njegovim potrebama i ciljevima, a kako bi mogli preporučiti potrošaču odgovarajući ugovor o kreditu

2. procijeniti financijsku situaciju i potrebe potrošača na temelju informacija iz točke 1. ovoga stavka koje moraju biti ažurirane u trenutku procjene i pritom uzeti u obzir razumne pretpostavke o rizicima u pogledu financijske situacije potrošača tijekom trajanja preporučenog ugovora o kreditu

3. razmotriti dovoljno velik broj ugovora o kreditu iz svoje ponude i preporučiti jedan ili više prikladnih ugovora o kreditu koji odgovaraju potrebama, financijskoj situaciji i osobnim okolnostima potrošača

4. postupati u najboljem interesu potrošača u skladu s ovim stavkom i stavkom 8. ovoga članka

5. dati potrošaču podatke o pruženoj preporuci na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naznačen u ugovoru o pružanju savjetodavnih usluga.

(8) Iznimno od stavka 7. točke 3. ovoga članka, nevezani kreditni posrednik dužan je pri pružanju savjetodavnih usluga razmotriti dovoljno velik broj ugovora o stambenom potrošačkom kreditu dostupnih na tržištu i preporučiti jedan ili više prikladnih ugovora o stambenom potrošačkom kreditu koji su dostupni na tržištu, a odgovaraju potrebama, financijskoj situaciji i osobnim okolnostima potrošača.

(9) Pri pružanju savjetodavnih usluga vjerovnik i kreditni posrednik dužni su razlikovati pojmove „savjet“ i „savjetnik“ od pojmova „neovisan savjet“ i „neovisan savjetnik“.

(10) Vjerovnik i kreditni posrednik koji pružaju savjetodavne usluge mogu upotrebljavati pojmove „neovisan savjet” ili „neovisan savjetnik” ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. vjerovnik ili kreditni posrednik razmatra dovoljno velik broj ugovora o kreditu dostupnih na tržištu i

2. vjerovnik u stambenom potrošačkom kreditiranju ili kreditni posrednik ne smije dobiti naknadu za savjetodavne usluge od jednog ili više vjerovnika ako broj razmatranih vjerovnika ne predstavlja većinu na tržištu.

(11) Vjerovnik i kreditni posrednik koji pružaju savjetodavne usluge dužni su, u slučaju da ugovor o kreditu može dovesti do specifičnog rizika za potrošača s obzirom na njegovu financijsku situaciju, o tome upozoriti potrošača.

(12) Pružanje savjetodavnih usluga na temelju ovoga članka ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo potrošača na dobivanje informacija u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, kao ni pravo na pružanje usluga koje potrošaču pomažu u razumijevanju vlastitih financijskih potreba i vrsta proizvoda koji bi te potrebe vjerojatno zadovoljili.

GLAVA V.

PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI I PRISTUP KREDITNIM REGISTRIMA

Obveza procjene kreditne sposobnosti potrošača

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 28.

(1) Vjerovnik je dužan prije sklapanja ugovora o kreditu detaljno procijeniti kreditnu sposobnost potrošača.

(2) Za potrebe procjene kreditne sposobnosti, vjerovnik je dužan jasno i neposredno navesti informacije i dokumentaciju koju je moguće neovisno provjeriti, a koje je potrošač dužan dostaviti te rok za dostavu tih informacija .

(3) Zahtjev za dostavu informacija iz stavka 2. ovoga članka mora biti razmjeran i ograničen na informacije potrebne za procjenu kreditne sposobnosti potrošača pri čemu vjerovnik može zatražiti dodatna pojašnjenja dostavljenih informacija.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su najkasnije pri zaprimanju zahtjeva za odobrenje kredita upozoriti potrošača u pisanom obliku da neće odobriti kredit ako vjerovnik ne može obaviti procjenu njegove kreditne sposobnosti zato što potrošač ne želi pružiti informacije ili dokumentaciju potrebnu za procjenu njegove kreditne sposobnosti .

(5) Vjerovnik je dužan procjenu kreditne sposobnosti provesti u interesu potrošača, kako bi se spriječilo neodgovorno kreditiranje i prezaduženost potrošača, te je pritom dužan na odgovarajući način uzeti u obzir čimbenike relevantne za procjenu vjerojatnosti da će potrošač ispuniti obveze iz ugovora o kreditu.

(6) Kreditni posrednik dužan je potrebne informacije pribavljene od potrošača bez odgađanja dostaviti vjerovniku u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 kako bi se mogla provesti procjena kreditne sposobnosti.

(7) Vjerovnik je dužan procjenu kreditne sposobnosti provesti na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima i rashodima potrošača i drugim financijskim te ekonomskim okolnostima koje su nužne i proporcionalne prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita za potrošača te mogu obuhvaćati dokaze o prihodima ili drugim izvorima sredstava za otplatu, informacije o financijskoj imovini i obvezama ili informacije o drugim financijskim obvezama.

(8) Informacije iz stavka 7. ovoga članka ne uključuju posebne kategorije podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679.

(9) Informacije iz stavka 7. ovoga članka vjerovnik je dužan prikupiti iz relevantnih unutarnjih ili vanjskih izvora, uključujući i od potrošača i ovisno o slučaju na temelju uvida u kreditni registar iz članka 32. ovoga Zakona, pri čemu vjerovnik procjenu kreditne sposobnosti ne smije temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti potrošača.

(10) Informacije dobivene u skladu sa stavkom 7. ovoga članka moraju se primjereno provjeriti, prema potrebi pozivanjem na dokumentaciju koja se može neovisno provjeriti.

(11) Društvene mreže ne smatraju se vanjskim izvorom podataka za potrebe ovoga Zakona i vjerovnik ih ne smije koristiti u svrhu procjene kreditne sposobnosti.

(12) Vjerovnik je dužan uspostaviti, ažurirati, dokumentirati i primjenjivati postupke za procjenu kreditne sposobnosti te dokumentirati i čuvati informacije iz stavaka 7., 9. i 10. ovoga članka.

(13) Ako zahtjev za kredit zajednički podnosi više potrošača, vjerovnik je dužan provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju zajedničke sposobnosti otplate svih potrošača.

(14) Kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, vjerovnik ne smije procjenu kreditne sposobnosti pretežito temeljiti na činjenici da je vrijednost stambene nekretnine veća od ukupnog iznosa kredita ili na pretpostavci da će vrijednost stambene nekretnine rasti, osim ako je namjena ugovora o stambenom potrošačkom kreditu izgradnja ili obnova stambene nekretnine.

(15) Vjerovnik smije s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu samo ako rezultat procjene kreditne sposobnosti pokazuje kako je vjerojatno da će potrošač obveze koje proizlaze iz ugovora o kreditu ispuniti na način određen tim ugovorom, uzimajući u obzir relevantne čimbenike iz stavka 5. ovoga članka.

(16) Nakon sklapanja ugovora o kreditu, vjerovnik ne smije naknadno otkazati ili izmijeniti taj ugovor o kreditu na štetu potrošača i to na temelju toga što je vjerovnik netočno proveo procjenu kreditne sposobnosti.

(17) Stavak 16. ovoga članka ne primjenjuje se ako vjerovnik dokaže da je potrošač namjerno uskratio ili krivotvorio informacije iz stavaka 4.do 8. ovoga članka.

(18) Vjerovnik ne smije raskinuti ugovor o kreditu zbog dostave nepotpune informacije od strane potrošača prije sklapanja ugovora o kreditu.

(19) Vjerovnik je dužan kreditnu sposobnost potrošača pratiti kontinuirano tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa, a ako se ugovorne strane nakon sklapanja ugovora o kreditu dogovore o promjeni ukupnog iznosa kredita dužan je bez iznimke ponovno procijeniti kreditnu sposobnost na temelju ažuriranih informacija prije nego što odobri bilo kakvo znatnije povećanje ukupnog iznosa kredita osim ako je kod stambenog potrošačkog kredita dodatni kredit bio predviđen i uključen u izvornu procjenu kreditne sposobnosti.

(20) Korištenje osobnih podataka u postupku procjene kreditne sposobnosti potrošača iz ovoga članka ne smatra se postupanjem koje je protivno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(21) Hrvatska narodna banka odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, svaki u svojoj nadležnosti, donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve vezane uz provođenje procesa procjene kreditne sposobnosti iz ovoga članka.  

Procjena vrijednosti stambene nekretnine

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 29.

(1) Vjerovnik je dužan osigurati da se procjena vrijednosti stambene nekretnine provodi u skladu s propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.

(2) Procjenitelj koji vrši procjenu vrijednosti stambene nekretnine mora biti stručno osposobljen i neovisan o postupku odobravanja stambenog potrošačkog kredita kako bi izvršio nepristranu i objektivnu procjenu.

(3) Vjerovnik je dužan pohraniti procjenu vrijednosti stambene nekretnine na trajnom mediju i o njoj voditi evidenciju.

(4) Državni zavod za statistiku osigurava odgovarajuće statističko praćenje podataka s tržišta stambenih nekretnina u Republici Hrvatskoj te prema potrebi razvija specifične indekse cijena koje javno objavljuje.

(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje minimalni sadržaj evidencije vjerovnika o nekretninama iz područja primjene ovoga Zakona.

Procjena kreditne sposobnosti koja uključuje primjenu automatizirane obrade osobnih podataka

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 30.

(1) Ako procjena kreditne sposobnosti uključuje primjenu automatizirane obrade osobnih podataka , vjerovnik je dužan potrošača o tome obavijestiti kao i o pravu potrošača na ljudsku procjenu u okviru koje ima pravo:

1. zatražiti i dobiti od vjerovnika jasno i razumljivo objašnjenje o procjeni svoje kreditne sposobnosti, uključujući objašnjenje o logici i rizicima uključenima u automatiziranu obradu osobnih podataka, kao i o njezinu značaju i učincima na odluku

2. izraziti svoje stajalište vjerovniku i

3. zatražiti preispitivanje procjene svoje kreditne sposobnosti i odluke o odobravanju kredita od strane vjerovnika.

(2) U slučaju odbijanja zahtjeva za kredit na temelju procjene kreditne sposobnosti , vjerovnik je dužan bez odgode obavijestiti potrošača o odbijanju zahtjeva i, ovisno o slučaju, uputiti ga na dostupne usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vjerovnik je dužan obavijestiti potrošača da se procjena kreditne sposobnosti temelji na automatiziranoj obradi osobnih podataka te o pravu potrošača na ljudsku procjenu i postupak osporavanja odluke.

Procjena kreditne sposobnosti na temelju uvida u kreditni registar

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 31.

(1) Vjerovnik je dužan unaprijed, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, obavijestiti potrošača da će izvršiti uvid u kreditni registar, u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(2) Ako se zahtjev za kredit odbije na temelju podataka iz dostupnog kreditnog registra, vjerovnik je dužan bez odgode i bez naknade na papiru ili nekom drugom trajnom mediju obavijestiti potrošača o tim informacijama i o pojedinostima kreditnog registra iz kojeg je pribavio informacije, kao i o kategorijama podataka koji su uzeti u obzir.  

Pristup kreditnim registrima

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 32.

(1) Voditelj kreditnog registra dužan je vjerovniku pružiti informacije kojima raspolaže, a koje su mu potrebne radi procjene kreditne sposobnosti, odnosno praćenja ispunjenja kreditne obveze iz ugovora o kreditu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, voditelj kreditnog registra može uvjetovati pružanje informacija iz stavka 1. ovoga članka primjenom načela uzajamnosti.

(3) Ako se kredit odobrava u drugoj državi članici, vjerovniku iz države članice voditelj kreditnog registra dužan je omogućiti pristup podacima iz dostupnog privatnog ili javnog kreditnog registra za procjenu kreditne sposobnosti potrošača, pod jednakim uvjetima kao i vjerovniku iz Republike Hrvatske.

(4) Voditelj kreditnog registra dužan je osigurati da pristup kreditnom registru koji se upotrebljava za procjenu kreditne sposobnosti potrošača ima samo vjerovnik koji je pod nadzorom nacionalnog nadležnog tijela i koji u potpunosti posluje u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(5) Voditelj kreditnog registra dužan je osigurati da kreditni registar sadrži najmanje identifikacijske podatke klijenta ime i prezime/naziv, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta i to vrsta obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost obroka odnosno anuiteta, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju.

(6) Vjerovnik i kreditni posrednik ne smiju obrađivati posebne kategorije podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 kao ni osobne podatke obrađene s društvenih mreža koji mogu biti sadržani u kreditnom registru.

(7) Za potrebe ugovora o kreditu voditelj kreditnog registra dužan je uspostaviti postupke kojima se osigurava da su informacije sadržane u njegovom kreditnom registru ažurirane i točne.

(8) Vjerovnik koji dostavi podatak o neispunjenju obveze u kreditni registar je dužan o tome u roku od 30 dana od dana unosa podataka u kreditni registar, obavijestiti potrošača na papiru ili nekom drugom trajnom mediju i njegovim pravima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(9) Voditelj kreditnog registra dužan je omogućiti potrošaču ulaganje pritužbe na sadržaj kreditnog registra, uključujući informacije koje se mogu dobiti od trećih strana kroz taj registar.

GLAVA VI.

UGOVOR O KREDITU

POGLAVLJE I.

OBLIK I SADRŽAJ UGOVORA O KREDITU

Oblik ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 33.

(1) Ugovor o kreditu i sve izmjene ugovora o kreditu moraju biti sastavljeni u pisanom obliku, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju.

(2) Ugovor o kreditu potpisuje se vlastoručnim potpisom ili uporabom kvalificiranog elektroničkog potpisa ako posebnim zakonom nije izričito određena uporaba vlastoručnog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastoručnog potpisa.

Informacije koje moraju biti uključene u ugovor o potrošačkom kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 34.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik u ugovoru o potrošačkom kreditu dužni su jasno, sažeto i točno navesti sljedeće informacije:

1. vrstu potrošačkog kredita

2. ime i prezime odnosno naziv, adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte ugovornih strana i ako postoji ime i prezime odnosno naziv i adresu uključenog kreditnog posrednika

3. ukupni iznos kredita uključujući valutu u kojoj je nominirana glavnica ili uz koju je vezana glavnica i vrstu tečaja po kojoj se obavlja isplata i naplata potrošačkog kredita te uvjete kojima je uređeno povlačenje tranše

4. trajanje ugovora o potrošačkom kreditu

5. naziv robe ili usluge i njihovu maloprodajnu cijenu za gotov novac u slučaju potrošačkog kredita u obliku odgode plaćanja za specifičnu robu ili usluge ili u slučaju povezanih ugovora o potrošačkom kreditu

6. kamatnu stopu ili sve kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope, uvjete kojima je uređena primjena svake kamatne stope i, ako je dostupna, bilo koju referentnu vrijednost koja se primjenjuje za svaku početnu kamatnu stopu te razdoblja, uvjete i postupke promjene svake kamatne stope na način uređen člankom 38. ovoga Zakona

7. EKS i ukupni iznos koji potrošač treba platiti, izračunat u trenutku sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, pri čemu treba navesti sve pretpostavke kojima se koristilo u izračunu te stope

8.  ako postoje, pogodnosti kojima se utječe na ukupne troškove kredita za potrošača uključujući i iznos postotnih bodova kojima se utječe na visinu kamatne stope

9. iznos obroka ili anuiteta, broj i učestalost uplata koje je potrošač dužan izvršiti te, kada je to primjereno, redoslijed korištenja tih uplata za plaćanje različitih nepodmirenih obveza koje se naplaćuju po različitim kamatnim stopama

10. kada je uključena amortizacija glavnice iz ugovora o potrošačkom kreditu s fiksnim trajanjem, upućivanje na pravo potrošača da dobije, na zahtjev i bez naknade, u bilo kojem trenutku trajanja ugovora o potrošačkom kreditu otplatni plan

11. ako treba platiti naknade i kamate bez amortizacije glavnice, informaciju o razdoblju i uvjetima plaćanja kamata i svih povezanih jednokratnih i višekratnih naknada

12. ako se plaća, naknadu za vođenje jednog ili više obveznih računa na kojima su vidljive i transakcije uplata i povlačenja tranši, naknadu za upotrebu određenog sredstva plaćanja i za transakcije uplata i povlačenja tranši, svaku drugu naknadu koja proizlazi iz ugovora o potrošačkom kreditu i uvjete prema kojima se te naknade mogu mijenjati

13. stopu zateznih kamata koja se primjenjuje pri zakašnjelim uplatama u trenutku sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, i mjere za njezinu prilagodbu

14. upozorenje na posljedice izostalih ili zakašnjelih plaćanja

15. ako se plaća naknada javnom bilježniku, izjavu o obvezi plaćanja naknada javnog bilježnika

16. ako se ugovaraju instrumenti osiguranja, ime i prezime, odnosno naziv jamca i druge vrste instrumenata osiguranja

17. postojanje ili nepostojanje prava na odustanak od ugovora o potrošačkom kreditu, rok za odustanak i drugi uvjeti kojima se uređuje ostvarivanje tog prava, uključujući trajni medij koji se upotrebljava za priopćavanje iz članka 46. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona, informacije koje se odnose na obvezu potrošača utvrđenu u članku 46. stavku 6. točki 2. ovoga Zakona da plati glavnicu nakon povlačenja tranše i kamate te iznos kamata koje treba platiti po danu

18. vrstu trajnog medija koji je potrošač odabrao i na kojem prima sljedeće:

a) podsjetnik o mogućnosti odustanka od ugovora o potrošačkom kreditu u slučaju iz članka 19. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

b) informacije o izmjeni ugovora o potrošačkom kreditu iz članka 39. ovoga Zakona

c) informacije o promjeni kamatne stope iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

d) ako se ugovara dopušteno prekoračenje, informacije vezane uz dopušteno prekoračenje iz članka 61. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona i

e) u slučaju ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, informacije o otkazivanju ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća iz članka 48. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona

f) obavijesti iz članka 52. ovoga Zakona

19. ako je sklopljen povezani ugovor o potrošačkom kreditu, informacije o pravima vezanima za odustanak od povezanog ugovora o potrošačkom kreditu iz članka 47. ovoga Zakona i uvjete za ostvarivanje tih prava

20. upućivanje na pravo na prijevremenu otplatu iz članka 49. i 50. ovoga Zakona, postupak prijevremene otplate i informacije o pravu vjerovnika na naknadu te transparentno i razumljivo objašnjenje kako se izračunava naknada koju potrošač treba platiti vjerovniku

21. postupak prilikom ostvarivanja prava na otkazivanje ugovora o potrošačkom kreditu

22. mogućnost korištenja mehanizma prigovora, izvansudskog rješavanja sporova i obeštećenja za potrošače i metode pristupa tom mehanizmu

23. ostale ugovorne uvjete i odredbe

24. naziv i adresu nadležnog tijela

25. relevantne kontaktne podatke pružatelja usluga savjetovanja o dugu i preporuku potrošaču da se obrati tim pružateljima u slučaju poteškoća s otplatom.

(2) Uz ugovor o potrošačkom kreditu iz stavka 1. ovoga članka kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem, vjerovnik odnosno kreditni posrednik dužan je potrošaču dati otplatni plan u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) U ugovoru o potrošačkom kreditu kod ugovaranja kamatne stope, vjerovnik je dužan izričito ugovoriti nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope, a nakon toga ugovorenu nominalnu kamatnu stopu može umanjiti za uključene pogodnosti.

(4) Ako tijekom trajanja ugovora o potrošačkom kreditu, potrošač da izjavu o promijeni informacije iz stavka 1. točke 2. ili 18. ovoga članka vjerovnik može postupati u skladu s tom informacijom bez potrebe sastavljanja dodatka ugovoru o potrošačkom kreditu.  

Informacije koje moraju biti uključene u ugovor o stambenom potrošačkom kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 35.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu dužni su jasno, sažeto i točno navesti sljedeće informacije:

1. vrstu stambenog potrošačkog kredita

2. ime i prezime odnosno naziv, adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte ugovornih strana te ako postoji, ime i prezime odnosno naziv i adresu uključenoga kreditnog posrednika

3. ukupni iznos kredita uključujući valutu u kojoj je nominirana glavnica ili uz koju je vezana glavnica i vrstu tečaja po kojoj se obavlja isplata i naplata stambenog potrošačkog kredita te uvjete kojima je uređeno povlačenje tranše

4. trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

5. kamatnu stopu ili sve kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope, uvjete kojima je uređena primjena svake kamatne stope i, ako je dostupna, bilo koju referentnu vrijednost koja se primjenjuje na svaku početnu kamatnu stopu te razdoblja, uvjete i postupke promjene svake kamatne stope na način uređen člankom 38. ovoga Zakona

6. EKS i ukupni iznos koji potrošač treba platiti, izračunat u trenutku sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, pri čemu treba navesti sve pretpostavke kojima se koristilo u izračunu te stope

7. ako postoje, pogodnosti kojima se utječe na ukupne troškove kredita za potrošača uključujući i iznos postotnih bodova kojima se utječe na visinu kamatne stope

8. iznos obroka ili anuiteta, broj i učestalost uplata koje je potrošač dužan izvršiti te, kada je to primjereno, redoslijed korištenja tih uplata za plaćanje različitih nepodmirenih obveza koje se naplaćuju po različitim kamatnim stopama

9. ako se plaća, naknadu za vođenje jednog ili više obveznih računa na kojima su vidljive i transakcije uplata i povlačenja tranši, naknadu za upotrebu određenog sredstva plaćanja i za transakcije uplata i povlačenja tranši, svaku drugu naknadu koja proizlazi iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu i uvjete prema kojima se ta naknada može mijenjati

10. stopu zateznih kamata koja se primjenjuje pri zakašnjelim uplatama u trenutku sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, i mjere za njezinu prilagodbu

11. upozorenje na posljedice izostalih ili zakašnjelih plaćanja

12. ako se plaća naknada javnom bilježniku, izjavu o obvezi plaćanja naknada javnog bilježnika

13. bitna obilježja i vrijednost instrumenata osiguranja, ime i prezime odnosno naziv založnog dužnika te ako postoji ime i prezime odnosno naziv jamca

14. informaciju o pravu na odustanak, rok za odustanak, i druge uvjete kojima se uređuje ostvarivanje tog prava, uključujući trajni medij koji se upotrebljava za priopćavanje iz članka 46. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona, informacije koje se odnose na obvezu potrošača utvrđenu u članku 46. stavku 6. točki 2. ovoga Zakona da plati glavnicu nakon povlačenja tranše i kamate te iznos kamata koje treba platiti po danu

15. vrstu trajnog medija koji je potrošač odabrao i na kojem prima sljedeće:

a) informacije o izmjeni ugovora o stambenom potrošačkom kreditu iz članka 39. ovoga Zakona

b) informacije o promjeni kamatne stope iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

c) obavijesti iz članka 52. ovoga Zakona

16. ako postoje, bitna obilježja dodatnih usluga koje su ugovorene zajedno s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu uz informaciju o pravu potrošača na odustanak od ugovora o dodatnoj usluzi , uvjete i posljedice istog te, ako postoje, moguće posljedice odustanka od ugovora o dodatnim uslugama

17. upućivanje na pravo na prijevremenu otplatu iz članaka 49. i 51. ovoga Zakona i postupak prijevremene otplate

18. postupak prilikom ostvarivanja prava na otkazivanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

19. ako postoje, uvjete za ostvarivanje prava potrošača iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona

20. pravo i uvjete za konverziju stambenog potrošačkog kredita iz valute u kojoj je taj kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu (u daljnjem tekstu: konverzija), odredbe o alternativnoj valuti te način određivanja kamatne stope koja će biti primijenjena u slučaju konverzije iz članka 37. ovoga Zakona

21. naziv i adresu nadležnog tijela

22. ostale ugovorne uvjete i odredbe

23. mogućnost korištenja mehanizma prigovora, izvansudskog rješavanja sporova i obeštećenja za potrošače i metode pristupa tom mehanizmu

24. relevantne kontaktne podatke pružatelja usluga savjetovanja o dugu i preporuku potrošaču da se obrati tim pružateljima u slučaju poteškoća s otplatom.

(2) Uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik odnosno kreditni posrednik dužan je potrošaču dati otplatni plan u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) U ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu kod ugovaranja kamatne stope, vjerovnik je dužan izričito ugovoriti nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope, a nakon toga ugovorenu nominalnu kamatnu stopu može umanjiti za uključene pogodnosti.

(4) Ako tijekom trajanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, potrošač da izjavu o promijeni informacije iz stavka 1. točke 2. ili 15. ovoga članka vjerovnik može postupati u skladu s tom informacijom bez potrebe sastavljanja dodatka ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu.  

Dodatne informacije uz ugovor o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 36.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik informacije iz članka 34. stavka 1. odnosno članka 35. stavka 1. ovoga Zakona moraju prikazati jasno, čitljivo i prilagođeno tako da se vodi računa o tehničkim ograničenjima medija na kojem su prikazane te ih moraju na odgovarajući i prikladan način prikazati na različitim kanalima.

(2) Vjerovnik je dužan dostaviti potrošaču otplatni plan na njegov zahtjev i bez naknade u svakom trenutku tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu.

(3) U otplatnom planu vjerovnik je dužan navesti preostale iznose koje potrošač treba platiti, razdoblja i uvjete koji se odnose na plaćanje tih iznosa, raščlambu svake otplate u kojoj se navodi amortizacija glavnice, kamatu izračunatu na temelju kamatne stope te, ako postoje, sve dodatne troškove i druge informacije propisane podzakonskim propisom iz stavka 8. ovoga članka.

(4) Ako kamatna stopa nije fiksna ili ako se prema ugovoru o kreditu dodatni troškovi mogu promijeniti, u otplatnom planu vjerovnik je dužan jasno i sažeto navesti da će podaci iz tog otplatnog plana ostati važeći samo do trenutka promjene te kamatne stope ili tih troškova u skladu s ugovorom o kreditu.

(5) U slučaju ugovora o kreditu prema kojemu uplate potrošača ne rezultiraju trenutačnom odgovarajućom amortizacijom ukupnog iznosa kredita, već se koriste za stvaranje kapitala tijekom razdoblja i prema uvjetima utvrđenima ugovorom o kreditu ili nekim dodatnim ugovorom, vjerovnik je dužan u informacijama iz članka 34. stavka 1. odnosno članka 35. stavka 1. ovoga Zakona dati jasnu i sažetu izjavu da se takvim ugovorom o kreditu ne jamči otplata ukupnog iznosa kredita nakon povlačenja tranše prema ugovoru o kreditu, osim ako se takvo jamstvo izričito ne pruži.

(6) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su, bez naknade, potrošaču i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, jamce i založne dužnike dati primjerak ugovora o kreditu.

(7) Vjerovnik je dužan u poslovanju s potrošačem vezano uz ugovor o kreditu u stranoj valuti primijeniti srednji tečaj za devize odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije objavljen na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u „Tečajnoj listi za klijente HNB-a“.

(8) Hrvatska narodna banka odnosno Upravno vijeće Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija svaki u svojoj nadležnosti, podzakonskim propisom pobliže uređuju informacije koje mora sadržavati otplatni plan i njegov oblik.  

Ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 37.

(1) Za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti vjerovnik je dužan potrošaču na njegov zahtjev, bezuvjetno i u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa, omogućiti konverziju.

(2) Konverzija se može provesti samo jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa a vjerovnik pritom ne smije od potrošača tražiti naknadu za konverziju.

(3) Sve ostale troškove koji proizlaze iz konverzije snosi potrošač, osim ako ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti nije drugačije određeno.

(4) Alternativna valuta iz stavka 1. ovoga članka jest službena valuta Republike Hrvatske.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, vjerovnik i potrošač mogu kao alternativnu valutu ugovoriti i sljedeće valute:

1. valutu u kojoj je nominirana većina dohotka koji potrošač prima ili u kojoj drži imovinu iz koje se stambeni potrošački kredit treba isplatiti, kako je navedeno u vrijeme kad je provedena posljednja procjena kreditne sposobnosti u odnosu na ugovor o tom kreditu ili

2. valutu države članice u kojoj je potrošač imao prebivalište u trenutku sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom o kreditu ili u kojoj trenutno ima prebivalište.

(6) Vjerovnik je dužan konverziju obaviti primjenom srednjeg tečaja za devize odgovarajuće valute u odnosu na euro koji je važio na dan podnošenja zahtjeva za konverziju objavljen na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u „Tečajnoj listi za klijente HNB-a“, osim ako nije drugačije ugovoreno.

(7) Za valutu koja nije iskazana na „Tečajnoj listi za klijente HNB-a“ vjerovnik konverziju provodi tako da preračuna tu valutu u euro koristeći se referentnim tečajem između eura i te valute, određenog u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011.

(8) Prijedlog ugovora o konverziji vjerovnik je dužan ponuditi potrošaču u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva potrošača za konverziju, osim ako je ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu za koji se traži konverzija drugačije određeno.

(9) Ako vjerovnik u svojoj ponudi nema ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u alternativnoj valuti iz stavaka 4. ili 5. ovoga članka, dužan ga je kreirati za potrošača koji je podnio zahtjev za konverziju u skladu s tržišnim uvjetima i minimalno s ročnošću koja je preostala po ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti.

(10) Ako potrošač odluči prihvatiti ponudu iz stavaka 8. ili 9. ovoga članka, dužan je o tome obavijestiti vjerovnika, preporučenom pošiljkom uz povratnicu ili osobno, a u roku od 15 dana od dana primitka ponude ugovora o konverziji, osim ako ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu nije određen duži rok.

(11) Ako je potrošač sklopio ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, vjerovnik ga je dužan redovito obavještavati, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, kada se vrijednost ukupnoga nepodmirenog iznosa koji je potrošač dužan platiti ili redovitih obroka odnosno anuiteta promijeni za više od 20% njihovih vrijednosti ako se primijeni tečaj strane valute u kojoj je nominiran ugovor o stambenom potrošačkom kreditu prema euru, odnosno drugoj alternativnoj valuti ako je ona ugovorena, koji je vrijedio u trenutku sklapanja tog ugovora.

(12) U obavijesti iz stavka 11. ovoga članka vjerovnik je dužan navesti informaciju o povećanju iznosa koji je potrošač dužan platiti ili broj redovitih obroka odnosno anuiteta koje je potrošač na temelju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu dužan vratiti, potrošačevu pravu na konverziju i uvjetima pod kojima se ta konverzija može izvršiti te objasniti bilo koji drugi primjenjivi mehanizmi za ograničavanje tečajnog rizika kojem je potrošač izložen.

(13) Ako u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu ne postoji odredba kojom se tečajni rizik za potrošača ograničava na fluktuaciju tečaja manju od 20%, vjerovnik je dužan u ESIS-u navesti ogledni primjer učinka 20% fluktuacije tečaja.

(14) Pri provedbi konverzije vjerovnik ne smije tražiti zamjenu nekretnine koja služi kao instrument osiguranja, tražiti dodatne instrumente osiguranja niti tražiti procjenu vrijednosti stambene nekretnine kao uvjet za provedbu konverzije.

(15) Vjerovnik može i nakon konverzije radi naplate svojih tražbina u alternativnoj valuti zadržati i koristiti zadužnice, sporazume o osiguranju novčane tražbine koji su sklopljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha i druge isprave predane vjerovniku radi osiguranja tražbine u stranoj valuti pazeći pri tom da se ovrha provede do iznosa stvarnog dugovanja u alternativnoj valuti nakon konverzije.

(16) Ako konverziju provodi stambena štedionica, pri toj konverziji se ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje o ograničenju visine kamatne stope na odobreni kredit u odnosu na kamatnu stopu na štednju.

(17) Ako je kao instrument osiguranja za stambeni potrošački kredit u stranoj valuti dan depozit u toj valuti, pri konverziji tog kredita vjerovnik je dužan izvršiti i konverziju tog depozita u istu alternativnu valutu u koju se konvertira ugovor o stambenom potrošačkom kreditu primjenjujući na odgovarajući način stavke 6. i 7. ovoga članka.

Promjenjiva kamatna stopa

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 38.

(1) Ako je ugovorom o kreditu ugovorena promjenjiva kamatna stopa, vjerovnik je dužan:

1. definirati referentnu vrijednost koju prati radi donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koja je jasna i poznata potrošaču

2. kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno-posljedične veze kretanja referentne vrijednosti iz točke 1. ovoga stavka i utjecaj tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope

3. odrediti u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope odnosno koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja.

(2) Referentna vrijednost iz stavka 1. točke 1. ovoga članka jedna je od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR, varijabla određena kao zamjenska za neku od tih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011.

(3) Vjerovnik je dužan promjenjivu kamatnu stopu definirati kao zbroj ugovorene referentne vrijednosti i njegove fiksne marže koju ne smije povećavati tijekom otplate kredita i koju mora ugovoriti zajedno s referentnom vrijednosti.

(4) Vjerovnik je dužan korekciju promjenjive kamatne stope provoditi za razdoblja i na dan koji su ugovoreni u ugovoru o kreditu i na temelju promjene referentne vrijednosti.

(5) Vjerovnik ne smije promijeniti kamatnu stopu u jednom referentnom razdoblju više, odnosno kod smanjenja manje od promjene referentne vrijednosti izražene u postotnim bodovima.

(6) Vjerovnik je dužan referentne vrijednosti koje utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu, redovito ažurirati i objaviti u svojim poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici.

(7) Vjerovnik je dužan voditi arhivsku evidenciju o referentnim vrijednostima iz stavka 6. ovoga članka koje utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu te je učiniti dostupnom na svojoj internetskoj stranici.

POGLAVLJE II.

IZMJENA UGOVORA O KREDITU I PROMJENA KAMATNE STOPE

Informacije o izmjeni uvjeta ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 39.

Prije izmjene uvjeta ugovora o kreditu vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu, pravodobno potrošaču dati sljedeće informacije:

1. jasan opis predloženih izmjena i prema potrebi, potrebu za pristankom potrošača ili informaciju da su izmjene uvedene radi usklađivanja sa zakonom uz pojašnjenje tih izmjena

2. rokove za provedbu izmjena iz točke 1. ovoga članka

3. način podnošenja prigovora iz članka 96. ovoga Zakona vezano uz izmjene iz točke 1. ovoga članka

4. rok za podnošenje prigovora iz točke 3. ovoga članka

5. informaciju da prigovor u skladu s člankom 96. ovoga Zakona može uputiti i Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga uz navođenje adrese na koju je moguće uputiti prigovor.

Informacije o promjeni kamatne stope

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 40.

(1) Vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu obavijestiti potrošača o svim promjenama kamatne stope iz članka 38. ovoga Zakona, najmanje 15 dana prije nego što se promjene počinju primjenjivati.

(2) Vjerovnik je dužan u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka navesti objašnjenje kretanja referentne vrijednosti zbog kojeg je došlo do promjene kamatne stope, broj i iznos obroka odnosno anuiteta koji se trebaju uplaćivati nakon stupanja na snagu nove kamatne stope te, ako se promijeni broj ili učestalost obroka odnosno anuiteta, pojedinosti o njima a uz obavijest priložiti otplatni plan.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka vjerovnik može obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrošaču periodično ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. stranke su ugovorom o kreditu ugovorile takvo periodično dostavljanje obavijesti

2. promjena kamatne stope uzrokovana je promjenom referentne vrijednosti

3. nova referentna vrijednost stavljena je na raspolaganje javnosti pravodobno i odgovarajućim sredstvima i

4. informacije o novoj referentnoj vrijednosti dostupne su:

a) u poslovnim prostorijama vjerovnika

b) na internetskoj stranici vjerovnika, ako postoji i

c) putem mobilne aplikacije vjerovnika, ako postoji.

(4) U slučaju povećanja kamatne stope kod ugovora o potrošačkom kreditu, potrošač ima pravo, u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, prijevremeno vratiti potrošački kredit bez obveze plaćanja bilo kakve naknade vjerovniku, uključujući ugovorenu naknadu za raniji povrat potrošačkog kredita, pri čemu vjerovnik nema pravo na naknadu štete.

(5) Ako vjerovnik na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu ne dostavi obavijest potrošaču o povećanju kamatne stope najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužan je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućega obračunskog razdoblja.

GLAVA VII.

KAMATNE STOPE I NAKNADE

POGLAVLJE I

EFEKTIVNA KAMATNA STOPA

Izračun efektivne kamatne stope

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 41.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su EKS izračunavati u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.

(2) Izračun EKS-a temelji se na pretpostavci da će ugovor o kreditu ostati važeći tijekom dogovorenog razdoblja te će vjerovnik i potrošač ispuniti svoje obveze prema uvjetima i rokovima navedenima u ugovoru o kreditu.

(3) Kod ugovora o kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ili promjenjivim troškovima koji su uključeni u EKS, koje se ne mogu odrediti na dan izračuna, EKS se izračunava uz pretpostavku da će kamatna stopa i ostali troškovi ostati fiksnima u odnosu na razinu utvrđenu na dan sklapanja ugovora o kreditu i da će se primjenjivati do kraja ugovora o kreditu.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su izračunavati EKS prilikom oglašavanja koje se odnosi na ugovor o kreditu, stavljanja na raspolaganje općih informacija o ugovoru o kreditu, prilikom pružanja informacija prije sklapanja ugovora o kreditu te prilikom sklapanja ugovora o kreditu.

(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje metodologiju, način izračuna, pretpostavke i elemente za potrebe izračuna EKS-a.

POGLAVLJE II.

MJERE ZA OGRANIČENJE KAMATNE STOPE I NAKNADA

Gornja granica EKS-a

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 42.

(1) Gornja granica EKS-a na potrošački kredit jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda.

(2) Gornja granica EKS-a na stambeni potrošački kredit jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka na ugovore o kreditu iz članka 3. stavka 4. točaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe o gornjoj granici EKS-a iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Vjerovnik ne smije za ugovor o potrošačkom kreditu ugovoriti EKS viši od gornje granice EKS-a iz stavka 1. ovoga članka, za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu EKS viši od gornje granice EKS-a iz stavka 2. ovoga članka odnosno za ugovore o kreditu iz članka 3. stavka 4. točaka 3. i 4. ovoga Zakona EKS viši od gornje granice EKS-a iz stavka 1. ovoga članka.

Gornja granica nominalne kamatne stope na potrošački kredit

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 43.

(1) Gornja granica nominalne kamatne stope na potrošački kredit s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima i u CHF i u eurima s valutnom klauzulom u CHF ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih potrošačkih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za jednu polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope.

(2) Gornja granica nominalne kamatne stope na ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja potrošačkih kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za jednu polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope.

(3) Vjerovnik ne smije u ugovoru o potrošačkom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od gornje granice nominalne kamatne stope iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

(4) Vjerovnik ne smije pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 4. ovoga Zakona odrediti odnosno primijeniti kamatnu stopu koja je iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz stavka 1. ili 2. ovoga članka važeće u trenutku provođenja korekcije.

(5) Kod ugovora o potrošačkom kreditu kod kojeg je ugovorena fiksna kamatna stopa u odnosu na početno razdoblje, nakon kojeg se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa u skladu s ugovorenom referentnom vrijednosti, vjerovnik ne smije ugovoriti tu promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu.

(6) Prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja potrošačkih kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u prvom broju „Narodnih novina“ u mjesecu siječnju, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti u prvom broju „Narodnih novina“ u mjesecu srpnju.

(7) Gornja granica nominalne kamatne stope na potrošački kredit s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom, za dio ili cijelo otplatno razdoblje, ne smije biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja vrijedi na dan sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, uvećane za jednu polovinu te stope.

(8) Vjerovnik ne smije u ugovoru o potrošačkom kreditu s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od gornje granice nominalne kamatne stope iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Gornja granica nominalne kamatne stope iz ovoga članka primjenjuje se na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu kamatne stope.

Gornja granica nominalne kamatne stope na stambeni potrošački kredit

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 44.

(1) Gornja granica nominalne kamatne stope na stambeni potrošački kredit s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima i u CHF i u eurima s valutnom klauzulom u CHF ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih stambenih potrošačkih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za jednu trećinu te prosječne ponderirane kamatne stope.

(2) Gornja granica nominalne kamatne stope na ostale stambene potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih potrošačkih kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za jednu trećinu te prosječne ponderirane kamatne stope.

(3) Vjerovnik ne smije u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od gornje granice nominalne kamatne stope iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka.

(4) Vjerovnik ne smije pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 4. ovoga Zakona odrediti odnosno primijeniti kamatnu stopu koja je iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka važeće u trenutku provođenja korekcije.

(5) Kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu kod kojeg je ugovorena fiksna kamatna stopa u odnosu na početno razdoblje, nakon kojeg se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa u skladu s ugovorenom referentnom vrijednosti, vjerovnik ne smije ugovoriti tu promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

(6) Prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja stambenih potrošačkih kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u prvom broju „Narodnih novina“ u mjesecu siječnju, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti u prvom broju „Narodnih novina“ u mjesecu srpnju.

(7) Gornja granica nominalne kamatne stope na stambeni potrošački kredit s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom, za dio ili cijelo otplatno razdoblje, ne smije biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja vrijedi na dan sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, uvećane za jednu polovinu te stope.

(8) Vjerovnik ne smije u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od gornje granice nominalne kamatne stope iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Gornja granica nominalne kamatne stope iz ovoga članka primjenjuje se na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu kamatne stope.

(10) Iznimno od ovoga članka na ugovore o kreditu iz članka 3. stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe o gornjoj granici nominalne kamatne stope na potrošački kredit iz članka 43. ovoga Zakona.

Ograničenje naknada

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 45.

(1) Vjerovnik je dužan naknadu vezanu uz ugovor o kreditu vezati uz stvarni trošak tog kredita koji mu je nastao, a radi kojeg se te naknade naplaćuju.

(2) Vjerovnik ne smije potrošaču obračunati niti naplatiti naknadu za obradu i/ili odobravanje stambenog potrošačkog kredita.

(3) Nakon sklapanja ugovora o kreditu, vjerovnik ne smije uvoditi novu naknadu niti smije povećavati naknadu koja je postojala u trenutku sklapanja tog ugovora.

GLAVA VIII.

ODUSTANAK I OTKAZIVANJE UGOVORA O KREDITU I PRIJEVREMENA OTPLATA

Pravo na odustanak od ugovora o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 46.

(1) Potrošač ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora o kreditu bez navođenja razloga ako prije isteka tog roka vjerovniku pošalje obavijest iz stavka 6. točke 1. ovoga članka, a vjerovnik je dužan prihvatiti odustanak potrošača od ugovora o kreditu u skladu s odredbama ovoga članka.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći:

1. od dana sklapanja ugovora o kreditu ili

2. od dana kad je potrošač primio od vjerovnika uvjete i informacije u skladu s člancima 33., 34. odnosno 35. ovoga Zakona ako je taj dan nakon dana iz točke 1. ovoga stavka.

(3) Ako potrošač nije primio uvjete ugovora o kreditu i informacije u skladu s člancima 33., 34. odnosno 35. ovoga Zakona, rok za odustanak istječe 12 mjeseci i 14 dana nakon sklapanja ugovora o kreditu.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako potrošač nije obaviješten o pravu na odustanak od ugovora o kreditu u skladu s člankom 34. stavkom 1. točkom 17. odnosno člankom 35. stavkom 1. točkom 14. ovoga Zakona, pravo potrošača na odustanak iz stavka 1. ovoga članka nije ograničeno rokom.

(5) U slučaju povezanog ugovora o potrošačkom kreditu za kupnju robe s mogućnošću povrata kojom se osigurava potpuni povrat plaćenog iznosa u određenom roku koji je duži od 14 dana, rok koji se odnosi na pravo na odustanak produljuje se kako bi bio usklađen s trajanjem navedene mogućnosti povrata.

(6) Ako potrošač ostvaruje pravo na odustanak u skladu s ovim člankom, dužan je poduzeti sljedeće mjere:

1. na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o kreditu, obavijestiti vjerovnika u skladu s informacijama koje mu je vjerovnik pružio na temelju članka 34. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona odnosno članka 35. stavka 1. točke 14. ili u slučaju iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti vjerovnika o odustanku

2. platiti vjerovniku glavnicu i dospjelu kamatu na glavnicu od dana povlačenja tranše na osnovi ugovora o kreditu do dana otplate glavnice , bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je vjerovniku poslao obavijest o odustanku iz točke 1. ovoga stavka.

(7) Vjerovnik je dužan kamatu iz stavka 6. točke 2. ovoga članka obračunavati primjenom ugovorene kamatne stope.

(8) U slučaju odustanka od ugovora o kreditu vjerovnik nema pravo na drugu naknadu od potrošača, osim naknade za jednokratne pristojbe koje vjerovnik plaća javnopravnom tijelu, ako takve pristojbe postoje.

(9) Ako su vjerovnik ili drugi pružatelj dodatne usluge na temelju ugovora između vjerovnika i drugog pružatelja dodatne usluge koji se odnosi na ugovor o kreditu, ugovorili s potrošačem i dodatne usluge, potrošač ima pravo u roku u kojem u skladu s ovim člankom ostvaruje pravo na odustanak od ugovora o kreditu, odustati i od ugovora o dodatnoj usluzi te je o tome dužan obavijestiti vjerovnika ili drugog pružatelja dodatne usluge na papiru ili nekom drugom trajnom mediju.

(10) Ako potrošač ima pravo na odustanak na temelju stavaka 1., 2., 6., 7. i 9. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača u dijelu koji se odnosi na pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora o financijskim uslugama sklopljenim sredstvom daljinske komunikacije.

Povezani ugovor o potrošačkom kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 47.

(1) Ako je potrošač, u skladu s posebnim propisima, ostvario pravo na odustanak od ugovora o kupnji robe ili pružanju usluga, potrošača više ne obvezuje povezani ugovor o potrošačkom kreditu u odnosu na ugovor o isporuci robe ili pružanju usluge.

(2) Ako obveze iz ugovora o kupnji robe ili usluge koje su predmet povezanog ugovora o potrošačkom kreditu nisu ispunjene ili nisu uredno ispunjene, potrošač ima pravo tražiti naknadu štete od vjerovnika, ako je ispunjenje, na koje je ovlašten na temelju zakonskih propisa ili ugovora o kupnji robe ili usluga, prethodno bez uspjeha zatražio od trgovca.

Ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 48.

(1) Potrošač može otkazati ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, bez naknade, u svakom trenutku, osim ako su ugovorne strane ugovorile rok otkazivanja ugovora o potrošačkom kreditu koji ne može biti dulji od mjesec dana.

(2) Vjerovnik, ako je tako ugovoreno u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, može otkazati ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća najmanje dva mjeseca unaprijed i o tome je dužan obavijestiti potrošača, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća.  

(3) Ako je tako ugovoreno u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, vjerovnik može iz opravdanog razloga otkazati pravo potrošača na povlačenje tranše kod ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća.

(4) Opravdani razlog iz stavka 3. ovoga članka vjerovnik je dužan navesti u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, a može obuhvaćati opravdanu sumnju o neovlaštenom korištenju potrošačkog kredita, o prijevari vezanoj za potrošački kredit, značajno povećanje rizika da potrošač neće ispuniti svoju obvezu otplate potrošačkog kredita vjerovniku i druge slične situacije.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, vjerovnik je dužan obavijestiti potrošača o otkazivanju i razlozima otkazivanja na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, ako je to moguće, prije otkazivanja, a najkasnije odmah nakon otkazivanja, osim ako je pružanje takvih informacija zabranjeno posebnim propisima ili ako je ono protivno ciljevima javnog poretka ili javne sigurnosti.

Pravo potrošača na prijevremenu otplatu kredita

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 49.

(1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku, djelomično ili u cijelosti, ispuniti svoje obveze iz ugovora o kreditu te u tom slučaju ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita.

(2) Vjerovnik je dužan nakon primitka pisanog zahtjeva za prijevremenu otplatu potrošaču bez odgode dostaviti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju informacije potrebne za razmatranje mogućnosti prijevremene otplate.

(3) Vjerovnik je u informacijama iz stavka 2. ovoga članka dužan najmanje navesti financijske posljedice za potrošača koji ispuni svoje obveze prije isteka ugovora o kreditu, i jasno navesti sve pretpostavke koje je primijenio u obradi zahtjeva, a koje moraju biti razumne i opravdane.

(4) U slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita vjerovnik je dužan uz informacije iz stavka 3. ovoga članka navesti i iznos naknade za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom potrošačkog kredita.

Prijevremena otplata potrošačkog kredita

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 50.

(1) U slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita smanjenje ukupnih troškova kredita iz članka 49. ovoga Zakona mora biti razmjerno preostalom trajanju ugovora o potrošačkom kreditu te je pri tome vjerovnik dužan uzeti u obzir i troškove koji ne ovise o trajanju ugovora o potrošačkom kreditu, uključujući i troškove koji su naplaćeni u trenutku odobravanja potrošačkog kredita.

(2) U slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita vjerovnik ima pravo na pravednu i objektivno opravdanu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom potrošačkog kredita , pod uvjetom da je potrošački kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojeg se primjenjivala fiksna kamatna stopa.

(3) Vjerovnik ne smije obračunati niti naplatiti iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka koji premašuje 1% iznosa potrošačkog kredita koji se prijevremeno otplaćuje ako je razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o potrošačkom kreditu dulje od godinu dana, a ako je to razdoblje kraće od godinu dana, vjerovnik ne može obračunati niti naplatiti iznos naknade koji premašuje 0,5% iznosa potrošačkog kredita koji se prijevremeno otplaćuje .

(4) Vjerovnik ne smije obračunati niti naplatiti naknadu iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate potrošačkog kredita

2. ako se radi o dopuštenom prekoračenju ili

3. ako je potrošački kredit otplaćen u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa.

(5) Vjerovnik može obračunati i naplatiti naknadu iz stavka 2. ovoga članka samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 10.000,00 eura unutar 12 mjeseci, a u tom slučaju naknada se može naplatiti samo na iznos prijevremeno otplaćenog potrošačkog kredita koji premašuje 10.000,00 eura.

(6) Vjerovnik ne smije obračunati niti naplatiti iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka koji je viši od iznosa kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate potrošačkog kredita i dana prestanka ugovora o potrošačkom kreditu.

Prijevremena otplata stambenog potrošačkog kredita

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 51.

(1) U slučaju prijevremene otplate stambenog potrošačkog kredita smanjenje ukupnih troškova kredita sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu .

(2) Vjerovnik ne smije obračunati niti naplatiti naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu stambenog potrošačkog kredita.

Obavještavanje potrošača

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 52.

(1) Vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao , a najmanje jednom godišnje bez naknade, obavijestiti potrošača o stanju njegova kredita, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan posebno iskazati dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema vjerovniku, informaciju o tome u kojem roku vjerovnik šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju i upozorenje o pravu vjerovnika na otkaz ugovora o kreditu.

(3) Vjerovnik je dužan obavijest iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje bez naknade uputiti sudužniku i jamcu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju , i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) Vjerovnik je dužan postupati u skladu sa stavcima 1. i 3. ovoga članka sve do trenutka pokretanja postupka prisilne naplate dugovanja po tom ugovoru o kreditu.

(5) Ako se potrošač i vjerovnik nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku od dva mjeseca, vjerovnik je dužan obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju dugovanja i ostaviti im rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmire u novcu.

(6) Ako vjerovnik otkaže ugovor o kreditu, ne smije naplatiti naknadu za otkaz ugovora o kreditu, a u trenutku otkaza dužan je bez naknade obavijestiti potrošača, sudužnika, založnog dužnika i jamca o:

1. ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi i

2. osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi.

(7) Vjerovnik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao , obavijestiti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informirati ga o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, a u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su djelomično ili u cijelosti otplatile taj kredit o pravima tih osoba i o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja te informirati potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita i dužan je na isti način obavijestiti i sve sudionike kreditnog odnosa, uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce.

GLAVA IX.

MJERE POMOĆI POTROŠAČU KOJI IMA POTEŠKOĆE U PLAĆANJU

Odnos s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 53.

(1) Vjerovnik je dužan uspostaviti procese kojima će omogućiti rano prepoznavanje potrošača s mogućim poteškoćama u plaćanju.

(2) Vjerovnik je dužan organizirati funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju i imenovati osobu kojoj će povjeriti praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju, internim aktom odrediti kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, vjerovnik koji nije kreditna institucija dužan je imenovati osobu kojoj će povjeriti praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju, internim aktom odrediti kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima.

(4) Vjerovnik je dužan poduzeti razumne mjere radi uspostave kontakta s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju te mu pružiti sve odgovarajuće informacije i podršku , i to na ugovoreni način ili drugi prijavljeni način komunikacije.

(5) Ako vjerovnik ne uspije uspostaviti kontakt s potrošačem iz stavka 4. ovoga članka, navedeno je dužan dokumentirati.

(6) Vjerovnik je dužan osigurati odgovarajuće profesionalno osposobljavanje za radnike koji sudjeluju u aktivnostima povezanima s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju.

(7) Vjerovnik je dužan prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili prije aktiviranja instrumenta osiguranja otplate kredita poduzimati razumne i opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o kreditu s potrošačem koji ima poteškoća u plaćanju.

(8) Vjerovnik je dužan potrošača koji ima ili bi mogao imati poteškoća u plaćanju upoznati s dostupnom uslugom savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona.

Mjere za postizanje dogovora

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 54.

(1) Kada utvrdi da je kod potrošača došlo do poteškoća u plaćanju, vjerovnik je dužan zajedno s potrošačem utvrditi zašto je do njih došlo, kako bi mogao poduzeti odgovarajuće daljnje korake radi uklanjanja poteškoća u plaćanju.

(2) Vjerovnik je dužan s potrošačem komunicirati jasno i jednostavnim potrošaču razumljivim jezikom.

(3) U komunikaciji s potrošačem vezano uz njegove poteškoće u plaćanju vjerovnik je dužan poštivati privatnost potrošača te održavati razinu kontakta i komunikacije koja mora biti poslovno opravdana u pogledu zahtjeva za informacijama. 

(4) Vjerovnik je dužan pružiti podršku i sljedeće informacije potrošaču koji ima poteškoće u plaćanju:

1. broj propuštenih ili djelomično izvršenih plaćanja

2. ukupni iznos dospjelih neplaćenih obveza

3. troškove nastale kao rezultat nepodmirenja dospjelih obveza i

4. važnost suradnje potrošača s vjerovnikom kako bi se uklonile poteškoće u plaćanju.

(5) Ako se poteškoće u plaćanju nastave, vjerovnik je dužan pisanim putem na ugovoreni način ili drugi prijavljeni način komunikacije obavijestiti potrošača o:

1. posljedicama nepodmirenja obveza i

2. ako postoje, o dostupnim vladinim/javnim oblicima pomoći ili podrške.

Mjere za olakšavanje otplate

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 55.

(1) Pri odlučivanju o mjerama za olakšavanje otplate kredita vjerovnik je dužan uzeti u obzir individualne okolnosti potrošača, njegove interese i prava te njegovu sposobnost daljnje otplate.

(2) Vjerovnik je dužan potrošača koji ima poteškoća u plaćanju pisanim putem na ugovoreni način ili drugi prijavljeni način komunikacije informirati o radnjama koje namjerava poduzeti te ponuditi potrošaču jednu ili više mjera za olakšavanje otplate kredita, prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije pokretanja ovršnog postupka, prije aktiviranja instrumenta osiguranja otplate kredita ili prije vraćanja odnosno oduzimanja objekta leasinga u slučaju financijskog leasinga.

(3) Mjere za olakšavanje otplate kredita iz stavka 2. ovoga članka su:

1. potpuno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu i/ili

2. izmjena postojećih uvjeta ugovora o kreditu koja, među ostalim, može uključivati:

a) produljenje roka otplate kredita

b) promjenu vrste ugovora o kreditu

c) odgodu plaćanja obroka otplate ili anuiteta, u cijelosti ili djelomično, na određeno razdoblje

d) promjenu kamatne stope

e) ponudu razdoblja u kojem potrošač ne treba vršiti uplate

f) djelomičnu otplatu

g) konverziju valute

h) djelomičan oprost i konsolidaciju duga.

(4) Pri izmjeni postojećih uvjeta ugovora o kreditu u skladu sa stavkom 3. točkom 2. ovoga članka vjerovnik nije dužan provesti procjenu kreditne sposobnosti u skladu s člankom 28. ovoga Zakona, pod uvjetom da se izmjenom ugovora o kreditu ukupan iznos koji potrošač treba platiti ne povećava znatno.

(5) Vjerovnik je dužan ponuditi mjere olakšanja otplate potrošaču samo jednom, osim iznimno u opravdanim slučajevima.

Naknade i ovršni postupak

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 56.

(1) Vjerovnik ne smije potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju obračunati niti naplatiti naknadu koja proizlazi iz neispunjavanja obveza iz ugovora o kreditu.

(2) Zatezna kamata ne smatra se naknadom u smislu ovoga Zakona.

(3) Ako po okončanju ovršnog postupka dug nije podmiren u cijelosti, vjerovnik je dužan poduzimati razumne i opravdane mjere u svrhu olakšanja otplate dugovanja potrošaču i drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založene dužnike i jamce.

(4) Prisilna naplata iz instrumenata osiguranja po kreditu provodi se u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha.

Dokumentiranje postupka prilikom poduzimanja mjera olakšanja otplate kredita

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 57.

(1) Kod kredita kod kojih potrošač ima poteškoće u plaćanju, vjerovnik je u sklopu dokumentacije o kreditu dužan dokumentirati i sve faze provedenog postupka i komunikacije s potrošačem.

(2) Vjerovnik je dužan u dokumentaciji priložiti obrazloženje zašto se pojedine mjere olakšanja otplate kredita koje su ponuđene potrošaču smatraju prikladnima za njegove individualne okolnosti.

(3) Vjerovnik je dužan dokumentaciju i sve zapise o ostvarenim kontaktima, predloženim mjerama olakšanja otplate kredita i dogovora postignutih s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju čuvati tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao ili do pravomoćnog okončanja sudskih sporova, ako su pokrenuti.

Prijenos robe ili prihoda od prodaje robe iz povezanog ugovora o potrošačkom kreditu vjerovniku

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 58.

(1) Ugovorne strane iz povezanog ugovora o potrošačkom kreditu mogu ugovoriti da se povrat ili prijenos robe obuhvaćene povezanim ugovorom o potrošačkom kreditu ili prihoda od prodaje te robe na vjerovnika smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora o potrošačkom kreditu.

(2) Ako je povezanim ugovorom o potrošačkom kreditu ugovorena mogućnost iz stavka 1. ovoga članka, vjerovnik je dužan zahtjev potrošača prihvatiti bezuvjetno, pri čemu potrošač odgovara za materijalne i pravne nedostatke robe kod povrata ili prijenosa robe iz stavka 1. ovoga članka.

Prijenos prava vlasništva nad nekretninom

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 59.

(1) Vjerovnik, potrošač i založni dužnik mogu ugovoriti da se prijenos prava vlasništva nad nekretninom kao instrumentom osiguranja stambenog potrošačkog kredita na vjerovnika smatra potpunim ispunjenjem svih preostalih obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

(2) Ako je ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu ugovorena mogućnost iz stavka 1. ovoga članka, vjerovnik je dužan zahtjev potrošača prihvatiti bezuvjetno i neopozivo i u roku od osam dana od primitka zahtjeva pozvati založnog dužnika da dostavi ispravu podobnu za upis prijenosa prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

Promjena vjerovnika u ugovoru o kreditu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 60.

(1) Vjerovnik je dužan obavijestiti potrošača, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju , o prijenosu potraživanja iz ugovora o kreditu ili prijenosu ugovora o kreditu osim ako vjerovnik na temelju ugovora sa stjecateljem nastavi pružati aktivnosti vezane za izvršavanje obveza iz ugovora o kreditu.

(2) Vjerovnik smije ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenijeti ugovor o kreditu samo na vjerovnika koji je u skladu s ovim Zakonom ovlašten odobravati kredite.

(3) Vjerovnik je dužan osigurati da potrošač čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesen na novoga stjecatelja ne dođe kod tog stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema vjerovniku.

(4) Stjecatelj ili treća osoba na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu dužna je prema potrošaču osigurati primjenu svih odredbi ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje zaštita potrošača.

(5) Vjerovnik solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju je ugovor o kreditu dalje prenesen za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema vjerovniku.

 

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita odnosno ugovor o kupoprodaji drugog potraživanja koji su uređeni zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

(7) Potrošač ima pravo, uz prigovore koje ima prema kupcu potraživanja, isticati i sve one prigovore koje je mogao istaknuti prema vjerovniku uključujući i pravo na prijeboj.

GLAVA X.

DOPUŠTENO PREKORAČENJE I PREŠUTNO PRIHVAĆENO PREKORAČENJE

Dopušteno prekoračenje

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 61.

(1) U ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja , vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u tom ugovoru tijekom cijelog trajanja ugovora o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja potrošača, najmanje jednom mjesečno, obavijestiti o stanju i prometu po tekućem računu u obliku izvještaja koji mora sadržavati sljedeće:

1. točno razdoblje na koje se izvještaj odnosi

2. iznose i datume povlačenja tranši

3. stanje iz prethodnog izvještaja te datum njegova izdavanja

4. novo stanje

5. datume i iznose uplata koje je izvršio potrošač

6. primijenjenu kamatnu stopu

7. sve eventualne naknade koje su bile uključene

8. minimalni iznos koji potrošač treba platiti.

(2) Vjerovnik je dužan obavijestiti potrošača na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja, o povećanju kamatne stope ili o eventualnim naknadama koje je dužan platiti, a koje se odnose na dopušteno prekoračenje i to najmanje 15 dana prije nego što se promjene počinju primjenjivati.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka vjerovnik može obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrošaču periodično ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. stranke su ugovorom o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja ugovorile takvo periodično dostavljanje obavijesti:

2. promjena kamatne stope uzrokovana je promjenom referentne vrijednosti

3. nova referentna vrijednost stavljena je na raspolaganje javnosti odgovarajućim sredstvima i

4. informacije o novoj referentnoj vrijednosti dostupne su:

a) u poslovnim prostorijama vjerovnika

b) na internetskoj stranici vjerovnika, ako postoji i

c) putem mobilne aplikacije vjerovnika, ako postoji.

(4) Vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja obavijestiti potrošača o smanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja, najmanje 30 dana prije dana efektivnog smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na ukidanje dopuštenog prekoračenja po osnovi prestanka ugovora o tekućem računu iz razloga povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili sumnje na prijevarno postupanje potrošača povezano s računom po kojem je odobreno dopušteno prekoračenje.

(6) Ako je dopušteno prekoračenje smanjeno ili ukinuto, vjerovnik je dužan ponuditi potrošaču, prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja, bez njegova zahtjeva i bez dodatnih troškova, mogućnost otplate iznosa za koji je dopušteno prekoračenje smanjeno ili otplatu iznosa ukinutog dopuštenog prekoračenja, u 12 jednakih mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja je važeća za dopušteno prekoračenje, osim ako potrošač odluči ranije otplatiti taj iznos.

(7) Ako vjerovnik potrošaču ne omogući otplatu iznosa iz stavka 6. ovoga članka za koji je dopušteno prekoračenje smanjeno ili otplatu iznosa ukinutog dopuštenog prekoračenja, vjerovnik ne smije smanjiti, odnosno ukinuti odobreno dopušteno prekoračenje.

Prešutno prihvaćeno prekoračenje

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 62.

(1) Ako je ugovoreno otvaranje tekućeg računa kod kojeg postoji mogućnost da se potrošaču dopusti prešutno prihvaćeno prekoračenje, vjerovnik je dužan informacije o toj mogućnosti uključiti u ugovor o otvaranju tekućeg računa, kao i informacije o visini odobrenog prešutno prihvaćenog prekoračenja, kamatnoj stopi, uvjetima koji uređuju primjenu kamatne stope, bilo kojoj referentnoj vrijednosti koja se primjenjuje za početnu kamatnu stopu, naknadi koja se primjenjuje od trenutka sklapanja ugovora i uvjetima prema kojima se ta naknada smije mijenjati.

(2) Vjerovnik je dužan potrošaču najmanje jednom mjesečno, pružati informacije iz stavka 1. ovoga članka u na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa.

(3) Vjerovnik ne smije odobriti iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koji je viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva isplaćenog u korist računa potrošača u prethodno promatranom razdoblju koje vjerovnik uobičajeno uzima za utvrđivanje prosječnog redovnog mjesečnog priljeva.

(4) Značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje iznosi polovicu najvećeg iznosa prešutno prihvaćenog prekoračenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) U slučaju značajnog prešutno prihvaćenog prekoračenja duljeg od mjesec dana vjerovnik je dužan bez odgode, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa, obavijestiti potrošača o:

1. činjenici da je došlo do značajnog prešutno prihvaćenog prekoračenja

2. iskorištenom iznosu prešutno prihvaćenog prekoračenja

3. kamatnoj stopi

4. svim mogućim kaznama, naknadama ili kamatama koje su primjenjive na dospjele neplaćene obveze

5. datumu otplate.

(6) Ako potrošač redovito koristi prešutno prihvaćeno prekoračenje, vjerovnik je dužan potrošaču ponuditi savjetodavne usluge, ako su one dostupne, te ga bez naknade uputiti na usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona.

(7) Vjerovnik je dužan na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa obavijestiti potrošača o smanjenju ili ukidanju prešutno prihvaćenog prekoračenja najmanje 30 dana prije dana efektivnog smanjenja ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja.

(8) Ako je prešutno prihvaćeno prekoračenje smanjeno ili ukinuto, vjerovnik je dužan ponuditi potrošaču, prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja, bez njegova zahtjeva i bez dodatnih troškova, mogućnost otplate iznosa za koji je prešutno prihvaćeno prekoračenje smanjeno ili otplatu iznosa ukinutog prešutno prihvaćenog prekoračenja, u 12 jednakih mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja je važeća za prešutno prihvaćeno prekoračenje, osim ako potrošač odluči ranije otplatiti taj iznos.

(9) Ako vjerovnik potrošaču nije omogućio otplatu iznosa iz stavka 8. ovoga članka za koji je prešutno prihvaćeno prekoračenje smanjeno ili otplatu iznosa ukinutog prešutno prihvaćenog prekoračenja, vjerovnik ne smije smanjiti, odnosno ukinuti odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje.

 GLAVA XI.

POSLOVANJE VJEROVNIKA I KREDITNIH POSREDNIKA

POGLAVLJE I.

PRUŽANJE USLUGA POTROŠAČKOG I STAMBENOG POTROŠAČKOG KREDITIRANJA I KREDITNOG POSREDOVANJA

Vjerovnici ovlašteni za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 63.

(1) Usluge potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge ovlašten je pružati vjerovnik koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom.

(2) Na temelju odobrenja u skladu s posebnim zakonom usluge potrošačkog kreditiranja ovlašteni su pružati i:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

2. kreditna unija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za odobravanje kredita članovima kreditne unije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija

3. kreditna institucija iz druge države članice koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ovlaštena pružati usluge potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno

4. kreditna institucija iz treće zemlje koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ima odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice iz treće zemlje, a to odobrenje uključuje i pružanje usluge kreditiranja

5. leasing društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kojemu odobrenje za rad izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na temelju posebnog zakona kojim se uređuje poslovanje leasing društava

6. Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(3) Osobe iz stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 6. ovoga članka ovlaštene su pružati i savjetodavne usluge.

(4) Kreditna unija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka usluge potrošačkog kreditiranja ovlaštena je pružati samo članovima te kreditne unije.

(5) Leasing društvo iz stavka 2. točke 5. ovoga članka ovlašteno je pružati samo usluge potrošačkog kreditiranja u obliku financijskog leasinga.

(6) Usluge potrošačkog kreditiranja pri odobravanju kredita vezanih uz pružanje platnih usluga izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, platnih usluga izdavanja platnih instrumenata i platnih usluga prihvaćanja platnih transakcija ovlaštene su pružati, ako su ispunjeni uvjeti uređeni propisima kojima se uređuje pružanje platnih usluga i izdavanje elektroničkog novca:

1. institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za odobravanje kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet, a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke

2. mala institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za odobravanje kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta mala institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet, a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke

3. institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za odobravanje kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke, a koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca

4. mala institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za odobravanje kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta mala institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke, a koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca

5. institucija za platni promet iz druge države članice koja je ovlaštena pružati platne usluge kojima je sastavni dio odobravanje kredita ako je te usluge ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet

6. institucija za elektronički novac iz druge države članice koja je ovlaštena pružati platne usluge kojima je sastavni dio odobravanje kredita ako je te usluge ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac.

(7) Usluge potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge ne smije pružati nitko osim osoba propisanih ovim člankom.

Vjerovnici ovlašteni za pružanje usluga stambenog potrošačkog kreditiranja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 64.

(1) Usluge stambenog potrošačkog kreditiranja ovlašteni su pružati samo sljedeći vjerovnici:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

2. kreditna institucija iz druge države članice koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ovlaštena pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno

3. kreditna institucija iz treće zemlje koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ima odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice iz treće zemlje, a to odobrenje uključuje i pružanje usluga kreditiranja

4. kreditna unija koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za odobravanje kredita članovima kreditne unije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija.

(2) Osobe iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka ovlaštene su pružati i savjetodavne usluge.

(3) Kreditna unija iz stavka 1. točke 4. ovoga članka usluge stambenog potrošačkog kreditiranja ovlaštena je pružati samo članovima te kreditne unije.

(4) Usluge stambenog potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge ne smije pružati nitko osim osoba propisanih ovim člankom.

Kreditni posrednici ovlašteni za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 65.

(1) Usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju ovlašten je pružati kreditni posrednik ili kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom.

(2) Na temelju odobrenja u skladu s posebnim zakonom usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju ovlaštena je pružati:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

2. kreditna unija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija

3. kreditna institucija iz druge države članice koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ovlaštena pružati usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno

4. kreditna institucija iz treće zemlje koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ima odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice iz treće zemlje, a to odobrenje uključuje odobrenje za pružanje usluga kreditiranja

5. Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(3) Osoba iz stavka 2. točaka 1. i 3. do 5. ovoga članka ovlaštena je pružati i savjetodavne usluge.

(4) Kreditna unija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju ovlaštena je pružati samo članovima te kreditne unije.

(5) Usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju pri odobravanju kredita vezanih uz pružanje platnih usluga izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, platnih usluga izdavanja platnih instrumenata i platnih usluga prihvaćanja platnih transakcija za koje su dobile odobrenje svog nadležnog tijela, ovlaštene su pružati, ako su ispunjeni uvjeti uređeni propisima kojima se uređuje pružanje platnih usluga i izdavanje elektroničkog novca i:

1. institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za posredovanje pri odobravanju kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet, a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke

2. institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za posredovanje pri odobravanju kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke, a koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca

3. institucija za platni promet iz druge države članice koja je ovlaštena pružati platne usluge kojima je sastavni dio odobravanje kredita ako je te usluge ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet

4. institucija za elektronički novac iz druge države članice koja je ovlaštena pružati platne usluge kojima je sastavni dio odobravanje kredita ako je te usluge ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac.

(6) Ako institucija za platni promet iz stavka 5. točke 1. ovoga članka ili institucija za elektronički novac iz stavka 5. točke 2. ovoga članka namjerava pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju za kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 5. točkom 1. ovoga članka odnosno stavkom 5. točkom 2. ovoga članka dužna je za to prethodno dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom.

(7) Usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju ne smije pružati nitko osim osoba propisanih ovim člankom.

Kreditni posrednici ovlašteni za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 66.

(1) Usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ovlašteni su pružati:

1. kreditni posrednik koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju

2. kreditni posrednik koji ima odobrenje nadležnog tijela države članice za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju a koji je, u skladu s ovim Zakonom ovlašten pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja preko podružnice ili neposredno ako je te usluge ovlašten pružati u matičnoj državi članici.

(2) Na temelju odobrenja u skladu s posebnim zakonom, usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ovlaštena je pružati i:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

2. kreditna institucija iz druge države članice koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ovlaštena pružati usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno

3. kreditna institucija iz treće zemlje koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice iz treće zemlje, a to odobrenje uključuje i pružanje usluge kreditiranja.

(3) Kreditni posrednik iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smije biti vezani ili nevezani kreditni posrednik.

(4) Vezani kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju smije biti vezan samo za vjerovnika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili za kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice.

(5) Kreditni posrednik iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne smije istovremeno biti vezani i nevezani kreditni posrednik.

(6) Kreditni posrednik iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ovlašten je pružati savjetodavne usluge.

(7) Kreditna institucija iz stavka 2. točke 1. ili 3. ovoga članka ovlaštena je pružati savjetodavne usluge.

(8) Kreditna institucija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka može pružati savjetodavne usluge ako je te usluge ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.

(9) Usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ne smije pružati nitko osim osoba propisanih ovim člankom.

Obavljanje djelatnosti bez odobrenja Hrvatske narodne banke

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 67.

Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da usluge iz područja primjene ovoga Zakona pružaju osobe koje za to nisu ovlaštene, obavijestit će o tome Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i, ako je potrebno, drugo nadzorno tijelo.

Odobrenje Hrvatske narodne banke

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 68.

(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za davanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja .

(2) Hrvatska narodna banka nadležna je za davanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja.

(3) Vjerovnik ne smije započeti obavljati djelatnost pružanja usluga potrošačkog kreditiranja prije nego što za to dobije odobrenje Hrvatske narodne banke.

(4) Kreditni posrednik ne smije započeti obavljati djelatnost pružanja usluga kreditnog posredovanja prije nego što za to dobije odobrenje Hrvatske narodne banke.

(5) Vjerovnik i kreditni posrednik ne smiju u sudski registar upisati djelatnosti pružanja usluga potrošačkog kreditiranja ili pružanja usluga kreditnog posredovanja prije dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom.

(6) Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na odgovarajući način i na zahtjev koji je podnijelo društvo u osnivanju.

Uvjeti za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 69. 

(1) Vjerovnik iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona može biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske posluje preko podružnice koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:

1. osoblje ima odgovarajuća znanja i stručnost u području osmišljavanja, ponude i odobravanja ugovora o kreditu, pružanja savjetodavnih usluga i dodatnih usluga

2. na osnovi dosadašnjeg poslovanja može se opravdano zaključiti da će pružati usluge u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilima struke

3. nije pravomoćno osuđena za neko od sljedećih kaznenih djela:

a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine“, br. 84/02., 138/06. i 88/08.)

c) kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)

d) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije (članak 215.a), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25.)

e) kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva

f) kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi

g) kaznena djela iz Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 109/07.),

h) kaznena djela iz propisa kojim se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača ili

i) kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske, a koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz ovoga stavka

4. član uprave odnosno upravnog odbora odgovoran za poslove potrošačkog kreditiranja ima dobar ugled i odgovarajuća znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo potrebno za vođenje poslova potrošačkog kreditiranja i

5. ispunjava organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete.

(2) Smatra se da nema dobar ugled iz stavka 1. točke 4. ovoga članka osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili nad kojom je proveden osobni stečaj.

(3) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za djela koja po svom opisu odgovaraju djelima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka pribaviti iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(4) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Uvjeti za izdavanje odobrenja kreditnom posredniku

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 70.

(1) Kreditni posrednik može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:

1. pravna je osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske posluje preko podružnice ili fizička osoba obrtnik odnosno fizička osoba koja obavlja slobodno zanimanje s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

2. osoblje ima odgovarajuća znanja i stručnost vezane uz ponudu i sklapanje ugovora o kreditu i dodatnih usluga i pružanje savjetodavnih usluga

3. na osnovi dosadašnjeg poslovanja može se opravdano zaključiti da će pružati usluge u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilima struke

4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 69. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

5. ako je pravna osoba, član uprave, odnosno upravnog odbora odgovoran za poslove kreditnog posredovanja odnosno osoba odgovorna za rad podružnice, ima dobar ugled i odgovarajuća znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo potrebno za vođenje poslova kreditnog posredovanja

6. ako je fizička osoba, ima dobar ugled i odgovarajuća znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo potrebno za vođenje poslova kreditnog posredovanja

7. ispunjava organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete i

8. ima policu osiguranja od profesionalne odgovornosti ili odgovarajuće jamstvo koje vrijedi na čitavom području na kojem nudi usluge kreditnog posredovanja.

(2) Za vezanog kreditnog posrednika policu osiguranja ili odgovarajuće jamstvo iz stavka 1. točke 8. ovoga članka može pružiti i vjerovnik u čije je ime vezani kreditni posrednik ovlašten djelovati.

(3) Vezani kreditni posrednik mora uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka u svakom trenutku ispunjavati i sljedeće uvjete:

1. imati sklopljen predugovor ili ugovor o pružanju usluga kreditnog posredovanja s vjerovnikom za kojeg pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, u sadržaju kako je to propisano podzakonskim propisom iz stavka 6. ovoga članka i

2. ne smije biti vezan za više vjerovnika ili skupina koji predstavljaju većinu tržišta Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da nema dobar ugled iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz članka 69. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ili nad kojom je proveden osobni stečaj.

(5) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva a za djela koja po svom opisu odgovaraju djelima iz članka 69. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pribaviti iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja od Hrvatske narodne banke ne smije imenovati predstavnike.

(7) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

Uvjeti za izdavanje odobrenja kreditnom posredniku u pomoćnoj ulozi

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 71.

(1) Kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava:

1. uvjete iz članka 70. stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga Zakona

2. odgovorna osoba ima dobar ugled i odgovarajuća znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo potrebno za vođenje poslova kreditnog posredovanja.

(2) Odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka je član uprave odnosno upravnog odbora odgovoran za poslove kreditnog posredovanja ili druga osoba koju imenuje uprava ili upravni odbor.

(3) Odgovorna osoba u djelatnosti obrta je obrtnik kojem je izdana obrtnica u skladu sa zakonom kojim se uređuju sadržaj, način i uvjeti obavljanja obrta.

(4) Smatra se da nema dobar ugled iz stavka 1. točke 2. ovoga članka osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz članka 69. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ili nad kojom je proveden osobni stečaj.

(5) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva a za djela koja po svom opisu odgovaraju djelima iz članka 69. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pribaviti iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Zahtjev za izdavanje odobrenja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 72.

(1) Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja ili pružanje usluga kreditnog posredovanja podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci te dostaviti dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom iz stavka 7. ovoga članka.

(2) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja  namjerava pružati usluge kreditnog posredovanja za potrošačko kreditiranje kao kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi ili namjerava za uslugu kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje biti vezani kreditni posrednik dužan je to navesti u zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan zatražit će dopunu zahtjeva u primjerenom roku.

(4) Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi zatražene informacije i dokumentaciju u ostavljenom roku iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka odbacuje zahtjev.

(5) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odlučuje u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(6) Hrvatska narodna banka rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje način podnošenja zahtjeva i potrebnu dokumentaciju.

Izdavanje odobrenja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 73.

(1) Ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje vjerovniku za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja koje sadrži i ovlaštenje za pružanje savjetodavnih usluga.

(2) Ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje kreditnom posredniku za pružanje usluga kreditnog posredovanja koje sadrži ovlaštenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju i za pružanje savjetodavnih usluga.

(3) Podnositelju zahtjeva koji je ispunjava uvjete iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona a koji namjerava biti vezani kreditni posrednik, Hrvatska narodna banka ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti i iz članka 70. stavka 3. ovoga Zakona, u odobrenju iz stavka 2. ovoga članka daje ovlaštenje da usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju može pružati kao vezani kreditni posrednik i navodi naziv vjerovnika za kojeg je taj kreditni posrednik vezan.

(4) Ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje kreditnom posredniku u pomoćnoj ulozi za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju .

(5) Ako nakon dobivanja odobrenja iz stavka 2. ovoga Zakona kreditni posrednik namjerava biti vezani kreditni posrednik ili ako nakon dobivanja odobrenja iz stavka 3. ovoga članka kreditni posrednik namjerava se vezati za još nekog vjerovnika dužan je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci i dostaviti predugovor ili ugovor iz članka 70. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona s novim vjerovnikom za kojeg će biti vezan.

(6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 70. stavka 3. ovoga Zakona izmijeniti će odobrenje.

(7) Ako nakon dobivanja odobrenja iz stavka 3. ovoga članka kreditni posrednik koji je vezan uz više vjerovnika namjerava prestati biti vezan uz nekog od vjerovnika dužan je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije u roku od 15 dana prije nego što prestane biti vezan za nekog od vjerovnika.

(8) Ako nakon dobivanja odobrenja iz stavka 3. ovoga članka kreditni posrednik koji je vezan za jednog vjerovnika, prestane biti vezan za tog vjerovnika dužan je, ako namjerava nastaviti pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju kao nevezani kreditni posrednik o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije u roku od 15 dana prije nego što prestane biti vezan za vjerovnika.

(9) Na temelju obavijesti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka po službenoj dužnosti izmijenit će odobrenje.

(10) Kreditni posrednik iz stavka 8. ovoga članka ne može početi pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju kao nevezani kreditni posrednik prije nego što za to dobije odobrenje iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju podnese kreditna unija, i Hrvatska narodna banka utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, izdaje odobrenje kreditnoj uniji za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju samo za članove kreditne unije.

Kreditni posrednik vezan uz samo jednog vjerovnika

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 74.

(1) Iznimno od članka 72. stavka 1. ovoga Zakona, zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju za samo jednog vjerovnika (u daljnjem tekstu: odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika ) u ime i za račun kreditnog posrednika podnosi vjerovnik.

(2) Vjerovnik iz stavka 1. ovoga članka podnosi Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika zajedno s dokumentacijom iz podzakonskog propisa iz članka 72. stavka 7. ovoga Zakona te mu prilaže:

1. izjavu kreditnog posrednika da će usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju pružati isključivo za vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka

2. procjenu da kreditni posrednik iz točke 1. ovoga stavka ispunjava uvjete iz članka 70. stavka 1. točaka 1. do 3. i 5. do 8. ovoga Zakona i

3. predugovor ili ugovor o pružanju usluga kreditnog posredovanja s kreditnim posrednikom koji za njega pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju.

(3) U roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 70. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona.

(4) Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika ne može pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju.

(5) Vjerovnik je dužan osigurati da kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika kontinuirano ispunjava uvjete iz članka 70. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(6) Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika, a koji namjerava biti vezan i pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju za više vjerovnika ili pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, dužan je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev iz članka 72. ovoga Zakona.

Odgovornost vjerovnika za poslove vezanog kreditnog posrednika

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 75.

 

(1) Vjerovnik preuzima punu i bezuvjetnu odgovornost za poslove koje njegov vezani kreditni posrednik obavlja za njega.

(2) Vjerovnik preuzima punu i bezuvjetnu odgovornost za štetu koju je počinio njegov vezani kreditni posrednik zbog postupanja protivno odredbama ovoga Zakona.

(3) Vjerovnik ne može isključiti ili ograničiti odgovornost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Registar vjerovnika i kreditnih posrednika

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 76.

(1) Hrvatska narodna banka vodi Registar vjerovnika iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona i kreditnih posrednika iz članaka 65. stavka 1. i 66. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar) koji se redovito ažurira i javno je dostupan na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

(2) Na temelju izdanog odobrenja Hrvatska narodna banka u Registar upisuje naziv vjerovnika ili kreditnog posrednika, usluge iz ovoga Zakona koje je osoba ovlaštena pružati, a za vezanog kreditnog posrednika i naziv vjerovnika za kojeg je kreditni posrednik vezan.

(3) Hrvatska narodna banka u Registar osim informacija iz stavka 2. ovoga članka upisuje i ostale informacije u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o promjenama svih informacija upisanih u Registar u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i to najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje način vođenja i sadržaj Registra.

Pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u drugoj državi članici

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 77.

(1) Kreditni posrednik koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u skladu s ovim Zakonom može na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati isključivo usluge kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje i u vezi s tim savjetodavne usluge koje je ovlašten pružati na području Republike Hrvatske.

(2) Kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava pružati usluge kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje u drugoj državi članici, preko podružnice ili neposredno, dužan je o svojoj namjeri obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti podatke propisane podzakonskim propisom iz stavka 7. ovoga članka.

(3) Hrvatska narodna banka, u roku od mjesec dana od primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, obavještava nadležno tijelo države članice domaćina o namjeri kreditnog posrednika.

(4) Hrvatska narodna banka, u obavijesti iz stavka 3. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina, dostavlja podatak o vjerovniku za koju kreditni posrednik pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i podatak preuzima li vjerovnik punu i bezuvjetnu odgovornost za usluge koje pruža kreditni posrednik.

(5) Hrvatska narodna banka istodobno s dostavom obavijesti iz stavka 4. ovoga članka obavještava kreditnog posrednika o dostavi te obavijesti.

(6) Kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka može započeti s pružanjem usluga kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje i savjetodavnih usluga u drugoj državi članici istekom roka od mjesec dana od dana dostave obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve za obavješćivanje o prekograničnom poslovanju.

Pružanje usluga u trećoj zemlji

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 78.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja odnosno kreditnog posredovanja u skladu s ovim Zakonom, a koji namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužan je o namjeri osnivanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(2) Vezani kreditni posrednik koji namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužan je o namjeri osnivanja obavijestiti vjerovnika za kojeg je vezan.

Kreditni posrednik iz druge države članice koji pruža usluge posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje u Republici Hrvatskoj

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 79. 

(1) Kreditni posrednik iz druge države članice može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području Republike Hrvatske pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju preko podružnice ili neposredno.

(2) Kreditni posrednik iz druge države članice može na području Republike Hrvatske pružati samo usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i savjetodavne usluge za koje je dobio odobrenje od nadležnog tijela matične države članice.

(3) Kreditni posrednik iz druge države članice može početi pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i savjetodavne usluge na području Republike Hrvatske istekom roka od mjesec dana od dana dostave obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci od strane nadležnog tijela matične države članice o namjeri pružanja usluga tog kreditnog posrednika na području Republike Hrvatske.

(4) Prije nego kreditni posrednik iz druge države članice počne pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka obavještava ga o mogućnostima provođenja nadzora u skladu s člankom 102. ovoga Zakona i, ako je to potrebno, ukazuje kreditnom posredniku iz druge države članice na uvjete pod kojima se na području Republike Hrvatske pružaju usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i savjetodavne usluge.

(5) Kreditni posrednik iz druge države članice ne smije na području Republike Hrvatske pružati usluge kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje u ime i za račun nekreditne institucije ako takvim nekreditnim institucijama nije dopušteno djelovati na području Republike Hrvatske.

(6) Kreditni posrednik iz druge države članice ne smije na području Republike Hrvatske poslovati putem imenovanog predstavnika.

Ukidanje i prestanak odobrenja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 80.

(1) Hrvatska narodna banka će ukinuti rješenje kojim je dano odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnog posredovanja:

1. ako vjerovnik odnosno kreditni posrednik dostavi Hrvatskoj narodnoj banci obavijest da više ne želi pružati usluge potrošačkog kreditiranja odnosno kreditnog posredovanja

2. ako kreditni posrednik ne pruža usluge potrošačkog kreditiranja ili kreditnog posredovanja duže od šest mjeseci

3. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja.

(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dano odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnog posredovanja ako:

1. vjerovnik ili kreditni posrednik nakon dobivenog odobrenja prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje

2. se na temelju provedbe nadzora Hrvatske narodne banke, ili na temelju drugih saznanja utvrdi da krši odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

3. vjerovnik ili kreditni posrednik ne dopusti provođenje nadzora Hrvatske narodne banke

4. vjerovnik ili kreditni posrednik ne dostavi zatražene informacije i dokaze na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u vezi s provedbom nadzora u skladu s ovim Zakonom ili

5. vjerovnik ili kreditni posrednik ne izvrši naloženu nadzornu mjeru.

(3) Odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika prestaje važiti danom prestanka ugovora o pružanju usluga kreditnog posredovanja između vjerovnika i kreditnog posrednika a vjerovnik je dužan o prestanku ugovora o pružanju usluga kreditnog posredovanja bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(4) Odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja prestaje važiti danom:

1. otvaranja postupka likvidacije vjerovnika odnosno kreditnog posrednika

2. donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad vjerovnikom odnosno kreditnim posrednikom

3. upisa u sudski registar nove pravne osobe u slučaju spajanja vjerovnika odnosno kreditnog posrednika s drugom pravnom osobom

4. upisa u sudski registar pripajanja vjerovnika ili kreditnog posrednika drugoj pravnoj osobi

5. upisa u sudski registar novih pravnih osoba u slučaju podjele vjerovnika odnosno kreditnog posrednika na nove pravne osobe

7. smrti kreditnog posrednika koji je fizička osoba ili

8. izvršnosti rješenja o ukidanju odobrenja.

(5) Vjerovnik odnosno kreditni posrednik kojem je odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja odnosno kreditnog posredovanja ukinuto ili je prestalo važiti, briše se iz Registra. 

(6) Ako je Hrvatska narodna banka ukinula rješenje kojim je izdano odobrenje kreditnom posredniku, najkasnije u roku od 14 dana na odgovarajući će način obavijestiti nadležna tijela država članica domaćina o tom ukidanju.

POGLAVLJE II.

PRAVILA POSLOVANJA, POSLOVNOG PONAŠANJA I ZAHTJEVI ZA OSOBLJE

Pravila poslovnog ponašanja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 81.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su postupati pošteno, pravedno, transparentno i profesionalno pritom uvažavajući prava i interese potrošača pri obavljanju sljedećih aktivnosti:

1. osmišljavanju kreditnih proizvoda

2. oglašavanju kreditnih proizvoda u skladu s člankom 10., člancima 12. do 14. i člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona

3. odobravanju kredita, kreditnom posredovanju ili olakšavanju odobravanja kredita

4. pružanju savjetodavnih usluga povezanih s ugovorom o kreditu

5. pružanju dodatnih usluga

6. izvršavanju svojih obveza prema ugovoru o kreditu.

(2) Aktivnosti iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka vjerovnik i kreditni posrednik dužni su provoditi na temelju informacija o potrošačevim okolnostima i specifičnim zahtjevima koje je izrazio i na razumnim pretpostavkama o rizicima u odnosu na potrošačev položaj koji mogu nastati tijekom cijelog trajanja ugovora o kreditu.

(3) Pri pružanju savjetodavnih usluga vjerovnik i kreditni posrednik dužni su pribaviti i uzeti u obzir i informacije u skladu s člankom 27. stavkom 7. točkom 1. ovoga Zakona.

(4) Pri ugovaranju kredita vjerovnik ne smije ugovarati primitke svom osoblju i kreditnom posredniku, ni kreditni posrednik svom osoblju, na način koji bi bio u suprotnosti s poštivanjem pravila poslovnog ponašanja iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su propisati i provoditi politike i prakse primitaka u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(6) Vjerovnik je dužan, u skladu sa svojom veličinom, unutarnjom organizacijom te obujmom i složenošću poslova koje obavlja, pri izradi i primjeni politike primitaka za osoblje odgovorno za procjenu kreditne sposobnosti potrošača osigurati da politike primitaka:

1. budu u skladu i promiču odgovarajuće i učinkovito upravljanje rizicima te ne potiču preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za vjerovnika

2. budu u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima vjerovnika te da uključuju mjere za sprječavanje sukoba interesa, posebno vodeći računa da primici ne ovise o broju odobrenih zahtjeva ili njihovom udjelu u ukupno zaprimljenim zahtjevima za kredit.

(7) Vjerovnik i kreditni posrednik, kada pružaju savjetodavne usluge, dužni su osigurati da struktura primitaka uključenog osoblja ne dovodi u pitanje njihovu sposobnost postupanja u najboljem interesu potrošača, a osobito da nije ovisna o ciljevima prihoda od prodaje.

(8) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve iz stavaka 4. do 7. ovoga članka vezane uz primitke osoblja.

Zahtjevi za osoblje u vezi znanja i stručnosti

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 82.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su osigurati da njihovo osoblje kontinuirano posjeduje i redovito obnavlja odgovarajuću razinu znanja i stručnosti u području osmišljavanja, ponude i odobravanja ugovora o kreditu, pružanja usluga kreditnog posredovanja, pružanja savjetodavnih usluga i dodatnih usluga te zaštite prava potrošača u području njihove poslovne djelatnosti.

(2) Ako vjerovnik iz druge države članice ili kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju iz druge države članice na području Republike Hrvatske:

1. pružaju svoje usluge preko podružnice, dužni su ispunjavati zahtjeve iz ovoga članka

2. neposredno pružaju svoje usluge, dužni su ispunjavati minimalne zahtjeve pobliže uređene podzakonskim propisom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže uređuje zahtjeve u vezi znanja i stručnosti iz ovoga članka i način njihova ispunjavanja.

Ispunjavanje organizacijskih, tehničkih i kadrovskih uvjeta

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 83.

Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su u svom poslovanju ispunjavati organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete propisane podzakonskim propisom iz članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 6. i članka 71. stavka 6. ovoga Zakona.

Evidencija sklopljenih ugovora i čuvanje poslovne dokumentacije

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 84.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su voditi i redovito ažurirati evidenciju ugovora o kreditu sklopljenih s potrošačem.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje sadržavati:

1. ime i prezime, adresu, osobni identifikacijski broj potrošača

2. naziv odnosno ime i prezime, adresu, OIB vjerovnika odnosno kreditnog posrednika

3. datum sklapanja ugovora o kreditu

4. ukupni iznos kredita

5. trajanje ugovora o kreditu

6. kamatnu stopu

7. EKS i

8. instrumente osiguranja kredita.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su čuvati:

1. ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa s potrošačem i

2. ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između vjerovnika i potrošača odnosno kreditnog posrednika i potrošača.

(4) Dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka vjerovnik je dužan čuvati tijekom trajanja poslovnog odnosa te jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao.

(5) Kreditni posrednik dužan je čuvati dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka jedanaest godina od isteka godine u kojoj je stupio u poslovni odnos s potrošačem.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka ako je na temelju toga poslovnog odnosa pokrenut sudski spor vjerovnik je dužan dokumentaciju vezanu uz taj poslovni odnos čuvati i dulje od roka iz stavka 4. ovoga članka odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju toga poslovnog odnosa pokrenut.

(7) Vjerovnik je dužan voditi i redovito ažurirati evidenciju o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima s kreditnim posrednicima.

(8) Kreditni posrednik je dužan voditi i redovito ažurirati evidenciju o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima s vjerovnicima.

(9) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su evidencije iz stavaka 1., 7. i 8. ovoga članka voditi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju.

(10) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su evidencije iz stavaka 7. i 8. ovoga članka čuvati jedanaest godina od dana prestanka poslovnog odnosa između vjerovnika i kreditnog posrednika.  

GLAVA XII.

MEĐUNARODNA SURADNJA U STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

Obvezna suradnja nadležnih tijela

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 85.

(1) Hrvatska narodna banka je kontaktno tijelo za primanje zahtjeva za razmjenu informacija ili suradnju u vezi sa stambenim potrošačkim kreditiranjem odnosno kreditnim posredovanjem u stambenom potrošačkom kreditiranju.

(2) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj surađuje s nadležnim tijelima država članica uvijek kada je to potrebno u svrhu izvršavanja ovlasti u vezi sa stambenim potrošačkim kreditiranjem odnosno kreditnim posredovanjem u stambenom potrošačkom kreditiranju, koristeći se ovlastima utvrđenima ovim Zakonom, Direktivom (EU) 2014/17 ili drugim propisom što uključuje pružanje pomoći nadležnim tijelima, razmjenjivanje podataka te suradnju u utvrđivanju činjenica i okolnosti ili provođenju nadzora.

(3) Pri razmjeni informacija s drugim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka može naznačiti da se pojedine informacije ne smiju otkrivati bez njezine izričite suglasnosti.

(4) Ako pri razmjeni informacija s drugim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka primi informaciju koja sadrži naznaku da se ne smiju otkrivati bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je dostavilo informaciju, te informacije može razmijeniti samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.

(5) Hrvatska narodna banka kao kontaktno tijelo može prenositi primljene informacije drugim nadležnim tijelima, međutim ne smije prenositi informacije drugim tijelima ili fizičkim ili pravnim osobama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su informacije dostavila i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost, osim u opravdanim okolnostima, u kojem slučaju odmah obavješćuje kontaktno tijelo koje je poslalo informacije.

(6) Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za suradnju u utvrđivanju činjenica i okolnosti ili provođenju nadzora ili odbiti razmjenu informacija samo ako:

1. bi utvrđivanje činjenica i okolnosti, provođenje nadzora ili razmjena informacija mogli negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javnu politiku Republike Hrvatske

2. je u Republici Hrvatskoj već pokrenut sudski postupak protiv istih osoba i za iste radnje ili

3. je u Republici Hrvatskoj već donesena pravomoćna presuda protiv istih osoba i za iste radnje.

(7) U slučaju odbijanja suradnje Hrvatska narodna banka o tome obavješćuje nadležno tijelo države članice koje je zatražilo suradnju i dostavlja što više pojedinosti.

Rješavanje sporova među nadležnim tijelima različitih država članica

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 86.

(1) Kada je zahtjev za suradnju, posebice za razmjenu informacija odbijen ili nije obrađen u razumnom roku, Hrvatska narodna banka može se obratiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo te zatražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(2) Odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo donesena u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 obvezujuća je za Hrvatsku narodnu banku.

GLAVA XIII

ODLUČIVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE, NADLEŽNOST SUDA I IZVANSUDSKO RJEŠAVANJE SPOROVA

Odlučivanje Hrvatske narodne banke

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 87.

(1) Hrvatska narodna banka u postupcima u kojim odlučuje u skladu s ovim Zakonom donosi odluku u obliku rješenja.

(2) Protiv rješenja koje Hrvatska narodna banka donosi na temelju ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(3) Hrvatska narodna banka može na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, izmijeniti rješenje u slučajevima kada su nakon donošenja rješenja nastupile nove činjenice i okolnosti koje utječu ili mogu utjecati na poslovanje vjerovnika ili kreditnog posrednika.

Nadležnost suda

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 88.

(1) U sporovima koji nastanu u vezi s ugovorom o kreditu potrošač može pokrenuti postupak protiv druge ugovorne strane bilo pred sudom države u kojoj druga ugovorna strana ima sjedište ili, neovisno o sjedištu druge ugovorne strane, pred sudom mjesta gdje potrošač ima prebivalište odnosno gdje se nalazi nekretnina koja služi kao instrument osiguranja.

(2) Druga ugovorna strana može pokrenuti postupak u vezi s ugovorom o kreditu protiv potrošača samo pred sudom države u kojoj potrošač ima prebivalište odnosno gdje se nalazi nekretnina koja služi kao instrument osiguranja.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na pravo podnošenja protutužbe pred sudom pred kojim teče parnični postupak po tužbi.

(4) Od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odstupiti samo sporazumom:

1. koji je sklopljen nakon nastanka spora

2. koji omogućuje potrošaču pokretanje postupka pred sudom različitim od suda koji je naveden u stavku 1. ovoga članka ili

3. koji je sklopljen između potrošača i druge ugovorne strane, od kojih oba u vrijeme sklapanja ugovora imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, odnosno sjedište u istoj državi i kojim se prenosi nadležnost na sud te države, pod pretpostavkom da taj sporazum nije suprotan pravu te države.

Izvansudsko rješavanja sporova

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 89.

(1) U svim sporovima između potrošača i vjerovnika te potrošača i kreditnog posrednika koji nastanu u primjeni ovoga Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje pri centrima za mirenje u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje mirenje, odnosno pokrenuti postupak alternativnog rješavanja domaćih i prekograničnih potrošačkih sporova u skladu sa zakonom kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

(2) Mirenje odnosno alternativno rješavanje potrošačkih sporova provodi se pred centrima za mirenje ili centrima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje mirenje ili alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su sudjelovati u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.

Ništetnost ugovora i posljedice ništetnosti

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 90.

(1) Ako je ugovor o kreditu sklopila osoba koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno osoba koji nema odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja, ugovor je ništetan.

(2) U slučaju postojanja obveze vraćanja primljenog iz stavka 1. ovoga članka potrošač je na primljeni iznos dužan platiti kamate od dana pravomoćnosti odluke kojom se utvrđuje ništetnost.

Odgoda ovrhe

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 91.

(1) Ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine.

(3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno o tome je li podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

GLAVA XIV.

UNAPREĐENJE FINANCIJSKE PISMENOSTI I USLUGA SAVJETOVANJE O DUGU

Unapređenje financijske pismenosti

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 92.

(1) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su na vidljivom mjestu u svojim poslovnim prostorijama i na internetskim stranicama, učiniti dostupnima jasne i općenite informacije na hrvatskom jeziku o postupku odobravanja potrošačkog kredita i stambenog potrošačkog kredita, kada pružaju takve usluge potrošačima.

(2) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su informirati potrošača o mogućnosti dobivanja savjeta u savjetovalištima za zaštitu potrošača s kojima su upoznati i uputiti ga na usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona ako ima poteškoće u otplati svojih obveza.

Usluga savjetovanja o dugu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 93.

(1) Usluge savjetovanja o dugu u Republici Hrvatskoj pruža Financijska agencija

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, usluge savjetovanja o dugu mogu pružati i neprofitne organizacije utemeljene na dragovoljnom udruživanju građana, radi zaštite interesa potrošača te pružanju pomoći u ostvarivanju njihovih prava.

(3) Za potrebe savjetovanja o dugu iz stavka 1. ovoga članka, Financijska agencija ovlaštena je prikupljati podatke od potrošača i obrađivati ih.

(4) Financijska agencija je uz pisanu suglasnost potrošača ovlaštena kod tijela koje vode odgovarajuće javne knjige, registre, upisnike i očevidnike provjeriti podatke o potrošaču i po potrebi podatke o potrošaču razmjenjivati s drugim tijelima.

(5) Prikupljene podatke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Financijska agencija može koristiti isključivo u svrhu savjetovanja iz stavka l. ovoga članka odnosno za izradu analiza i izvješća u agregiranom obliku.

GLAVA XV.

NADZOR VJEROVNIKA I KREDITNOG POSREDNIKA

Nadležno tijelo

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 94.

(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kod osoba iz članka 63. stavka 1., stavka 2. točaka 1., 2., 4. i 6., članka 64. stavka 1. točaka 1., 3. i 4. ovoga Zakona, članka 65. stavka 1., stavka 2. točaka 1. 2. i 4., članka 65. stavka 5. i članka 66. stavka 1. točke 1. i članka 66. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavlja nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kod vjerovnika iz članka 63. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavlja nadzor nad primjenom odredbi članka 26. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona kod društava za osiguranje.

(4) Ako nešto nije propisano ovim Zakonom, na postupak i način provođenja nadzora kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac Hrvatska narodna banka može primijeniti i odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje tih osoba.

(5) Nadzor iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavlja na način propisan posebnim propisom kojim se uređuje poslovanje tih osoba.

(6) Hrvatska narodna banka provodi nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona nad vjerovnikom iz druge države članice koja pruža uslugu  kreditiranja ili kreditnog posredovanja u Republici Hrvatskoj neposredno ili preko podružnice u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje tog vjerovnika.

(7) Ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno, suradnja u vezi s nadzorom iz stavka 6. ovoga članka provodi se sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija.

Način provođenja nadzora

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 95.

(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad primjenom ovoga Zakona:

1. prikupljanjem i analizom izvješća i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja vjerovnika i kreditnog posrednika koji su prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku (u daljnjem tekstu: posredni nadzor) i

2. neposrednim nadzorom uključujući i tajnu kupnju.

(2) Vjerovnik odnosno kreditni posrednik dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci informacije iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja u obuhvatu, na način i u rokovima određenima podzakonskim propisom iz stavka 7. ovoga članka.

(4) U okviru svojih nadležnosti nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima Hrvatska narodna banka ovlaštena je pratiti pridržavaju li se vjerovnik i kreditni posrednik objavljenih internih akata kojima se uređuju njihovi poslovni odnosi s potrošačem, ugovora koje su sklopili s potrošačem i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.

(5) Hrvatska narodna banka ovlaštena je pratiti pridržava li se kreditna institucija iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje objavljenih internih akata kojima se uređuju njeni poslovni odnosi s potrošačem, ugovora koje je sklopila sa svojim potrošačem, i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.

(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže uređuje način provođenja nadzora nad primjenom ovoga Zakona.

(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže uređuje obuhvat, način i rokove dostave informacija iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja.

Prigovori potrošača

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 96.

(1) Ako potrošač smatra da se vjerovnik ili kreditni posrednik ne pridržava uvjeta iz ugovora o kreditu, objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi vjerovnika odnosno kreditnog posrednika i potrošača, odredbi ovoga Zakona, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, može svoj pisani prigovor uputiti vjerovniku odnosno kreditnom posredniku.

(2) Na pisani prigovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača.

(3) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su povjeriti poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s vjerovnikom odnosno kreditnim posrednikom.

(4) Vjerovnik i kreditni posrednik sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koji na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice dužan je poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske povjeriti najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s vjerovnikom odnosno kreditnim posrednikom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj.

(5) Vjerovnik i kreditni posrednik dužan je imenovati osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača.

(6) Ako je potrošač nezadovoljan odgovorom ili rješenjem vjerovnika odnosno kreditnog posrednika na njegov uloženi prigovor, može o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(7) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su uspostaviti i redovito ažurirati evidenciju prigovora potrošača, koja najmanje mora sadržavati:

1. datum primitka prigovora

2. ime i prezime podnositelja prigovora

3. kratak sadržaj prigovora

4. datum slanja odgovora na prigovor i

5. informaciju o osnovanosti prigovora.

(8) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore potrošača.

Osobe ovlaštene za nadzor

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 97.

(1) Posredni nadzor iz članka 95. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju).

(2) Neposredni nadzor iz članka 95. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe).

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za obavljanje pojedinih aktivnosti tijekom neposrednog nadzora tajnom kupnjom guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti i druge stručno osposobljene vanjske suradnike.

(4) Vanjski suradnici iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju aktivnosti povezanih s tajnom kupnjom za koje ih je ovlastio guverner Hrvatske narodne banke jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.

(5) Osoba iz stavaka 2. i 3. ovoga članka koju je guverner Hrvatske narodne banke ovlastio za obavljanje neposrednog nadzora tajnom kupnjom kod vjerovnika odnosno kreditnog posrednika, može postupati kao stranka i može sklopiti ugovor o kreditu s vjerovnikom odnosno kreditnim posrednikom za potrebe nadzora, pri čemu taj ugovor ne proizvodi pravne učinke između ugovornih strana, ali se uzima kao da je sklopljen isključivo za potrebe dokazivanja činjenica utvrđenih u postupku nadzora tajnom kupnjom te u prekršajnom postupku povodom tog postupka nadzora.

Neposredni nadzor

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 98.

(1) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u njegovom sjedištu i na ostalim mjestima na kojima obavljaju djelatnost i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.

(2) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je ovlaštenoj osobi osigurati prikladne prostore, u kojima može neometano i bez nazočnosti drugih osoba obavljati nadzor.

(3) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije uključujući sklopljene ugovore te administrativne ili poslovne evidencije i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.

(4) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije uključujući preslike sklopljenih ugovora te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.

(5) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(6) Vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je omogućiti da tijekom nadzora u prostorima iz stavka 1. ovoga članka budu nazočne i ovlaštene osobe vjerovnika, odnosno kreditnog posrednika, koje mogu dati odgovarajuća objašnjenja u vezi s poslovnim događajima te administrativnim, odnosno poslovnim evidencijama, koje su predmet nadzora.

(7) Nadzor poslovanja iz stavka 1. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena vjerovnika, odnosno kreditnog posrednika, a ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, vjerovnik, odnosno kreditni posrednik dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Završetak postupka nadzora

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 99.

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru.

(2) Nakon obavljenog nadzora tajnom kupnjom ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su tijekom nadzora utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju, a kada se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, sastavlja se jedan zapisnik o obavljenom nadzoru.

(3) Kada tajnom kupnjom nisu utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju, sastavlja se bilješka o provedenoj tajnoj kupnji, koja se dostavlja na znanje vjerovniku odnosno kreditnom posredniku, a ako se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, bilješka o provedenoj tajnoj kupnji u tom je slučaju sastavni dio zapisnika o obavljenom nadzoru.

(4) Nakon obavljenog posrednog nadzora nad poslovanjem ovlaštenik po zaposlenju sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su provedenim nadzorom utvrđene:

1. nezakonitosti u poslovanju vjerovnika odnosno kreditnog posrednika i/ili

2. osnove za nalaganje mjere.

(5) Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su izvršiti nadzorne mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.

Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 100.

(1) Hrvatska narodna banka može nakon provedenog nadzora

1. pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se nalažu nadzorne mjere s ciljem uklanjanja utvrđenih nezakonitosti, slabosti ili nedostataka i/ili

2. sklopiti sporazum o razumijevanju.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je naložiti nadzorne mjere i rokove za njihovo ispunjenje:

1. naložiti prestanak nezakonitog postupanja

2. naložiti otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti, slabosti ili nedostataka

3. naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata

4. naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom s ciljem osiguranja zaštite potrošača.

(3) Hrvatska narodna banka može s vjerovnikom ili kreditnim posrednikom sklopiti sporazum o razumijevanju iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju te ako ocijeni potrebnim da vjerovnik ili kreditni posrednik poduzme radnje i postupke potrebne za poboljšanja u poslovanju i za zaštitu potrošača.

(4) Hrvatska narodna banka može predložiti vjerovniku ili kreditnom posredniku sklapanje sporazuma o razumijevanju ako:

1. je vjerovnik ili kreditni posrednik započeo uklanjanje slabosti ili nedostataka tijekom ili neposredno nakon obavljanja nadzora

2. je vjerovnik ili kreditni posrednik spreman obvezati se na otklanjanje slabosti ili nedostataka u predloženim rokovima i na predloženi način

3. se iz dosadašnjeg ponašanja vjerovnika ili kreditnog posrednika u odnosu prema mjerama, primjedbama i uputama Hrvatske narodne banke može zaključiti da će uredno ispuniti obveze koje će sporazumom preuzeti ili

4. se iz dosadašnjeg poslovanja vjerovnika ili kreditnog posrednika, učestalosti utvrđenih slabosti, nedostataka ili nezakonitosti u poslovanju može zaključiti da će vjerovnik ili kreditni posrednik u svojem budućem poslovanju osigurati zakonitost poslovanja.

(5) Sporazumom o razumijevanju obvezno se određuje:

1. rok i način postupanja vjerovnika ili kreditnog posrednika radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju i

2. rok, odnosno dinamika kojom će vjerovnik ili kreditni posrednik izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju.

(6) Ako vjerovnik ili kreditni posrednik ne ispuni obveze koje je preuzeo sporazumom o razumijevanju u roku i na način utvrđen tim sporazumom, Hrvatska narodna banka donijet će rješenje o nalaganju mjera iz stavka 2. ovoga članka.

Osiguravanje zakonitosti rada vezanog kreditnog posrednika

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 101.

(1) Vjerovnik je dužan redovno, a najmanje jednom godišnje provjeriti postupa li kreditni posrednik koji je za njega vezan i s kojim ima sklopljen ugovor o pružanju usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Vjerovnik je dužan bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da je kod kreditnog posrednika koji je za njega vezan nastupila neka od okolnosti za ukidanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(3) Ako je kreditni posrednik vezan za više vjerovnika, tada je svaki vjerovnik dužan ispunjavati odredbe ovoga članka u dijelu pružanja usluga kreditnog posrednika koji je za njega vezan.

(4) Vjerovnik je dužan Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti obavijest o izmijenjenim, dopunjenim ili raskinutim ugovorima s kreditnim posrednicima koji su za njega vezani, i to u roku od 15 dana od dana izmjene, dopune ili raskida ugovora.

(5) Iznimno od članka 95. ovoga Zakona, nadzor vezanog kreditnog posrednika Hrvatska narodna banka može provesti i kroz nadzor vjerovnika za kojeg je kreditni posrednik vezan.

Nadzor nad kreditnim posrednikom iz države članice koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju na području Republike Hrvatske

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 102.

(1) Za kreditnog posrednika iz druge države članice koji na području Republike Hrvatske pruža uslugu kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju putem podružnice Hrvatska narodna banka obavlja nadzor primjene odredbi članaka 9., 10., 12., 13., 14., članka 16. stavaka 1, 2. i 4., članaka 17, 18., 21. do 23., 25., 27., članka 28. stavaka 4. i 6., članka 41., članka 81. stavaka 1. do 3., članaka 82., 89. i 92. ovoga Zakona i propisa donesenih u vezi tih članaka.

(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka postupa protivno odredbama iz stavka 1. ovoga članka, pisanim putem zatražit će od kreditnog posrednika da prekine s takvim protupravnim postupanjem.

(3) Ako kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka ne prekine s protupravnim postupanjem iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem može naložiti mjeru radi prestanka protupravnog postupanja kreditnog posrednika o kojoj će izvijestiti nadležna tijela matične države članice tog kreditnog posrednika.

(4) Ako kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka nastavi kršiti odredbe iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može nakon izvješćivanja nadležnog tijela matične države članice iz stavka 3. ovoga članka poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječila daljnje protupravno postupanje ili kaznila kreditnog posrednika.

(5) Mjere iz stavka 4. ovoga članka mogu uključivati zabranu kreditnom posredniku pružanja usluga na području Republike Hrvatske o čemu je Hrvatska narodna banka bez odgode dužna obavijestiti Europsku komisiju.

(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je nad kreditnim posrednikom iz stavka 1. ovoga članka obaviti nadzor i naložiti bilo koju promjenu koja je nužna za provođenje nadzora i izricanje mjera iz stavaka 2. do 4. ovoga članka, ili koja omogućuje nadležnom tijelu matične države članice nadzor nad primjenom zahtjeva u svezi s primicima osoblja tog kreditnog posrednika.

(7) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditni posrednik koji na području Republike Hrvatske neposredno pruža usluge krši odredbe ovoga Zakona ili da kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka krši odredbe ovoga Zakona, osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, o tome će bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo matične države članice koje poduzima odgovarajuće mjere.

(8) Ako nadležno tijelo matične države članice iz stavka 7. ovoga članka ne poduzme odgovarajuće mjere u roku od mjesec dana od primitka obavijesti Hrvatske narodne banke ili kada, unatoč naloženim mjerama, kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka i kreditni posrednik koji na području Republike Hrvatske neposredno pruža usluge nastavlja postupati na način koji očito šteti interesima potrošača Republike Hrvatske ili takvim djelovanjem narušava uredno funkcioniranje tržišta u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka:

1. nakon obavješćivanja nadležnog tijela matične države članice, nalaže mjeru koja je potrebna za zaštitu prava potrošača i uredno funkcioniranje tržišta, a kao krajnju mjeru Hrvatska narodna banka može zabraniti tom kreditnom posredniku pružanje usluga na području Republike Hrvatske

2. može se obratiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti njegovu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ od 24. studenoga 2010. (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010).

(9) Ako izrekne mjeru iz stavka 8. točke 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgađanja obavijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(10) Nadležno tijelo matične države članice može u sklopu obavljanja svojih ovlasti izvršiti izravni nadzor kreditnog posrednika iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da o tom nadzoru prethodno obavijesti Hrvatsku narodnu banku.

Ovlast Hrvatske narodne banke kao nadležnog tijela matične države članice

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 103.

Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj preko podružnice posluje kreditni posrednik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj prema tom kreditnom posredniku poduzelo mjere s kojima se Hrvatska narodna banka ne slaže, Hrvatska narodna banka može se obratiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti njegovu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Tajnost podataka

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 104.

(1) Hrvatska narodna banka dužna je čuvati tajnost svih podataka koje je saznala obavljajući svoje ovlasti na temelju ovoga Zakona te ih ne smije otkriti drugim osobama i tijelima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sljedeće davanje podataka ne predstavlja povredu čuvanja tajnosti:

1. davanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke

2. davanje podataka u slučajevima i na način predviđen ovim Zakonom

3. dostavljanje na vlastitu inicijativu povjerljivih informacija nadležnom sudu, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uredu za sprječavanje pranja novca ili ovlaštenom tijelu iz druge države članice za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela te vođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi  

4. dostavljanje podataka za potrebe provođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ako mu je to pisanim putem naložilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ili to pisanim putem zatraži tijelo ovlašteno za provođenje kaznenog postupka iz druge države članice

5. razmjenjivanje podataka između nadležnih tijela za potrebe provođenja nadzora u skladu s ovim Zakonom i

6. razmjenjivanje podataka u skladu s drugim zakonima i pravom Europske unije.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u bilo kojem svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci te na revizore i stručne osobe koje obavljaju ili su obavljale poslove po nalogu Hrvatske narodne banke.

(4) Sve osobe, tijela i njihovi zaposlenici koje su na temelju stavka 2. točaka 2. do 4. ovoga članka primile podatke iz stavka 1. ovoga članka dužne su se njima koristiti isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti ili učiniti dostupnima trećim osobama, osim u slučajevima propisanima zakonom.

GLAVA XVI.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Hrvatska narodna banka kao ovlašteni tužitelj

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 105.

Hrvatska narodna banka je ovlašteni tužitelj za podnošenje optužnih prijedloga ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona.

Prekršaji vjerovnika i kreditnih posrednika u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 106.

(1) Vjerovnik, kreditni posrednik ili kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi čini prekršaj ako:

1. protivno članku 6. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču odobri kredit bez njegova prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka

2. protivno članku 6. stavku 2. ovoga Zakona pretpostavi da je potrošač dao pristanak za sklapanje bilo kojeg ugovora o kreditu ili za sklapanje ugovora o dodatnoj usluzi putem unaprijed zadane opcije ili polja unaprijed označenog kvačicom

3. protivno članku 6. stavku 3. ovoga Zakona ne osigura da pristanak potrošača za sklapanje ugovora o kreditu ili za sklapanje ugovora o dodatnoj usluzi prikazan u zasebnim potvrdnim poljima, bude dan jasnom i nedvosmislenom potvrdnom radnjom kojom se izražava njegova dobrovoljna, konkretna, informirana ili nedvosmislena suglasnost sa sadržajem i suštinom tih polja

4. protivno članku 6. stavku 4. ovoga Zakona potrošaču jednostrano uvede novo ili poveća postojeće dopušteno prekoračenje ili uvede novo ili poveća postojeće prešutno prihvaćeno prekoračenje  

5. protivno članku 6. stavku 5. ovoga Zakona potrošaču jednostrano poveća raspoloživi iznos kredita po platnoj kartici

6. protivno članku 9. ovoga Zakona potrošaču ne pruži informacije propisane ovim Zakonom bez naknade, neovisno o mediju putem kojeg se informacije dostavljaju

7. protivno članku 10. stavku 1. ovoga Zakona oglašavanje ili marketinšku komunikaciju koje se odnose na ugovor o kreditu ne provodi pošteno, jasno, nezavaravajuće odnosno ne dovodeći potrošača u zabludu

8. protivno članku 10. stavku 2. ovoga Zakona u oglašavanju i marketinškoj komunikaciji koji se odnose na ugovor o kreditu koristi izražavanje koje bi kod potrošača moglo stvoriti lažna očekivanja u vezi s dostupnošću ili s ukupnim troškovima kredita za potrošača odnosno ukupnim iznosom koji potrošač treba platiti

9. protivno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona u oglašavanju koje se odnosi na ugovor o kreditu ne koristi jasno i istaknuto upozorenje kako bi potrošač bio svjestan da svaki kredit stvara trošak ili ne koristi upozorenje koje glasi: "Oprez! Zaduživanje nije besplatno."

10. protivno članku 12. stavku 2. ovoga Zakona u oglašavanju koje se odnosi na ugovor o kreditu, a koje navodi kamatnu stopu ili bilo koji brojčani podatak o trošku tog kredita za potrošača ne navede standardne informacije iz članka 12. ovoga Zakona

11. protivno članku 12. stavku 3. ovoga Zakona kod ugovora o potrošačkom kreditu ne navede na jasan, sažet ili uočljiv način sve standardne informacije iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ili informacije iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ne navede u obliku reprezentativnog primjera

12. protivno članku 12. stavku 4. ovoga Zakona kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu ne navede na jasan, sažet ili uočljiv način sve standardne informacije iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona

13. protivno članku 12. stavku 5. ovoga Zakona, informacije iz članka 12. stavka 4. točaka 3. 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ne navede u obliku reprezentativnog primjera

14. protivno članku 12. stavku 6. ovoga Zakona kao reprezentativni primjer koristi primjer prema čijim uvjetima, ili boljim, ne može najmanje dvije trećine potrošača sklopiti ugovor o potrošačkom kreditu odnosno ugovor o stambenom potrošačkom kreditu

15. protivno članku 13. stavku 1. ovoga Zakona kod sklapanja ugovora o dodatnoj usluzi koja se odnosi na ugovor o kreditu kod kojeg je to obvezno da bi se kredit dobio ili da bi se dobio pod tržišnim uvjetima i ako se troškovi te usluge ne mogu utvrditi unaprijed, u informacijama iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ne navede ili ne navede na jasan,  sažet ili uočljiv način obvezu sklapanja tog ugovora o dodatnoj usluzi ili ne navede EKS

16. protivno članku 13. stavku 2. ovoga Zakona informacije iz članka 12. stavaka 3. i 4. ili članka 13. stavka 1. ovoga Zakona ne učini lako čitljivima ili jasno čujnima ili ih ne prilagodi tehničkim ograničenjima medija koji se upotrebljava za oglašavanje

17. protivno članku 13. stavku 4. ovoga Zakona u posebnim i opravdanim slučajevima u kojima elektronički medij koji se upotrebljava za priopćavanje informacija iz članka 12. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a koji ne omogućuje vizualni prikaz tih informacija na uočljiv i jasan način, ne učini dostupnim potrošaču informacije iz članka 12. stavka 3. točaka 5., 6. i 7. odnosno članka 12. stavka 4. točaka 7. i 8. ovoga Zakona klikanjem, kliznim pomicanjem ili prelaskom prstom po ekranu

18. protivno članku 13. stavku 5. ovoga Zakona uz informacije iz članka 12. stavaka 3. i 4 ovoga Zakona i članka 13. stavka 1. ovoga Zakona u oglašavanje ne uključi sažeto ili proporcionalno upozorenje o rizicima povezanima s kreditom veznim uz valutu ili ne uključi upozorenje o rizicima povezenim s promjenjivom kamatnom stopom

19. protivno članku 14. stavku 1. ovoga Zakona kod oglašavanja kredita potiče potrošača da traži potrošački kredit navodeći kako se njime poboljšava njegova financijska situacija ili navodi da neotplaćeni ugovor o kreditu ili registrirani kredit u kreditnom registru ima mali utjecaj ili nikakav utjecaj na procjenu zahtjeva za potrošački kredit ili lažno sugerira da potrošački kredit dovodi do povećanja financijskih sredstava, da predstavlja zamjenu za štednju ili da može povećati životni standard potrošača ili navodi da je popust uvjetovan uzimanjem potrošačkog kredita ili nudi razdoblje odgode plaćanja dulje od tri mjeseca za otplatu obroka potrošačkog kredita

20. protivno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona, opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita, ne stavi na raspolaganje potrošačima ili ne stavi na raspolaganje na hrvatskom jeziku ili ne stavi na raspolaganje na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima pruža usluge potrošačima ili ne stavi na raspolaganje na svojoj internetskoj stranici

21. protivno članku 15. stavku 3. ovoga Zakona ne stavi na raspolaganje izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja na način iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona ili ako izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja ne stavi na raspolaganje najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu

22. protivno članku 15. stavku 4. ovoga Zakona, o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način ne obavijesti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju ili ako ga ne obavijesti najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu

23. protivno članku 15. stavku 5. ovoga Zakona, obavijest o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja ne da potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ako ta obavijest nije dana razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku ili nije dana na hrvatskom jeziku

24. protivno članku 15. stavku 6. ovoga Zakona opći uvjeti poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita ne sadržavaju informacije o vrstama kamatnih stopa ili o metodama i učestalosti obračuna kamata ili o uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita ili o valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta ili o naknadama odnosno provizijama koje vjerovnik zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu ili o EKS-u ili uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije ili kreditne unije, ako je to uvjet za odobravanje kredita, ili o mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita ili o instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja vjerovnik, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja ili o pravu potrošača da odustane od ugovora o kreditu i zakonskim rokovima za to ili o mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita ili o vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate

25. protivno članku 16. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču ne stavi na raspolaganje jasne ili razumljive opće informacije o ugovoru o kreditu ili ih ne stavi na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima ili ih ne stavi na raspolaganje na svojim internetskoj stranici

26. protivno članku 16. stavku 2. ovoga Zakona opće informacije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona ne da potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao

27. protivno članku 16. stavku 3. ovoga Zakona u općim informacijama o ugovoru o potrošačkom kreditu ne navede sve informacije iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona

28. protivno članku 16. stavku 4. ovoga Zakona u općim informacijama o ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu ne navede sve informacije iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona

29. protivno članku 17. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču, prije sklapanja ugovora o kreditu, ne da jasne ili razumljive personalizirane informacije koje su mu potrebne za uspoređivanje različitih ponuda ugovora o kreditu dostupnih na tržištu i procjenu njihovih učinaka radi donošenja informirane odluke o tome hoće li sklopiti ugovor o kreditu na temelju uvjeta kredita koje je ponudio vjerovnik ili ne pruži personalizirane informacije na temelju preferencija i informacija koje je dao potrošač

30. protivno članku 17. stavku 2. ovoga Zakona personalizirane informacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ne da svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce koji su fizičke osobe ili ako te druge sudionike kreditnog odnosa ne upozori na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo vjerovnika da poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa

31. protivno članku 17. stavku 3. ovoga Zakona informacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ne pruži potrošaču bez odgađanja, nakon što je potrošač dao potrebne informacije o svojim potrebama, financijskom stanju i preferencijama ili ih ne pruži pravodobno prije sklapanja ugovora o kreditu ili prihvata obvezujuće ponude, uključujući i slučajeve kad se upotrebljavaju sredstva daljinske komunikacije kako je uređeno zakonom kojim se uređuje opća zaštita potrošača

32. protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona, informacije iz članka 17. stavka 1. ovoga zakona ne učini jednako uočljivima ili ih ne da potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao ili ih ne da svim drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce koji su fizičke osobe ili tim drugim sudionicima kreditnog odnosa te informacije na da na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

33. protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona informacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona za ugovor o potrošačkom kreditu putem ne da putem SECCI-a

34. protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona informacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu putem ne da putem ESIS-a

35. protivno članku 18. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o kreditu koji upućuje na referentnu vrijednost kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) 2016/1011 u zasebnom dokumentu ne navede naziv referentne vrijednosti ili ne navede njezina administratora ili jasno i nedvojbeno ne prikaže potrošaču elemente iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona ili ne prikaže način definiranja promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona ili ne upozori potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope ili ne navede mogući utjecaj promjene te referentne vrijednosti za potrošača

36. protivno članku 18. stavku 4. ovoga Zakona potrošaču uz SECCI odnosno ESIS za ugovor o kreditu kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem, ne da otplatni plan ili taj otplatni plan nije u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

37. protivno članku 18. stavku 5. ovoga Zakona u otplatnom planu iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona ne navede iznose koje potrošač treba platiti ili ne navede razdoblja i uvjete koji se odnose na plaćanje tih iznosa ili ne navede raščlambu svake otplate u kojoj se navodi amortizacija glavnice ili ne navede kamatu izračunatu na temelju kamatne stope ili ako postoje, ne navede sve dodatne troškove i druge informacije propisane podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

38. protivno članku 18. stavku 6. ovoga Zakona informacije u SECCI-u odnosno ESIS-u nisu usklađene ili nisu jasno čitljive ili pri tome ne vodi računa o tehničkim ograničenjima medija na kojem su prikazane

39. protivno članku 18. stavku 7. ovoga Zakona informacije koje navodi u SECCI-u odnosno EISI-u ne prikaže na odgovarajući način ili ne prikaže na prikladan način ili ne prikaže na različitim kanalima, uzimajući u obzir interoperabilnost

40. protivno članku 18. stavku 8. ovoga Zakona sve dodatne informacije koje može pružiti potrošaču ili ih je obvezan pružiti potrošaču ne prikaže jasno ili čitljivo ili ih ne da u zasebnom dokumentu  

41. protivno članku 18. stavku 9. ovoga Zakona slučaju komunikacije putem telefona potrošaču ne pruži informacije iz članka 20. stavka 1. ili članka 22. stavka 1. točaka 3. do 6. ovoga Zakona ili bez odgađanja nakon sklapanja ugovora o kreditu putem telefona ne dostavi potrošaču SECCI odnosno ESIS ili ih ne dostavi na trajnom mediju

42. protivno članku 18. stavku 10. ovoga Zakona potrošaču, pored SECCI-a odnosno ESIS-a, na njegov zahtjev ne da primjerak nacrta ugovora o kreditu ili ga ne da na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ga ne da bez naknade, a u trenutku podnošenja tog zahtjeva je voljan nastaviti sa sklapanjem ugovora o kreditu s potrošačem

43. protivno članku 18. stavku 11. ovoga Zakona drugom sudioniku kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce na zahtjev i prije sklapanja ugovora o kreditu ne da nacrt ugovora o kreditu ili ga ne da na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ga ne da bez naknade

44. protivno članku 19. stavku 1. ovoga Zakona ako je od trenutka pružanja informacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona do trenutka sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu ili prihvata obvezujuće ponude prošlo manje od jednog dana, potrošaču ne pošalje obavijest o mogućnosti odustanka od ugovora o potrošačkom kreditu ili o postupku koji se pritom primjenjuje u skladu s člankom 46. ovoga Zakona

45. protivno članku 19. stavku 2. ovoga Zakona ne dostavi potrošaču obavijest iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o potrošačkom kreditu ili ne dostavi tu obavijest u roku od jednog do sedam dana nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu ili prihvata obvezujuće ponude

46. protivno članku 20. stavku 1. ovoga Zakona u prvom dijelu SECCI-a ne navede ili ne navede na uočljiv način ili ne navede na jednoj stranici informacije iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona

47. protivno članku 20. stavku 2. ovoga Zakona ako ne može uočljivo prikazati u prvom dijelu SECCI-a na jednoj stranici sve informacije iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, ne prikaže u prvom dijelu SECCI-a na najviše dvije stranice informacije iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona ili ako pri tome informacije iz članka 20. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona ne prikaže na prvoj stranici SECCI-a

48. protivno članku 20. stavku 3. ovoga Zakona u SECCI-u nakon informacija iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, ne prikaže ili jasno ne odvoji informacije iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona

49. protivno članku 20. stavku 4. ovoga ne osigura da informacije koje se pružaju prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu prema kojemu uplate potrošača ne rezultiraju trenutačnom odgovarajućom otplatom ukupnog iznosa kredita, sadrže jasnu i sažetu izjavu da se takvim ugovorom o potrošačkom kreditu ne osigurava otplata ukupnog iznosa iskorištenog potrošačkog kredita prema ugovoru o potrošačkom kreditu, a nije izričito pruženo takvo osiguranje naplate

50. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona

51. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

52. protivno članku 21. stavku 1. ovoga Zakona ako potrošaču dostavi ponudu za sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu koja je obvezujuća za vjerovnika, a tu ponudu ne dostavi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ako ju ne priloži ESIS-u a prethodno potrošaču nije pružio ESIS ili se značajke ponude razlikuju od informacija iz prethodno pruženog ESIS-a

53. protivno članku 21. stavku 2. ovoga Zakona u slučaju iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona ne ostavi potrošaču rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, procjenu njihovih učinaka i donošenje informirane odluke

54. protivno članku 21. stavku 3. ovoga Zakona, u roku iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona koje je razdoblje razmatranja prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, na zahtjev potrošača ne sklopi ugovor o stambenom potrošačkom kreditu

55. protivno članku 22. stavku 1. ovoga Zakona ne da potrošaču informacije u obliku ESIS-a koje sadržavaju informacije iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona

56. protivno članku 22. stavku 2. ovoga Zakona u informaciju iz članka 22. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ne uključi i uvjete kojima je uređena primjena kamatne stope ili ne uključi ako je primjenjivo, referentnu vrijednost koja se primjenjuje ili razdoblje ili uvjete ili postupke promjene kamatne stope ako se u različitim okolnostima primjenjuju različite kamatne stope ili ne navede informacije za sve stope koje se primjenjuju

57. protivno članku 22. stavku 3. ovoga Zakona u informaciji iz članka 22. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona u slučaju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu s odgodom plaćanja ne da informaciju kako i kada se odgođena kamata dodaje glavnici stambenog potrošačkog kredita kao gotovinski iznos ili ne da informaciju koje su posljedice za potrošača u odnosu na njegov preostali dug

58. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona

59. protivno članku 23. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču prije sklapanja ugovora o kreditu ne pruži odgovarajuća objašnjenja o predloženom ugovoru o kreditu ili ne pruži odgovarajuća objašnjenja o svim dodatnim uslugama kojima se potrošaču omogućuje da procijeni jesu li predloženi ugovor o kreditu i dodatne usluge prilagođeni njegovim potrebama i njegovoj financijskoj situaciji ili odgovarajuće objašnjenja ne pruži bez naknade

60. protivno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona u objašnjenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ne uključi sve elemente iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona

61. protivno članku 23. stavku 3. ovoga Zakona pri pojašnjenju odredbi iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ograniči se na ponavljanje informacija iz članaka 18., 20. i 22. ovoga Zakona

62. protivno članku 24. ovoga Zakona ako pri personaliziranoj ponudi koja se temelji na automatiziranoj obradi osobnih podataka ne obavijesti potrošača na jasan ili razumljiv način o takvoj obradi osobnih podataka

63. protivno članku 25. stavku 1. ovoga Zakona pruža usluge kreditnog posredovanja a u oglašavanju ili dokumentu namijenjenom potrošaču ne navede djelokrug svojih ovlasti, ili ne navede pruža li usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju isključivo za jednog ili više vjerovnika ili kao neovisni kreditni posrednik ili ako pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ne navede je li nevezan ili vezan za jednog ili više vjerovnika ili ne navede naziv vjerovnika za kojeg je vezan ili ne priopći vjerovniku sve naknade iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona u svrhu izračuna EKS-a

64. protivno članku 25. stavku 2. ovoga Zakona prije pružanja bilo koje od usluga kreditnog posredovanja ne pruži ili ne pruži na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ne pruži pravodobno potrošaču informacije iz članka 25. stavku 2. ovoga Zakona

65. protivno članku 25. stavku 3. ovoga Zakona prije sklapanja ugovora o kreditu ne ugovori s potrošačem ili ne ugovori na papiru ili nekom drugom trajnom mediju svaku naknadu iz članka 25. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona

66. protivno članku 25. stavku 4. ovoga Zakona kao nevezani kreditni posrednik prima proviziju od jednog ili više vjerovnika, a potrošaču na njegov zahtjev ne pruži informacije o visinama provizija koje su mu dužni platiti različiti vjerovnici čije ugovore o stambenom potrošačkom kreditu nudi potrošaču ili ne obavijesti potrošača da ima pravo zatražiti takvu informaciju

67. protivno članku 26. stavku 1. ovoga Zakona provodi praksu vezanja

68. protivno članku 26. stavku 3. ovoga Zakona ne prihvati policu osiguranja od društva za osiguranje koje se razlikuje od društva za osiguranje čije police uobičajeno prihvaća ili je prihvati uz izmijenjene uvjete potrošačkog kredita ponuđenog potrošaču

69. protivno članku 26. stavku 5. ovoga Zakona potrošaču ne omogući, prije sklapanja police osiguranja povezane s ugovorom o kreditu, najmanje tri dana za usporedbu ponuda polica osiguranja povezanih s ugovorom o kreditu, bez izmjene te ponuda, ili o tome ne obavijesti potrošača

70. protivno članku 27. stavku 2. ovoga Zakona pruža savjetodavne usluge koje nisu vezane uz uslugu potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja odnosno usluge kreditnog posredovanja koju su ovlaštene pružati

71. protivno članku 27. stavku 3. ovoga Zakona kao kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi pruža savjetodavne usluge

72. protivno članku 27. stavku 4. ovoga Zakona u postupku odobravanja kredita, odnosno kreditnog posredovanja, potrošača izričito ne obavijesti jesu li mu osigurane ili mu se mogu osigurati savjetodavne usluge

73. protivno članku 27. stavku 5. ovoga Zakona prije pružanja savjetodavnih usluga ili prije sklapanja ugovora o pružanju savjetodavnih usluga potrošaču ne pruži ili ne pruži na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao, informaciju o tome hoće li se preporuka temeljiti na razmatranju isključivo vlastitog izbora proizvoda u skladu sa člankom 27. stavkom 7. točkom 3. ovoga Zakona ili na širokoj ponudi proizvoda s cijelog tržišta iz članka 27. stavka 8. ovoga Zakona ili, ako se naknada naplaćuje, ne pruži informaciju o iznosu naknade koju je potrošač dužan platiti za savjetodavne usluge ili ako se taj iznos u trenutku pružanja informacija ne može utvrditi, ne pruži informaciju o metodi koja se primjenjuje za izračun te naknade

74. protivno članku 27. stavku 6. ovoga Zakona ne pruži potrošaču informacije iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona na način da su jasno čitljive

75. protivno članku 27. stavku 7. ovoga Zakona pri pružanju savjetodavnih usluga ne pribavi potrebne informacije o osobnoj ili o financijskoj situaciji potrošača ili o njegovim potrebama i ciljevima, a kako bi mogao preporučiti potrošaču odgovarajući ugovor o kreditu ili ne procijeni financijsku situaciju i potrebe potrošača na temelju informacija iz članka 27. stavka 7. točke 1. ovoga Zakona ili ako informacije iz članka 27. stavka 7. točke 1. ovoga zakona nisu ažurirane u trenutku procjene ili ako pritom ne uzme u obzir razumne pretpostavke o rizicima u pogledu financijske situacije potrošača tijekom trajanja preporučenog ugovora o kreditu ili ne razmotri dovoljno velik broj ugovora o kreditu iz svoje ponude ili ne preporuči jedan ili više prikladnih ugovora o potrošačkom kreditu koji odgovaraju potrebama, financijskoj situaciji ili osobnim okolnostima potrošača ili ne postupi u najboljem interesu potrošača u skladu sa člankom 27. stavcima 6. ili 7. ovoga Zakona ili ne da potrošaču podatke o pruženoj preporuci na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naznačen u ugovoru o pružanju savjetodavnih usluga

76. protivno članku 27. stavku 8. ovoga Zakona pri pružanju savjetodavnih usluga kao nevezani kreditni posrednik ne razmotri dovoljno velik broj ugovora o stambenom potrošačkom kreditu dostupnih na tržištu ili ne preporuči jedan ili više prikladnih ugovora o stambenom potrošačkom kreditu koji su dostupni na tržištu, ili ako preporučeni ugovori o stambenom potrošačkom kreditu ne odgovaraju potrebama, financijskoj situaciji ili osobnim okolnostima potrošača

77. protivno članku 27. stavku 9. ovoga Zakona pri pružanju savjetodavnih usluga, ne razlikuje pojmove „savjet“ i „savjetnik“ od pojmova „neovisan savjet“ i „neovisan savjetnik“

78. protivno članku 27. stavku 10. ovoga Zakona pri pružanju savjetodavnih usluga upotrebljava pojmove „neovisan savjet“ ili „neovisan savjetnik“, a nije razmotrio dovoljno velik broj ugovora o kreditu dostupnih na tržištu ili primi naknadu za savjetodavne usluge od jednog ili više vjerovnika a broj razmatranih vjerovnika ne predstavlja većinu na tržištu

79. protivno članku 27. stavku 11. ovoga Zakona u slučaju da ugovor o kreditu može dovesti do specifičnog rizika za potrošača s obzirom na financijsku situaciju potrošača ne upozori potrošača da bi ga ugovor o kreditu mogao dovesti do specifičnog rizika za potrošača

80. protivno članku 28. stavku 1. ovoga Zakona prije sklapanja ugovora o kreditu ne procijeni ili detaljno ne procijeni kreditnu sposobnost potrošača

81. protivno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona pri procijeni kreditne sposobnosti jasno i neposredno ne navede informacije i dokumentaciju koju je moguće neovisno provjeriti, a koje je potrošač dužan dostaviti ili ne navede rok za dostavu tih informacija

82. protivno članku 28. stavku 3. ovoga Zakona zahtjev za dostavu dokumentacije iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona nije razmjeran i ograničen na informacije potrebne za procjenu kreditne sposobnosti potrošača

83. protivno članku 28. stavku 4. ovoga Zakona, najkasnije pri zaprimanju zahtjeva za odobrenje kredita ne upozori potrošača ili ne upozori potrošača u pisanom obliku da neće odobriti kredit ako ne može obaviti procjenu njegove kreditne sposobnosti zato što potrošač ne želi pružiti informacije ili dokumentaciju potrebnu za procjenu njegove kreditne sposobnosti

84. protivno članku 28. stavku 5. ovoga Zakona ne provede procjenu kreditne sposobnosti u interesu potrošača ili pri procjeni kreditne sposobnosti na odgovarajući način ne uzme u obzir čimbenike relevantne za procjenu vjerojatnosti da će potrošač ispuniti obveze iz ugovora o kreditu

85. protivno članku 28. stavku 6. ovoga Zakona radi procjene kreditne sposobnosti ne dostavi vjerovniku potrebne informacije pribavljene od potrošača protivno članku 28. stavku 7. ovoga Zakona procjenu kreditne sposobnosti potrošača ne provede na temelju relevantnih ili točnih informacija o prihodima i rashodima potrošača i drugim financijskim te ekonomskim okolnostima koje su nužne i proporcionalne prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita za potrošača

86. protivno članku 28. stavku 9. ovoga Zakona ne prikupi informacije iz članka 28. stavka 7. ovoga Zakona iz relevantnih unutarnjih ili vanjskih izvora uključujući i od potrošača ili ovisno o slučaju na temelju uvida u kreditni registar ili ako procjenu kreditne sposobnosti temelji isključivo na kreditnoj povijesti potrošača

87. protivno članku 28. stavku 10. ovoga Zakona primjereno ne provjeri informacije dobivene u skladu s člankom 28. stavkom 7. ovoga Zakona

88. protivno članku 28, stavku 11. ovoga Zakona u svrhu procjene kreditne sposobnosti koristi društvene mreže kao vanjski izvor podataka

89. protivno članku 28. stavku 12. ovoga Zakona ne uspostavi ili ne ažurira ili ne dokumentira ili ne primjenjuje postupke za procjenu kreditne sposobnosti ili ne dokumentira odnosno ne čuva informacije iz članka 28. stavaka 7., 9. ili 10. ovoga Zakona

90. protivno članku 28. stavku 13. ovoga Zakona, ako zahtjev za kredit podnosi više potrošača, ne provede procjenu kreditne sposobnosti na temelju zajedničke sposobnosti otplate svih potrošača

91. protivno članku 28. stavku 14. ovoga Zakona kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, procjenu kreditne sposobnosti pretežito temelji na činjenici da je vrijednost stambene nekretnine veća od ukupnog iznosa kredita ili na pretpostavci da će vrijednost stambene nekretnine rasti

92. protivno članku 28. stavku 15. ovoga Zakona sklopi ugovor o kreditu s potrošačem, a rezultat procjene kreditne sposobnosti potrošača ne pokazuje kako je vjerojatno da će potrošač obveze koje proizlaze iz ugovora o kreditu ispuniti na način određen tim ugovorom ili ne uzme u obzir relevantne čimbenike iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona

93. protivno članku 28. stavku 16. ovoga Zakona nakon sklapanja ugovora o kreditu, naknadno otkaže ili izmijeni ugovor o kreditu na štetu potrošača na temelju toga što je procjenu kreditne sposobnosti netočno proveo

94. protivno članku 28. stavku 18. ovoga Zakona raskine ugovor o kreditu zbog dostave nepotpune informacije od strane potrošača prije sklapanja ugovora o kreditu

95. protivno članku 28. stavku 19. ovoga Zakona kontinuirano tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa ne prati kreditnu sposobnost potrošača ili ponovno ne procjeni kreditnu sposobnost potrošača prije nego što odobri znatnije povećanje ukupnog iznosa kredita ili tu kreditnu sposobnost ne procjeni na temelju ažuriranih informacija osim ako je kod stambenog potrošačkog kredita dodatni kredit bio predviđen i uključen u izvornu procjenu kreditne sposobnosti

96. postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 28. stavka 21. ovoga Zakona

97. protivno članku 29. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura da se procjena vrijednosti stambene nekretnine provodi u skladu s propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina

98. protivno članku 29. stavku 2. ovoga Zakona koristi procjenu vrijednosti stambene nekretnine koju je izvršio procjenitelj koji nije stručno osposobljen i neovisan o postupku odobravanja stambenog potrošačkog kredita  

99. protivno članku 29. stavku 3. ovoga Zakona ne pohrani procjenu vrijednosti stambene nekretnine na trajnom mediju ili o njoj ne vodi evidenciju

100. postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 29. stavka 5. ovoga Zakona

101. protivno članku 30. stavku 1. ovoga Zakona procjena kreditne sposobnosti uključuje primjenu automatizirane obrade osobnih podataka, ne obavijesti potrošača o primjeni automatizirane obrade osobnih podataka ili ne obavijesti potrošača o pravu na ljudsku procjenu

102. protivno članku 30. stavku 1. ovoga Zakona u slučaju automatizirane obrade osobnih podataka ne omogući potrošaču da dobije jasno i razumljivo objašnjenje o procjeni svoje kreditne sposobnosti, uključujući objašnjenje o logici i rizicima uključenima u automatiziranu obradu osobnih podataka ili o njezinu značaju i učincima na odluku ili ne omogući potrošaču da mu izrazi svoje stajalište ili ne preispita procjenu kreditne sposobnosti ili odluke o odobravanju kredita

103. protivno članku 30. stavku 2. ovoga Zakona u slučaju odbijanja zahtjeva za kredit na temelju procjene kreditne sposobnosti, bez odgode ne obavijesti potrošača o odbijanju zahtjeva ili, ovisno o slučaju, ne uputi potrošača na dostupne usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona

104. protivno članku 30. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju odbijanja zahtjeva za kredit na temelju procjene kreditne sposobnosti ne obavijesti potrošača da se procjena kreditne sposobnosti temelji na automatiziranoj obradi osobnih podataka ili ga ne obavijesti o pravu potrošača na ljudsku procjenu ili ga ne obavijesti o postupku osporavanja odluke

105. protivno članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača, ili ga ne obavijesti unaprijed, ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, da će izvršiti uvid u kreditni registar, u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka

106. protivno članku 31. stavku 2. ovoga Zakona, odbije zahtjev za kredit na temelju podataka iz dostupnog kreditnog registra a bez odgode ne obavijesti potrošača o informacijama ili o pojedinostima kreditnog registra iz kojeg je pribavio informacije, ili ga ne obavijesti o kategorijama podataka koji su uzeti u obzir ili tu obavijest ne dostavi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili tu obavijest ne dostavi bez naknade

107. protivno članku 32. stavku 7. ovoga Zakona dostavi podatak o neispunjenju obveze u kreditni registar a o tome ne obavijesti potrošača ili ga ne obavijesti u roku od 30 dana od dana unosa podataka u kreditni registar, ili ga ne obavijestiti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

108. protivno članku 33. stavku 1. ne sklopi ugovor o kreditu ili ne sklopi ugovor o izmjenama ugovora o kreditu u pisanom obliku, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

109. protivno članku 34. stavku 1. ovoga Zakona u ugovoru o potrošačkom kreditu ne navede informacije iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona jasno, sažeto ili točno ili ne navede sve informacije iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona

110. protivno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona uz ugovor o potrošačkom kreditu iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem potrošaču ne da otplatni plan ili ga ne da u skladu s ovim Zakonom ili podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

111. protivno članku 34. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o potrošačkom kreditu kod ugovaranja kamatne stope izričito ne ugovori nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope

112. protivno članku 35. stavku 1. ovoga Zakona u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu ne navede informacije iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona jasno, sažeto i točno ili ne navede sve informacije iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona

113. protivno članku 35. stavku 2. ovoga Zakona potrošaču uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu ne da otplatni plan ili ga ne da u skladu s ovim Zakonom ili podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

114. protivno članku 35. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu kod ugovaranja kamatne stope, izričito ne ugovori nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope

115. protivno članku 36. stavku 1. ovoga Zakona informacije iz članka 34. stavka 1. odnosno članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ne prikaže jasno, čitljivo ili prilagođeno tako da vodi računa o tehničkim ograničenjima medija na kojem su prikazane ili ih ne prikaže na odgovarajući i prikladan način na različitim kanalima

116. protivno članku 36. stavku 2. ovoga Zakona ne dostavi potrošaču u svakom trenutku tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu, na njegov zahtjev, otplatni plan ili ga ne dostavi bez naknade

117. protivno članku 36. stavku 3. ovoga Zakona u otplatnom planu ne navede preostale iznose koje potrošač treba platiti, ili ne navede razdoblja i uvjete koji se odnose na plaćanje tih iznosa, ili ne navede raščlambu svake otplate u kojoj se navodi amortizacija glavnice, ili ne navede kamatu izračunatu na temelju kamatne stope ili, ako postoje, ne navede sve dodatne troškove ili druge informacije propisane podzakonskim propisom iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

118. protivno članku 36. stavku 4. ovoga Zakona ako kamatna stopa nije fiksna ili ako se prema ugovoru o kreditu dodatni troškovi mogu promijeniti, u otplatnom planu ne navede ili jasno i sažeto ne navede da će podaci iz tog otplatnog plana ostati važeći samo do trenutka promjene te kamatne stope ili tih troškova u skladu s ugovorom o kreditu

119. protivno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona u informacijama iz članka 34. stavka 1. odnosno 35. stavka 1. ovoga Zakona u slučaju ugovora o kreditu prema kojem uplate potrošača ne rezultiraju trenutačnom odgovarajućom amortizacijom ukupnog iznosa kredita već se koriste za stvaranje kapitala tijekom razdoblja i prema uvjetima utvrđenim ugovorom o kreditu ili nekim dodatnim ugovorom ne da jasnu i sažetu izjavu da se takvim ugovorom o kreditu ne jamči otplata ukupnog iznosa kredita nakon povlačenja tranše prema ugovoru o kreditu, a takvo jamstvo nije izričito pruženo

120. protivno članku 36. stavku 6. ovoga Zakona ne da primjerak ugovora o kreditu potrošaču ili ne da primjerak ugovora svim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, jamce i založne dužnike ili ga ne da bez naknade

121. protivno članku 36. stavku 7. ovoga Zakona u poslovanju s potrošačem vezano uz ugovor o kreditu u stranoj valuti ne primjeni srednji tečaj za devize odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije objavljen na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u "Tečajnoj listi za klijente HNB-a"

122. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 36. stavka 8. ovoga Zakona

123. protivno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona ne omogući potrošaču, na njegov zahtjev, konverziju, ili konverziju ne omogući bezuvjetno ili konverziju ne omogući u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa

124. protivno članku 37. stavku 2. ovoga Zakona potrošaču zaračuna naknadu za konverziju a potrošač provodi konverziju samo jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa

125. protivno članku 37. stavku 6. ovoga Zakona ne obavi konverziju primjenom srednjeg tečaja za devize odgovarajuće valute u odnosu na euro koji je važio na dan podnošenja zahtjeva za konverziju objavljen na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u "Tečajnoj listi za klijente HNB-a"

126. protivno članku 37. stavku 7. ovoga Zakona ne provede konverziju za valutu koja nije iskazana na "Tečajnoj listi za klijente HNB-a" tako da preračuna tu valutu u euro koristeći se referentnim tečajem između eura i te valute, određenog u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011

127. protivno članku 37. stavku 8. ovoga Zakona ne ponudi potrošaču prijedlog ugovora o konverziji ili ga ne ponudi u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva potrošača za konverziju, a ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu za koji se traži konverzija nije drugačije određeno

128. protivno članku 37. stavku 9. ovoga Zakona u svojoj ponudi nema ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u alternativnoj valuti iz članka 34. stavaka 4. ili 5. ovoga Zakona, a ne kreira ga za potrošača koji je podnio zahtjev za konverziju u skladu s tržišnim uvjetima ili minimalno s ročnošću koja je preostala po ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti

129. protivno članku 37. stavku 11. ovoga Zakona kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti potrošača redovito ne obavještava, na papiru ili drugom trajnom mediju, kada se vrijednost ukupnoga nepodmirenog iznosa koji je potrošač dužan platiti ili redovitih obroka odnosno anuiteta promijeni za više od 20% njihovih vrijednosti ako se primijeni tečaj strane valute u kojoj je nominiran ugovor o stambenom potrošačkom kreditu prema euru, odnosno drugoj alternativnoj valuti ako je ona ugovorena, koji je vrijedio u trenutku sklapanja tog ugovora

130. protivno članku 37. stavku 12. ovoga Zakona u obavijesti iz članka 34. stavka 11. ovoga Zakona ne navede informaciju o povećanju iznosa koji je potrošač dužan platiti ili ne navede broj redovitih obroka odnosno anuiteta koje je potrošač na temelju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu dužan vratiti, ne navede informaciju o potrošačevu pravu na konverziju ili ne navede uvjete pod kojima se ta konverzija može izvršiti ili ne objasni bilo koji drugi primjenjivi mehanizam za ograničavanje tečajnog rizika kojem je potrošač izložen

131. protivno članku 37. stavku 13. ovoga Zakona u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu ne postoji odredba kojom se tečajni rizik za potrošača ograničava na fluktuaciju tečaja manju od 20%, u ESIS-u a ne navede ogledni primjer učinka 20% fluktuacije tečaja

132. protivno članku 34. stavku 14. ovoga Zakona pri provedbi konverzije traži zamjenu nekretnine koja služi kao instrument osiguranja ili traži dodatne instrumente osiguranja ili traži procjenu stambene nekretnine kao uvjet za provedbu konverzije

133. protivno članku 37. stavku 17. ovoga Zakona je kao instrument osiguranja za stambeni potrošački kredit u stranoj valuti dan depozit u toj valuti, a pri konverziji tog kredita ne izvrši i konverziju tog depozita u istu alternativnu valutu u koju se konvertira ugovor o stambenom potrošačkom kreditu ili pri tome na odgovarajući način ne primijeni članak 34. stavke 6. i 7. ovoga Zakona

134. protivno članku 38. stavku 1. ovoga Zakona u ugovoru o kreditu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa ne definirati referentnu vrijednost koju prati radi donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koja je jasna i poznata potrošaču ili kvalitativno i kvantitativno ne razraditi uzročno-posljedične veze kretanja referentne vrijednosti članka 38. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i utjecaj tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope ili ne odredi u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope odnosno koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja

135. protivno članku 38. stavku 2. ovoga Zakona kao referentnu vrijednost ugovori varijablu koja nije EURIBOR, SARON, SOFR ili varijabla određena kao zamjenska za neku od tih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011

136. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona promjenjivu kamatnu stopu ne definira kao zbroj ugovorene referentne vrijednosti i fiksne marže vjerovnika ili ako poveća fiksnu maržu tijekom otplate kredita ili fiksnu maržu ne ugovori zajedno s referentnom vrijednosti

137. protivno članku 38. stavku 4. ovoga Zakona korekciju promjenjive kamatne stope ne provodi za razdoblja ili ne provodi na dan koji su ugovoreni u ugovoru o kreditu ili ju ne provodi na temelju promjene referentne vrijednosti

138. protivno članku 38. stavku 5. ovoga Zakona promijeni kamatnu stopu u jednom referentnom razdoblju više, ili kod smanjenja manje od promjene referentne vrijednosti izražene u postotnim bodovima

139. protivno članku 38. stavku 6. ovoga Zakona referentne vrijednosti koje utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu redovito ne ažurira ili ne objavi u svojim poslovnim prostorijama ili ne objavi na svojoj internetskoj stranici

140. protivno članku 38. stavku 7. ovoga Zakona ne vodi arhivsku evidenciju o referentnim vrijednostima iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona koje utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu ili arhivsku evidenciju ne učini dostupnom na svojoj internetskoj stranici

141. protivno članku 39. ovoga Zakona potrošaču prije izmjene uvjeta ugovora o kreditu pravodobno ne da ili ne da na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu ne da jasan opis predloženih izmjena i prema potrebi, ne da informaciju o potrebi za pristankom potrošača ili ne da informaciju da su izmjene uvedene radi usklađivanja sa zakonom uz pojašnjenje tih izmjena ili ne da informaciju o rokovima za provedbu izmjena iz točke članka 39. točke 1. ovoga Zakona, ili ne da informaciju o načinu podnošenja prigovora iz članka 96. ovoga Zakona vezano uz izmjene iz članka 39. točke 1. ovoga Zakona ili ne da informaciju o roku za podnošenje prigovora iz članka 39. točke 3. ovoga Zakona ili ne da informaciju da prigovor u skladu s člankom 96. ovoga Zakona može uputiti i Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ili ne navede adresu na koju je moguće uputiti prigovor

142. protivno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču ne dostavi obavijest o svim promjenama kamatne stope iz članka 38. ovoga Zakona ili obavijest ne dostavi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu ili obavijest ne dostavi najmanje 15 dana prije nego što se promjene počinju primjenjivati  

143. protivno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona u obavijesti iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona ne navede objašnjenje kretanja referentne vrijednosti zbog kojeg je došlo do promjene kamatne stope, ili ne navede broj i iznos obroka odnosno anuiteta koji se trebaju uplaćivati nakon stupanja na snagu nove kamatne stope ili ako se promijeni broj ili učestalosti obroka odnosno anuiteta ne navede pojedinosti o njima ili ako uz obavijest ne priloži otplatni plan

144. protivno članku 40. stavku 3. ovoga Zakona obavijest iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja potrošaču periodično, a nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona

145. protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona u slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita zbog povećanja kamatne stope u roku od tri mjeseca od kada je potrošač primio obavijest iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona naplati potrošaču bilo kakvu naknadu za prijevremenu otplatu kredita

146. protivno članku 40. stavku 5. ovoga Zakona ne dostavi ili ne dostavi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o kreditu obavijest potrošaču o povećanju kamatne stope najmanje 15 dana prije njezine primjene, a ne odgodi primjenu nove kamatne stope do idućega obračunskog razdoblja

147. protivno članku 41. stavku 1. ovoga Zakona ne izračunava EKS u skladu s ovim Zakonom ili podzakonskim propisom iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

148. protivno članku 41. stavku 2. ovoga Zakona izračun EKS-a ne temelji na pretpostavci da će ugovor o kreditu ostati važeći tijekom dogovorenog razdoblja ili ne temelji na pretpostavci da će vjerovnik i potrošač ispuniti svoje obveze prema uvjetima i rokovima navedenima u ugovoru o kreditu

149. protivno članku 41. stavku 3. ovoga Zakona kod ugovora o kreditu s ugovorenim promjenjivom kamatnom stopom ili promjenjivim troškovima koji su uključeni u EKS, koje se ne mogu odrediti na dan izračuna, EKS ne izračunava uz pretpostavku da će kamatna stopa i ostali troškovi ostati fiksnima u odnosu na razinu utvrđenu na dan sklapanja ugovora o kreditu i da će se primjenjivati do kraja ugovora o kreditu

150. protivno članku 41. stavku 4. ovoga Zakona ne izračunava EKS prilikom oglašavanja koje se odnosi na ugovor o kreditu, ili stavljanja na raspolaganje općih informacija o ugovoru o kreditu, ili prilikom pružanja informacija prije sklapanja ugovora o kreditu ili prilikom sklapanja ugovora o kreditu

151. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

152. protivno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona ugovori u ugovoru o potrošačkom kreditu EKS viši od stope zakonske zatezne kamate uvećane za dva postotna boda ili ugovori u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu EKS viši od stope zakonske zatezne kamate ili ugovori u ugovoru o kreditu iz članka 3. stavka 4. točaka 3. ili 4. ovoga Zakona EKS koji je više od gornje granice EKS-a viši od stope zakonske zatezne kamate uvećane za dva postotna boda

153. protivno članku 43. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o potrošačkom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima i u CHF i u eurima s valutnom klauzulom u CHF ugovori nominalnu kamatnu stopu koja je viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih potrošačkih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za jednu polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope ili ugovori nominalnu kamatnu stopu na ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom koja je viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja potrošačkih kredita iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona uvećane za jednu polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope

154. protivno članku 43. stavku 4. ovoga Zakona pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 4. ovoga zakona odredi odnosno primijeni kamatnu stopu koja je iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz članka 43. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona važeće u trenutku provođenja korekcije

155. protivno članku 43. stavku 5. ovoga Zakona kod ugovora o potrošačkom kreditu kod kojeg je ugovorena fiksna kamatna stopa u odnosu na početno razdoblje, nakon kojeg se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa u skladu s ugovorenom referentnom vrijednosti, ugovori tu promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz članka 43. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu

156. protivno članku 43. stavku 8. ovoga Zakona ugovori nominalnu kamatnu stopu na potrošački kredit s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom za dio ili cijelo otplatno razdoblje koja je viša od stope zakonske zatezne kamate koja vrijedi na dan sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, uvećane za jednu polovinu te stope

157. protivno članku 43. stavku 9. ovoga Zakona gornju granicu nominalne kamatne stope iz članka 43. ovoga Zakona primijeni na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu s uključenim pogodnostima kojima se utječe na visinu kamatne stope

158. protivno članku 44. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima i u CHF i u eurima s valutnom klauzulom u CHF ugovori nominalnu kamatnu stopu koja je viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih stambenih potrošačkih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za jednu trećinu te prosječne ponderirane kamatne stope ili ugovori nominalnu kamatnu stopu na ostale stambene potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom koja je viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih potrošačkih kredita iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona uvećane za jednu trećinu te prosječne ponderirane kamatne stope

159. ako protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope iz članka 38. stavka 4. ovoga zakona odredi odnosno primijeni kamatnu stopu koja je iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz članka 44. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona važeće u trenutku provođenja korekcije

160. protivno članku 44. stavku 5. ovoga Zakona kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu kod kojeg je ugovorena fiksna kamatna stopa u odnosu na početno razdoblje, nakon kojeg se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa u skladu s ugovorenom referentnom vrijednosti, ugovori tu promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope iz članka 44. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

161. protivno članku 44. stavku 8. ovoga Zakona u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom ugovori nominalnu kamatnu stopu višu od stope zakonskih zateznih kamata koja vrijedi na dan sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, uvećane za jednu polovinu te stope

162. protivno članku 44. stavku 9. ovoga Zakona gornju granicu nominalne kamatne stope iz članka 43. ovoga Zakona primijeni na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu s uključenim pogodnostima kojima se utječe na visinu kamatne stope

163. protivno članku 45. stavku 1. ovoga Zakona naplati naknadu vezane uz ugovor o kreditu koja nije vezana uz stvarni trošak tog kredita koji je nastao vjerovniku, a radi kojeg se te naknade naplaćuju

164. protivno članku 45. stavku 2. ovoga Zakona potrošaču obračuna ili naplati naknadu za obradu i/ili odobravanje stambenog potrošačkog kredita

165. protivno članku 45. stavku 3. ovoga Zakona nakon sklapanja ugovora o kreditu uvede novu naknadu ili poveća naknadu koja je postojala u trenutku sklapanja tog ugovora

166. protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona ne prihvati potrošačev odustanak od ugovora o kreditu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona a potrošač je poslao obavijest iz članka 46. stavka 6. ovoga Zakona

167. protivno članku 46. stavku 7. ovoga Zakona ne obračuna kamate na glavnicu od dana povlačenja tranše na osnovi ugovora o kreditu do dana otplate glavnice na temelju ugovorene kamatne stope

168. protivno članku 46. stavku 8. ovoga Zakona naplati potrošaču drugu naknadu za odustanak od ugovora o kreditu osim naknade za jednokratne pristojbe koje vjerovnik plaća javnopravnom tijelu, ako takve pristojbe postoje

169. protivno članku 48. stavku 1. ovoga Zakona ne mogući potrošaču otkaz ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća u svakom trenutku, ili mu ne omogući otkaz ugovora bez naknade ili ugovori rok otkazivanja ugovora o potrošačkom kreditu koji je dulji od mjesec dana

170. protivno članku 48. stavku 2. ovoga Zakona ne otkaže ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća najmanje dva mjeseca unaprijed ili o tome ne obavijesti potrošača na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, a tako je ugovorio u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća

171. protivno članku 48. stavku 4. ovoga Zakona ne navede u ugovoru o potrošačkom kreditu opravdani razlog za otkaz prava potrošača na povlačenje tranše kod ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, a otkaže ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća pozivom na opravdani razlog a pružanje takvih informacija nije zabranjeno posebnim propisima ili nije protivno ciljevima javnog poretka ili javne sigurnosti

172. protivno članku 48. stavku 5. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača o otkazivanju ili o razlozima otkazivanja ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća, a to je bilo moguće, prije otkazivanja, odnosno ne obavijesti potrošača najkasnije odmah nakon otkazivanja

173. protivno članku 49. stavku 1. ovoga Zakona ne mogući potrošaču da u svakom trenutku, djelomično ili u cijelosti, ispuniti svoje obveze iz ugovora o kreditu ili mu ne smanji ukupne troškove kredita

174. protivno članku 49. stavku 2. ovoga Zakona nakon primitka pisanog zahtjeva za prijevremenu otplatu potrošaču bez odgode ne dostavi ili ne dostavi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju informacije potrebne za razmatranje mogućnosti prijevremene otplate

175. protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona u informacijama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona ne navede najmanje financijske posljedice za potrošača koji ispuni svoje obveze prije isteka ugovora o kreditu, ili jasno ne navede sve pretpostavke koje je primijenio u obradi zahtjeva, ili ako te pretpostavke nisu razumne i opravdane

176. protivno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona u informacijama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona ne navede iznos naknade za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom potrošačkog kredita

177. protivno članku 50. stavku 1. ovoga Zakona u slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita ne smanji potrošaču ukupne troškove kredita iz članka 49. ovoga Zakona razmjerno preostalom trajanju ugovora o potrošačkom kreditu ili pri tome ne uzme u obzir i troškove koji ne ovise o trajanju ugovora o potrošačkom kreditu, uključujući i troškove koji su naplaćeni u trenutku odobravanja potrošačkog kredita

178. protivno članku 50. stavku 2. ovoga Zakona naplati naknadu koja nije pravedna i objektivno opravdana za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom potrošačkog kredit a potrošački kredit je prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojeg se primjenjivala fiksna kamatna stopa

179. protivno članku 50. stavku 3. ovoga Zakona obračuna ili naplati od potrošača iznos naknade iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona koji premašuje 1% iznosa potrošačkog kredita koji se prijevremeno otplaćuje a razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o potrošačkom kreditu je dulje od godinu dana, ili ako je to razdoblje kraće od godinu dana, obračuna ili naplati iznos naknade koji premašuje 0,5% iznosa potrošačkog kredita koji se prijevremeno otplaćuje

180. protivno članku 50. stavku 4. ovoga Zakona obračuna ili naplati naknadu iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita u slučaju da se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate potrošačkog kredita, ili se radi o dopuštenom prekoračenju ili je kredit otplaćen u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa

181. protivno članku 50. stavku 5. ovoga Zakona obračuna ili naplati naknadu iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita iako iznos prijevremene otplate ne premašuje 10.000,00 eura unutar 12 mjeseci ili ako naplati naknadu za iznos prijevremeno otplaćenog potrošačkog kredita koji ne premašuje 10.000,00 eura

182. protivno članku 50. stavku 6. ovoga Zakona obračuna ili naplati iznos naknade iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona koji je viši od iznosa kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate potrošačkog kredita i dana prestanka ugovora o potrošačkom kreditu

183. protivno članku 51. stavku 1. ovoga Zakona u slučaju prijevremene otplate stambenog potrošačkog kredita ne smanji potrošaču ukupne troškove kredita za iznos kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu

184. protivno članku 51. stavku 2. ovoga Zakona, potrošaču obračuna ili naplatiti naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu stambenog potrošačkog kredita

185. protivno članku 52. stavku 1. ovoga Zakona najmanje jednom godišnje ne obavijesti potrošača o stanju njegova kredita ili ga ne obavijesti najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao ili ga ne obavijesti bez naknade

186. protivno članku 52. stavku 2. u obavijesti o stanju kredita iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona posebno ne iskaže dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema vjerovniku ili informaciju o tome u kojem roku vjerovnik šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju ili upozorenje o pravu vjerovnika na otkaz ugovora o kreditu

187. protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona obavijest o stanju kredita iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona jednom godišnje ne uputi sudužniku ili jamcu ili obavijest ne uputi bez naknade ili obavijest ne uputi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu ili obavijest ne uputi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

188. protivno članku 52. stavku 4. ovoga Zakona ne dostavlja potrošaču obavijesti o stanju kredita jednom godišnje potrošaču ili sudužniku ili jamcu ili ne upućuje obavijest o stanju kredita potrošaču ili sudužniku ili jamcu najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, ili obavijest potrošaču ili sudužniku ili jamcu ne dostavlja bez naknade sve do trenutka pokretanja postupka prisilne naplate dugovanja po tom ugovoru o kreditu

189. protivno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona u slučaju da se potrošač i vjerovnik nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku od dva mjeseca ne obavijesti sudužnika ili založnog dužnika ili jamca o stanju dugovanja ili sudužniku, ili založnom dužniku ili jamcu ne ostavi rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmiri u novcu

190. protivno članku 52. stavku 6. ovoga Zakona naplati naknadu za otkaz ugovora o kreditu, ili u trenutku otkaza ne obavijesti, ili ne obavijesti bez naknade potrošača ili sudužnika, ili založnog dužnika ili jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi ili ih ne obavijesti o osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, ili ne naznači koje su stavke podložne uvećanju ili po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi

191. protivno članku 52. stavku 7. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača najkasnije 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, ili ga ne obavijesti bez naknade ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao o otplati cjelokupnog kredita ili ga ne informira o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, ili ako postoje prava trećih osoba koje su djelomično ili u cijelosti otplatile kredit ne informira potrošača o pravima tih osoba ili o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, ili ne informira potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita, ili ne obavijesti na isti način sve sudionike kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce

192. protivno članku 53. stavku 1. ovoga Zakona, ne uspostavi procese kojima će omogućiti rano prepoznavanje potrošača s mogućim poteškoćama u plaćanju

193. protivno članku 53. stavku 2. ovoga Zakona ne organizira funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoća u plaćanju ili ne imenuje osobu kojoj će povjeriti praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju ili internim aktom ne odredi kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača ili ne uspostavi ili redovito ne ažurira politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima

194. protivno članku 53. stavku 3. ovoga Zakona ne imenuje osobu kojoj će povjeriti praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju ili internim aktom ne odredi kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača ili ne uspostavi i redovito ne ažurira politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima, a vjerovnik nije kreditna institucija

195. protivno članku 53. stavku 4. ovoga Zakona ne poduzme razumne mjere radi uspostave kontakta s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju ili mu ne pruži sve odgovarajuće informacije ili mu ne pruži podršku ili mu te informacije i podršku ne pruži na ugovoreni način ili drugi prijavljeni način komunikacije

196. protivno članku 53. stavku 5. ovoga Zakona ne dokumentira da nije uspio uspostaviti kontakt s potrošačem iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona

197. protivno članku 53. stavku 6. ovoga Zakona ne osigura odgovarajuće profesionalno osposobljavanje za radnike koji sudjeluju u aktivnostima povezanim s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju

198. protivno članku 53. stavku 7. ovoga Zakona prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ili prije pokretanja ovršnog postupka ili prije aktiviranja instrumenta osiguranja otplate kredita, ne poduzme razumne ili ne poduzme opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o kreditu s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju

199. protivno članku 53. stavku 8. ovoga Zakona ne upozna potrošača koji ima ili bi mogao imati poteškoća u plaćanju s dostupnom uslugom savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona

200. protivno članku 54. stavku 1. ovoga Zakona kada utvrdi da je kod potrošača došlo do poteškoća u plaćanju, zajedno s potrošačem ne utvrdi zašto je do njih došlo

201. protivno članku 54. stavku 2. ovoga Zakona s potrošačem ne komunicira jasno i jednostavnim potrošaču razumljivim jezikom

202. protivno članku 54. stavku 3. ovoga Zakona u komunikaciji s potrošačem vezano uz njegove poteškoće u plaćanju ne poštuje privatnost potrošača ili ne održava razinu kontakta i komunikacije koja je poslovno opravdana u pogledu zahtjeva za informacijama

203. protivno članku 54. stavku 4. ovoga Zakona ne pruži potrošaču koji ima poteškoće u plaćanju podršku ili ne pruži informacije o broj propuštenih ili djelomično izvršenih plaćanja ili o ukupnom iznosu dospjelih neplaćenih obveza ili o troškovima nastalim kao rezultat nepodmirenja dospjelih obveza ili o važnosti suradnje potrošača s vjerovnikom kako bi se uklonile poteškoće u plaćanju

204. protivno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona ako se poteškoće u plaćanju nastave, ne obavijesti pisanim putem potrošača o posljedicama nepodmirenja obveza ili ako postoje, o dostupnim vladinim/javnim oblicima pomoći ili podrške

205. protivno članku 55. stavku 1. ovoga Zakona pri odlučivanju o mjerama za olakšavanje otplate kredita ne uzme u obzir individualne okolnosti potrošača ili njegove interese ili prava ili njegovu sposobnost daljnje otplate

206. protivno članku 55. stavku 2. ovoga Zakona potrošača koji ima poteškoća u plaćanju pisanim putem na ugovoreni način ili drugi prijavljeni način komunikacije ne informira o radnjama koje namjerava poduzeti ili ne ponudi potrošaču jednu ili više mjera za olakšavanje kredita prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili prije aktiviranja instrumenta osiguranja otplate kredita ili prije vraćanja odnosno oduzimanja objekta leasinga u slučaju financijskog leasinga

207. protivno članku 55. stavku 5. ovoga Zakona ne ponudi mjere olakšanja otplate potrošaču barem jednom

208. protivno članku 56. stavku 1. ovoga Zakona potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju obračuna ili naplati naknadu koja proizlazi iz neispunjavanja obveza iz ugovora o kreditu

209. protivno članku 56. stavku 3. ovoga Zakona ne poduzima razumne ili ne poduzima opravdane mjere u svrhu olakšanja otplate dugovanja potrošaču odnosno drugim sudionicima kreditnog odnosa uključujući sudužnike, založene dužnike i jamce, ako po okončanju ovršnog postupka dug nije podmiren u cijelosti

210. protivno članku 57. stavku 1. ovoga Zakona, kod kredita kod kojih potrošač ima poteškoće u plaćanju, u sklopu dokumentacije o kreditu ne dokumentira sve faze provedenog postupka ili ne dokumentira komunikaciju s potrošačem

211. protivno članku 57. stavku 2. ovoga Zakona u dokumentaciji ne priloži obrazloženje zašto se pojedine mjere olakšanja otplate kredita koje su ponuđene potrošaču smatraju prikladnima za njegove individualne okolnosti

212. protivno članku 57. stavku 3. ovoga Zakona dokumentaciju i sve zapise o ostvarenim kontaktima ili o predloženim mjerama olakšanja otplate kredita ili o dogovorima postignutima s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju, ne čuva tijekom trajanja poslovnog odnosa ili ne čuva najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao ili ne čuva do pravomoćnog okončanja sudskih sporova, ako su pokrenuti

213. protivno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona kod povezanog ugovora o potrošačkom kreditu kojim je ugovorena mogućnost iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona, ne prihvati zahtjev potrošača bezuvjetno

214. protivno članku 59. stavku 2. ovoga Zakona kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu kojim je ugovorena mogućnost iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona, zahtjev potrošača ne prihvati bezuvjetno ili ne prihvati neopozivo ili ne u roku od osam dana od primitka zahtjeva ne pozove založnog dužnika da dostavi ispravu podobnu za upis prijenosa prava vlasništva u zemljišnim knjigama

215. protivno članku 60. stavku 1. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju o prijenosu potraživanja iz ugovora o kreditu ili o prijenosu ugovora o kreditu a na temelju ugovora sa stjecateljem ne nastavi pružati aktivnosti vezane za izvršavanje obveza iz ugovora o kreditu

216. protivno članku 60. stavku 2. ovoga Zakona ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenese ugovor o kreditu na vjerovnika koji u skladu s ovim Zakonom nije ovlašten odobravati kredite

217. protivno članku 60. stavku 3. ovoga Zakona ne osigura da potrošač čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesen na novoga stjecatelja ne dođe kod tog stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema vjerovniku

218. protivno članku 61. stavku 1. ovoga Zakona tijekom cijelog trajanja ugovora o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja ne obavještava potrošača ili ne obavještava najmanje jednom mjesečno ili ne obavještava na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja, o stanju i prometu po tekućem računu, ili u toj obavijesti o stanju i prometu po tekućem računu ne navede sve informacije iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona

219. protivno članku 61. stavku 2. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja o povećanju kamatne stope ili o eventualnim naknadama koje je potrošač dužan platiti, a koje se odnose na dopušteno prekoračenje, ili tu obavijest ne dostavi potrošaču najmanje 15 dana prije nego što se promjene počinju primjenjivati

220. protivno članku 61. stavku 3. ovoga Zakona u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja ugovori da se obavijest iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja potrošaču periodično, a nisu ispunjeni svi uvjeti članka 61. stavka 3. ovoga Zakona

221. protivno članku 61. stavku 4. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača ili ne obavijesti potrošača na papiru ili nekom drugom trajnom mediju navedenom u ugovoru o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja o smanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja, ili ne obavijesti potrošača najmanje 30 dana prije dana efektivnog smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja

222. protivno članku 61. stavku 6. ovoga Zakona ne ponudi potrošaču kojemu je smanjeno ili ukinuto dopušteno prekoračenje prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja bez zahtjeva potrošača i bez dodatnih troškova, mogućnost otplate iznosa za koji je dopušteno prekoračenje smanjeno ili iznosa ukinutog dopuštenog prekoračenja, ili ne ponudi mogućnost otplate u 12 jednakih mjesečnih obroka ili ne primijeni kamatnu stopu koja je važeća za dopušteno prekoračenje, a potrošač nije odlučio ranije otplatiti taj iznos

223. protivno članku 61. stavku 7. ovoga Zakona smanji odnosno ukine dopušteno prekoračenje, a nije omogućio potrošaču otplatu iznosa iz članka 61. stavka 5. ovoga Zakona za koji je dopušteno prekoračenje smanjeno odnosno ukinuto

224. protivno članku 62. stavku 1. ovoga Zakona ugovori otvaranje tekućeg računa kod kojeg postoji mogućnost da se potrošaču dopusti prešutno prihvaćeno prekoračenje a informaciju o toj mogućnosti ne uključi u ugovor o otvaranju tekućeg računa ili ne uključi informacije o visini odobrenog prešutno prihvaćenog prekoračenja ili o kamatnoj stopi ili o uvjetima koji uređuju primjenu kamatne stope ili o naknadi koja se primjenjuje od trenutka sklapanja ugovora ili o uvjetima prema kojima se ta naknada smije mijenjati

225. protivno članku 62. stavku 2. ovoga Zakona potrošaču najmanje jednom mjesečno, ne pruži informacije iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona ili ih ne pruži na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa

226. protivno članku 62. stavku 3. ovoga Zakona odobri iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koji je viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva isplaćenog u korist računa potrošača u prethodno promatranom razdoblju koje vjerovnik uobičajeno uzima za utvrđivanje prosječnog redovnog mjesečnog priljeva

227. protivno članku 62. stavku 5. ovoga Zakona u slučaju značajnog prešutno prihvaćenog prekoračenja ne obavijesti potrošača bez odgode, ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa, o činjenici da je došlo do značajnog prešutno prihvaćenog prekoračenja, ili o iskorištenom iznosu prešutno prihvaćenog prekoračenja ili o kamatnoj stopi ili o svim mogućim kaznama, naknadama ili kamatama koje su primjenjive na dospjele neplaćene obveze ili o datumu otplate

228. protivno članku 62. stavku 6. ovoga Zakona u slučaju da potrošač redovito koristi prešutno prihvaćeno prekoračenje ne ponudi potrošaču savjetodavne usluge ako su one dostupne ili ga bez naknade ne uputi na usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona

229. protivno članku 62. stavku 7. ovoga Zakona ne obavijesti potrošača ili ga ne obavijesti na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o otvaranju tekućeg računa o smanjenju ili ukidanju prešutno prihvaćenog prekoračenja, ili ga ne obavijesti najmanje 30 dana prije dana efektivnog smanjenja ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja

230. protivno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona ne ponudi potrošaču kojemu je smanjeno ili ukinuto prešutno prihvaćeno prekoračenje prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja, mogućnost otplate iznosa za koji je prešutno prihvaćeno prekoračenje smanjeno ili iznosa ukinutog prešutno prihvaćenog prekoračenja, ili ne ponudi mogućnost otplate u 12 jednakih mjesečnih obroka ili ne primijeni kamatnu stopu koja je važeća za prešutno prihvaćeno prekoračenje, a potrošač nije odlučio ranije otplatiti taj iznos

231. protivno članku 62. stavku 9. smanji odnosno ukine odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje a nije omogućio potrošaču otplatu iznosa iz članka 62. stavka 8. ovoga Zakona za koji je prešutno prihvaćeno prekoračenje smanjeno ili ukinuto

232. protivno članku 66. stavku 3. pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i kao vezani i nevezani kreditni posrednik

233. protivno članku 66. stavku 4. ovoga Zakona kao vezani kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju vezan je za vjerovnika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili za kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske ne pruža usluge preko podružnice ili je vezan za vjerovnika iz treće zemlje

234. protivno članku 73. stavku 4. ovoga Zakona je dobio odobrenje da bude vezani kreditni posrednik za kreditno posredovanje u stambenom potrošačkom kreditiranju a pruža uslugu kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju za vjerovnika za vjerovnika za kojeg nije dobio odobrenje da bude vezan  ili ako je dobio odobrenje da bude nevezani kreditni posrednik za kreditno posredovanje u stambenom potrošačkom kreditiranju a vezan je za vjerovnika

235. protivno članku 70. stavku 7. ovoga Zakona imenuje predstavnike

236. protivno članku 73. stavku 4. ovoga Zakona, je dobio odobrenje za kreditnog posrednika u pomoćnoj ulozi za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju pruža usluge kreditnog posredovanja koje nisu obuhvaćene tim odobrenjem

237. protivno članku 73. stavku 7. ovoga Zakona je dobio odobrenje u skladu s člankom 73. stavkom 3. ovoga Zakona a namjerava prestati biti vezan uz nekog od vjerovnika o tome ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije u roku od 15 dana prije nego što prestane biti vezan za nekog od vjerovnika

238. protivno članku 73. stavku 8. ovoga Zakona nakon dobivanja odobrenja iz članka 73. stavka 3. ovoga Zakona kreditni posrednik koji je vezan za jednog vjerovnika prestane biti vezan za tog vjerovnika a namjerava nastaviti pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju kao nevezani kreditni posrednik o tome ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku najkasnije u roku od 15 dana prije nego što prestane biti vezan za vjerovnika.

239. protivno članku 73. stavku 10. ovoga Zakona počne pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju kao nevezani kreditni posrednik prije nego što je za to dobio odobrenje iz članka 73. stavka 9. ovoga Zakona

240. protivno članku 74. stavku 4. ovoga Zakona kao kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika pruža uslugu kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju

241. protivno članku 74. stavku 5. ovoga Zakona ne osigura da kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika kontinuirano ispunjava uvjete iz članka 70. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

242. protivno članku 74. stavku 6. ovoga Zakona ima odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika započne pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju za više vjerovnika ili pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, a za to ne dobije odobrenje iz članka 72. ovoga Zakona

243. protivno članku 76. stavku 4. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjenama svih informacija upisanih u Registar u skladu s člankom 76. stavkom 3. ovoga Zakona ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene

244. protivno članku 77. stavku 2. ovoga Zakona o namjeri da pruža usluge kreditnog posredovanja u drugoj državi članici, preko podružnice ili neposredno ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke propisane podzakonskim propisom iz članka 77. stavka 7. ovoga Zakona a započne pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u drugoj državi članici

245. protivno članku 77. stavku 6. ovoga Zakona započne s pružanjem usluga kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje i savjetodavnih usluga u drugoj državi članici prije isteka roka od mjesec dana od dana dostave obavijesti iz članka 77. stavka 5. ovoga Zakona

246. protivno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona osnuje podružnicu u trećoj zemlji, a o namjeri osnivanja podružnice u trećoj zemlji nije obavijestio Hrvatsku narodnu banku

247. protivno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona kao vezani kreditni posrednik osnuje podružnicu u trećoj zemlji a o namjeri osnivanja ne obavijesti vjerovnika za kojeg je vezan

248. protivno članku 79. stavku 3. ovoga Zakona kao kreditni posrednik iz druge države članice počne pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i savjetodavne usluge na području Republike Hrvatske prije isteka roka od mjesec dana od dana dostave obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci od strane nadležnog tijela matične države članice o namjeri pružanja usluga tog kreditnog posrednika na području Republike Hrvatske

249. protivno članku 79. stavku 5. ovoga Zakona kao kreditni posrednik iz druge države članice na području Republike Hrvatske pruža usluge kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje u ime i za račun nekreditne institucije a toj nekreditnoj instituciji nije dopušteno djelovati na području Republike Hrvatske

250. protivno članku 79. stavku 6. ovoga Zakona, kao kreditni posrednik iz druge države članice na području Republike Hrvatske posluje putem imenovanog predstavnika

251. protivno članku 81. stavku 1. ovoga Zakona pri obavljanju aktivnosti iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona ne postupa pošteno, ili pravedno, ili transparentno ili profesionalno ili pritom ne uvažava prava i interese potrošača

252. protivno članku 81. stavku 2. ovoga Zakona aktivnosti iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona ne provodi na temelju informacija o potrošačevim okolnostima i specifičnim zahtjevima koje je izrazio ili ne provodi na razumnim pretpostavkama o rizicima u odnosu na potrošačev položaj koji mogu nastati tijekom cijelog trajanja ugovora o kreditu

253. protivno članku 81. stavku 3. ovoga Zakona, pri pružanju savjetodavnih usluga ne pribavi ili ne uzima u obzir i informacije u skladu s člankom 27. stavkom 7. točkom 1. ovoga Zakona

254. protivno članku 81. stavku 4. ovoga Zakona pri ugovaranju kredita ugovori primitke svom osoblju i kreditnom posredniku, a kreditni posrednik svom osoblju, na način koji bi bio u suprotnosti s poštivanjem pravila poslovnog ponašanja iz članak 81. stavka 1. ovoga Zakona

255. protivno članku 81. stavku 5. ovoga Zakona ne propišu ili ne provode politike i prakse primitaka u skladu s ovim Zakonom ili podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

256. protivno članku 81. stavku 6. ovoga Zakona u skladu sa svojom veličinom, unutarnjom organizacijom te obujmom i složenošću poslova koje obavlja, pri izradi i primjeni politike primitaka za osoblje odgovorno za procjenu kreditne sposobnosti potrošača ne osigura da politike primitaka budu u skladu i promiču odgovarajuće i učinkovito upravljanje rizicima ili da ne potiču preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za vjerovnika ili da budu u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima vjerovnika ili da uključuju mjere za sprječavanje sukoba interesa, posebno vodeći računa da primici ne ovise o broju odobrenih zahtjeva ili njihovom udjelu u ukupno zaprimljenim zahtjevima za kredit.

257. protivno članku 81. stavku 7. ovoga Zakona kada pruža savjetodavne usluge, ne osigurati da struktura primitaka uključenog osoblja ne dovodi u pitanje njihovu sposobnost postupanja u najboljem interesu potrošača, ili ne osigura da nije ovisna o ciljevima prihoda od prodaje

258. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 81. stavka 8. ovoga Zakona

259. protivno članku 82. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura da njegovo osoblje posjeduje ili redovito ne obnavlja odgovarajuću razinu znanja i stručnosti u području osmišljavanja, ponude i odobravanja ugovora o kreditu, pružanju usluga kreditnog posredovanja, pružanja savjetodavnih usluga i dodatnih usluga, te zaštite prava potrošača u području njihove poslovne djelatnosti

260. protivno članku 82. stavku 2. ovoga Zakona kao vjerovnik iz druge države članice ili kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju iz druge države članice na području Republike Hrvatske pruža svoje usluge preko podružnice, ne ispunjava zahtjeve iz članka 82. ovoga Zakona ili kao vjerovnik iz druge države članice ili kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju iz druge države članice na području Republike Hrvatske neposredno pruža svoje usluge, ne ispunjava minimalne zahtjeve pobliže uređene podzakonskim propisom iz stavka 3. ovoga članka

261. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona

262. protivno članku 83. ovoga Zakona ne ispunjavaju organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete propisane podzakonskim propisom iz članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 6. i članka 71. stavka 6. ovoga Zakona

263. protivno članku 84. stavku 1. ovoga Zakona ne vodi ili redovito ne ažurira evidenciju ugovora o kreditu sklopljenih s potrošačem

264. protivno članku 84. stavku 2. ovoga Zakona evidencija iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona ne sadrži ime i prezime, adresu, osobni identifikacijski broj potrošača ili naziv odnosno ime i prezime, adresu, OIB vjerovnika odnosno kreditnog posrednika ili datum sklapanja ugovora o kreditu, ili ukupni iznos kredita ili trajanje ugovora o kreditu ili kamatnu stopu, ili EKS ili instrumente osiguranja kredita.

265. protivno članku 84. stavku 3. ovoga Zakona ne čuva ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa s potrošačem ili ne čuva ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između vjerovnika i potrošača odnosno kreditnog posrednika i potrošača

266. protivno članku 84. stavku 4. ovoga Zakona dokumentaciju iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona ne čuva tijekom trajanja poslovnog odnosa odnosno ne čuva ju najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao

267. protivno članku 84. stavku 5. ovoga Zakona ne čuva dokumentaciju iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona jedanaest godina od isteka godine u kojoj je stupio u poslovni odnos s potrošačem

268. protivno članku 84. stavku 6. ovoga Zakona ako je na temelju ugovornog odnosa s potrošačem pokrenut sudski spor, ne čuva poslovnu dokumentaciju i dulje od roka iz članka 84. stavka 4. ovoga Zakona odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju tog ugovornog odnosa pokrenut

269. protivno članku 84. stavku 7. ovoga Zakona ne vodi ili redovito ne ažurira evidenciju o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima s kreditnim posrednicima

270. protivno članku 84. stavku 8. ovoga Zakona ne vodi ili redovito ne ažurira evidenciju o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima s vjerovnicima

271. protivno članku 84. stavku 9. ovoga Zakona evidencije iz članka 84. stavaka 1., 7. i 8. ovoga Zakona ne vodi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

272. protivno članku 84. stavku 10. ovoga Zakona, evidencije iz članka 84. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona ne čuva jedanaest godina od dana prestanka poslovnog odnosa između vjerovnika i kreditnog posrednika

273. protivno članku 89. stavku 3. ovoga Zakona ne sudjeluje u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač

274. protivno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona na vidljivom mjestu u svojim poslovnim prostorijama ili na internetskim stranicama, ne učini dostupnima ili ne učini dostupnima jasne i općenite informacije na hrvatskom jeziku o postupku odobravanja potrošačkog kredita i stambenog potrošačkog kredita, kada pružaju takve usluge potrošačima

275. protivno članku 92. stavku 2. ovoga Zakona ne informira potrošača o mogućnosti dobivanja savjeta u savjetovalištima za zaštitu potrošača s kojima su upoznati ili ga ne  uputi na usluge savjetovanja o dugu iz članka 93. ovoga Zakona ako ima poteškoće u otplati svojih obveza

276. protivno članku 95. stavku 2. ovoga Zakona na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi izvješća, informacije ili dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke

277. protivno članku 95. stavku 3. ovoga Zakona ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja u obuhvatu, na način i u rokovima određenima podzakonskim propisom iz članka 95. stavka 7. ovoga Zakona

278. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 95. stavka 6. ovoga Zakona

279. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 95. stavka 7. ovoga Zakona

280. protivno članku 96. stavku 3. ovoga Zakona ne povjeri poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je s njim u radnom odnosu

281. protivno članku 94. stavku 4. ovoga Zakona pruža usluge preko podružnice a poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske ne povjeri najmanje jednoj osobi koja je s njim u radnom odnosu, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj

282. protivno članku 96. stavku 5. ovoga Zakona ne imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača

283. protivno članku 98. stavku 1. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne omogući da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u njegovom sjedištu ili na ostalim mjestima na kojima obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor

284. protivno članku 98. stavku 2. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi ne osigura prikladne prostore, u kojima može neometano i bez nazočnosti drugih osoba obavljati nadzor

285. protivno članku 98. stavku 3. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne omogući da obavi kontrolu poslovnih knjiga ili poslovne dokumentacije uključujući sklopljene ugovore ili administrativne odnosno poslovne evidencije ili kontrolu informacijske tehnologije ili drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora

286. protivno članku 98. stavku 4. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne uruči računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije uključujući preslike sklopljenih ugovore te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku odnosno u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba

287. protivno članku 98. stavku 5. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima

288. protivno članku 98. stavku 6. ovoga Zakona ne omogući da tijekom nadzora u prostorima iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona budu nazočne i ovlaštene osobe vjerovnika, odnosno kreditnog posrednika, koje mogu dati odgovarajuća objašnjenja u vezi s poslovnim događajima te administrativnim, odnosno poslovnim evidencijama, koje su predmet nadzora

289. protivno članku 98. stavku 7. ovoga Zakona ne omogući ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena, ako je zbog opsega ili prirode nadzora je to potrebno

290. protivno članku 99. stavku 5. ovoga Zakona ne izvrši nadzorne mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke

291. protivno članku 100. stavku 1. ovoga Zakona ne provjeri redovno, a najmanje jednom godišnje postupa li kreditni posrednik koji je za njega vezan i s kojim ima sklopljen ugovor o pružanju usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u skladu s odredbama ovoga Zakona

292. protivno članku 100. stavku 2. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili ne obavijesti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da je kod kreditnog posrednika koji je za njega vezan nastupila neka od okolnosti za ukidanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja

293. protivno članku 100. stavku 4. ovoga Zakona ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci obavijest o izmijenjenim, dopunjenim ili raskinutim ugovorima s kreditnim posrednicima koji su za njega vezani ili ne dostavi u roku od 15 dana od dana izmjene, dopune ili raskida ugovora

294. postupi protivno podzakonskom propisu iz članka 101. stavka 6. ovoga Zakona

295. protivno članku 89. stavku 2. ovoga Zakona ako je ugovorom o kreditu ugovorena mogućnost iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, bezuvjetno ne prihvati zahtjev potrošača

296. protivno članku 90. stavku 2. ovoga Zakona ako je ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu ugovorena mogućnost iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona, bezuvjetno i neopozivo ne prihvati zahtjev potrošača odnosno u roku od osam dana od primitka zahtjeva ne pozove založnog dužnika da dostavi ispravu podobnu za upis prijenosa prava vlasništva u zemljišnim knjigama

297. do dana stupanja na snagu podzakonskih propisa iz članka 115. ovoga Zakona ne postupi u skladu s podzakonskim propisom iz članka 116. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vjerovnik koji je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do najviše 3% ukupnog prihoda.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vjerovnik koji je kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do najviše 3% ukupnog prihoda.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se vjerovnik koji nije kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 30.000 eura.

(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kreditni posrednik koji je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do najviše 3% ukupnog prihoda .

(6) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kreditni posrednik koji kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do najviše 3% ukupnog prihoda.

(7) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kreditni posrednik koji nije kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 30.000 eura.

(8) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave pravne osobe iz stavka 2. odnosno 5. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 eura.

(9) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave pravne osobe iz stavka 3. odnosno 6. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura.

(10) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave pravne osobe iz stavka 4. odnosno 7. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura.

(11) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti nadležnom općinskom sudu ili drugom stvarno nadležnom tijelu rješenje o utvrđivanju globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije za kreditnu instituciju protiv koje se vodi prekršajni postupak, i to za godinu u kojoj je prekršaj počinjen.

(12) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača vjerovnika odnosno kreditnog posrednika i odgovorna osoba iz uprave vjerovnika odnosno kreditnog posrednika.

Prekršaji drugih osoba

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 107.

(1) Pravna ili fizička osoba čini prekršaj ako:

1. protivno članku 26. stavku 4. ovoga Zakona kao društvo za osiguranje  prilikom ponude ili sklapanja police osiguranja povezane s ugovorom o kreditu koristi podatke o dijagnozama onkoloških bolesti nakon što je proteklo 10 godina od završetka njihova liječenja

2. protivno članku 26. stavku 5. ovoga Zakona kao društvo za osiguranje ne omogući potrošaču najmanje tri dana za usporedbu ponuda osiguranja povezanih s ugovorom o kreditu, bez izmjene njihovih uvjeta ili o tome ne obavijesti potrošača

3. protivno članku 27. stavku 1. ovoga Zakona pruža savjetodavne usluge

4. protivno članku 32. stavku 1. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra na području Republike Hrvatske vjerovniku ne pruži informacije kojima raspolaže, a koje su vjerovniku potrebne radi procjene kreditne sposobnosti, odnosno praćenja ispunjenja kreditne obveze iz ugovora o kreditu

5. protivno članku 32. stavku 3. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra ne omogući vjerovniku iz druge države članice pristup podacima iz dostupnog privatnog ili javnog kreditnog registra za procjenu kreditne sposobnosti potrošača ili ne omogući pristup pod jednakim uvjetima kao i vjerovniku iz Republike Hrvatske

6. protivno članku 32. stavku 4. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra ne osigura da pristup kreditnom registru koji se upotrebljava za procjenu kreditne sposobnosti potrošača ima samo vjerovnik koji je pod nadzorom nacionalnog nadležnog tijela i koji u potpunosti posluje u skladu s Uredbom (EU) 2016/679

7. protivno članku 32. stavku 5. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra ne osigura da kreditni registar sadrži najmanje identifikacijske podatke klijenta ime i prezime/naziv, osobni identifikacijski broj ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta i to vrstu obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost obroka odnosno anuiteta, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju

8. protivno članku 32. stavku 7. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra, za potrebe ugovora o kreditu, ne uspostavi postupke kojima se osigurava da su informacije sadržane u kreditnom registru ažurirane i točne

9. protivno članku 32. stavku 9. ovoga Zakona kao voditelj kreditnog registra ne omogući potrošaču ulaganje pritužbe na sadržaj kreditnog registra uključujući informacije koje se mogu dobiti od trećih strana kroz taj registar

10. protivno članku 46. stavku 9. kao pružatelj dodatne usluge na temelju ugovora između vjerovnika i drugog pružatelja dodatne usluge koji se odnosi na ugovor o potrošačkom kreditu, koji je ugovorio s potrošačem i dodatne usluge, ne omogući potrošaču pravo da u roku u kojem u skladu s člankom 46. ovoga Zakona ostvaruje pravo na odustanak od ugovora o potrošačkom kreditu, odustane i od ugovora o dodatnim uslugama a o tome je obavijestio drugog pružatelja dodatne usluge u pisanom obliku na papiru ili nekom drugom trajnom mediju

11. protivno članku 60. stavku 4. ovoga Zakona kao stjecatelj ili treća osoba na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu prema potrošaču ne osigura primjenu svih odredbi ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje zaštita potrošača

12. protivno članku 63. stavku 3. ovoga Zakona pruži savjetodavnu uslugu u potrošačkom kreditiranju

13. protivno članku 63. stavku 4. ovoga Zakona kao kreditna unija pruži usluge potrošačkog kreditiranja osobama koje nisu članovi te kreditne unije

14. protivno članku 63. stavku 4. ovoga Zakona kao leasing društvo pružati usluge potrošačkog kreditiranja koje nisu usluge u obliku financijskog leasinga i savjetodavne usluge u vezi s financijskim leasingom  

15. protivno članku 63. stavku 7. ovoga Zakona pruži uslugu potrošačkog kreditiranja ili savjetodavnu uslugu a nije osoba iz članka 63. ovoga Zakona

16. protivno članku 64. stavku 2. ovoga Zakona pruži uslugu savjetodavnu uslugu protivno članku 64. stavku 2. ovoga Zakona

17. protivno članku 64. stavku 3. ovoga Zakona kao kreditna unija usluge stambenog potrošačkog kreditiranja ovlaštena pruža osobama koje nisu članovi te kreditne unije

18. protivno članku 64. stavku 4. ovoga Zakona uslugu stambenog potrošačkog kreditiranja i savjetodavnu uslugu a nije osoba iz članka 64. ovoga Zakona

19. protivno članku 65. stavku 2. ovoga Zakona pruža savjetodavnu uslugu uz kreditno posredovanje u potrošačkom kreditiranju a nije osoba iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona

20. protivno članku 65. stavku 4. ovoga Zakona kao kreditna unija pruža u potrošačkom kreditiranju osobama koje nisu članovi te kreditne unije

21. protivno članku 65. stavku 7. ovoga Zakona pruži uslugu kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju a nije osoba iz članka 65. ovoga Zakona

22. protivno članku 66. stavku 9. ovoga Zakona pruži uslugu kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju a nije osoba iz članka 65. ovoga Zakona

23. protivno članku 68. stavku 3. ovoga Zakona kao vjerovnik započne obavljati djelatnost pružanja usluga potrošačkog kreditiranja prije nego što za obavljanje djelatnosti dobije odobrenje Hrvatske narodne banke

24. protivno članku 68. stavku 4. ovoga Zakona kao kreditni posrednik započne obavljati djelatnost pružanja usluga kreditnog posredovanja prije nego što za obavljanje djelatnosti dobije odobrenje Hrvatske narodne banke

25. protivno članku 68. stavku 5. ovoga Zakona kao vjerovnik ili kreditni posrednik u sudski registar upiše djelatnost pružanja usluga potrošačkog kreditiranja ili pružanja usluga kreditnog posredovanja prije dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba u novčanom iznosu od 1.320,00 eura do 26.540,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 6.630,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 6.630,00 eura.

Objava presuda donesenih u prekršajnim postupcima

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 108.

(1) Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici objavljuje izreke pravomoćnih odluka donesenih u prekršajnim postupcima koje je pokrenula Hrvatska narodna banka kao ovlašteni tužitelj, a kojima je vjerovnik, odgovorna osoba vjerovnika, kreditni posrednik, odgovorna osoba kreditnog posrednika, proglašena krivom za prekršaj iz ovoga Zakona, a uz izreku objavljuje se naziv tijela koje je donijelo odluku te broj i datum odluke.

(2) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje je donijela u izvršavanju svojih nadzornih ovlasti iz ovoga Zakona a kad Hrvatska narodna banka objavi takvo rješenje, dužna je objaviti i odluku upravnog suda ako je protiv tog rješenja podnesena tužba.

(3) Podaci koji predstavljaju tajnu u skladu s posebnom zakonom kojim se uređuje poslovanje vjerovnika ili su zaštićeni zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka izuzet će se od objava iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da bi objava iz stavka 1. ovoga članka mogla ugroziti stabilnost financijskog tržišta ili prouzročiti nerazmjernu štetu vjerovniku ili kreditnom posredniku, anonimizirat će podatak o vjerovniku ili kreditnom posredniku.

(5) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da bi objava iz stavka 1. ovoga članka mogla prouzročiti nerazmjernu štetu odgovornoj osobi  u vjerovnik ili odgovornoj osobi u kreditnom posredniku, anonimizirat će podatak o odgovornoj osobi.

(6) Objava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostaje na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke do nastupanja pravnih učinaka rehabilitacije u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji.

GLAVA XVII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

PRIJELAZNE ODREDBE

Ugovori koji su na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 109.

(1) Na ugovore o kreditu koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona osim članka 41. stavka 4. i članaka 43. stavaka 5. i 8. i 44. stavaka 5. i 8.  ovoga Zakona.

(2) Na ugovore iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.) i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.).

(3) Na ugovore o kreditu bez roka dospijeća koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pored odredbi iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuje se i članci 40., 48., 60., 61. i članak 62. stavci 2., 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Vjerovnik je dužan uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u odnosu na ugovore iz članka 3. stavka 2. točaka 1. i 3.  ovoga Zakona najkasnije do 1. siječnja 2028.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga Zakona, za ugovore iz članka 3. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona vjerovnik je dužan uskladiti svoje poslovanje s odredbama članka 54. do 57. i članka 60. ovoga Zakona danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Iznimno od članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, vjerovnik koji nije kreditna institucija dužan je prvi puta obavijest iz tog članka dostaviti potrošaču do 31. ožujka 2028 za stanje kredita u 2027.

Postupci u tijeku

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 110.

(1) Upravni postupak za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja u potrošačkom kreditiranju, koji je pokrenut u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će Ministarstvo financija prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.)

(2) Ministarstvo financija dužno je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti rješenje doneseno u postupku iz stavka 1. ovoga članka i to najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja tog rješenja.

(3) Upravni postupak za izdavanje odobrenja za pružanje usluga posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, koji je pokrenut u skladu sa Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će Hrvatska narodna banka prema odredbama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.).

Odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju izdano prije stupanja na snagu Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 111.

(1) Odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju koje je izdalo Ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: odobrenje Ministarstva financija) važi do isteka roka određenog u odobrenju Ministarstva financija.

(2) Vjerovnik odnosno kreditni posrednik koji je dobio odobrenje Ministarstva financija temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 09/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) ovlašten je pružati isključivo usluge potrošačkog kreditiranja odnosno kreditnog posredovanja u skladu tim odobrenjem Ministarstva financija.

(3) Ako odobrenje Ministarstva financija prestaje važiti nakon 18. siječnja 2027., a imatelj tog odobrenja namjerava nastaviti s pružanjem usluga potrošačkog kreditiranja odnosno kreditnog posredovanja dužan je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanje novog odobrenja u skladu s ovim Zakonom najkasnije u roku od 60 dana prije prestanka važenja odobrenja Ministarstva financija.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vjerovnik i kreditni posrednik koji je imao odobrenje Ministarstva financija iz stavka 3. ovoga članka može nastaviti pružati usluge na način iz stavka 2. ovoga članka ako je podnio zahtjev u skladu sa stavkom 3. ovoga članka do dostave rješenja Hrvatske narodne banke kojim se odlučuje o izdavanju novog odobrenja.

(5) U odnosu na vjerovnika ili kreditnog posrednika koji ima odobrenje Ministarstva financija ili pruža usluge u skladu sa stavkom 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od dana stupanja na snagu ovoga Zakona poduzimati sve radnje i postupke u skladu s ovim Zakonom, uključujući provođenje nadzora i ukidanje odobrenja Ministarstva financija.

(6) Odredba stavka 5. ovoga članka ne primjenjuje se tijekom postupka koje Ministarstvo financija vodi u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona.

(7) Ministarstvo financija dužno je najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti, sa stanjem na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, podatke iz Tablice imatelja odobrenja Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranj a koju je Ministarstvo financija vodilo na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 09/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) uključujući podatke o datumu izdavanja i broju važećeg odobrenja Ministarstva financija i sve ostale podatke kojima raspolaže za svakog kreditnog posrednika i vjerovnika.

Odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju izdano prije stupanja na snagu Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 112.

(1) Odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, važeće na dan stupanja na snagu ovoga Zakona , ostaje na snazi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke temeljem Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.) ovlašten je pružati isključivo usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u skladu s tim odobrenjem Hrvatske narodne banke.

Postupanje po zahtjevu koji je podnesen nakon stupanja na snagu ovoga Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 113.

(1) Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje Ministarstva financija temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 09/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) ili je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju temeljem Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.), a namjerava započeti pružati nove usluge, promijeniti usluge ili način pružanja usluga uskladiti s ovim Zakonom, dužan je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci u skladu s ovim Zakonom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka provodi postupak ocjene ispunjavanja uvjeta iz ovoga Zakona i donosi rješenje kojim odlučuje o zahtjevu.

(3) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će istovremeno s odlučivanjem o zahtjevu, po službenoj dužnosti, ukinuti odobrenje Ministarstva financija odnosno Hrvatske narodne banke za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju koje je prije stupanja na snagu ovoga Zakona već izdano istom podnositelju zahtjeva, utvrditi ispunjava li uvjete iz ovoga Zakona za pružanje usluga kreditnog posredovanja te, ako su ispunjeni uvjeti, izdati odobrenje u skladu s člankom 73. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u postupku ocjene ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja u skladu s odredbama ovoga Zakona može uzeti u obzir sve činjenice i okolnosti utvrđene u postupku izdavanja odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) O svim zahtjevima podnesenim u skladu s ovim Zakonom do 31. svibnja 2027. Hrvatska narodna banka odlučuje u roku od šest mjeseci od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 114.

(1) Osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža uslugu potrošačkog kreditiranja za koju nije bilo potrebno odobrenje Ministarstva financija u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23), a koja želi nastaviti s pružanjem usluga potrošačkog kreditiranja dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja najkasnije 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja dužna je prestati pružati uslugu potrošačkog kreditiranja istekom roka za podnošenje tog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja podnese zahtjev za izdavanje odobrenja može nastaviti pružati uslugu potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske u skladu s odredbama ovoga Zakona do primitka rješenja Hrvatske narodna banke kojim se odlučuje o tom zahtjevu.

(4) Ako Hrvatska narodna banka odbije ili odbaci zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je prestati s pružanjem usluga potrošačkog kreditiranja danom dostave rješenja Hrvatske narodne banke.

(5) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ovlaštena je prema osobi iz stavka 1. ovoga članka poduzimati sve radnje i postupke u skladu s ovim Zakonom, uključujući provođenje nadzora.

Donošenje podzakonskih propisa

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 115.

(1) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 20. stavka 5., članka 22. stavka 4., članka 28. stavka 21., članka 29. stavka 5., članka 36. stavka 8., članka 41. stavka 5., članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 7., članka 71. stavka 6., članka 72. stavka 7., članka 76. stavka 5., članka 77. stavka 7., članka 81. stavka 8., članka 82. stavka 3., članka 95. stavaka 6. i 7. i članka 101. stavka 6. ovoga Zakona u roku dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će podzakonski propis iz članka 20. stavka 6., članka 28. stavka 21. i članka 36. stavka 8. ovoga Zakona u roku dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.  

Primjena važećih podzakonskih propisa

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 116.

(1) Do dana stupanja na snagu podzakonskih propisa iz članka 115. ovoga Zakona na snazi ostaju podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 09/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.):

1. Pravilnik o naknadama na potrošačke kredite („Narodne novine“, br. 15/14.)

2. Pravilnik o obvezi informiranja potrošača („Narodne novine“, br. 9/19.)

3. Pravilnik o odobrenju za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja („Narodne novine,“ br. 14/10., 16/13. i 8/24.)

4. Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja evidencije sklopljenih ugovora („Narodne novine“, br. 1/13.).

5. Odluka o provođenju nadzora nad kreditnim institucijama i kreditnim posrednicima te izricanju mjera u području zaštite potrošača („Narodne novine“, br. 65/22.)

(2) Do dana stupanja na snagu podzakonskih propisa iz članka 115. ovoga Zakona na snazi ostaju podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22., 156/23.):

1. Odluka o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača („Narodne novine“, br. 107/17. i 20/24.)

2. Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi („Narodne novine“, br.105/17. i 91/22.)

3. Odluka o minimalnom sadržaju evidencije o stambenim nekretninama („Narodne novine“, br. 109/18.)

4. Odluka o obavješćivanju o prekograničnom pružanju usluga kreditnog posrednika („Narodne novine“, broj 107/17.)

5. Odluka o potrebnim znanjima i stručnosti osoblja kreditnih institucija i kreditnih posrednika te o zahtjevima i postupku za izdavanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja („Narodne novine“, br. 107/17., 22/19., 108/24.)

6. Odluka o registru kreditnih posrednika („Narodne novine“, br. 107/17.)

7. Odluka o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge („Narodne novine“, br. 107/17. i 91/22.)

8. Odluka o politikama i praksama primitaka povezanima s pružanjem bankovnih proizvoda i/ili usluga potrošačima („Narodne novine“, br. 106/18. i 146/20.).

POGLAVLJE II.

ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 117. 

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.).

Stupanje na snagu

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Članak 118.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 20. studenoga 2026.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom određen je predmet ovoga Zakona.

Uz članak 2.

Ovim člankom uređuju se pravni akti Europske unije koji se prenose u pravni poredak Republike Hrvatske.

Uz članak 3.

Ovim člankom uređuje se područje primjene ovoga Zakona. Ovaj Zakon primjenjuje se na ugovor o potrošačkom kreditu i ugovor o stambenom potrošačkom kreditu. Proširuje se primjena odredbi koje se odnose na potrošačke kredite i na određene pravne poslove koji po svojoj gospodarskoj i funkcionalnoj naravi predstavljaju oblike kreditiranja, iako se ne pojavljuju uvijek u klasičnom obliku ugovora o kreditu. Time se osigurava da se odredbe ovoga Zakona primjenjuju i na: kreditne aranžmane vezane uz platne kartice s odgođenom naplatom ili obročnom otplatom, potrošačke kredite namijenjene adaptaciji stambene nekretnine, modele plaćanja na rate, posebne oblike kredita osigurane nekretninom kod kojih se otplata veže uz buduću prodaju nekretnine, beskamatne stambene kredite bez naknada (uz iznimku troškova osiguranja), kratkoročna dopuštena prekoračenja po stambenim kreditima. Odredbom o „specificiranom događaju u životu potrošača“ dodatno se pojašnjava pravna sigurnost u vezi s posebnim modelima kredita kod kojih se otplata veže uz određene životne okolnosti potrošača (smrt ili trajna nemogućnost korištenja nekretnine). Člankom se propisuje i odgovarajuća primjena odredbi o stambenom potrošačkom kreditu i na druge vrste kredita koji su po svojoj naravi i rizicima usporedivi sa stambenim kreditima kao što su krediti za premošćivanje, krediti sa zajedničkim vlasničkim kapitalom te potrošački krediti osigurani nekretninama koje nisu stambene ili čija je namjena zadržavanje ili stjecanja prava vlasništva na nekretnini koja nije stambena. Time se osigurava dosljednost pravnog režima i izbjegava pravna praznina u situacijama kada je nekretnina predmet osiguranja ili stjecanja, iako nema stambenu namjenu. Člankom se razrađuje načelo funkcionalne jednakosti nekretnina koje služe kao osiguranje, neovisno o njihovoj formalnoj klasifikaciji. Dodatno se uređuje odgovarajuća primjena odredbi, koje se odnose na kreditnog posrednika, na kreditne posrednike u pomoćnoj ulozi. Također propisuje se supsidijarna primjena drugih relevantnih zakona, osobito zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača te zakona kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i kreditnih unija. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 2. CCD 2 i člankom 3. MCD.

Uz članak 4.

Ovim člankom utvrđuju se kategorije ugovora koje su izuzete iz primjene ovoga Zakona zbog njihove specifične naravi, ograničenog rizika za potrošača ili postojanja drugog odgovarajućeg regulatornog okvira. To se osobito odnosi na: kredite koje poslodavci ili sindikati odobravaju svojim zaposlenicima odnosno članovima kao sporednu djelatnost, bez kamata ili po povoljnijim uvjetima od tržišnih, i koji nisu dostupni široj javnosti, budući da takvi aranžmani ne predstavljaju komercijalnu kreditnu aktivnost; ugovore o kreditu koji su rezultat sudske ili druge zakonom uređene nagodbe; ugovore o kreditu koji se sklapaju s investicijskim društvom kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili koji se sklapaju s kreditnom institucijom kako je uređeno zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija kako bi se ulagatelju omogućilo da provede transakciju koja se odnosi na jedan ili više financijskih instrumenata prema zakonu kojim se uređuje tržište kapitala, u slučaju da je investicijsko društvo ili kreditna institucija koja odobrava kredit jedna od ugovornih strana; određene kratkoročne odgode plaćanja koje nudi trgovac, a koje ne uključuju treću stranu kao vjerovnika, ne nose kamate ni dodatne naknade te se moraju podmiriti u roku 50 dana; kredite osigurane zalogom na nekom predmetu kod kojih je odgovornost potrošača strogo ograničena na vrijednost založenog predmeta; kredite koji se odnose na odgođeno plaćanje postojećeg duga bez naknade; ugovore o operativnom leasingu, koji su uređeni posebnim zakonom. Dodatno se preciziraju uvjeti pod kojima se iznimka koja se odnosi na odgodu plaćanja može primijeniti u slučaju trgovaca koji nisu mikro, mali ili srednji poduzetnici te koji nude usluge informacijskog društva putem sklapanja ugovora na daljinu. Člankom se propisuje i ograničena primjena pojedinih odredbi ovoga Zakona na ugovore o kreditu u obliku prešutno prihvaćenog prekoračenja. Predviđa se dodatno izuzeće od primjene pojedinih odredbi ovoga Zakona za kredite čiji je iznos manji od 200 eura, kredite bez kamata i bilo kakvih drugih naknada te kredite koji se otplaćuju u roku od tri mjeseca uz plaćanje naknada do najviše 3,98 eura. Pritom, krediti manji od 200 eura odnose se na ukupan odobreni limit, dok se naknadama smatraju upisnine, članarine i druge naknade koje potrošač plaća u svrhu korištenja kredita. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 2. CCD 2 i člankom 3. MCD.

Uz članak 5.

Ovim člankom definirani su pojmovi koji se koriste u  Zakonu.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se temeljno načelo zabrane odobravanja nezatraženog kredita, prema kojem vjerovnik ne smije odobriti kredit potrošaču bez njegova prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka. Svrha ove odredbe jest zaštita potrošača od nametanja financijskih obveza koje nije svjesno i dobrovoljno preuzeo. Time se osigurava da svaka kreditna obveza proizlazi iz aktivne volje potrošača, a ne iz jednostranog postupanja vjerovnika. Dodatno se razrađuje obveza pribavljanja izričitog pristanka potrošača, tako da se zabranjuje pretpostavljanje pristanka putem unaprijed označenih kućica ili unaprijed zadanih opcija. Takve prakse mogle bi dovesti potrošača u zabludu ili ga navesti na sklapanje ugovora bez stvarne i svjesne odluke. Odredba osigurava da potrošač mora aktivno potvrditi svoju suglasnost, čime se jača transparentnost i poštenje u ugovornim odnosima. Nadalje, propisuje se način na koji pristanak potrošača, prikazan u zasebnim potvrdnim poljima mora biti dan, naglašavajući da mora biti jasan, nedvosmislen i izražen konkretnom potvrdnom radnjom. Pristanak mora biti dobrovoljan, konkretan i informiran, što znači da potrošač mora imati potpune i razumljive informacije o sadržaju i učincima ugovora o kreditu ili dodatnoj usluzi. Ujedno zabranjuje se vjerovniku da jednostrano uvodi novo ili povećava postojeće dopušteno ili prešutno prihvaćeno prekoračenje. Time se sprječava situacija u kojoj bi potrošač bez svog znanja ili pristanka bio izložen većem zaduženju i potencijalno višim troškovima. Zabranjuje se i jednostrano povećanje raspoloživog iznosa kredita po platnoj kartici.

Uz članak 7.

Ovim člankom uređuje se načelo nediskriminacije potrošača. Članak propisuje da vjerovnik, kreditni posrednik i treća osoba, primjerice društvo za osiguranje, moraju osigurati da potrošači koji zakonito borave u Europskoj uniji ne budu diskriminirani pri podnošenju zahtjeva, sklapanju ili tijekom trajanja ugovora o kreditu. To uključuje zabranu diskriminacije na temelju državljanstva, prebivališta ili bilo koje druge osnove navedene u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ipak, predviđena je mogućnost da vjerovnik ponudi različite uvjete ako za to postoje objektivni i opravdani razlozi, primjerice procjena kreditnog rizika, a ti razlozi moraju biti jasno utvrđeni i dokumentirani. Cilj ove odredbe je osigurati jednak tretman potrošača na jedinstvenom tržištu Europske unije, uz zadržavanje prostora za primjenu opravdanih poslovnih kriterija. Odredba međutim ne znači obvezu za vjerovnike ili kreditne posrednike da pružaju usluge u područjima u kojima ne posluju. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 6. CCD 2.

Uz članak 8.

Ovim člankom uređuje se primjena Uredbe (EU) 2016/679 i zakona kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2016/679 u pogledu obrade i nadzora na obradom osobnih podataka u smislu ovoga Zakona.

Uz članak 9.

Ovim člankom uređuje se načelo prema kojem potrošač ima pravo na besplatan pristup svim informacijama koje mu se pružaju sukladno ovom Zakonu, bez obzira na način ili medij kojim se te informacije dostavljaju. To znači da vjerovnik i kreditni posrednik potrošaču ne smiju naplaćivati pružanje zakonom propisanih informacija, poput primjerenih objašnjenja, predugovornih informacija te općih informacija neovisno o tome jesu li one dostavljene u papirnatom obliku, elektroničkim putem, putem internetske stranice ili drugim sredstvima komunikacije. Cilj ove odredbe je osigurati da svi potrošači, neovisno o tehnološkim ili financijskim mogućnostima, imaju jednak pristup ključnim informacijama potrebnima za donošenje informiranih odluka o kreditnim proizvodima.

Uz članak 10.

Ovim se člankom uređuje načelo poštenog oglašavanja ugovora o kreditu s naglaskom na osiguravanje transparentne, jasne i istinite komunikacije prema potrošačima. Budući da je oglašavanje često prvi kontakt potrošača s kreditnim proizvodom, nužno je propisati obvezu vjerovnika i kreditnih posrednika da u svim oblicima oglašavanja postupaju pošteno, jasno i nezavaravajuće, osobito kako bi se spriječilo stvaranje pogrešnih očekivanja u pogledu dostupnosti kredita, troškova ili ukupnog iznosa koji potrošač mora platiti. Cilj je spriječiti prakse koje bi potrošača dovele u zabludu te osigurati da komercijalna komunikacija od početka pruža istinite i relevantne informacije. Time se jača zaštita potrošača i omogućuje donošenje informiranih odluka prije sklapanja ugovora o kreditu. Ovim člankom omogućuje se prijenos članka 7. CCD 2 i članka 10. MCD.

Uz članak 11.

Ovim člankom utvrđuje se prisilna narav odredbi ovoga Zakona u dijelu u kojem se potrošačima priznaju određena prava. Propisuje se da se potrošač ne može odreći nijednog prava koje mu je dodijeljeno ovim Zakonom, čime se osigurava visoka razina zaštite slabije ugovorne strane.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuju se pravila o oglašavanju ugovora o kreditu i sadržaju standardnih informacija koje se moraju pružiti potrošačima, s ciljem osiguravanja transparentnosti, zaštite potrošača te omogućavanja usporedbe različitih kreditnih ponuda i donošenja informiranih odluka. Oglašavanje mora jasno sadržavati upozorenje da korištenje sredstava stavljenih potrošaču na raspolaganje u obliku kredita ili leasinga nije besplatno. Ako oglas uključuje kamatne stope ili druge podatke o troškovima, mora sadržavati i standardne informacije utvrđene ovim člankom. Standardne informacije trebalo bi prikazati od početka, na istaknut način, jasno i u obliku koji privlači pozornost. Detaljno se propisuju standardne informacije koje moraju biti navedene kod oglašavanja potrošačkih kredita, a obuhvaćaju ključne elemente troška i uvjeta kredita (kamatnu stopu, ukupni iznos kredita, efektivnu kamatnu stopu, trajanje ugovora, ukupni iznos koji potrošač treba platiti, iznos obroka te, prema potrebi, maloprodajnu cijenu i predujam). Propisano je da se te informacije navode u obliku reprezentativnog primjera, na jasan, sažet i uočljiv način, kako bi potrošač mogao realno procijeniti financijske posljedice zaduživanja. Utvrđuju se dodatne i specifične obveze za oglašavanje stambenih potrošačkih kredita, s obzirom na njihovu dugoročnost i veći financijski rizik. Posebno se naglašava obveza isticanja EKS-a barem jednako uočljivo kao i kamatne stope, kao i obveza upozorenja na valutni rizik kod stambenih potrošačkih kredita u stranoj valuti. Pritom većina informacija kod stambenih potrošačkih kredita mora biti prikazana u obliku reprezentativnog primjera, čime se osigurava usporedivost i transparentnost ponuda na tržištu. Reprezentativni primjer definiran je kao onaj primjer prema čijim uvjetima, ili boljim, najmanje dvije trećine potrošača može sklopiti ugovor o potrošačkom kreditu odnosno ugovor o stambenom potrošačkom kreditu. Odredbe ovoga članka ne dovode u pitanje primjenu zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, osobito u dijelu koji se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 8. CCD 2 i člankom 11. MCD.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuju se dodatne obveze vjerovnika i kreditnih posrednika u vezi s pružanjem standardnih informacija o ugovorima o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditu, posebice u situacijama kada sklapanje dodatnih usluga ili tehnički medij koji se koristi otežava vizualni ili neposredan prikaz informacija. Uređuje se obveza isticanja dodatnih usluga čije je sklapanje uvjet za dobivanje kredita ili za dobivanje kredita pod tržišnim uvjetima, a čiji troškovi nisu unaprijed utvrđeni. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su jasno, sažeto i uočljivo potrošaču naznačiti obvezu sklapanja takvog ugovora, zajedno s informacijom o efektivnoj kamatnoj stopi (EKS), kako bi potrošač mogao realno procijeniti ukupni trošak zaduživanja. Informacije je potrebno prilagoditi tehničkim karakteristikama medija koji se koristi za oglašavanje. Informacije moraju biti lako čitljive ili jasno čujne, čime se osigurava njihova dostupnost i razumljivost bez obzira na format ili kanal komunikacije, uključujući digitalne i elektroničke medije. Uvode se iznimke za situacije u kojima medij ne omogućuje vizualni prikaz svih informacija u kojem slučaju se ne primjenjuju u cijelosti odredbe koje zahtijevaju prikaz određenih stavki standardnih informacija. Pored obveza iz zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, u posebnim i opravdanim slučajevima u kojima elektronički medij koji se upotrebljava za priopćavanje standardnih informacija ne omogućuje vizualni prikaz tih informacija na uočljiv i jasan način, vjerovnik i kreditni posrednik moraju potrošaču učiniti dostupnim te informacije klikanjem, kliznim pomicanjem ili prelaskom prstom po ekranu. Time se osigurava da potrošač i dalje može lako pristupiti svim relevantnim podacima, a pravilo ostaje usklađeno s načelom jasne i razumljive informiranosti potrošača. Utvrđuje se i obveza uključivanja sažetog i proporcionalnog upozorenja o rizicima povezanima s promjenjivom kamatnom stopom ili kreditom u stranoj valuti. Takvo upozorenje ima preventivnu i edukativnu funkciju te potiče potrošača da procijeni moguće promjene ukupnih troškova kredita i financijski rizik prije sklapanja ugovora. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 8. CCD 2 i člankom 11. MCD.

Uz članak 14.

Ovima člankom uređuju se zabranjeni oblici oglašavanja. Kako bi se osigurala viša razina zaštite potrošača, zabranjuje se oglašavanje koje potiče potrošače na neodgovorno zaduživanje sugerirajući da će time poboljšati svoju financijsku situaciju, navodeći da postojeći registrirani krediti imaju mali ili nikakav utjecaj na procjenu kreditne sposobnosti, lažno prikazujući kredit kao sredstvo povećanja financijskih sredstava, zamjenu za štednju ili način podizanja životnog standarda, kao i oglašavanje koje navodi da je ostvarenje popusta uvjetovano uzimanjem kredita ili nudi razdoblje odgode plaćanja dulje od tri mjeseca za otplatu obroka kredita. Pritom, zabrana oglašavanja u kojem se nudi razdoblje odgode plaćanja dulje od tri mjeseca za otplatu obroka ili anuiteta kredita ne odnosi se na zabranu ugovaranja dospijeća obroka ili anuiteta duljem od navedenog roka, odnosno duljem od tri mjeseca. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 8. CCD 2.

Uz članak 15.

Ovim člankom uređuju se obveze vjerovnika u vezi s objavljivanjem i pružanjem općih uvjeta poslovanja koji se odnose na ugovore o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditu. Ovim se člankom osigurava da potrošač ima pravovremen i jasan uvid u sve uvjete kredita, što je temelj za odgovorno i informirano donošenje odluka o zaduživanju. Vjerovnik je dužan staviti opće uvjete poslovanja na raspolaganje potrošaču, i to na hrvatskom jeziku, u poslovnim prostorijama vjerovnika i na internetskoj stranici, čime se osigurava dostupnost informacija i potiče transparentnost kreditnog tržišta. Vjerovnik mora izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja staviti na raspolaganje potrošaču najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu. Također vjerovnik ima dužnost dati obavijest o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja potrošaču na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu. Dodatno se naglašava da obavijest mora biti dana na papiru ili drugom trajnom mediju te da mora biti razumljivo i jasno formulirana na hrvatskom jeziku. Definira se minimalni sadržaj općih uvjeta poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita. Odredba obuhvaća sve ključne elemente kredita: vrste i obračun kamata, promjenjivost kamatnih stopa, valute i rizik promjene tečaja, naknade i provizije, efektivnu kamatnu stopu (EKS), uvjete polaganja depozita i mogućnost prijeboja, instrumente osiguranja i posljedice neizvršenja obveza, pravo na odustanak, uvjete prijevremene otplate te eventualne dodatne troškove. Na taj način potrošač dobiva potpuni i detaljan pregled svih uvjeta kredita prije sklapanja ugovora, što doprinosi smanjenju rizika neinformiranog zaduživanja i osigurava dosljednu primjenu zakonskih standarda.

Uz članak 16.

Oglašavanje je često posebno usmjereno na jedan ili više proizvoda, a potrošači bi trebali biti u mogućnosti odlučivati nakon što se u potpunosti upoznaju s asortimanom kreditnih proizvoda u ponudi. U tom pogledu, opće informacije igraju bitnu ulogu u edukaciji potrošača u odnosu na širok asortiman dostupnih proizvoda i usluga te njihovih ključnih značajki. Ovim člankom propisuje se obveza vjerovnika i kreditnih posrednika da potrošačima pravodobno i transparentno stave na raspolaganje opće informacije o ugovorima o kreditu. Informacije moraju biti jasne, razumljive i lako dostupne, i to u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima te na internetskoj stranici vjerovnika odnosno kreditnog posrednika, čime se osigurava njihova stalna dostupnost. Na zahtjev potrošača, iste informacije moraju se dati i na papiru ili drugom trajnom mediju prema izboru potrošača, čime se dodatno jača razina zaštite i informiranosti. U odnosu na ugovor o potrošačkom kreditu, propisuje se minimalni sadržaj općih informacija koji obuhvaća identitet i kontakt podatke davatelja informacija, namjenu i moguće trajanje kredita, podatke o kamatnoj stopi (uključujući vrstu kamatne stope i referentnu vrijednost kod promjenjive kamate), reprezentativni primjer ukupnog iznosa potrošačkog kredita, ukupnih troškova potrošačkog kredita za potrošača, ukupnog iznosa koji potrošač treba platiti i EKS-a, informacije o dodatnim troškovima, načinima otplate, uvjetima prijevremene otplate, pravu na odustanak, obveznim dodatnim uslugama te upozorenje na posljedice neispunjavanja obveza. Time se potrošaču omogućuje da prije sklapanja ugovora stekne cjelovitu sliku o financijskim obvezama i rizicima koji proizlaze iz ugovornog odnosa. Za ugovore o stambenom potrošačkom kreditu propisan je prošireni opseg informacija, s obzirom na njihovu složenost i dugoročnost. Uz opće podatke o vjerovniku i osnovnim obilježjima kredita, potrošaču se moraju pružiti informacije o instrumentima osiguranja, mogućnosti sklapanja ugovora u stranoj valuti i povezanim rizicima, procjeni vrijednosti nekretnine, posebnim upozorenjima ako ugovor ne jamči potpunu otplatu kredita, kao i o svim dodatnim troškovima i uslugama. Na taj se način osigurava visoka razina transparentnosti i omogućuje potrošaču donošenje informirane i odgovorne odluke o zaduživanju, osobito kada je riječ o kreditima osiguranima nekretninom. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 9. CCD 2 i člankom 13. MCD.

Uz članak 17.

Kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke, odgovarajuće informacije o uvjetima, troškovima i obvezama iz ugovora o kreditu, zajedno s jasnim objašnjenjima, moraju im biti pravodobno pružene prije samog sklapanja ugovora o kreditu, a ne tek u trenutku njegova potpisivanja. Time se potrošačima omogućuje da informacije pažljivo prouče, bez žurbe i u vrijeme koje im odgovara, što im omogućuje usporedbu različitih ponuda i razumijevanje svih aspekata ugovora o kreditu. Članak propisuje obvezu vjerovnika i kreditnog posrednika da potrošaču daju jasne, razumljive i personalizirane informacije prije sklapanja ugovora o kreditu. Personalizirane informacije omogućuju potrošaču precizniji uvid u ukupne troškove kredita, kamatne stope, naknade i druge uvjete te povećavaju transparentnost kreditnog tržišta. Pravo na pružanje tih informacija proširuje se i na sve ostale sudionike kreditnog odnosa koji su fizičke osobe, poput sudužnika, založnih dužnika i jamaca, uključujući fizičke osobe koje u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti odgovaraju za kreditne obveze cijelom svojom imovinom. Time se osigurava da svi koji snose pravne i financijske posljedice ugovora budu svjesni svojih obveza, uključujući rizik poduzimanja radnji za naplatu potraživanja od strane vjerovnika. Naglašava se da informacije moraju biti dostavljene pravodobno i bez odgađanja, nakon što potrošač dostavi relevantne podatke o svojim potrebama i preferencijama. To uključuje i slučajeve sklapanja ugovora putem daljinske komunikacije, u skladu sa zakonom o općoj zaštiti potrošača, čime se osigurava da informiranost potrošača nije kompromitirana bez obzira na način sklapanja ugovora. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 10. CCD 2 i člankom 14. MCD.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuju se obveze vjerovnika i kreditnog posrednika u vezi s pružanjem standardiziranih informacija potrošaču i svim sudionicima kreditnog odnosa prije sklapanja ugovora o kreditu. Osnovna svrha članka je osigurati da potrošač i drugi sudionici kreditnog odnosa koji su fizičke osobe, poput sudužnika, založnih dužnika i jamaca, dobiju potpune, jasne i usporedive informacije koje im omogućuju donošenje informirane odluke o kreditnom zaduženju. Za ugovore o potrošačkom kreditu koristi se Standardni informativni obrazac o potrošačkom kreditu (SECCI), a za stambene potrošačke kredite Europski standardizirani informativni obrazac (ESIS). Dostava ovih standardiziranih obrazaca potrošaču smatra se ispunjenjem zakonskih obveza vjerovnika u vezi s informiranjem potrošača, uključujući i slučajeve sklapanja ugovora na daljinu. Dodatno, vjerovnik i kreditni posrednik imaju obvezu pružanja informacija o referentnim vrijednostima, promjenjivim kamatnim stopama i rizicima u zasebnom dokumentu. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su potrošaču uz SECCI odnosno ESIS za ugovor o kreditu kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem, dati otplatni plan, uključujući detaljnu raščlambu obroka, kamata i dodatnih troškova. Na taj način se potrošačima omogućuje potpuna preglednost troškova i uvjeta kredita prije sklapanja ugovora. Informacije u SECCI-u i ESIS-u moraju biti međusobno usklađene, jasno čitljive i prikazane na tehnički prikladan način u svim kanalima komunikacije, čime se osigurava interoperabilnost i dostupnost informacija. Sve dodatne informacije koje vjerovnik želi pružiti moraju biti jasno prikazane u zasebnom dokumentu koji se može priložiti obrascima. Propisuju se i pravila za pružanje informacija pri sklapanju ugovora putem telefona uz obvezu dostave obrazaca na trajnom mediju nakon sklapanja ugovora.  Na zahtjev potrošača vjerovnik ima obvezu dostave nacrta ugovora bez naknade ako je vjerovnik voljan nastaviti sa sklapanjem ugovora o kreditu. Isto pravo imaju i ostali sudionici kreditnog odnosa. Odredbe ovoga članka ne odnose se na kreditnog posrednika u pomoćnoj ulozi, ali ne umanjuju obvezu vjerovnika i kreditnih posrednika da potrošač primi sve potrebne informacije prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 10. CCD 2 i člankom 14. MCD.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuju se dodatne obveze vjerovnika i kreditnog posrednika u vezi s pružanjem informacija potrošaču prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu ili prihvata obvezujuće ponude. Ovaj članak posebno se odnosi na situacije u kojima je vremenski razmak između trenutka pružanja personaliziranih informacija i sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu vrlo kratak, odnosno kraći od jednog dana. U takvim slučajevima propisana je obveza slanja posebne obavijesti potrošaču o njegovom pravu na odustanak od ugovora, uključujući jasno navođenje postupka koji se primjenjuje. Ova obavijest mora biti dostavljena na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i koji je naveden u ugovoru o potrošačkom kreditu, u razdoblju od jednog do sedam dana od sklapanja ugovora ili prihvata obvezujuće ponude. Cilj ove odredbe je osigurati da potrošač, čak i u situacijama brzog sklapanja ugovora, ima stvarnu mogućnost upoznati se s pravom na odustanak i procedurama koje iz njega proizlaze. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 10. CCD 2.

Uz članak 20.

Ovim člankom detaljno se propisuje sadržaj i oblik Standardnog informativnog obrasca o potrošačkom kreditu (SECCI) koji vjerovnik i kreditni posrednik moraju dostaviti potrošaču prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu. SECCI je ključni instrument za transparentnost i informirano odlučivanje potrošača jer sadrži sve relevantne informacije o uvjetima potrošačkog kredita, troškovima, pravima potrošača i rizicima. Prvi dio SECCI-a omogućuje potrošaču da na jednoj ili najviše dvije stranice brzo i jasno sagleda osnovne podatke o potrošačkom kreditu, uključujući naziv vjerovnika i kreditnog posrednika, ukupni iznos kredita, trajanje ugovora, kamatne stope, EKS, iznos obroka, zatezne kamate, prava potrošača na odustanak i prijevremenu otplatu, upozorenje na posljedice kašnjenja u otplati te kontakt podatke vjerovnika i kreditnog posrednika. Ako tehnička ograničenja ne dopuštaju prikaz svih informacija na jednoj stranici, članak propisuje način kako se informacije raspoređuju na dvije stranice, pri čemu su ključne informacije o kamatama, EKS-u, ukupnim troškovima i druge bitne informacije uvijek istaknute na prvoj stranici. Drugi dio SECCI-a sadrži dodatne, detaljne informacije, uključujući vrstu potrošačkog kredita, uvjete povlačenja tranši, primjenu različitih kamatnih stopa, naknade, obvezne dodatne usluge, instrumente osiguranja, plan otplate i mogućnosti mehanizama za rješavanje sporova. Također, potrošaču se daju informacije o pravnim i financijskim posljedicama, uključujući rizike promjenjivih kamatnih stopa, automatske obrade osobnih podataka i uvjete za prijevremenu otplatu. Posebno se naglašava potreba da SECCI bude jasan, sažet i razumljiv, te da potrošaču pruži reprezentativan i ujednačen prikaz uvjeta potrošačkog kredita, uključujući sve moguće dodatne obveze i rizike. Pogodnosti kojima se utječe na ukupne troškove kredita odnose se na bonuse, popuste ili druge pogodnosti koje mogu smanjiti trošak kredita za potrošača, primjerice sniženje kamatne stope za određeni broj postotnih bodova, povoljnije naknade ili druge uvjete vezane uz korištenje dodatnih proizvoda ili ispunjenje određenih uvjeta. Pogodnostima se ne bi smatralo primjerice ugovaranje potrošačkog kredita sa subvencioniranom kamatom pri čemu subvenciju vrši treća strana. Posebno se ističe odredba kojom se osigurava da potrošač bude svjestan situacija u kojima njegove uplate ne rezultiraju trenutnom otplatom ukupnog iznosa potrošačkog kredita, čime se dodatno štiti potrošač od pogrešnog shvaćanja uvjeta kredita. Hrvatska narodna banka i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donosi podzakonski propis odnosno pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj i oblik SECCI-a kao i način i postupak pružanja potrošaču informacija prije sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, svaki za svoje subjekte nadzora. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 10. CCD 2.

Uz članak 21.

Ovim člankom uređuju se dodatni zahtjevi u vezi s pružanjem informacija potrošaču prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Propisuje se obveza vjerovnika da potrošaču dostavi obvezujuću ponudu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju te da je priloži ESIS-u, u dva slučaja: kada potrošaču ranije nije pružen ESIS, odnosno nema prethodno standardizirane informacije o uvjetima kredita, ili kada se značajke ponude razlikuju od prethodno dostavljenog ESIS-a, čime se osigurava ažurnost i točnost informacija. Uvodi se minimalni rok od 15 dana koji potrošaču omogućuje da detaljno usporedi ponude, procijeni financijske učinke kredita i donese informiranu odluku o sklapanju ugovora. Ponuda u razdoblju razmatranja ostaje obvezujuća za vjerovnika, dok potrošač može u bilo kojem trenutku tijekom tog razdoblja prihvatiti ponudu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 14. MCD.

Uz članak 22.

Ovim člankom uređuje se detaljan sadržaj ESIS-a, koji se koristi za pružanje personaliziranih informacija potrošaču prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Ovaj obrazac osigurava da potrošač dobije sve relevantne podatke potrebne za donošenje informirane odluke i usporedbu ponuda različitih vjerovnika. Među ključnim elementima koje ESIS mora sadržavati su:  identitet i kontakt vjerovnika i kreditnog posrednika, glavna obilježja kredita stambenog potrošačkog kredita, uključujući iznos, valutu, trajanje, vrstu stambenog potrošačkog kredita i kamatne stope, te sve pogodnosti ili promjenjive uvjete koji utječu na ukupne troškove stambenog potrošačkog kredita kredita, EKS, pretpostavke za izračun, plan otplate, broj i učestalost uplata, te upozorenja u vezi s promjenom kamatne stope, tečaja ili drugih financijskih rizika, obvezne dodatne usluge i instrumenti osiguranja, s detaljima o trajanju i troškovima, prava potrošača, uključujući pravo na prijevremenu otplatu, odustanak od ugovora, razdoblje razmatranja te pristup izvansudskim mehanizmima rješavanja sporova, kontakt informacije za podnošenje prigovora i nadležna tijela, dodatne informacije, poput primjenjivog prava, jezika komunikacije i važnih članaka iz općih uvjeta poslovanja. ESIS uključuje i informacije o primjeni kamatne stope, referentnim vrijednostima, te kako se odgođena kamata dodaje glavnici stambenog potrošačkog kredita i kako utječe na preostali dug. Ove odredbe dodatno povećavaju transparentnost i omogućuju potrošaču razumijevanje financijskih obveza i rizika. Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se detaljno uređuje sadržaj i oblik ESIS-a, te način i postupak pružanja tih informacija. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 14. MCD.

Uz članak 23.

Unatoč informacijama prije sklapanja ugovora koje treba pružiti, potrošaču će možda i dalje biti potrebna dodatna pomoć kako bi donio odluku o tome koji je ugovor o kreditu iz asortimana predloženih proizvoda najprimjereniji za njegove potrebe i financijsku situaciju. Stoga ovim člankom propisuje se obveza vjerovnika i kreditnih posrednika da potrošaču, prije sklapanja ugovora o kreditu, bez naknade pruže odgovarajuća i individualizirana objašnjenja o predloženom ugovoru o kreditu i svim povezanim dodatnim uslugama. Svrha te obveze jest omogućiti potrošaču da na temelju jasnih i potpunih informacija procijeni odgovara li konkretni kreditni proizvod njegovim potrebama i financijskoj situaciji, čime se jača odgovorno kreditiranje i smanjuje rizik prekomjernog zaduživanja. Propisuje se i minimalni sadržaj tih objašnjenja. U slučaju potrošačkog kreditiranja, objašnjenja moraju obuhvatiti informacije propisane odredbama o predugovornom informiranju, uključujući podatke utvrđene podzakonskim propisima, kao i informacije koje je dužan pružiti kreditni posrednik. U slučaju stambenog potrošačkog kreditiranja, obveza obuhvaća informacije propisane odredbama o predugovornom informiranju, također uključujući relevantne podzakonske akte i informacije koje daje kreditni posrednik. Osim upućivanja na propisane informacije, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su dodatno pojasniti osnovna obilježja predloženog ugovora i dodatnih usluga, konkretne učinke koje one mogu imati na potrošača, uključujući posljedice neispunjavanja ili zakašnjelog ispunjavanja obveza, kao i mogućnost zasebnog otkazivanja dodatnih usluga te posljedice takvog otkaza. Time se osigurava da potrošač razumije stvarne pravne i financijske učinke ugovora. Izričito se propisuje da se obveza pružanja objašnjenja ne može svesti na puko ponavljanje predugovornih informacija, već mora uključivati dodatno pojašnjenje prilagođeno konkretnoj situaciji potrošača, čime se naglašava kvalitativni aspekt ove obveze i njezina zaštitna funkcija. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 12. CCD 2 i člankom 16. MCD.

Uz članak 24.

Kako je istaknuto u Uredbi (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (Tekst značajan za EGP), sustavi umjetne inteligencije mogu se lako upotrebljavati u različitim sektorima gospodarstva i društva, među ostalim i preko granica, te se mogu kretati unutar cijele EU. Ovom se odredbom propisuje dodatna obveza transparentnosti u situacijama kada se potrošaču nudi personalizirana ponuda koja se temelji na automatiziranoj obradi njegovih osobnih podataka. U takvim slučajevima vjerovnik i kreditni posrednik, uz poštovanje obveza koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2016/679, moraju potrošača na jasan i razumljiv način obavijestiti da je ponuda izrađena na temelju automatizirane obrade podataka. Na temelju članka 14. stavka 2. točke (f) Uredbe (EU) 2016/679 vjerovnici i kreditni posrednici dužni su potrošače koji primaju ponudu obavijestiti i o izvorima podataka koji se upotrebljavaju za personalizaciju njihove ponude. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 13. CCD 2.

Uz članak 25.

Ovim člankom propisuju se posebne obveze kreditnog posrednika prema potrošaču, nadopunjujući opće odredbe o informiranju potrošača sadržane u ovom Zakonu. Cilj je osigurati potpunu transparentnost u radu kreditnog posrednika, posebno u pogledu njegove neovisnosti, naknada i mogućih provizija, čime se štiti interes potrošača i omogućuje informirani izbor kredita. Utvrđuju se obveze kreditnog posrednika u vezi s djelokrugom ovlasti (potrošač mora znati je li kreditni posrednik vezan za jednog ili više vjerovnika ili djeluje neovisno, te u slučaju stambenog potrošačkog kredita navesti naziv vjerovnika za kojeg je vezan) i u vezi s informiranjem vjerovnika o naknadama u svrhu izračunom EKS-a. Kreditni posrednik prije pružanja usluga mora potrošaču pravodobno dati detaljne informacije na papiru ili drugom trajnom mediju, uključujući: identitet i registraciju kreditnog posrednika, pružanje savjetodavnih usluga i status neovisnosti, naknade i provizije, te način njihovog obračuna i moguće smanjenje naknade zbog provizija, postupke podnošenja prigovora i izvansudskog rješavanja sporova, posebne informacije u slučaju stambenog potrošačkog kredita (vezanost ili nevezanost za vjerovnika ili više vjerovnika i njihov naziv). Dodatno se naglašava da svaka naknada koju potrošač plaća mora biti ugovorena prije sklapanja ugovora o kreditu. Ako kreditni posrednik prima proviziju od vjerovnika ili treće strane, mora potrošaču jasno objasniti hoće li provizija umanjiti iznos naknade dok nevezani kreditni posrednik mora, na zahtjev potrošača, pružiti informacije o visini provizija koje dobiva od različitih vjerovnika i obavijestiti potrošača o pravu na pristup tim podacima. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 38. CCD 2 i člankom 15. MCD.

Uz članak 26.

Ovim člankom zabranjuje se praksa vezanja osim ako se financijska usluga ili proizvod koji se nude zajedno s ugovorom o kreditu ne mogu ponuditi zasebno jer čine sastavni dio kredita. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, ovim člankom uređeno je da vjerovnik može zahtijevati da potrošač ima odgovarajuću policu osiguranja povezanu s ugovorom o kreditu. Međutim, vjerovnik treba omogućiti potrošaču slobodan izbor osiguravatelja, pri čemu to ne bi smjelo utjecati na uvjete kreditiranja koje je odredio vjerovnik, pod uvjetom da polica osiguranja koju potrošač odabere pruža jednaku razinu zaštite kao ona koju predlaže vjerovnik. Kako bi potrošaču bilo osigurano dodatno vrijeme za usporedbu ponuda osiguranja prije sklapanja police, ovim se člankom propisuje da mu mora biti omogućeno najmanje tri dana za usporedbu ponuda osiguranja povezanih s ugovorom o kreditu, bez izmjene uvjeta ponude, uz obvezu vjerovnika i društva za osiguranje da ga o toj mogućnosti pravodobno obavijeste. Također, društvo za osiguranje može sklopiti policu osiguranja s potrošačem prije isteka tog trodnevnog razdoblja ako to potrošač izričito zatraži. Zbog povijesti bolesti, osobe koje su preživjele rak i nalaze se u dugotrajnoj remisiji često se suočavaju s otežanim pristupom financijskim uslugama, uključujući visoke premije osiguranja, unatoč tome što su izliječene godinama ranije. Radi osiguranja ravnopravnog pristupa osiguranju povezanom s ugovorom o potrošačkom kreditu, ovim se člankom propisuje da se, po isteku 10 godina od završetka liječenja, podaci o dijagnozi onkološke bolesti ne smiju koristiti kod ponude ili sklapanja police osiguranja. Praksom vezanja usluga ne smatra se odobravanje kredita od strane stambenih štedionica stambenim štedišama na način uređen zakonom kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje. Pritom, ovim člankom ne ograničava se objedinjavanje koje može biti korisno za potrošača. Međutim, praksa objedinjavanja ne bi smjela negativno utjecati na odabir potrošača ili tržišno natjecanje. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 14. CCD 2 i 12. MCD.

Uz članak 27.

Ovim člankom uređuje se pružanje savjetodavnih usluga. Savjetodavne usluge, koje uključuju davanje personaliziranih preporuka potrošačima, mogu se pružati kao sastavni dio kreditnog odobravanja ili kreditnog posredovanja. Kako bi potrošači mogli razumjeti prirodu tih usluga, moraju biti upoznati o tome što savjetodavne usluge uključuju te jesu li im te usluge pružene ili im se mogu pružiti. Savjetodavne usluge mogu pružati samo vjerovnici i kreditni posrednici utvrđeni ovim Zakonom i to samo savjetodavne usluge vezane uz uslugu koju su ovlašteni pružati. Prije pružanja savjetodavnih usluga ili sklapanja ugovora o pružanju savjetodavnih usluga, vjerovnik i kreditni posrednik moraju potrošača na papiru ili trajnom mediju jasno obavijestiti hoće li preporuka biti ograničena na vlastite proizvode ili će se temeljiti na široj ponudi proizvoda s tržišta. Ako se naplaćuje naknada za savjetodavne usluge, potrošač mora biti obaviješten o iznosu naknade ili o načinu njenog izračuna. Informacije se mogu priložiti kao dodatni dokument uz SECCI ili ESIS. Prilikom pružanja savjetodavnih usluga vjerovnik i kreditni posrednik moraju: prikupiti informacije o osobnoj i financijskoj situaciji potrošača, njegovim potrebama i ciljevima, procijeniti financijsku situaciju i rizike za vrijeme trajanja kredita, razmotriti dovoljno veliki broj kredita iz svoje ponude i preporučiti najprikladniji proizvod ili više proizvoda, postupati u najboljem interesu potrošača, dostaviti potrošaču preporuku na papiru ili drugom trajnom mediju. Nevezani kreditni posrednik mora razmotriti široku tržišnu ponudu stambenih potrošačkih kredita i preporučiti prikladne stambene potrošačke kredite koji odgovaraju potrošačevim potrebama i financijskoj situaciji. Pojmovi „neovisan savjet“ i „neovisan savjetnik“ mogu se koristiti samo ako kreditni posrednik ili vjerovnik razmatra dovoljno velik broj ugovora o kreditu na tržištu te pritom vjerovnik u stambenom potrošačkom kreditiranju ili kreditni posrednik ne smije dobiti naknadu za savjetodavne usluge od jednog ili više vjerovnika ako broj razmatranih vjerovnika ne predstavlja većinu na tržištu. Ako kredit nosi specifične rizike za potrošača, vjerovnik i kreditni posrednik mora o tome jasno upozoriti potrošača. Savjetodavne usluge ne umanjuju pravo potrošača na sve informacije koje mu pripadaju prema ovom Zakonu, uključujući i pravo na usluge koje potrošaču omogućavaju razumijevanje vlastitih financijskih potreba i vrsta proizvoda koji ih zadovoljavaju. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 16. CCD 2 i člankom 22. MCD.

Uz članak 28.

Ovim člankom propisuje se obveza vjerovnika da prije sklapanja ugovora o kreditu provede detaljnu procjenu kreditne sposobnosti potrošača, čime se dodatno jača načelo odgovornog kreditiranja i sprječava prezaduženost. Procjena se mora provoditi u interesu potrošača, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti koje mogu utjecati na njegovu sposobnost urednog ispunjavanja ugovornih obveza. Radi osiguravanja transparentnosti postupka, vjerovnik je dužan jasno i neposredno navesti koje su informacije i dokumentacija potrebne za procjenu kreditne sposobnosti, a koje se mogu neovisno provjeriti te odrediti primjeren rok za njihovu dostavu. Zahtjev za dostavu podataka mora biti razmjeran i ograničen isključivo na informacije nužne za provedbu procjene, pri čemu vjerovnik može zatražiti dodatna pojašnjenja već dostavljenih podataka. Potrošač mora biti upozoren da kredit neće biti odobren ako odbije dostaviti potrebne informacije ili dokumentaciju bez kojih vjerovnik ne može provesti procjenu kreditne sposobnosti. Procjena kreditne sposobnosti mora se temeljiti na relevantnim i točnim podacima o prihodima, rashodima, postojećim obvezama te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača koje su nužne i proporcionalne prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita. Vjerovnik je dužan podatke prikupiti iz odgovarajućih unutarnjih i vanjskih izvora, uključujući i kreditne registre, ali procjenu ne smije temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti potrošača. Prikupljene informacije moraju se primjereno provjeriti, prema potrebi pozivanjem na dokumentaciju koja se može neovisno utvrditi. U cilju zaštite privatnosti, izričito se propisuje da se u postupku procjene ne smiju koristiti posebne kategorije podataka u smislu članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679, niti se društvene mreže smiju koristiti kao izvor podataka za procjenu kreditne sposobnosti. Istodobno se pojašnjava da se obrada osobnih podataka u svrhu provedbe procjene kreditne sposobnosti ne smatra postupanjem protivnim propisima o zaštiti osobnih podataka, pod uvjetom da je provedena u skladu s važećim pravilima. Kod zajedničkog podnošenja zahtjeva za kredit, procjena se provodi na temelju ukupne sposobnosti otplate svih potrošača zajedno. U slučaju stambenih potrošačkih kredita dodatno se propisuje da se procjena ne smije pretežito temeljiti na činjenici da je vrijednost stambene nekretnine veća od ukupnog iznosa kredita ili pretpostavci rasta njezine vrijednosti, osim kada je riječ o stambenom potrošačkom kreditu za izgradnju ili obnovu stambene nekretnine. Vjerovnik smije sklopiti ugovor o kreditu samo ako rezultati procjene upućuju na vjerojatnost da će potrošač moći uredno ispunjavati svoje obveze. Nakon sklapanja ugovora vjerovnik ga ne smije otkazati niti izmijeniti na štetu potrošača zbog vlastite pogrešne procjene kreditne sposobnosti, osim ako dokaže da je potrošač namjerno uskratio ili krivotvorio relevantne informacije. Također, ugovor o kreditu se ne smije raskinuti zbog dostave nepotpunih informacija od strane potrošača prije sklapanja ugovora. Propisuje se i obveza kontinuiranog praćenja kreditne sposobnosti tijekom trajanja ugovornog odnosa, a u slučaju znatnijeg povećanja ukupnog iznosa kredita vjerovnik je dužan ponovno provesti procjenu na temelju ažuriranih podataka, osim ako je kod stambenog potrošačkog kredita dodatni kredit već bio predviđen i uključen u izvornu procjenu. Hrvatska narodna banka odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, svako u okviru svojih ovlasti, donijet će podzakonske propise kojima će se detaljnije urediti zahtjevi i postupci vezani uz provedbu procjene kreditne sposobnosti. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 18. CCD 2 i člancima 18. i 20. MCD .

Uz članak 29.

Ovim člankom propisuje se obveza primjerenog vrednovanja stambenih nekretnina prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Propisuje se obveza vjerovnika da osigura da se procjena provodi u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina, čime se osigurava zakonitost, stručnost i ujednačenost postupanja. Nadalje, propisuje se da procjenitelj mora biti stručno osposobljen i neovisan o postupku odobravanja stambenog potrošačkog kredita, kako bi se zajamčila nepristranost i objektivnost procjene. Time se sprječava sukob interesa i smanjuje rizik od precjenjivanja ili podcjenjivanja vrijednosti nekretnine, što je važno i za zaštitu potrošača i za stabilnost kreditnog sustava. Vjerovniku se nameće obveza pohrane procjene na trajnom mediju te vođenja odgovarajuće evidencije, čime se osigurava mogućnost naknadne provjere, nadzora i praćenja postupanja u pojedinom predmetu. Takva evidencija pridonosi transparentnosti i pravnoj sigurnosti. Uloga Državnog zavoda za statistiku sastoji se u osiguravanju sustavnog statističkog praćenja podataka o tržištu stambenih nekretnina u Republici Hrvatskoj te, prema potrebi, razvoju i javnoj objavi specifičnih indeksa cijena. Time se osigurava dostupnost pouzdanih tržišnih podataka koji mogu poslužiti kao referentna osnova za procjene i analize tržišnih kretanja. Ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da podzakonskim propisom detaljnije uredi minimalni sadržaj evidencije koju vjerovnici vode o nekretninama iz područja primjene ovoga Zakona, čime se omogućuje standardizacija postupanja. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člancima 19. i 26.  MCD.

Uz članak 30.

Ovim člankom uređuje se posebna situacija u kojoj procjena kreditne sposobnosti uključuje primjenu automatizirane obrade osobnih podataka, odnosno donošenje odluke uz pomoć algoritama ili informacijskih sustava bez neposredne ljudske procjene u početnoj fazi. Ovom se odredbom dodatno jača zaštita potrošača u kontekstu digitalizacije kreditnih procesa i primjene naprednih analitičkih alata. Ako vjerovnik koristi automatiziranu obradu osobnih podataka pri procjeni kreditne sposobnosti, dužan je o tome jasno obavijestiti potrošača te ga istodobno upoznati s njegovim pravom na ljudsku intervenciju. To pravo uključuje mogućnost da potrošač zatraži i dobije jasno i razumljivo objašnjenje donesene procjene, uključujući logiku na kojoj se temelji automatizirana obrada, potencijalne rizike takve obrade te njezin značaj i učinke na konačnu odluku o odobravanju kredita. Potrošaču se time omogućuje uvid u razloge odluke. Nadalje, potrošač ima pravo izraziti svoje stajalište, kao i zatražiti preispitivanje procjene kreditne sposobnosti i odluke o odobravanju kredita od strane vjerovnika uz ljudsku procjenu. Time se osigurava korektivni mehanizam kojim se umanjuju rizici pogrešaka automatiziranih sustava. U slučaju odbijanja zahtjeva za kredit na temelju takve procjene, vjerovnik je dužan bez odgode obavijestiti potrošača o razlozima odbijanja te ga, prema potrebi, uputiti na dostupne usluge savjetovanja o dugu. Ako je odluka donesena na temelju automatizirane obrade osobnih podataka, vjerovnik mora potrošača izričito obavijestiti o toj činjenici te ga upoznati s pravom na ljudsku procjenu i mogućnost osporavanja odluke. Ovim se člankom osigurava ravnoteža između tehnološkog napretka i zaštite temeljnih prava potrošača, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 18. CCD 2 i člankom 18. MCD.

Uz članak 31.

Ovim člankom uređuje se procjena kreditne sposobnosti potrošača u dijelu koji se odnosi na uvid u kreditni registar, s naglaskom na transparentnost i zaštitu osobnih podataka. Propisuje se obveza vjerovnika da potrošača unaprijed, na papiru ili drugom trajnom mediju, obavijesti o namjeri izvršavanja uvida u kreditni registar. Time se osigurava da potrošač bude pravodobno informiran o obradi svojih podataka te o izvoru iz kojeg će se pribavljati informacije relevantne za procjenu njegove kreditne sposobnosti, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. Nadalje, ako je zahtjev za kredit odbijen na temelju podataka dobivenih iz kreditnog registra, vjerovnik je dužan bez odgode i bez naknade obavijestiti potrošača o toj činjenici. Obavijest mora sadržavati informacije koje su bile odlučne za odbijanje zahtjeva, kao i pojedinosti o kreditnom registru iz kojeg su podaci pribavljeni te kategorije podataka koje su uzete u obzir. Ova obveza omogućuje potrošaču da provjeri točnost podataka, zatraži njihov ispravak ako su netočni te eventualno poduzme daljnje korake radi zaštite svojih prava. Na taj se način osigurava transparentnost postupka odlučivanja, jača pravna sigurnost potrošača i omogućuje učinkovita primjena prava na pristup i ispravak osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom člankom 18. MCD.

Uz članak 32.

Ovim člankom uređuje se pravo pristupa kreditnim registrima te obveze voditelja registra, vjerovnika i kreditnih posrednika, s ciljem osiguravanja pouzdane procjene kreditne sposobnosti i zaštite osobnih podataka potrošača. Propisuje se obveza voditelja kreditnog registra da vjerovnicima, radi procjene kreditne sposobnosti ili praćenja urednosti ispunjenja ugovornih obveza, pruži informacije kojima raspolaže s time da pružanje informacije može uvjetovati načelom uzajamnosti. Time se omogućuje da odluka o odobravanju kredita bude utemeljena na cjelovitim i relevantnim podacima o zaduženosti potrošača. U prekograničnim situacijama, kada se kredit odobrava u drugoj državi članici, voditelj kreditnog registra dužan je vjerovniku iz druge države članice omogućiti pristup podacima pod jednakim uvjetima kao i domaćim vjerovnicima. Obveza se odnosi kako na javne tako i na privatne kreditne registre. Ova odredba osigurava jednak tretman i potiče funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije. Radi zaštite podataka i sprječavanja zlouporaba, pristup kreditnom registru smije imati isključivo vjerovnik koji je pod nadzorom nadležnog tijela i koji posluje u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679. Dodatno se izričito zabranjuje obrada posebnih kategorija podataka te osobnih podataka prikupljenih s društvenih mreža, čak i ako bi se takvi podaci nalazili u registru. Određuje se i minimalni sadržaj kreditnog registra, koji mora obuhvaćati osnovne identifikacijske podatke klijenta te podatke o postojećim i zatvorenim obvezama, uključujući vrstu obveze, ukupan iznos obveze, iznos i učestalost obroka, urednost otplate, broj dospjelih neplaćenih obveza, njihov iznos i trajanje zakašnjenja. Time se osigurava standardiziran i informativan skup podataka potreban za kvalitetnu procjenu rizika. Voditelj kreditnog registra dužan je uspostaviti postupke kojima se osigurava da su podaci ažurirani i točni, a vjerovnik koji unese podatak o neispunjenju obveze mora o tome u roku od 30 dana obavijestiti potrošača te ga upoznati s njegovim pravima u pogledu zaštite osobnih podataka. Potrošaču se mora omogućiti i podnošenje pritužbe na sadržaj registra, uključujući podatke dobivene od trećih strana, čime se osigurava pravo na ispravak netočnih ili nepotpunih informacija. Važno je istaknuti da potrošač u svakom trenutku ima pravo pristupiti informacijama o svojim obvezama evidentiranim u kreditnom registru. Navedene podatke osigurava voditelj kreditnog registra, pri čemu se pristup tim podacima ostvaruje uz poštivanje uvjeta koje utvrđuje voditelj registra, poput tehničkih uvjeta pristupa.  Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 19. CCD 2 i člankom 21. MCD.

Uz članak 33.

Ovim člankom propisuje se oblik sklapanja ugovora o kreditu. Ugovor o kreditu kao i sve kasnije izmjene sklapaju se u pisanom obliku, na papiru ili drugom trajnom mediju, a potpisuju se vlastoručnim potpisom ili uporabom kvalificiranog elektroničkog potpisa ako posebnim zakonom nije izričito određena uporaba vlastoručnog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastoručnog potpisa. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 20. CCD 2.

Uz članak 34.

Ovim člankom detaljno se propisuje koje informacije moraju biti uključene u ugovor o potrošačkom kreditu, s ciljem osiguravanja potpune transparentnosti, pravne sigurnosti i visoke razine zaštite potrošača u fazi sklapanja ugovora. Odredba polazi od načela da ugovor mora sadržavati jasne, sažete i točne podatke o svim bitnim elementima kreditnog odnosa, kako bi potrošač u trenutku sklapanja ugovora imao cjelovit uvid u svoja prava i obveze. U okolnostima u kojima potrošači često mijenjaju adresu stanovanja, adresu elektroničke pošte i druge kontaktne podatke putem kojih žele primati informacije vezane uz ugovor o potrošačkom kreditu, potrebno je omogućiti jednostavniju i bržu prilagodbu načina obavještavanja. Slijedom istoga, vjerovnici bi u ugovoru o potrošačkom kreditu trebali uključiti odredbu prema kojoj je za izmjenu načina obavještavanja potrošača, u odnosu na onaj koji je izvorno utvrđen ugovorom o potrošačkom kreditu, dovoljna jednostavna izjava potrošača kojom obavještava vjerovnika o novom preferiranom načinu obavještavanja. Zahtijevanje sklapanja formalnog aneksa ugovora za svaku takvu promjenu predstavljalo bi nepotrebno administrativno opterećenje za obje ugovorne strane. Uz ugovor o potrošačkom kreditu kod kojeg je uključena amortizacija glavnice s fiksnim trajanjem, vjerovnik odnosno kreditni posrednik dužan je potrošaču dati otplatni plan. U ugovoru o potrošačkom kreditu kod ugovaranja kamatne stope, vjerovnik je dužan izričito ugovoriti nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope, a nakon toga ugovorenu nominalnu kamatnu stopu može umanjiti za uključene pogodnosti. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 21. CCD 2.

Uz članak 35.

Ovim člankom propisuje se obvezni sadržaj ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, pri čemu je naglasak stavljen na visoku razinu transparentnosti i zaštite potrošača s obzirom na dugoročnost i financijsku složenost ove vrste kredita. Ugovor mora biti sastavljen jasno, sažeto i precizno te mora sadržavati sve bitne informacije koje potrošaču omogućuju potpuno razumijevanje preuzetih obveza i rizika. U okolnostima u kojima potrošači često mijenjaju adresu stanovanja, adresu elektroničke pošte i druge kontaktne podatke putem kojih žele primati informacije vezane uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu, potrebno je omogućiti jednostavniju i bržu prilagodbu načina obavještavanja. Slijedom istoga, vjerovnici bi u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu trebali uključiti odredbu prema kojoj je za izmjenu načina obavještavanja potrošača, u odnosu na onaj koji je izvorno utvrđen ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu, dovoljna jednostavna izjava potrošača kojom obavještava vjerovnika o novom preferiranom načinu obavještavanja. Zahtijevanje sklapanja formalnog aneksa ugovora, uključujući i njegovu solemnizaciju, za svaku takvu promjenu predstavljalo bi nepotrebno administrativno i troškovno opterećenje za obje ugovorne strane. Uz ugovor o stambenom potrošačkom kreditu  potrošaču se mora dostaviti i otplatni plan u propisanom sadržaju i obliku. Vjerovnik je dužan u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu izričito ugovoriti nominalnu kamatnu stopu bez uključenih pogodnosti kojima se utječe na visinu te kamatne stope, a nakon toga ugovorenu nominalnu kamatnu stopu može umanjiti za uključene pogodnosti. Na ovaj način dodatno se osigurava transparentnost strukture kamatne stope i ukupnog troška kredita.

Uz članak 36.

Ovim člankom uređuju se dodatne obveze vjerovnika i kreditnog posrednika u vezi s informiranjem potrošača u pogledu ugovora o kreditu, s ciljem osiguravanja trajne transparentnosti i razumljivosti ugovornog odnosa tijekom njegova cijelog trajanja. Propisuje se da informacije koje moraju biti uključene u ugovor o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditu moraju biti prikazane jasno, čitljivo i tehnički prilagođeno mediju putem kojeg se dostavljaju. Time se osigurava da sadržaj ugovora bude razumljiv bez obzira na to dostavlja li se u papirnatom ili elektroničkom obliku, kao i putem različitih komunikacijskih kanala. Vjerovnik je dužan potrošaču, na njegov zahtjev i bez naknade, u bilo kojem trenutku tijekom trajanja ugovora dostaviti otplatni plan. Otplatni plan mora sadržavati pregled preostalih obveza, razdoblja i uvjete plaćanja te detaljnu razradu svake otplate u kojoj se navodi amortizacija glavnice, iznos kamate obračunate na temelju kamatne stope te sve eventualne dodatne troškove i druge informacije propisane podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke. Time se potrošaču omogućuje stalni uvid u strukturu i dinamiku otplate kredita. Ako kamatna stopa nije fiksna ili ako se dodatni troškovi mogu mijenjati, u otplatnom planu mora biti jasno naznačeno da su podaci važeći samo do trenutka promjene kamatne stope ili troškova, u skladu s ugovorom. Na taj se način sprječava stvaranje pogrešnog dojma o trajnoj nepromjenjivosti obveza kod kredita s promjenjivim uvjetima. U slučaju specifičnih modela kredita kod kojih uplate potrošača ne dovode do trenutne amortizacije glavnice, već se koriste za stvaranje kapitala prema posebnim uvjetima, vjerovnik mora jasno upozoriti da takav model ne jamči automatsku otplatu ukupnog iznosa kredita, osim ako je takvo jamstvo izričito ugovoreno. Dodatno se propisuje obveza vjerovnika i kreditnog posrednika da, bez naknade, dostave primjerak ugovora o kreditu ne samo potrošaču, već i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa, poput sudužnika, jamaca i založnih dužnika, čime se osigurava informiranost svih osoba koje preuzimaju obveze ili rizike iz ugovora. Kod kredita u stranoj valuti vjerovnik je dužan primijeniti srednji tečaj za devize odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije, a objavljuje ga Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici u „Tečajnoj listi za klijente HNB-a“. Ovlašćuje se Hrvatska narodna banka odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, svako u okviru svoje nadležnosti, da podzakonskim propisom detaljnije uredi sadržaj i oblik otplatnog plana. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 20. i 21. CCD 2.

Uz članak 37.

Ovim člankom uređuje se poseban režim za ugovore o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, s naglaskom na zaštitu potrošača od valutnog rizika i osiguravanje prava na konverziju kredita u alternativnu valutu. Temeljna je obveza vjerovnika da potrošaču, na njegov zahtjev i bezuvjetno, u bilo kojem trenutku trajanja ugovora omogući konverziju kredita. Konverzija se može provesti samo jednom tijekom trajanja ugovora, a vjerovnik za samu konverziju ne smije naplatiti naknadu. Ostale troškove povezane s provedbom konverzije snosi potrošač, osim ako je ugovorom drukčije određeno. Kao osnovno pravilo, alternativna valuta jest službena valuta Republike Hrvatske, odnosno euro. Iznimno, ugovorne strane mogu kao alternativnu valutu odabrati i valutu u kojoj potrošač prima većinu svojih prihoda ili drži imovinu iz koje se kredit otplaćuje, odnosno valutu države članice u kojoj je potrošač imao prebivalište u trenutku sklapanja ugovora ili u kojoj ga trenutno ima. Prilikom provedbe konverzije vjerovnik je dužan primijeniti srednji tečaj za devize odgovarajuće valute prema euru koji je vrijedio na dan podnošenja zahtjeva za konverziju, a koji objavljuje Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici u „Tečajnoj listi za klijente HNB-a“, osim ako ugovorom nije drukčije određeno. Ako je riječ o valuti koja nije iskazana na toj tečajnoj listi, konverzija se provodi preračunavanjem te valute u euro koristeći se referentnim tečajem između eura i te valute, određenog u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011. Vjerovnik je dužan u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva potrošaču ponuditi prijedlog ugovora o konverziji, osim ako je ugovorom predviđen drugačiji rok. Ako u svojoj ponudi nema odgovarajući kredit u alternativnoj valuti, mora ga kreirati u skladu s tržišnim uvjetima i najmanje s ročnošću koja je preostala po izvornom ugovoru. Potrošač je potom dužan u roku od 15 dana od primitka ponude obavijestiti vjerovnika o prihvaćanju, osim ako je ugovorom određen dulji rok. Radi dodatne zaštite potrošača, vjerovnik je obvezan redovito ga obavještavati kada se, uslijed promjene tečaja, ukupni nepodmireni iznos duga ili redoviti obroci povećaju za više od 20 % u odnosu na vrijednost na dan sklapanja ugovora. U toj obavijesti mora navesti iznos povećanja, pravo potrošača na konverziju te uvjete njezina ostvarivanja, kao i druge mehanizme ograničavanja tečajnog rizika. Ako ugovorom nije predviđen mehanizam koji ograničava valutni rizik na fluktuaciju manju od 20 %, vjerovnik je dužan u ESIS-u prikazati ogledni primjer učinka takve promjene tečaja. Prilikom provedbe konverzije vjerovnik ne smije zahtijevati zamjenu nekretnine koja služi kao instrument osiguranja, tražiti dodatna osiguranja niti uvjetovati konverziju novom procjenom vrijednosti nekretnine. Time se sprječava dodatno financijsko opterećenje potrošača. Nakon konverzije vjerovnik može zadržati postojeće instrumente osiguranja (npr. zadužnice ili sporazume o osiguranju tražbine), ali je dužan voditi računa da se eventualna ovrha provodi samo do iznosa stvarnog duga u alternativnoj valuti nakon konverzije. Ako je kredit odobrila stambena štedionica, na konverziju se ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje o ograničenju visine kamatne stope na odobreni kredit u odnosu na kamatnu stopu na štednju. U slučaju da je kao osiguranje za stambeni potrošački kredit u stranoj valuti dan depozit u istoj stranoj valuti, vjerovnik je dužan istodobno provesti i konverziju tog depozita u istu alternativnu valutu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 23. MCD.

Uz članak 38.

Ovim člankom propisuju se referentne vrijednosti temeljem čije promjene će se donositi odluke o promjenama kamatne stope. Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope vjerovnik je dužan definirati referentnu vrijednost koja je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR ili varijabla određena kao zamjenska za neku od postojećih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011. Pri tome, referentne vrijednosti moraju biti takve da njihova promjena ne ovisi o volji jedne od ugovornih strana. Uz definiranje referentne vrijednosti, vjerovnik je dužan kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno-posljedične veze kretanja referentne vrijednosti i odrediti bazno razdoblje i referentna razdoblja. Vjerovnik je ima obvezu promjenjivu kamatnu stopu definirati kao zbroj ugovorene referentne vrijednosti i njegove fiksne marže koju ne smije povećavati tijekom otplate kredita i koju mora ugovoriti zajedno s referentnom vrijednosti. Isto tako korekcija promjenjive kamatne stope mora se provoditi za razdoblja i na dan koji su ugovoreni u ugovoru o kreditu i na temelju promjene referentne vrijednosti. Pritom, vjerovnik ne smije promijeniti kamatnu stopu u jednom referentnom razdoblju više, odnosno kod smanjenja manje od promjene referentne vrijednosti izražene u postotnim bodovima. Referentne vrijednosti koje utječu na izračun promjenjive kamatne stope vjerovnik je dužan javno objaviti i redovito ažurirati, kako u poslovnim prostorijama, tako i na vlastitim internetskim stranicama. Uz to, arhivske podatke o tim vrijednostima vjerovnik mora učiniti dostupnima na internetskoj stranici, čime se potrošačima omogućuje uvid u povijesne promjene i usporedivost uvjeta kredita. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 24. MCD.

Uz članak 39.

Ovim člankom propisuje se obveza vjerovnika, pravodobno i prije bilo koje izmjene uvjeta ugovora o kreditu, a radi osiguravanja visoke razine zaštite potrošača, dostaviti potrošaču jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, potrebu za pristankom ili pojašnjenje izmjena uvedenih radi usklađivanja sa zakonom, rokove za provedbu tih izmjena, način i rok podnošenja prigovora te adrese tijela kojima se pritužba može podnijeti (Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 22. CCD 2 i člankom 27.a MCD.

Uz članak 40.

Ovim člankom propisuje se da je vjerovnik dužan obavijestiti potrošača o promjenama ugovorene kamatne stope, pri čemu mora navesti objašnjenje kretanja referentne vrijednosti zbog kojeg je došlo do promjene kamatne stope, broj i iznos obroka odnosno anuiteta koji se trebaju uplaćivati nakon stupanja na snagu nove kamatne stope te, ako se promijeni broj ili učestalost obroka odnosno anuiteta, pojedinosti o njima i uz obavijest priložiti otplatni plan. Informiranje potrošača vjerovnik vrši minimalno 15 dana prije početka primjene. Moguće je i periodično pružanje navedenih informacije ako su kumulativno ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Zakonom. Propisuje se dodatna zaštita potrošača u slučaju povećanja kamatne stope kod ugovora o potrošačkom kreditu na način da potrošač ima pravo u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o toj promjeni prijevremeno otplatiti potrošački kredit, i to bez obveze plaćanja bilo kakve naknade vjerovniku, uključujući i eventualno ugovorenu naknadu za prijevremeni povrat. Pritom vjerovnik nema pravo potraživati naknadu štete. Ako vjerovnik ne dostavi obavijest o povećanju kamatne stope najmanje 15 dana prije početka njezine primjene, dužan je odgoditi primjenu nove kamatne stope do sljedećeg obračunskog razdoblja. Time se osigurava da potrošač ima dovoljno vremena za prilagodbu, donošenje odluke o eventualnoj prijevremenoj otplati ili poduzimanje drugih financijskih koraka. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 23. CCD 2 i člankom 27. MCD.

Uz članak 41.

Ovim člankom uređuje način izračuna efektivne kamatne stope (u daljnjem tekstu: EKS). Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su izračunavati EKS u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim propisom koji donosi Hrvatska narodna banka. Pri izračunu se pretpostavlja da će ugovor o kreditu trajati onoliko koliko je dogovoreno te da će obje strane ispuniti svoje obveze prema uvjetima i rokovima iz ugovora. Ako kamatna stopa ili neki drugi promjenjivi troškovi nisu poznati na dan sklapanja ugovora o kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ili promjenjivim troškovima koji su uključeni u EKS, EKS se izračunava pod pretpostavkom da će ti parametri ostati fiksni na razini utvrđenoj na dan sklapanja ugovora o kreditu do kraja ugovora. EKS se mora izračunati i prikazati prilikom oglašavanja kredita, kada se potrošaču daju opće informacije o kreditu, prilikom pružanja informacija prije sklapanja ugovora o kreditu te prilikom samog sklapanja ugovora o kreditu. U slučaju da vjerovnik i kreditni posrednik nemaju na raspolaganju sve potrebne parametre za izračun EKS-a, EKS se izračunava primjenom pretpostavki iz podzakonskog propisa u kojem HNB  detaljno definira metodologiju, elemente, pretpostavke i način izračuna EKS-a. Potrebno je imati u vidu da EKS predstavlja pokazatelj ukupnog troška kredita za potrošača, izraženog kao godišnja stopa, te izjednačava na godišnjoj osnovi sadašnju vrijednost svih postojećih ili budućih obveza po kreditu uključujući povlačenje tranše, otplatu i naknade ugovorene između vjerovnika i potrošača. U tom smislu, na visinu EKS-a utječe i odnos između iznosa kredita i ukupnih troškova koji su povezani s kreditom. Stoga u slučajevima kada troškovi čine relativno veći udio u iznosu kredita izračunati EKS može biti viši. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 30. CCD 2 i člankom 17. MCD.

Uz članak 42.

Ovim člankom propisuje se gornja granica efektivne kamatne stope (u daljnjem tekstu: EKS) za potrošačke i stambene potrošačke kredite. Gornja granica EKS-a na potrošački kredit jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda dok je gornja granica EKS-a na stambeni potrošački kredit jednaka stopi zakonskih zateznih kamata. Iznimno, na  ugovor o potrošačkom kreditu osiguran založnim pravom na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću ili prijenosom prava vlasništva na takvoj nekretnini i na ugovor o potrošačkom kreditu čija je namjena stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva potrošača na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću, primjenjuje se gornja granica EKS-a propisana za potrošački kredit. Vjerovnik pritom ne smije ugovoriti EKS viši od propisane gornje granice, bilo da se radi o potrošačkom ili stambenom potrošačkom kreditu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 31. CCD 2.

Uz članak 43.

Ovim člankom uređuje se ograničenje visine nominalne kamatne stope koju vjerovnici mogu ugovarati u ugovorima o potrošačkim kreditima, kako s promjenjivom, tako i s fiksnom kamatnom stopom, radi osiguranja veće zaštite potrošača i transparentnosti kreditnih uvjeta. Kod potrošačkog kredita s promjenjivom kamatnom stopom u eurima ili CHF, uključujući kredite u eurima s valutnom klauzulom u CHF, nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope za takve kredite odobrene u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta,  uvećane za polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope. Za ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom, gornja granica nominalne kamatne stope ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja prethodno navedenih potrošačkih kredita uvećane za jednu polovinu te prosječne ponderirane kamatne stope. Vjerovnik ne smije u ugovoru o potrošačkom kreditu ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od propisane gornje granice. Isto tako vjerovnik ne smije pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope odrediti odnosno primijeniti kamatnu stopu koja je iznad propisane gornje granice nominalne kamatne stope važeće u trenutku provođenja korekcije. Propisuje se da u slučaju kada je ugovorena fiksna kamatna stopa za početno razdoblje, nakon kojeg se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa vezana uz ugovorenu referentnu vrijednost, vjerovnik ne smije ugovoriti promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope propisane ovim člankom, koja vrijedi na dan sklapanja ugovora. Nadalje, propisuje se obveza Hrvatske narodne banke da dva puta godišnje, na temelju utvrđene metodologije i raspoloživih podataka, objavi prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja potrošačkih kredita, i to u prvom broju „Narodnih novina“ u siječnju i srpnju. Za potrošačke kredite s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom, bilo za dio ili cijelo otplatno razdoblje, utvrđuje se da gornja granica nominalne kamatne stope ne smije prelaziti stopu zakonske zatezne kamate koja vrijedi na dan sklapanja ugovora, uvećanu za jednu polovinu te stope. Također se propisuje da se gornja granica nominalne kamatne stope utvrđena ovim člankom primjenjuje na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu bez uzimanja u obzir pogodnosti koje mogu utjecati na njezinu visinu, čime se onemogućava zaobilaženje zakonskog ograničenja kroz popuste ili druge slične mehanizme. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 31. CCD 2.

Uz članak 44.

Ovim člankom uređuje se ograničenje visine nominalne kamatne stope kod stambenih potrošačkih kredita. Propisuje se da gornja granica nominalne kamatne stope za stambene potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima, u švicarskim francima te u eurima s valutnom klauzulom u švicarskim francima ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za jednu trećinu te stope. Za ostale stambene potrošačke kredite s promjenjivom kamatnom stopom koji nisu obuhvaćeni tom kategorijom, gornja granica ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja prethodno navedenih stambenih potrošačkih kredita uvećane za jednu trećinu te prosječne ponderirane kamatne stope. Vjerovniku se zabranjuje u ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ugovoriti nominalnu kamatnu stopu višu od gornje granice nominalne kamatne stope propisane ovim člankom. Isto tako vjerovnik ne smije pri provođenju korekcije promjenjive kamatne stope odrediti odnosno primijeniti kamatnu stopu koja je iznad gornje granice nominalne kamatne stope utvrđene ovim člankom, a koja je važeća u trenutku provođenja korekcije. Na taj se način osigurava da zaštita potrošača vrijedi ne samo u trenutku sklapanja ugovora, nego i tijekom cijelog razdoblja otplate. U slučaju ugovora kod kojih je za početno razdoblje ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon koje slijedi promjenjiva kamatna stopa vezana uz referentnu vrijednost, propisuje se da vjerovnik ne smije ugovoriti tu promjenjivu kamatnu stopu iznad gornje granice nominalne kamatne stope utvrđene ovim člankom, a koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Hrvatska narodna banka dužna je, prema utvrđenoj metodologiji, dva puta godišnje objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja stambenih potrošačkih kredita, i to u prvom broju „Narodnih novina“ u siječnju i srpnju, na temelju podataka dostupnih na dan 31. listopada i 30. travnja. Za stambene potrošačke kredite s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom propisuje se da gornja granica nominalne kamatne stope ne smije biti viša od stope zakonske zatezne kamate koja vrijedi na dan sklapanja ugovora, uvećane za jednu polovinu te stope. Također se određuje da se gornja granica primjenjuje na ugovorenu nominalnu kamatnu stopu bez uračunavanja pogodnosti koje utječu na njezinu visinu, čime se sprječava zaobilaženje propisanog ograničenja. Propisuje se iznimka prema kojoj se na ugovor o potrošačkom kreditu osiguran založnim pravom na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću ili prijenosom prava vlasništva na takvoj nekretnini i na ugovor o potrošačkom kreditu čija je namjena stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva potrošača na nekretnini koja nije stambena nekretnina, uključujući prostore koji se upotrebljavaju u svrhe povezane s trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću, primjenjuju pravila o gornjoj granici kamatne stope propisana za potrošačke kredite.

Uz članak 45.

Ovim člankom uređuje se obveza vjerovnika naknade vezane uz ugovor o kreditu naplatiti isključivo u skladu sa stvarnim troškovima nastalim zbog tog kredita, pri čemu nakon sklapanja ugovora nije dopušteno uvođenje novih naknada niti povećanje već postojećih. Za stambeni potrošački kredit dodatno vrijedi pravilo da vjerovnik ne smije naplatiti nikakvu naknadu za obradu i/ili odobravanje stambenog potrošačkog kredita. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 31. CCD 2.

Uz članak 46.

Ovim člankom uređuje se pravo potrošača na odustanak od ugovora o kreditu. Potrošač ima pravo odustati od ugovora o kreditu u roku od 14 dana bez navođenja razloga, pod uvjetom da prije isteka tog roka vjerovniku pošalje obavijest u skladu s odredbama ovoga Zakona, a vjerovnik je dužan prihvatiti odustanak. Rok počinje teći od dana sklapanja ugovora ili od dana kada je potrošač primio uvjete i informacije o kreditu, ako je to kasnije. Ako potrošač nije primio sve potrebne informacije u skladu s odredbama ovoga Zakona, rok za odustanak istječe  12 mjeseci i 14 dana nakon dana sklapanja ugovora o kreditu, a u slučaju da nije obaviješten o pravu na odustanak u skladu sa odredbama ovoga Zakona, to pravo nije vremenski ograničeno. U slučaju povezanog ugovora o potrošačkom kreditu za kupnju robe s mogućnošću povrata kojom se osigurava potpuni povrat plaćenog iznosa u određenom roku koji je duži od 14 dana, rok koji se odnosi na pravo na odustanak produljuje se kako bi bio usklađen s trajanjem navedene mogućnosti povrata. Prilikom ostvarivanja prava na odustanak, potrošač je dužan obavijestiti vjerovnika i platiti glavnicu te dospjelu kamatu od dana povlačenja tranše do dana otplate glavnice, najkasnije u roku od 30 dana od slanja obavijesti o odustanku. Vjerovnik obračunava kamatu prema ugovorenoj stopi, a osim naknade za javnopravne pristojbe, ne smije tražiti dodatne naknade. Ako su vjerovnik ili drugi pružatelj dodatne usluge na temelju ugovora između vjerovnika i drugog pružatelja dodatne usluge koji se odnosi na ugovor o kreditu, ugovorili s potrošačem i dodatne usluge, potrošač ima pravo u roku u kojem u skladu s ovim člankom ostvaruje pravo na odustanak od ugovora o kreditu, odustati i od ugovora o dodatnoj usluzi te je o tome dužan obavijestiti vjerovnika ili drugog pružatelja dodatne usluge na papiru ili nekom drugom trajnom mediju. U situacijama kada potrošač koristi pravo na odustanak na temelju pojedinih odredaba ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe o općoj zaštiti potrošača koje se odnose na jednostrani raskid ugovora o financijskim uslugama sklopljenim sredstvom daljinske komunikacije. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 26. CCD 2 i člankom 14. MCD.

Uz članak 47.

Ovim člankom propisuje se pravo potrošača na odustanak od povezanog ugovora o potrošačkom kreditu. U slučaju povezanih ugovora, između kupnje robe ili usluga i ugovora o potrošačkom kreditu sklopljenog u tu svrhu postoji odnos međuovisnosti. Stoga, ako potrošač ostvaruje pravo na odustanak od ugovora o kupnji robe ili pružanju usluga, povezani ugovor o potrošačkom kreditu za njega više nije obvezujući. U slučaju neispunjenja ili neurednog ispunjenja obveza iz ugovora o kupnji robe ili usluga koje su predmet povezanog ugovora o potrošačkom kreditu, potrošač nakon neuspješnog zahtijevanja ispunjenja od trgovca može tražiti naknadu štete od vjerovnika. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 27. CCD 2.

Uz članak 48.

Ovim člankom propisuje se pravo potrošača na otkaz ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća odnosno revolving kredita. Potrošač otkazuje ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća bez naknade i u bilo kojem trenutku, osim ako je ugovoren rok otkazivanja koji može iznositi najviše mjesec dana. Vjerovnik ima pravo otkazati ugovor o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća najviše dva mjeseca unaprijed uz obavijest potrošaču i to samo ako je tako ugovoreno u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća. Vjerovnik, ako je tako ugovoreno, ima pravo otkazati pravo potrošača na povlačenje tranše kod ugovora o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća iz objektivno opravdanih razloga uz prethodnu obavijest potrošaču, a najkasnije odmah nakon otkazivanja, osim ako je to zabranjeno posebnim propisima ili ako je protivno ciljevima javnog poretka ili javne sigurnosti. Opravdani razlozi moraju biti navedeni u ugovoru o potrošačkom kreditu bez roka dospijeća i mogu obuhvaćati sumnju na neodobreno ili prijevarno korištenje kredita ili znatno povećani rizik da potrošač neće moći ispuniti svoju obvezu otplate potrošačkog kredita i slične situacije. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 28. CCD 2.

Uz članak 49.

Ovim člankom uređuje se prijevremena otplata kredita. Potrošač ima pravo u bilo kojem trenutku, djelomično ili u cijelosti, prijevremeno ispuniti svoje obveze iz ugovora o kreditu, čime ostvaruje pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita. Nakon primitka pisanog zahtjeva za prijevremenu otplatu, vjerovnik je dužan potrošaču bez odgode dostaviti informacije koje su potrebne za razmatranje te mogućnosti. Te informacije moraju jasno prikazati financijske posljedice za potrošača pri prijevremenoj otplati i sve pretpostavke korištene u obradi zahtjeva, koje moraju biti razumne i opravdane. Uz to, vjerovnik mora navesti i iznos naknade za eventualne troškove koji su izravno povezani s prijevremenom otplatom potrošačkog kredita. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 29. CCD 2 i člankom 25. MCD.

Uz članak 50.

Ovim člankom propisuje se pravo potrošača na ispunjenje svojih obveza prije datuma utvrđenog u ugovoru o potrošačkom kreditu. U tom slučaju, sukladno tumačenju Suda Europske unije u presudi u predmetu Lexitor, pravo potrošača na smanjenje ukupnog troška kredita u slučaju prijevremene otplate potrošačkog kredita uključuje sve troškove koji su nametnuti potrošaču. Smanjenje ukupnog troška potrošačkog kredita za potrošača mora biti razmjerno preostalom trajanju ugovora o potrošačkom kreditu te mora uključivati i troškove koji ne ovise o trajanju tog ugovora o potrošačkom kreditu, uključujući one koji su u potpunosti naplaćeni u trenutku odobravanja potrošačkog kredita. Međutim, porezi i naknade koje je primijenila treća strana i koji su izravno plaćeni toj trećoj strani, a ne ovise o trajanju ugovora o potrošačkom kreditu, ne bi se trebali uzimati u obzir pri izračunu smanjenja, s obzirom na to da te troškove nije nametnuo vjerovnik i stoga ih vjerovnik ne može jednostrano promijeniti. Ipak, pri izračunu smanjenja u obzir bi trebalo uzeti naknade koje je vjerovnik naplatio u korist treće strane. U slučaju ranije otplate vjerovnik ima pravo na pravednu i objektivno opravdanu kompenzaciju odnosno naknadu troškova izravno povezanih s ranom otplatom, uzimajući u obzir i bilo kakve uštede od strane vjerovnika pod uvjetom da je potrošački kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojeg se primjenjivala fiksna kamatna stopa. lzračun kompenzacije koja se treba platiti vjerovniku mora biti transparentan i razumljiv potrošačima već prije sklapanja ugovora, a u svakom slučaju tijekom stupanja na snagu ugovora o potrošačkom kreditu. Povrh toga, metoda izračuna treba biti jednostavna kako bi je potrošači mogli primijeniti, a treba olakšati i kontrolu kompenzacije od strane nadzornih tijela. Propisani iznos naknade ne može premašiti 1% iznosa potrošačkog kredita koji se ranije otplaćuje ako je razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o potrošačkom kreditu dulje od godinu dana, međutim ako je to razdoblje kraće od godinu dana, iznos naknade ne smije premašiti 0,5% iznosa potrošačkog kredita koji se prijevremeno otplaćuje. Također, vjerovnik može tražiti kompenzaciju za raniju otplatu samo pod uvjetom da iznos otplaćen tijekom 12-mjesečnoga razdoblja prelazi prag od 10.000,00 eura. Naknada se pritom obračunava isključivo na iznos koji premašuje prag od 10.000,00 eura. Isto tako, iznos naknade za prijevremenu otplatu ne smije prelaziti iznos kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate potrošačkog kredita i dana prestanka ugovora o potrošačkom kreditu. Naknada za prijevremenu otplatu ne plaća se u slučaju otplate prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate potrošačkog kredita, u slučaju dopuštenog prekoračenja te u slučaju otplate potrošačkog kredita u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 29. CCD 2.

Uz članak 51.

Ovim člankom propisuje se da u slučaju prijevremene otplate stambenog potrošačkog kredita, smanjenje ukupnih troškova stambenog potrošačkog kredita sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Vjerovnik pritom ne smije obračunati niti naplatiti bilo kakvu naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu stambenog potrošačkog kredita. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 25. MCD.

Uz članak 52.

Ovim člankom uređuje se obavještavanje potrošača. Vjerovnik je dužan najmanje jednom godišnje, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao i bez naknade, obavijestiti potrošača o stanju njegovog kredita, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu. U toj obavijesti posebno se mora iskazati dospjelo nepodmireno dugovanje, informacije o rokovima slanja prve i druge opomene te upozorenje o pravu vjerovnika na otkaz ugovora o kreditu. Istu obvezu obavještavanja vjerovnik ima i prema sudužniku te jamcu. Ova obavještavanja provode se sve do trenutka pokretanja prisilne naplate. Ako se potrošač i vjerovnik ne dogovore o načinu daljnje otplate najkasnije u roku od dva mjeseca nakon kašnjenja, vjerovnik je dužan obavijestiti o stanju duga sudužnika, založnog dužnika i jamca, ostavljajući im rok od 15 dana da podmire dugovanje. U slučaju otkaza ugovora o kreditu, vjerovnik ne smije naplatiti naknadu za otkaz, a dužan je bez naknade obavijestiti potrošača, sudužnika, založnog dužnika i jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja te o osnovanosti pojedinačnih stavki, uključujući koje se stavke mogu uvećati i po kojoj kamatnoj stopi. Nakon potpune otplate kredita, vjerovnik je dužan u roku od 15 dana, bez naknade, obavijestiti potrošača o otplati cjelokupnog kredita, informirati ga o preuzimanju brisovnog očitovanja, informirati ga o pravima trećih osoba koje su sudjelovale u otplati, te o preuzimanju svih drugih instrumenata osiguranja. Iste informacije dužan je dostaviti i svim sudionicima kreditnog odnosa, uključujući sudužnike, založne dužnike i jamce.

Uz članak 53.

Ovim člankom propisuju se odnosi s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju. S obzirom na znatne posljedice i dugotrajnost ovršnog postupka za vjerovnike i potrošače, nužno je da vjerovnici na proaktivan način i u ranoj fazi počnu poduzimati korake u pogledu novonastalog kreditnog rizika te uvedu potrebne mjere. U tu svrhu, vjerovnici moraju uspostaviti funkciju praćenja i postupanja s kreditima za koje postoji mogućnost problema u otplati, odrediti osobu koja će ih pratiti te odrediti kriterije, politike i procedure za prepoznavanje i postupanje s takvim kreditima. Vjerovnik je dužan poduzeti razumne mjere radi uspostave kontakta s potrošačem koji ima poteškoće u plaćanju te mu pružiti sve odgovarajuće informacije i podršku. Ako vjerovnik ne uspije uspostaviti kontakt sa potrošačem koji ima poteškoće u otplati, isto je potrebno evidentirati. Pritom osoblje koje uspostavlja kontakt sa potrošačem i sudjeluje u ostalim aktivnostima povezanim s potrošačem koji ima poteškoćama u plaćanju, mora biti odgovarajuće profesionalno osposobljeno. Vjerovnik mora poduzimati opravdane i razumne mjere kako bi se postigao dogovor u pogledu naplate kredita i to prije prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije pokretanja ovršnog postupka i prije aktivacije instrumenta osiguranja. Isto tako, potrošače za koje je razvidno da će imati ili već imaju poteškoće u otplati kredita mora se uputiti na usluge savjetovanja o dugu.

Uz članak 54.

Ovim člankom propisuju se mjere za postizanje dogovora kada se utvrdi da je kod potrošača došlo do poteškoća u plaćanju. Vjerovnik je u toj situaciji dužan poduzeti razumne mjere radi utvrđivanja razloga koji su doveli do poteškoća u plaćanju uz korištenje jednostavne i jasne komunikacije koja je poslovno opravdana uz poštivanje privatnosti potrošača. Potrošača koji ima poteškoće u plaćanju mora se informirati o broj propuštenih ili djelomično izvršenih plaćanja, ukupnom iznosu dospjelih neplaćenih obveza, troškovima nastalim kao rezultat nepodmirenja dospjelih obveza i važnosti suradnje potrošača s vjerovnikom kako bi se uklonile poteškoće u plaćanju. Ukoliko se poteškoće nastave, potrošač mora biti obaviješten o posljedicama neispunjenja obveza iz ugovora o kreditu kao i o dostupnim oblicima pomoći ili podrške koje nudi Vlada ili drugo javno tijelo.

Uz članak 55.

Ovim člankom propisuju se mjere olakšanja otplate kredita. Kako bi se izbjegle neželjene posljedice ovršnog postupka, vjerovnici moraju ponuditi potrošaču jednu ili više mjera za olakšavanje otplate kredita, ne samo prije pokretanja ovršnog postupka, već i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije vraćanja odnosno oduzimanja objekta leasinga u slučaju financijskog leasinga ili prije aktiviranja instrumenta osiguranja otplate kredita. Pri odlučivanju o mjerama za olakšavanje otplate kredita vjerovnik je dužan uzeti u obzir individualne okolnosti potrošača, njegove interese i prava kao i sposobnost daljnje otplate. Mjere za olakšavanje otplate kredita predstavljaju ukupno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu i/ili izmjena prethodnih uvjeta ugovora o kreditu koje, između ostalog, mogu uključivati: produljenje roka otplate kredita, promjenu tipa kredita, odgodu plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje, promjenu kamatne stope, ponudu odgode plaćanja, djelomičnu otplatu, konverziju valute ili djelomičan oprost i konsolidaciju duga. Ako dolazi do izmjene postojećih uvjeta ugovora vjerovnik ne mora provesti procjenu kreditne sposobnosti ako se ukupan iznos koji treba otplatiti znatno ne povećava. Mjere olakšanja otplate kredita vjerovnik nije dužan opetovano nuditi potrošaču, osim u opravdanim slučajevima. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 35. CCD 2 i s člankom 28. MCD.

Uz članak 56.

Ovim člankom propisuju se naknade u slučaju neispunjenja obveza iz ugovora o kreditu. Radi sprječavanja nametanja dodatnog financijskog tereta potrošaču koji ima poteškoće u plaćanju, vjerovnici ne smiju obračunati niti naplatiti naknade koje proizlaze iz neispunjavanja obveza iz ugovora o kreditu. Pritom, naknadom se ne smatraju zatezne kamate. U slučaju nepodmirenja duga po okončanju ovršnog postupka vjerovnik je dužan poduzimati razumne i opravdane mjere u svrhu olakšanja otplate dugovanja potrošaču kao i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa. Prisilna naplata iz instrumenata osiguranja po kreditu provodi se u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 35. CCD 2 i s člankom 28. MCD direktive.

Uz članak 57.

Ovim člankom propisuje se obveza vjerovniku dokumentirati postupak prilikom poduzimanja mjera olakšanja otplate kredita. Dokumentacija postupka mora sadržavati obrazloženje o prikladnosti ponuđenih mjera olakšanja otplate kao i informacije o svim fazama postupka i komunikaciji s potrošačem. Dokumentaciju i zapise o kontaktima, mjerama i dogovorima s potrošačem mora se čuvati tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao ili do pravomoćnog okončanja sudskih sporova, ako su pokrenuti.

Uz članak 58.

Ovim člankom propisuje se mogućnost potpune otplate potrošačkog kredita kroz povrat ili prijenos robe ili prihoda od prodaje robe iz povezanog ugovora o potrošačkom kreditu vjerovniku. Ovakva mogućnost mora biti ugovorena između ugovornih strana iz povezanog ugovora o potrošačkom kreditu. U tom slučaju vjerovnik mora bezuvjetno prihvatiti zahtjev potrošača pri čemu potrošač odgovara za materijalne i pravne nedostatke robe. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 35. CCD 2.

Uz članak 59.

Ovim člankom propisuje se mogućnost ugovaranja da se prijenos prava vlasništva nad nekretninom kao instrumentom osiguranja stambenog potrošačkog kredita na vjerovnika smatra potpunim ispunjenjem svih preostalih obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. U tom slučaju, vjerovnik je dužan zahtjev potrošača prihvatiti bezuvjetno i neopozivo i u roku od osam dana od primitka zahtjeva pozvati založnog dužnika da dostavi ispravu podobnu za upis prijenosa prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 28. MCD.

Uz članak 60.

Ovim se člankom detaljno uređuju pravila prijenosa potraživanja i prijenosa ugovora o kreditu radi zaštite potrošača u situacijama kada dolazi do promjene vjerovnika. Cilj je osigurati da potrošač, neovisno o prijenosu potraživanja ili ugovora na novog stjecatelja, ne bude doveden u nepovoljniji pravni ili stvarni položaj u odnosu na onaj koji je imao prema izvornom vjerovniku. Propisuje se obveza vjerovnika da obavijesti potrošača o prijenosu te ograničenje da prijenos može biti izvršen samo na subjekte koji su ovim Zakonom ovlašteni odobravati kredite. Nadalje, stjecatelj ili treća osoba na koju je stjecatelj prenio ugovor ili tražbinu iz ugovora preuzima prema potrošaču obvezu osigurati primjenu svih odredbi ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, dok vjerovnik solidarno odgovara za eventualnu štetu ako bi potrošač zbog prijenosa bio doveden u nepovoljniji položaj. Iznimka se predviđa za kupoprodaju neprihodonosnih kredita i drugih potraživanja, koja je posebno uređena posebnim zakonom. Potrošač ima pravo, uz prigovore koje ima prema kupcu potraživanja, isticati i sve one prigovore koje je mogao istaknuti prema vjerovniku uključujući i pravo na prijeboj . Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 39. CCD 2 i člankom 28.a MCD.

Uz članak 61.

Ovim člankom uređuju se prava i obveze vjerovnika i potrošača u vezi s ugovorom o potrošačkom kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja, s ciljem osiguravanja transparentnosti, pravodobne informiranosti potrošača i dodatne zaštite u slučaju izmjena ili ukidanja dopuštenog prekoračenja. Propisuje se obveza vjerovnika da tijekom cijelog trajanja ugovora o potrošačkom kreditu potrošača najmanje jednom mjesečno, na papiru ili drugom trajnom mediju, obavijesti o stanju i prometu po tekućem računu putem izvještaja koji mora sadržavati jasno određene podatke, uključujući razdoblje na koje se odnosi, iznose i datume korištenja sredstava, stanje iz prethodnog izvještaja, novo stanje, izvršene uplate, primijenjenu kamatnu stopu, eventualne naknade te minimalni iznos koji potrošač treba platiti. Time se potrošaču omogućuje kontinuiran uvid u troškove i obveze povezane s dopuštenim prekoračenjem. Dodatno se propisuje obveza vjerovnika da najmanje 15 dana prije početka primjene obavijesti potrošača o povećanju kamatne stope ili o eventualnim naknadama koje se odnose na dopušteno prekoračenje. Na taj se način potrošaču osigurava dovoljno vremena za prilagodbu ili donošenje odluke o daljnjem korištenju proizvoda. Iznimno, omogućuje se periodično dostavljanje obavijesti ako je takav način dostave ugovoren, pod uvjetom da je promjena kamatne stope posljedica promjene referentne vrijednosti, da je nova referentna vrijednost javno dostupna te da su informacije o njoj dostupne u poslovnim prostorijama vjerovnika, na njegovoj internetskoj stranici i putem mobilne aplikacije, ako postoji. Vjerovnik je dužan najmanje 30 dana unaprijed obavijestiti potrošača o namjeri smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja, osim u slučajevima kada do ukidanja dolazi zbog prestanka ugovora o tekućem računu uslijed povrede propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ili zbog sumnje na prijevarno postupanje potrošača. Ovim se iznimkama štiti integritet financijskog sustava i sprječavaju zlouporabe. Posebno se uređuje zaštita potrošača u slučaju smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja. Vjerovnik je, prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja, dužan bez zahtjeva potrošača i bez dodatnih troškova ponuditi mogućnost otplate duga u 12 jednakih mjesečnih obroka uz primjenu kamatne stope važeće za dopušteno prekoračenje, osim ako potrošač odluči dug podmiriti ranije. Time se potiče mirno rješavanje obveza i smanjuje rizik naglog financijskog opterećenja potrošača. Propisuje se da vjerovnik ne smije smanjiti ili ukinuti dopušteno prekoračenje ako potrošaču ne omogući navedenu mogućnost obročne otplate, čime se dodatno osigurava provedivost i učinkovitost zaštitnog mehanizma predviđenog ovim člankom. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 24. CCD 2.

Uz članak 62.

Ovim člankom uređuju se prava i obveze vjerovnika i potrošača u vezi s prešutno prihvaćenim prekoračenjem, s ciljem povećanja transparentnosti, ograničavanja rizika prekomjernog zaduživanja i jačanja zaštite potrošača. Propisuje se obveza vjerovnika da u ugovoru o otvaranju tekućeg računa jasno navede mogućnost odobravanja prešutno prihvaćenog prekoračenja, kao i sve bitne informacije o njegovoj visini, kamatnoj stopi, uvjetima primjene kamatne stope, referentnoj vrijednosti, naknadama te uvjetima njihove izmjene. Time se osigurava da potrošač već u trenutku sklapanja ugovora raspolaže potpunim informacijama o mogućem trošku i opsegu takvog prekoračenja. Vjerovnik je dužan potrošaču najmanje jednom mjesečno pružati navedene informacije na papiru ili drugom trajnom mediju koji je potrošač odabrao, čime se omogućuje kontinuirani nadzor nad korištenjem i troškovima prešutno prihvaćenog prekoračenja. Radi sprječavanja prekomjernog zaduživanja, propisuje se da iznos odobrenog prešutno prihvaćenog prekoračenja ne smije biti viši od prosječnog redovnog mjesečnog priljeva koji je u prethodnom razdoblju uplaćivan na račun potrošača. Dodatno se definira pojam značajnog prešutno prihvaćenog prekoračenja, koje iznosi polovicu najvišeg dopuštenog iznosa prešutno prihvaćenog prkoračenja. Ako značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje traje dulje od mjesec dana, vjerovnik je dužan bez odgode obavijestiti potrošača o nastaloj situaciji, uključujući informacije o iskorištenom iznosu, kamatnoj stopi, mogućim kaznama i naknadama te datumu otplate. Ova obveza ima preventivnu funkciju i potiče pravodobno rješavanje nastalih obveza. U slučaju redovitog korištenja prešutno prihvaćenog prekoračenja, vjerovnik je dužan potrošaču ponuditi savjetodavne usluge, ako su dostupne, te ga bez naknade uputiti na usluge savjetovanja o dugu, čime se dodatno jača preventivna i socijalna komponenta zaštite potrošača. Također se propisuje obveza vjerovnika da najmanje 30 dana unaprijed obavijesti potrošača o smanjenju ili ukidanju prešutno prihvaćenog prekoračenja. Ako do smanjenja ili ukidanja dođe, vjerovnik je dužan, prije pokretanja ovršnog postupka ili prodaje potraživanja, potrošaču bez njegova zahtjeva i bez dodatnih troškova ponuditi mogućnost otplate duga u 12 jednakih mjesečnih obroka uz primjenu kamatne stope važeće za prešutno prihvaćeno prekoračenje, osim ako potrošač odluči ranije podmiriti dug. Propisuje se da vjerovnik ne smije smanjiti ili ukinuti prešutno prihvaćeno prekoračenje ako potrošaču nije omogućio navedenu obročnu otplatu, čime se osigurava učinkovitost propisanog zaštitnog mehanizma. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 25. CCD 2.

Uz članak 63.

Ovim člankom uređuje se krug subjekata ovlaštenih za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja te se uspostavlja jasan i zatvoren sustav ovlaštenja, s ciljem osiguravanja pravne sigurnosti i učinkovite zaštite potrošača. Propisuje se da usluge potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge može pružati vjerovnik koji je za to dobio odobrenje Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom. Time se uspostavlja opće pravilo prema kojem je za obavljanje tih djelatnosti potrebno prethodno regulatorno odobrenje i podvrgavanje nadzoru nadležnog tijela. Istodobno se predviđa da određeni subjekti mogu pružati usluge potrošačkog kreditiranja na temelju odobrenja dobivenog u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje. Riječ je ponajprije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kreditnim unijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kreditnim institucijama iz drugih država članica koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno, kreditnim institucijama iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za osnivanje podružnice, leasing društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Time se osigurava usklađenost s postojećim regulatornim okvirom financijskog sustava i izbjegava dupliciranje postupaka odobravanja. Posebno se propisuje da određene kategorije subjekata, poput kreditnih institucija i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, mogu pružati i savjetodavne usluge, dok je kreditnim unijama dopušteno pružati usluge potrošačkog kreditiranja isključivo svojim članovima. Leasing društvima ograničava se opseg djelatnosti na potrošačko kreditiranje u obliku financijskog leasinga. Usluge potrošačkog kreditiranja mogu pružati i taksativno navedene institucije za platni promet, male institucija za platni promet, institucije za elektronički novac i male institucija za elektronički novac ako su ispunjeni uvjeti uređeni propisima kojima se uređuje pružanje platnih usluga i izdavanje elektroničkog novca. Propisuje se izričita zabrana pružanja usluga potrošačkog kreditiranja i savjetodavnih usluga svim osobama koje nisu izričito navedene u ovom članku, čime se uspostavlja zatvoren i transparentan sustav ovlaštenih pružatelja tih usluga te sprječava neovlašteno obavljanje djelatnosti. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2.

Uz članak 64.

Ovim člankom utvrđuju se vjerovnici koji su ovlašteni pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja. U Republici Hrvatskoj usluge stambenog potrošačkog kreditiranja ovlašteni su pružati samo određeni vjerovnici, i to kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditna institucija iz druge države članice koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ovlaštena pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno, kreditna institucija iz treće zemlje koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ima odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice iz treće zemlje, a to odobrenje uključuje i pružanje usluga kreditiranja i kreditna unija koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za odobravanje kredita članovima kreditne unije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih unija. Navedene kreditne institucije ovlaštene su pružati i savjetodavne usluge dok kreditna unija usluge stambenog potrošačkog kreditiranja može pružati samo članovima te kreditne unije. Nitko osim vjerovnika propisanih ovim člankom ne smije pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja i savjetodavne usluge u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 65.

Ovim člankom uređuje se krug subjekata ovlaštenih za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju te se uspostavlja jasan regulatorni okvir za obavljanje te djelatnosti. Propisuje se da usluge kreditnog posredovanja može pružati kreditni posrednik ili kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi koji je prethodno dobio odobrenje Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom. Time se uspostavlja opće pravilo da je za obavljanje poslova kreditnog posredovanja nužno regulatorno odobrenje i podvrgavanje nadzoru nadležnog tijela. Istodobno se predviđa da određeni subjekti mogu pružati usluge kreditnog posredovanja na temelju odobrenja dobivenog prema posebnim zakonima koji uređuju njihovo poslovanje. Riječ je o kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kreditnim unijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kreditnim institucijama iz drugih država članica koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno, kreditnim institucijama iz trećih zemalja s odobrenjem za osnivanje podružnice te Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Na taj se način osigurava usklađenost s postojećim regulatornim režimima i sprječava dupliciranje postupaka odobravanja. Posebno se uređuje da određene kategorije subjekata, poput kreditnih institucija i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, mogu pružati i savjetodavne usluge, dok je kreditnim unijama dopušteno pružanje usluga kreditnog posredovanja isključivo svojim članovima, čime se poštuje njihova specifična organizacijska i članska struktura. Usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju mogu pružati i taksativno navedene institucije za platni promet i institucije za elektronički novac ako su ispunjeni uvjeti uređeni propisima kojima se uređuje pružanje platnih usluga i izdavanje elektroničkog novca. Ako institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za posredovanje pri odobravanju kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za platni promet, a na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke ili institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za posredovanje pri odobravanju kredita koji su sastavni dio platnih usluga koje ta institucija pruža u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke, a koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, želi pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju za kredite koji nisu obuhvaćeni ovim člankom dužna je prethodno ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke. Izričito se propisuje da usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju ne smije pružati nitko osim osoba navedenih u ovom članku, čime se uspostavlja zatvoren i transparentan sustav ovlaštenih posrednika te sprječava neovlašteno obavljanje djelatnosti. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2.

Uz članak 66.

Ovim člankom uređuje se krug subjekata ovlaštenih za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju. Propisuje se da usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju mogu pružati kreditni posrednici koji su dobili odobrenje Hrvatske narodne banke, kao i kreditni posrednici iz drugih država članica koji imaju odobrenje nadležnog tijela svoje matične države te su, u skladu s ovim Zakonom, ovlašteni pružati te usluge u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno, pod uvjetom da su za to ovlašteni i u matičnoj državi. Uz kreditne posrednike, usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju mogu, na temelju odobrenja u skladu s posebnim zakonima, pružati i kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kreditne institucije iz drugih država članica koje posluju na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno te kreditne institucije iz trećih zemalja koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke za osnivanje podružnice koja uključuje i pružanje usluga kreditiranja. Dodatno se uređuje status kreditnih posrednika s odobrenjem Hrvatske narodne banke, koji mogu biti vezani ili nevezani kreditni posrednici, ali ne smiju istodobno imati oba statusa. Propisuje se i da vezani kreditni posrednik može biti vezan isključivo za vjerovnika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili za vjerovnika iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske posluje preko podružnice. Nadalje, uređuje se pravo pružanja savjetodavnih usluga. Kreditni posrednici s odobrenjem Hrvatske narodne banke ovlašteni su pružati savjetodavne usluge, pri čemu kreditne institucije iz drugih država članica mogu pružati takve usluge samo ako su za to ovlaštene u matičnoj državi. Propisuje se da usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju ne smije pružati nitko osim osoba izričito navedenih u ovom članku, čime se uspostavlja zatvoren i transparentan sustav ovlaštenih posrednika te osigurava visoka razina zaštite potrošača i pravne sigurnosti na tržištu stambenog kreditiranja.

Uz članak 67.

Ovim člankom utvrđuje se da ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da usluge iz područja primjene ovoga Zakona pružaju osobe koje za to nisu ovlaštene, obavijestit će o tome Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i, ako je potrebno, drugo nadzorno tijelo.

Uz članak 68.

Ovim člankom propisuje se da je Hrvatska narodna banka nadležna za davanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, što znači da  vjerovnik ne smije započeti s pružanjem takvih usluga bez prethodnog odobrenja. Isto tako, Hrvatska narodna banka nadležna je za davanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju, pa kreditni posrednici također ne smiju započeti s djelatnošću prije nego što dobiju to odobrenje. Vjerovnici i kreditni posrednici ne smiju u sudski registar upisati djelatnosti koje se odnose na potrošačko kreditiranje ili na kreditno posredovanje prije nego što dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke, čime se osigurava zakonitost poslovanja i zaštita potrošača. Odredbe poglavlja I. glave XI. ovoga Zakona se primjenjuju i na društva u osnivanju.

Uz članak 69.

Ovim člankom uređuju se uvjeti koje vjerovnik mora ispuniti kako bi dobio odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja. Vjerovnik može biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem izvan Hrvatske koja posluje preko podružnice u Republici Hrvatskoj, ali u svakom trenutku mora imati osoblje s odgovarajućim znanjima i stručnostima u osmišljavanju, ponudi i odobravanju kredita, pružanju savjetodavnih i dodatnih usluga. Također, na temelju dosadašnjeg poslovanja mora se opravdano moći zaključiti da će vjerovnik poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilima struke. Vjerovnik ne smije biti pravomoćno osuđen za niz kaznenih djela koja uključuju teška kaznena djela protiv života, imovine, sigurnosti platnog prometa, službene dužnosti, prava intelektualnog vlasništva, kaznena djela protiv gospodarstva, računalnih sustava, međunarodnog prava i drugih važnih područja, uključujući i kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske koja su po opisu slična tim kaznenim djelima. Osoba u članu uprave ili upravnom odboru odgovorna za poslove potrošačkog kreditiranja mora imati dobar ugled, potrebna znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo za vođenje tih poslova, a vjerovnik mora ispunjavati i organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete za kvalitetno i sigurno poslovanje. Dobar ugled se smatra izgubljenim ako je osoba pravomoćno osuđena za navedena kaznena djela ili ako je nad njom proveden osobni stečaj. Hrvatska narodna banka je ovlaštena pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti iz kaznene ili prekršajne evidencije u Republici Hrvatskoj, a za djela koja odgovaraju kaznenim djelima iz ovog članka i iz Europskog sustava kaznenih evidencija. Osim toga, Hrvatska narodna banka donosi podzakonski akt kojim detaljnije propisuje uvjete obavljanja djelatnosti, kako bi se osiguralo da vjerovnici koji dobivaju odobrenje posluju stručno, odgovorno i u skladu sa ovim Zakonom. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2.

Uz članak 70.

Ovim člankom uređuju se uvjeti koje mora ispunjavati kreditni posrednik kako bi mogao obavljati djelatnost kreditnog posredovanja. Propisuje se da kreditni posrednik može biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske posluje preko podružnice ili fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja slobodno zanimanje s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te da mora ispunjavati niz stručnih, organizacijskih i etičkih uvjeta. Utvrđuje se potreba za odgovarajućim znanjima, stručnošću i iskustvom osoblja i odgovorne osobe, urednim poslovanjem u skladu sa pravilima struke, postojanjem police osiguranja od profesionalne odgovornosti ili odgovarajućeg jamstva, kao i ispunjavanjem tehničkih, organizacijskih i kadrovskih preduvjeta. Za vezanog kreditnog posrednika policu osiguranja ili odgovarajuće jamstvo može pružiti i vjerovnik u čije je ime vezani kreditni posrednik ovlašten djelovati. Vezani kreditni posrednik mora imati sklopljen predugovor ili ugovor s vjerovnikom za kojeg pruža usluge posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, pri čemu njihov sadržaj mora biti u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke. Također, ne smije biti vezan za više vjerovnika ili skupina vjerovnika koji predstavljaju većinu tržišta Republike Hrvatske, kako bi se spriječila monopolizacija tržišta. Dobar ugled se smatra izgubljenim ako je osoba pravomoćno osuđena za određena kaznena djela ili ako je nad njom proveden osobni stečaj. Hrvatska narodna banka ima ovlast pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti iz domaće kaznene i prekršajne evidencije, a za djela koja odgovaraju određenim kaznenim djelima, podatke može pribaviti i iz Europskog sustava kaznenih evidencija. Kreditnom posredniku koji je dobio odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja nije dopušteno imenovati predstavnike. Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim detaljnije propisuje uvjete iz ovoga članka, što omogućuje precizno reguliranje odnosa između vezanih kreditnih posrednika i vjerovnika te osigurava da kreditni posrednici djeluju stručno, zakonito i u skladu s pravilima struke. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2 i člankom 29. MCD.

Uz članak 71.

Ovim člankom uređuju se uvjeti koje mora ispunjavati kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi kako bi mogao obavljati djelatnost kreditnog posredovanja u pomoćnoj ulozi. Propisuje se da takav posrednik može biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske posluje preko podružnice ili fizička osoba obrtnik odnosno fizička osoba koja obavlja slobodno zanimanje s prebivalištem u Republici Hrvatskoj , te da mora ispunjavati niz stručnih, organizacijskih i etičkih uvjeta. Utvrđuje se potreba za odgovarajućim znanjima, stručnošću i iskustvom osoblja i odgovorne osobe, urednim poslovanjem u skladu sa zakonom i pravilima struke, a odgovorna osoba mora imati dobar ugled te odgovarajuća znanja, stručnost, sposobnosti i iskustvo za vođenje poslova kreditnog posredovanja. Odgovorna osoba može biti član uprave ili upravnog odbora, druga osoba koju imenuje uprava ili upravni odbor, a u slučaju obrtnika, odgovorna osoba je sam obrtnik. Također se određuje što se smatra nedostatkom dobrog ugleda, te se Hrvatska narodna banka ovlašćuje za pribavljanje podataka o pravomoćnoj osuđivanosti iz domaćih i europskih evidencija. Nadalje, propisuje se da Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim će detaljnije urediti sve uvjete propisane ovim člankom. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2.

Uz članak 72.

Ovim člankom uređuje se zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja. Podnositelj zahtjeva mora Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja ili kreditnog posredovanja i priložiti dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom. Ako kreditni posrednik namjerava djelovati u pomoćnoj ulozi ili biti vezan za određenog vjerovnika, to mora navesti u zahtjevu. Hrvatska narodna banka može tražiti dopunu zahtjeva ako nije uredan, a ako podnositelj ne dostavi tražene informacije, zahtjev se odbacuje. Hrvatska narodna banka donosi rješenje o zahtjevu u roku od 60 dana od primitka urednog zahtjeva. Hrvatska narodna banka također donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje obrazac zahtjeva i potrebnu dokumentaciju.

Uz članak 73.

Ovim člankom detaljno se uređuje način izdavanja odobrenja od strane Hrvatske narodne banke za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja. Hrvatska narodna banka, kao nadležno tijelo, prvo provjerava ispunjava li vjerovnik uvjete propisane ovim Zakonom. Ako utvrdi da su svi uvjeti ispunjeni, Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje vjerovniku za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja. Ovo odobrenje uključuje i ovlaštenje za pružanje savjetodavnih usluga. Slično, Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje kreditnom posredniku ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom za pružanje usluga kreditnog posredovanja. To odobrenje omogućuje kreditnom posredniku da pruža usluge posredovanja u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju, a također uključuje i ovlaštenje za pružanje savjetodavnih usluga potrošačima. Ako kreditni posrednik namjerava djelovati kao vezani kreditni posrednik, Hrvatska narodna banka ako utvrdi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom u odobrenju posebno navodi za kojeg je vjerovnika taj kreditni posrednik vezan. U tom slučaju, odobrenje omogućuje kreditnom posredniku da pruža usluge posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju isključivo za tog vjerovnika. Kreditni posrednik u pomoćnoj ulozi također dobiva odobrenje Hrvatske narodne banke, ukoliko ispuni uvjete propisane ovim Zakonom. Ovo odobrenje omogućuje mu pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju u pomoćnoj ulozi. Ako kreditni posrednik nakon dobivanja odobrenja želi postati vezani kreditni posrednik ili se vezati za dodatnog vjerovnika, dužan je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci i priložiti predugovor ili ugovor s novim vjerovnikom. Hrvatska narodna banka, nakon provjere uvjeta, izmijenit će odobrenje tako da odražava nove okolnosti i omogućuje nastavak zakonitog poslovanja. U slučaju da kreditni posrednik koji je vezan uz više vjerovnika prestaje biti vezan uz određenog vjerovnika, dužan je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje 15 dana prije nego što prestane biti vezan s tim vjerovnikom. Na temelju te obavijesti, Hrvatska narodna banka će po službenoj dužnosti izmijeniti odobrenje kako bi odražavalo stvarno stanje. Kreditni posrednik koji je vezan za jednog vjerovnika ne može početi pružati usluge kao nevezani kreditni posrednik sve dok ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u zadanom roku o namjeri nastavka pružanja usluga kao nevezani kreditni posrednim te dok Hrvatska narodna banka ne izmijeni rješenje. Ako kreditna unija podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za kreditno posredovanje u stambenom potrošačkom kreditiranju, Hrvatska narodna banka, nakon što utvrdi ispunjenje svih propisanih uvjeta, izdaje odobrenje samo za pružanje usluga članovima kreditne unije, čime se ograničava djelokrug poslovanja i osigurava zaštita interesa članova.

Uz članak 74.

Ovim člankom uređuje se postupak i posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za kreditnog posrednika koji je vezan isključivo uz jednog vjerovnika u području stambenog potrošačkog kreditiranja. Propisuje se da zahtjev za izdavanje takvog odobrenja podnosi sam vjerovnik u ime i za račun kreditnog posrednika, a zahtjev mora sadržavati kompletnu dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom, izjavu kreditnog posrednika o pružanju usluga isključivo za tog vjerovnika, procjenu ispunjavanja zakonskih uvjeta te predugovor ili ugovor o pružanju usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju s kreditnim posrednikom. Hrvatska narodna banka je obvezna u roku od 60 dana od primitka urednog zahtjeva izdati odobrenje ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje za jednog vjerovnika ne može pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju. Vjerovnik je dužan kontinuirano osiguravati da kreditni posrednik koji je dobio odobrenje da posreduje za jednog vjerovnika ispunjava zakonom propisane uvjete. Kreditni posrednik koji je dobio odobrenje za kreditno posredovanje u stambenom potrošačkom kreditiranju za jednog vjerovnika, a koji namjerava biti vezan i pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju za više vjerovnika ili pružati usluge kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, dužan je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za odobrenje. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 30. MCD.

Uz članak 75.

Ovim člankom propisuje se da vjerovnik preuzima punu i bezuvjetnu odgovornost za poslove koje njegov vezani kreditni posrednik obavlja za njega. Vjerovnik također odgovara za štetu koju njegov vezani posrednik počini postupajući protivno ovom Zakonu. Tu odgovornost ne može isključiti niti ograničiti.

Uz članak 76.

Ovim člankom uređuje se vođenje i ažuriranje Registra vjerovnika i kreditnih posrednika, čime se osigurava transparentnost i javna dostupnost informacija o subjektima koji su ovlašteni za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja. Hrvatska narodna banka vodi Registar vjerovnika kojima izdaje odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, kreditnih posrednika u pomoćnoj ulozi kojima izdaje odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kreditnih posrednika kojima izdaje odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kreditnih posrednika kojima izdaje odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i kreditnih posrednika koji imaju odobrenje nadležnog tijela države članice za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju a koji su, u skladu s ovim Zakonom ovlašteni pružati usluge stambenog potrošačkog kreditiranja preko podružnice ili neposredno ako su te usluge ovlašteni pružati u matičnoj državi članici. Registar se redovito ažurira i javno objavljuje na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke. Registar sadrži naziv vjerovnika ili kreditnog posrednika, usluge koje je ovlašten pružati, a za vezanog kreditnog posrednika i naziv vjerovnika uz kojeg je vezan. Osim osnovnih podataka, u Registar se upisuju i dodatne informacije propisane podzakonskim propisom, čime se osigurava sveobuhvatna evidencija subjekata i omogućuje nadzor te informiranje potrošača i javnosti. Vjerovnici i kreditni posrednici obvezni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama upisanih podataka u roku od osam dana od nastanka promjene, čime se održava točnost i ažurnost Registra. Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se detaljnije uređuje način vođenja i sadržaj Registra, čime se osigurava jedinstvena metodologija vođenja evidencije i javne objave podataka. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 29. MCD.

Uz članak 77.

Ovim člankom uređuje se pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju u drugoj državi članici, čime se omogućuje prekogranično poslovanje kreditnih posrednika uz nadzor i koordinaciju s nadležnim tijelima. Kreditni posrednik koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje može na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati isključivo usluge kreditnog posredovanja za stambeno potrošačko kreditiranje i savjetodavne usluge koje mu je odobreno pružati u Republici Hrvatskoj. Prije početka prekograničnog poslovanja, kreditni posrednik je dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti podatke propisane podzakonskim propisom. Nakon primitka obavijesti, Hrvatska narodna banka u roku od mjesec dana informira nadležno tijelo države članice domaćina o namjeri kreditnog posrednika te dostavlja podatke o vjerovniku za kojeg kreditni posrednik pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i o preuzimanju pune i bezuvjetne odgovornosti od strane vjerovnika. Istodobno, Hrvatska narodna banka obavještava kreditnog posrednika o dostavi te obavijesti, a kreditni posrednik može započeti pružanje svojih usluga u drugoj državi članici nakon isteka roka od mjesec dana od dana dostave obavijesti. Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se detaljnije uređuje zahtjeve za obavješćivanje u prekograničnom poslovanju. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 32. MCD.

Uz članak 78.

Ovim člankom uređuje se obveza kreditnog posrednika da prethodno obavijesti relevantne subjekte o namjeri osnivanja podružnice u trećoj zemlji. Propisuje se da kreditni posrednik mora o toj namjeri obavijestiti vjerovnika za kojeg je vezan, kao i Hrvatsku narodnu banku, prije osnivanja podružnice.

Uz članak 79.

Ovim člankom uređuju se uvjeti pod kojima kreditni posrednik iz druge države članice može pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju na području Republike Hrvatske. Kreditni posrednik iz druge države članice može, pod uvjetima iz ovog Zakona, pružati usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju preko podružnice ili neposredno. Pri tome, ovlašten je pružati isključivo one usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju i savjetodavne usluge za koje je dobio odobrenje od nadležnog tijela svoje matične države članice. Po primitku obavijesti Hrvatske narodne banke od nadležnog tijela matične države članice o namjeri pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, kreditni posrednik može započeti s pružanjem usluga nakon isteka roka od mjesec dana. Ako će usluge pružati preko podružnice, Hrvatska narodna banka, najkasnije u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti, informira kreditnog posrednika o mogućnostima provođenja nadzora i, po potrebi, o uvjetima pod kojima se te usluge mogu pružati u Republici Hrvatskoj. Članak također jasno određuje zabrane: kreditni posrednik iz druge države članice ne smije pružati usluge u ime i za račun nekreditnih institucija kojima nije dopušteno poslovanje u Republici Hrvatskoj, niti poslovati putem imenovanog predstavnika. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 32. MCD.

Uz članak 80.

Ovim člankom propisuju se uvjeti i postupci za ukidanje i prestanak odobrenja Hrvatske narodne banke za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i kreditnog posredovanja. Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje ako vjerovnik ili kreditni posrednik dostavi obavijest da više ne želi pružati usluge, ako kreditni posrednik ne pruža usluge duže od šest mjeseci, ili ako se utvrdi da je odobrenje izdano na temelju neistinitih ili netočnih podataka. Odobrenje se također može ukinuti ako vjerovnik ili kreditni posrednik prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je odobrenje izdano, ako se tijekom nadzora ili temeljem drugih saznanja utvrdi kršenje ovoga Zakona ili propisa, ako se ne dopušta provođenje nadzora, ako se ne dostave zatražene informacije i dokazi ili se ne izvrši naložena nadzorna mjera. Nužno je zadržati ovlast nadležnog tijela na diskrecijsku ocjenu okolnosti svakog pojedinog slučaja, kako bi se moglo procijeniti ima li nastup određene povrede takvu društvenu težinu da opravdava ukidanje odobrenja za rad. Naime, ne predstavlja svako kršenje odredbi ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega razlog za primjenu najstrožeg postupanja nadležnog tijela, odnosno ukidanje odobrenja za rad. Predviđeni pristup omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da, nakon provedenog nadzora, primijeni instrument koji je razmjeran težini utvrđene nepravilnosti i prikladan za njezino učinkovito otklanjanje. Odobrenje za kreditno posredovanja za jednog vjerovnika, prestaje važiti danom prestanka ugovora između vjerovnika i kreditnog posrednika, a vjerovnik je dužan o tome odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Odobrenje prestaje važiti i u slučaju likvidacije ili stečaja vjerovnika ili kreditnog posrednika, spajanja, pripajanja ili podjele vjerovnika odnosno kreditnog posrednika, smrti kreditnog posrednika koji je fizička osoba, te izvršnosti rješenja o ukidanju odobrenja. Vjerovnik ili kreditni posrednik kojem je odobrenje ukinuto ili prestalo važiti briše se iz Registra. Ukoliko je odobrenje ukinuto kreditnom posredniku, Hrvatska narodna banka najkasnije u roku od 14 dana obavještava nadležna tijela država članica domaćina o tom ukidanju. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 33. MCD.

Uz članak 81.

Ovim člankom propisuju se pravila poslovnog ponašanja za osoblje vjerovnika i kreditnog posrednika pri svakom postupanju s potrošačima vezano uz kreditiranje. Pri obavljanju svih aktivnosti vezano uz potrošačko kreditiranje i kreditno posredovanje, vjerovnici i kreditni posrednici moraju uzimati u obzir interese potrošača, uključujući njihovu moguću ranjivost i poteškoće u razumijevanju proizvoda, na temelju informacija koje su u relevantnom trenutku dostupne vjerovniku ili kreditnom posredniku i razumnih pretpostavki o rizicima u pogledu potrošačeve situacije tijekom cijelog trajanja predloženog ugovora o kreditu. Ključni aspekt osiguravanja povjerenja potrošača zahtjev je za osiguravanjem visokog stupnja pravednosti, poštenja i profesionalnosti u radu vjerovnika i kreditnih posrednika, što uključuje i odgovorno ponašanje kako bi se izbjegle prakse koje negativno utječu na potrošače. Radi izbjegavanja sukoba interesa koje proizlaze iz primitaka osoblja, vjerovnik prilikom ugovaranja kredita ne smije ugovarati primitke svom osoblju i kreditnom posredniku protivno načelima poslovnog ponašanja. Isto tako prilikom pružanja savjetodavnih usluga, primici osoblja ne smiju dovoditi u pitanje njihovo postupanje u najboljem interesu potrošača. Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije utvrditi zahtjeve vezane uz primitke osoblja. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 32. CCD 2 i s člankom 7. MCD .

Uz članak 82.

Ovim člankom propisuju se zahtjevi za osoblje vjerovnika i kreditnog posrednika u pogledu znanja i stručnosti. Relevantno osoblje vjerovnika i kreditnih posrednika mora posjedovati i redovito obnavljati odgovarajući stupanj znanja i stručnosti kako bi se postigla visoka razina profesionalnosti. Vjerovnici i kreditni posrednici moraju moći dokazati da posjeduju odgovarajuće znanje i stručnost, na temelju minimalnih zahtjeva u pogledu znanja i stručnosti. Osoblje izravno uključeno u aktivnosti trebalo bi uključivati osoblje odjela za ugovaranje transakcija (eng. front office ) i odjela za pozadinske poslove (eng. back office ), među ostalim rukovodstvo i, ovisno o slučaju, članove uprave vjerovnika i kreditnih posrednika, koji obavljaju bitnu ulogu u postupcima povezanima s ugovorima o kreditu. Osobe koje obavljaju funkcije podrške koje nisu povezane s postupcima u vezi s ugovorima o kreditu, uključujući osoblje zaduženo za ljudske resurse i informacijske i komunikacijske tehnologije, ne smatra se članovima osoblja. Nadalje, ako vjerovnik iz druge države članice ili kreditni posrednik koji pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju iz druge države članice na području Republike Hrvatske pružaju svoje usluge preko podružnice, dužni su ispunjavati zahtjeve propisane ovim člankom, a ako neposredno pružaju svoje usluge, dužni su ispunjavati minimalne zahtjeve pobliže uređene podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke. Na ovaj način omogućuje se ravnoteža između slobode prekograničnog pružanja usluga i potrebe za učinkovitim nadzorom, pravnom sigurnošću i zaštitom potrošača. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije će propisati zahtjeve vezane uz znanje i stručnost osoblja i način njihova ispunjavanja . Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 33. CCD 2 i člankom 9 MCD.

Uz članak 83.

Ovim se člankom propisuje obveza vjerovnika i kreditnih posrednika da u svom poslovanju ispunjavaju propisane organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete kako bi se osigurala profesionalnost, pouzdanost i transparentnost u pružanju usluga potrošačima.

Uz članak 84.

Ovim člankom uređuju se obveze vjerovnika i kreditnih posrednika u vezi s vođenjem evidencije sklopljenih ugovora s potrošačima te čuvanjem poslovne dokumentacije koja se odnosi na te ugovore i poslovne odnose. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su voditi evidenciju svih ugovora o kreditu koje sklope s potrošačima i tu evidenciju redovito ažurirati kako bi bila točna i potpuna. Članak navodi koje podatke evidencija mora najmanje sadržavati. To uključuje ime, prezime, adresu i osobni identifikacijski broj potrošača; naziv ili ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj vjerovnika ili kreditnog posrednika; datum sklapanja ugovora; ukupni iznos kredita; trajanje ugovora; kamatnu stopu; efektivnu kamatnu stopu (EKS) i instrumente osiguranja kredita. Evidencija stoga pruža detaljan pregled svih važnih elemenata ugovora o kreditu. Nadalje, vjerovnik i kreditni posrednik moraju čuvati ugovore i druge isprave kojima se zasniva poslovni odnos s potrošačem, kao i svu ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose s potrošačima. Propisuje se da vjerovnik mora čuvati dokumentaciju tijekom trajanja poslovnog odnosa i dodatnih jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao, dok kreditni posrednik mora čuvati istu dokumentaciju jedanaest godina od isteka godine u kojoj je stupio u poslovni odnos s potrošačem. Omogućuje se iznimka od navedenih rokova čuvanja dokumentacije kada je na temelju poslovnog odnosa pokrenut sudski spor. U tom slučaju, vjerovnik je dužan čuvati dokumentaciju dulje od propisanog roka, odnosno sve do okončanja spora. Također propisana je obveza vođenja evidencije o sklopljenim, izmijenjenim, dopunjenim i raskinutim ugovorima između vjerovnika i kreditnih posrednika. Vjerovnici i kreditni posrednici moraju redovito ažurirati ove evidencije kako bi odražavale stvarno stanje poslovnih odnosa. Evidencije o ugovorima između vjerovnika i kreditnih posrednika moraju se čuvati jedanaest godina od dana prestanka njihovog poslovnog odnosa, čime se osigurava dugoročna dokumentacija svih poslovnih aktivnosti između vjerovnika i kreditnih posrednika.

Uz članak 85.

Ovim člankom propisuju se obveze Hrvatske narodne banke u vezi s međunarodnom i međuinstitucionalnom suradnjom u području stambenog potrošačkog kreditiranja i posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju. Hrvatska narodna banka djeluje kao kontaktno tijelo koje prima zahtjeve za razmjenu informacija ili suradnju s drugim nadležnim tijelima u državama članicama Europske unije. Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelima država članica kad god je to potrebno kako bi se izvršile ovlasti u vezi sa stambenim potrošačkim kreditiranjem i posredovanjem u stambenom potrošačkom kreditiranju. Ta suradnja obuhvaća pružanje pomoći nadležnim tijelima, razmjenu podataka, utvrđivanje činjenica i okolnosti te provođenje nadzora. Pri razmjeni informacija s drugim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka može naznačiti da se određene informacije ne smiju otkrivati bez njezine izričite suglasnosti. Ako Hrvatska narodna banka primi informaciju koja sadrži oznaku da se ne smije otkrivati bez suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dostavilo, ta informacija smije razmijeniti samo u svrhu za koju je nadležno tijelo dalo suglasnost. Hrvatska narodna banka može proslijediti primljene informacije drugim nadležnim tijelima, ali ne smije ih davati drugim tijelima, fizičkim ili pravnim osobama bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informacije dostavilo. Izuzetak postoji samo u opravdanim okolnostima, ali tada mora odmah obavijestiti kontaktno tijelo koje je poslalo informacije. Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za suradnju u utvrđivanju činjenica, provođenju nadzora ili razmjeni informacija u određenim slučajevima. Takvi slučajevi uključuju situacije kada bi suradnja mogla negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javnu politiku Republike Hrvatske, kada je u Republici Hrvatskoj već pokrenut sudski postupak protiv istih osoba za iste radnje ili kada je donesena pravomoćna presuda protiv istih osoba za iste radnje. Ako Hrvatska narodna banka odbije suradnju, dužna je obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je tražilo suradnju i dostaviti mu što više pojedinosti o razlozima odbijanja. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 36. MCD.

Uz članak 86.

Ovim člankom propisan je način rješavanja sporova među nadležnim tijelima različitih država članica. U slučaju kada je zahtjev za suradnju, posebice za razmjenu informacija odbijen ili nije obrađen u razumnom roku, Hrvatska narodna banka može se obratiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo te zatražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo donesena u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, obvezujuća je za Hrvatsku narodnu banku. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. MCD.

Uz članak 87.

Ovim člankom se uređuje pravna zaštita i postupanje Hrvatske narodne banke u vezi s rješenjima donesenima na temelju ovoga Zakona. Propisuje se da protiv takvih rješenja nije dopuštena žalba, ali je osigurana sudska zaštita pokretanjem upravnog spora. Nadalje, imajući u vidu činjenicu kako kreditni posrednik može naknadno donijeti poslovnu odluku o vezanju za drugog odnosno više vjerovnika, kao i da takvi slučajevi u praksi mogu biti česti, omogućuje se Hrvatskoj narodnoj banci da po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke izmijeni rješenje ako su nakon njegova donošenja nastupile nove činjenice ili okolnosti koje utječu ili mogu utjecati na poslovanje vjerovnika ili kreditnog posrednika.

Uz članak 88.

Ovim člankom propisuje se nadležnost sudova u sporovima koji nastanu u vezi s ugovorom o kreditu između potrošača i druge ugovorne strane. Potrošač ima pravo pokrenuti parnični postupak protiv druge ugovorne strane pred sudom države u kojoj ta druga ugovorna strana ima sjedište. Alternativno, potrošač može podnijeti tužbu pred sudom mjesta gdje sam potrošač ima prebivalište ili pred sudom mjesta gdje se nalazi nekretnina koja služi kao instrument osiguranja kredita. S druge strane, druga ugovorna strana može pokrenuti postupak u vezi s ugovorom o kreditu protiv potrošača samo pred sudom države u kojoj potrošač ima prebivalište ili pred sudom mjesta gdje se nalazi nekretnina koja služi kao instrument osiguranja. Odredbe o nadležnosti sudova ne utječu na pravo bilo koje strane da podnese protutužbu pred sudom pred kojim već traje postupak po tužbi.  Odredbe ovog članka o nadležnosti mogu se mijenjati samo sporazumom između ugovornih strana. Sporazum mora biti sklopljen nakon nastanka spora i mora omogućiti potrošaču da pokrene postupak pred sudom različitim od suda prebivališta potrošača ili sjedišta druge ugovorne strane odnosno suda mjesta gdje se nalazi nekretnina koja služi kao sredstvo osiguranja kredita. Ako se sporazum sklapa između potrošača i druge ugovorne strane, a oboje u vrijeme sklapanja ugovora imaju prebivalište, uobičajeno boravište ili sjedište u istoj državi, sporazumom se može prenijeti nadležnost na sud te države, pod uvjetom da sporazum nije suprotan pravnim propisima te države.

Uz članak 89.

Ovim člankom propisuje se izvansudsko rješavanje sporova. Izvansudsko rješavanje sporova između potrošača i vjerovnika te potrošača i kreditnih posrednika moguće je pokrenuti podnošenjem prijedloga za medijaciju institucijama za medijaciju ili pokretanjem postupka alternativnog rješavanja domaćih i prekograničnih potrošačkih sporova. Propisuje se da se postupci provode pred ovlaštenim institucijama za medijaciju ili alternativno rješavanje potrošačkih sporova. Vjerovnici i kreditni posrednici imaju obvezu sudjelovati u takvim postupcima, čime se promiče suradnja, transparentnost i rješavanje sporova na način koji štedi vrijeme i troškove te potiče pravedna rješenja za potrošače. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 40. CCD 2 i  s člankom 39. MCD direktive.

Uz članak 90.

Ovim člankom propisuje se ništetnost ugovora i posljedice ništetnosti u slučajevima kad ugovor o kreditu sklapa osoba bez valjanog odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnog posredovanja. U slučaju da postoji obveza vraćanja primljenog, potrošač je dužan platiti kamate tek od dana pravomoćnosti odluke o ništetnosti, čime se osigurava poštivanje principa pravičnosti i proporcionalnosti u financijskim odnosima između potrošača i neovlaštenih subjekata.

Uz članak 91.

Ovim člankom uređuje se posebna zaštitu potrošača u situacijama kada se protiv njega vodi ovršni postupak radi naplate tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem, a potrošač je pokrenuo sudski postupak radi utvrđenja ništetnosti tog ugovora. Ako potrošač podnese tužbu kojom traži da se utvrdi ništetnost ugovora o kreditu, a protiv njega se vodi ovrha na temelju tog istog ugovora, sud je dužan, na prijedlog potrošača kao ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog završetka postupka za utvrđenje ništetnosti. Sud pritom ne ispituje druge pretpostavke koje su inače propisane za odgodu ovrhe. Time se potrošaču pruža dodatna procesna zaštita dok se ne odluči o valjanosti samog ugovora. U takvoj situaciji ovrhovoditelj nema pravo uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine.  Potrošač može podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu neovisno o tome je li već podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je bio u tijeku na dan stupanja ovoga Zakona na snagu.

Uz članak 92.

Ovaj članak uređuje financijsko obrazovanje potrošača. Kako bi se povećala sposobnost potrošača da donose informirane odluke o odgovornom zaduživanju i upravljanju dugom, Republika Hrvatska promiče mjere potpore za edukaciju potrošača o odgovornom zaduživanju i upravljanju dugom, osobito u odnosu na ugovore o kreditima kao i u odnosu na općenito upravljanje proračunom. Osobito je važno pružiti smjernice potrošačima koji prvi put uzimaju  kredit, posebno ako to čine s pomoću digitalnih alata. Kako bi potrošači bili u potpunosti informirani o kreditnom proizvodu, vjerovnik i kreditni posrednik moraju u svojim poslovnicama kao i na internetskim stranicama na hrvatskom jeziku učiniti dostupnima jasne i općenite informacije o postupku odobravanja kredita. Potrošači koji imaju poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza mogli bi imati koristi od specijalizirane pomoći u upravljanju svojim dugovima. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni informirati potrošače o mogućnosti dobivanja savjeta u savjetovalištima za zaštitu potrošača koja poznaju, te ih uputiti na usluge savjetovanja o dugu. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 34. CCD 2 i  člankom 6. MCD.

Uz članak 93.

Ovim člankom uređuje se usluga savjetovanja o dugu koja ima za cilj pomoći potrošačima koji se suočavaju s financijskim poteškoćama i, u mjeri u kojoj je to moguće, dati im smjernice da otplate svoje nepodmirene dugove po osnovama potrošačkog ili stambenog potrošačkog kredita, ali i po drugim osnovama, uz zadržavanje pristojne razinu životnog standarda. Ta personalizirana i neovisna pomoć može uključivati pravno savjetovanje, upravljanje novcem i dugom te socijalnu i psihološku pomoć. Ako je moguće, potrošači koji imaju poteškoća s otplatom svojih dugova upućuju se na usluge savjetovanja o dugu prije pokretanja ovršnog postupka. U Republici Hrvatskoj usluge savjetovanja o dugu pruža Financijska agencija te neprofitne pravne osobe utemeljene na dragovoljnom udruživanju građana radi zaštite interesa potrošača. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 36. CCD 2.

Uz članak 94.

Ovim člankom uređuje se nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na njegovoj temelju. Utvrđuje se koje institucije provode nadzor nad različitim subjektima; Hrvatska narodna banka nadzire vjerovnike i kreditne posrednike iz određenih kategorija, dok Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadzire vjerovnike i kreditne posrednike iz drugih kategorija, uključujući društva za osiguranje u dijelu primjene odredbi ovoga Zakona. Propisuje se da Hrvatska narodna banka, kada zakon ne uređuje postupak nadzora, može primijeniti pravila iz zakona koji uređuju poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac. Nadzor kojeg provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi se u skladu s posebnim propisima koji uređuju poslovanje tih subjekata. Također se propisuje da Hrvatska narodna banka nadzire i  vjerovnike koji pružaju usluge odobravanja kredita ili kreditnog posredovanja u Republici Hrvatskoj, bilo neposredno ili preko podružnice, a nadzor u tom kontekstu provodi sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje tog vjerovnika. Suradnja u vezi s prethodno navedenim nadzorom provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 41. CCD 2 i člancima 5. i 34. MCD.

Uz članak 95.

Ovim člankom uređuje se način provedbe nadzora Hrvatske narodne banke nad primjenom odredbi ovoga Zakona. Nadzor se provodi dvjema metodama: prikupljanjem i analizom izvješća i informacija koje su vjerovnici i kreditni posrednici dužni dostavljati (posredni nadzor) te neposrednim nadzorom, koji uključuje i tajnu kupnju. Vjerovnici i kreditni posrednici obvezni su na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti sva izvješća, informacije i dokumentaciju relevantnu za nadzor ili za izvršavanje drugih zadataka u nadležnosti Hrvatske narodne banke. Vjerovnik i kreditni posrednik obvezni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati informacije koje se odnose na zaštitu potrošača i tržišno ponašanje, i to u opsegu, na način i u rokovima koji su propisani podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke. Ova odredba osigurava da HNB raspolaže pravodobnim i relevantnim podacima potrebnima za praćenje zakonitosti i pravilnosti postupanja prema potrošačima. Hrvatska narodna banka, u okviru svojih nadležnosti, ovlaštena je nadzirati pridržavaju li se vjerovnici i kreditni posrednici svojih objavljenih internih akata kojima uređuju odnose s potrošačima, kao i ugovora koje su sklopili s potrošačima te drugih propisa iz područja zaštite potrošača za čiji je nadzor nadležna. Time se osigurava da poslovna praksa bude usklađena ne samo sa odredbama ovoga Zakona, već i s vlastitim pravilima koje su subjekti javno objavili. Hrvatska narodna banka ima ovlast pratiti postupanje kreditne institucije iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj, i to u pogledu poštivanja njezinih internih akata, ugovora sklopljenih s potrošačima te drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača za nadzor kojih je Hrvatska narodna banka nadležna. Ovom se odredbom osigurava jednak standard zaštite potrošača bez obzira na to dolazi li kreditna institucija iz države članice ili iz treće zemlje. Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim detaljnije uređuje način provođenja nadzora nad primjenom Zakona, čime se preciziraju postupci, metode i ovlasti u nadzornom procesu. Hrvatska narodna banka također donosi podzakonski propis kojim detaljno uređuje koje se informacije iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja dostavljaju, na koji način i u kojim rokovima, čime se osigurava jasnoća i pravna sigurnost u obvezama izvještavanja. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2  i člankom 34. MCD.

Uz članak 96.

Ovim člankom uređuje se nadzor i postupanje s prigovorima potrošača. Ako potrošač smatra da vjerovnik ili kreditni posrednik krši uvjete ugovora, interne akte ili zakonske odredbe, može uložiti prigovor samom vjerovniku ili kreditnom posredniku. Na pisani prigovor potrošača primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opća zaštita potrošača, a posebice odredbe o načinu i sredstvima podnošenja pisanog prigovora, obvezi potvrde njegova primitka, obvezi isticanja obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora, roku za dostavu odgovora potrošaču i obvezi vođenja evidencije pisanih prigovora potrošača. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su imenovati najmanje jednu osobu u radnom odnosu koja će se baviti rješavanjem prigovora, a kod podružnica stranih vjerovnika i kreditnih posrednika koji usluge pružaju putem podružnice, ta osoba mora raditi u podružnici u Republici Hrvatskoj. Osim toga, vjerovnik i kreditni posrednik moraju imenovati osobu koja prati proces upravljanja prigovorima. Ako potrošač nije zadovoljan odgovorom ili rješenjem, može obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, koja međutim ne rješava pojedinačne prigovore.

Uz članak 97.

Ovim člankom utvrđuju se ovlaštene osobe za provođenje posrednog i neposrednog nadzora nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima. Posredni nadzor obavljaju radnici Hrvatske narodne banke u svojstvu ovlaštenika po zaposlenju, dok se neposredni nadzor provodi od strane ovlaštenih osoba koje djeluju na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke. Iznimno, za aktivnosti neposrednog nadzora koje uključuju tajnu kupnju, guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti stručno osposobljene vanjske suradnike, koji pri obavljanju tih aktivnosti imaju iste ovlasti kao ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke. Osobe ovlaštene za neposredni nadzor tajnom kupnjom mogu djelovati kao stranka i sklapanjem ugovora o kreditu s vjerovnikom ili kreditnim posrednikom osigurati dokaze za potrebe nadzora, pri čemu takav ugovor nema pravne učinke između ugovornih strana, već služi isključivo za utvrđivanje činjenica u postupku nadzora i eventualnom prekršajnom postupku. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2  i člankom 34. MCD.

Uz članak 98.

Ovim člankom uređuje se obveza vjerovnika i kreditnog posrednika da ovlaštenim osobama Hrvatske narodne banke omoguće provođenje neposrednog nadzora. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su omogućiti pristup svim prostorima u kojima obavljaju djelatnost pod nadzorom Hrvatske narodne banke, osigurati prikladne prostore za neometan rad ovlaštenih osoba te omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, dokumentacije, ugovora, administrativnih i poslovnih evidencija, uključujući informacijske i pridružene tehnologije, u opsegu potrebnom za nadzor. Također, vjerovnik i kreditni posrednik dužni su uručiti računalne ispise i preslike dokumentacije u papirnatom ili elektroničkom obliku, osigurati standardno sučelje za pristup bazama podataka radi nadzora potpomognutog računalnim programima te omogućiti nazočnost svojih ovlaštenih osoba koje mogu davati objašnjenja o poslovnim događajima i evidencijama. Neposredni nadzor provodi se tijekom radnog vremena, a ako opseg ili priroda nadzora to zahtijeva, omogućuje se nadzor i izvan radnog vremena. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2  i člankom 34. MCD.

Uz članak 99.

Ovaj članak uređuje postupak koji Hrvatska narodna banka provodi nakon nadzora. Nakon obavljenog neposrednog nadzora ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o provedenom nadzoru. Kada se nadzor provodi tajnom kupnjom i utvrde se nezakonitosti, nedostaci ili slabosti u poslovanju, također se sastavlja zapisnik, dok se u slučaju da se takvi problemi ne utvrde sastavlja bilješka o provedenoj tajnoj kupnji (ako je tajna kupnja dio neposrednog nadzora, bilješka postaje sastavni dio zapisnika). Kod posrednog nadzora ovlaštenik po zaposlenju sastavlja zapisnik kada nadzorom utvrdi nezakonitosti ili osnove za nalaganje mjere. Vjerovnik i kreditni posrednik dužni su izvršiti nadzorne mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 37. CCD 2  i člankom 34. MCD.

Uz članak 100.

Ovim člankom uređuje se postupanje Hrvatske narodne banke nakon što u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti, nepravilnosti, slabosti ili nedostatke u poslovanju vjerovnika ili kreditnog posrednika. Nakon provedenog nadzora Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak radi donošenja rješenja kojim nalaže određene nadzorne mjere s ciljem uklanjanja utvrđenih nepravilnosti. Osim toga, može odlučiti i o sklapanju sporazuma o razumijevanju s nadziranim subjektom. Kada donosi rješenje o nadzornim mjerama, Hrvatska narodna banka ovlaštena je naložiti konkretne mjere i odrediti rokove za njihovo izvršenje. Može zahtijevati prestanak nezakonitog postupanja, naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nedostataka, tražiti izradu, dopunu ili izmjenu internih procedura, poslovnih politika i drugih akata te odrediti bilo koju drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom radi osiguranja zaštite potrošača. Hrvatska narodna banka može s vjerovnikom ili kreditnim posrednikom sklopiti i sporazum o razumijevanju ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju i procijeni da je potrebno poduzeti određene radnje radi poboljšanja poslovanja i zaštite potrošača. Takav sporazum predstavlja oblik suradnje kojim se subjekt obvezuje na dobrovoljno otklanjanje uočenih nepravilnosti. Sklapanje sporazuma o razumijevanju moguće je sklopiti ako je nadzirani subjekt već započeo s uklanjanjem utvrđenih slabosti tijekom ili neposredno nakon nadzora, ako je spreman preuzeti obvezu njihova otklanjanja u određenim rokovima i na predloženi način, ako njegovo dosadašnje ponašanje upućuje na to da će uredno ispuniti preuzete obveze te ako iz njegova dosadašnjeg poslovanja proizlazi očekivanje da će ubuduće osigurati zakonitost poslovanja. Sporazum o razumijevanju mora jasno sadržavati rok i način postupanja radi otklanjanja slabosti ili nedostataka te rokove ili dinamiku izvješćivanja Hrvatske narodne banke o izvršavanju preuzetih obveza. Time se osigurava nadzor nad provedbom dogovorenih mjera i transparentnost postupanja. Ako vjerovnik ili kreditni posrednik ne ispuni obveze preuzete sporazumom u ugovorenom roku i na propisani način, Hrvatska narodna banka donijet će rješenje kojim nalaže odgovarajuće nadzorne mjere.

Uz članak 101.

Ovim člankom propisuje se da je vjerovnik dužan redovito, najmanje jednom godišnje, provjeravati postupa li kreditni posrednik koji je vezan uz njega u skladu s odredbama ovoga Zakona. Vjerovnik je također obvezan bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako utvrdi da je kod kreditnog posrednika nastupila neka od okolnosti za ukidanje odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja. Ako je kreditni posrednik vezan uz više vjerovnika, svaki vjerovnik mora ispunjavati obveze iz ovoga članka u dijelu pružanja usluga kreditnog posrednika koji je za njega vezan. Vjerovnik je dužan Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o izmjenama, dopunama ili raskidu ugovora s vezanim kreditnim posrednikom u roku od 15 dana od nastanka tih promjena. Nadzor vezanog kreditnog posrednika provodi se iznimno i kroz nadzor vjerovnika za kojeg je kreditni posrednik vezan. Također, Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se detaljnije uređuje način na koji vjerovnik obavlja nadzor nad vezanim kreditnim posrednicima. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 34. MCD.

Uz članak 102.

Ovim člankom propisuje se da Hrvatska narodna banka nadzire primjenu određenih odredbi ovoga Zakona kod kreditnog posrednika iz druge države članice koji na području Republike Hrvatske pruža usluge kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju putem podružnice. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditni posrednik postupa protivno tim odredbama, pisanim putem od njega će zatražiti prekid protupravnog postupanja, a u slučaju ne postupanja može donijeti rješenje kojim se nalaže prestanak takvog postupanja te o tome izvijestiti nadležno tijelo matične države. Ako kreditni posrednik i dalje krši odredbe, Hrvatska narodna banka može, nakon obavještavanja nadležnog tijela matične države članice, poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje ili sankcioniranje daljnjeg protupravnog postupanja, uključujući zabranu pružanja usluga na području Republike Hrvatske, o čemu obavještava Europsku komisiju. Hrvatska narodna banka je ovlaštena provesti nadzor i naložiti promjene nužne za nadzor i izricanje mjera, uključujući omogućavanje nadležnom tijelu matične države nadzor nad primicima osoblja kreditnog posrednika. Ako se utvrdi da kreditni posrednik koji na području Republike Hrvatske neposredno pruža usluge krši odredbe ovoga Zakona ili da kreditni posrednik iz druge države članice koji na području Republike Hrvatske pruža uslugu kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju putem podružnice krši odredbe ovoga Zakona, osim već ranije navedenih, Hrvatska narodna banka bez odgode obavještava nadležno tijelo matične države, koje poduzima odgovarajuće mjere, a ako to ne učini u roku od mjesec dana ili ako kreditni posrednik nastavlja s postupcima koji štete interesima potrošača ili tržištu, Hrvatska narodna banka može poduzeti mjere za zaštitu potrošača i tržišta te se obratiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo za pomoć. O izrečenim mjerama Hrvatska narodna  banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, dok nadležno tijelo matične države može izvršiti izravni nadzor nad kreditnim posrednikom iz druge države članice koji na području Republike Hrvatske pruža uslugu kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju putem podružnice uz prethodnu obavijest Hrvatskoj narodnoj banci. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 34. MCD.

Uz članak 103.

Ovim člankom propisuje se da, ako nadležno tijelo države članice domaćina poduzme mjere prema kreditnom posredniku sa sjedištem u Republici Hrvatskoj preko njegove podružnice, a s tim mjerama se Hrvatska narodna banka ne slaže, Hrvatska narodna banka ima pravo obratiti se Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti njegovu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 34. MCD.

Uz članak 104.

Ovim člankom propisuje se da je Hrvatska narodna banka dužna čuvati tajnost svih podataka koje je saznala obavljajući svoje ovlasti prema ovom Zakonu te ih ne smije otkrivati drugim osobama i tijelima. Iznimno od toga, otkrivanje podataka nije povreda tajnosti kada se radi o: davanju podataka u agregiranom obliku; davanju podataka u slučajevima i na način predviđen ovim Zakonom; dostavljanju povjerljivih informacija nadležnim tijelima; dostavljanju podataka kada se podaci traže ili zahtijevaju nalogom za provođenje kaznenog postupka i postupka koji mu prethodi; razmjenjivanju podataka između nadležnih tijela za potrebe provođenja nadzora u skladu s ovim Zakonom i razmjenjivanju podataka u skladu s drugim zakonima i pravom Europske unije. Odredba o čuvanju tajnosti odnosi se i na sve fizičke osobe koje rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, kao i na revizore i stručne osobe koje obavljaju ili su obavljali poslove po nalogu Hrvatske narodne banke. Sve osobe i tijela koja prime takve podatke smiju ih koristiti isključivo u svrhu za koju su dani i ne smiju ih priopćivati ili učiniti dostupnima trećim osobama, osim u slučajevima propisanim zakonom. Ovim člankom provodi se usklađivanje s člankom 41. CCD 2 i člankom 5. MCD.

Uz članak 105.

Ovim člankom propisuje se da je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj za podnošenje optužnih prijedloga ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona.

Uz članak 106.

Ovim člankom uređuju se prekršaji vjerovnika i kreditnih posrednika u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.

Uz članak 107.

Ovim člankom uređuju se prekršaji drugih osoba.

Uz članak 108.

Ovim člankom uređuje se objava presuda donesenih u prekršajnim postupcima. Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici objavljuje izreke pravomoćnih odluka donesenih u prekršajnim postupcima koje je sama pokrenula kao ovlašteni tužitelj, a kojima su vjerovnik, kreditni posrednik ili njihove odgovorne osobe proglašeni krivima za prekršaje iz ovoga Zakona. Uz izreku odluke objavljuje se i naziv tijela koje je odluku donijelo te broj i datum odluke, čime se osigurava transparentnost i informiranje javnosti o utvrđenim povredama Zakona. Hrvatska narodna banka može objaviti i rješenja koja je donijela u okviru svojih nadzornih ovlasti, a ako je protiv takvog rješenja pokrenut upravni spor, dužna je objaviti i odluku upravnog suda. Ovom se odredbom osigurava cjelovito informiranje javnosti o ishodu nadzornih postupaka i sudskoj kontroli odluka Hrvatske narodne banke. Podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje poslovanje vjerovnika ili podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka izuzimaju se od objave. Time se osigurava ravnoteža između načela javnosti i zaštite povjerljivih i osobnih podataka. Ako Hrvatska narodna banka procijeni da bi objava mogla ugroziti stabilnost financijskog tržišta ili prouzročiti nerazmjernu štetu vjerovniku ili kreditnom posredniku, anonimizirat će podatke o tom subjektu. Ova odredba omogućuje zaštitu šireg financijskog sustava i sprječavanje pretjeranih negativnih posljedica objave. Ako bi objava mogla prouzročiti nerazmjernu štetu odgovornoj osobi u vjerovniku ili kreditnom posredniku, Hrvatska narodna banka će anonimizirati podatke o toj osobi. Time se štiti pojedince od pretjeranih posljedica objave, uz istodobno zadržavanje informativne svrhe objave. Objave ostaju na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke do nastupanja pravnih učinaka rehabilitacije sukladno zakonu kojim se uređuju prekršaji, čime se poštuje načelo da se nakon proteka određenog vremena počinitelju omogućuje pravna rehabilitacija.

Uz članak 109.

Ovim člankom uređuje se primjena ovoga Zakona na ugovore sklopljene prije njegova stupanja na snagu. Propisano je da se na ugovore o kreditu koji su na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona. Iznimno, na ugovore o kreditu sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe o izračunu efektivne kamatne stope (prilikom oglašavanja, stavljanja na raspolaganje općih informacija, prilikom pružanja informacija prije sklapanja ugovora te prilikom sklapanja ugovora o kreditu), gornjoj granici nominalne kamatne stope na potrošačke kredite i gornjoj granici nominalne kamatne stope na stambene potrošačke kredite. Pritom navedene iznimke primjenjuju se samo na ugovore o kreditu ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, a koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Istodobno se određuje da se na ugovore na snazi primjenjuju odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.) i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.), koji su bili na snazi u vrijeme njihova sklapanja. Za ugovore o kreditu bez roka dospijeća koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona predviđena je primjena pojedinih odredbi ovoga Zakona. Nadalje, propisuje se rok do 1. siječnja 2028. za usklađivanje poslovanja vjerovnika u odnosu na ugovor o potrošačkom kreditu na temelju platne kartice kojom se omogućuje odgođena naplata ili obročna otplata po platnoj kartici te ugovor o potrošačkom kreditu kojim se omogućuje plaćanje na rate korisnika platne usluge. Rok za usklađenje poslovanja vjerovnika u odnosu na prethodno navedene ugovore ne odnosi se na obvezu nuđenja mjera olakšanja otplate potrošačima koji imaju poteškoća u otplati kredita. Drugim riječima, vjerovnik je obvezan korisnicima takvih kredita ponuditi mjere olakšanja otplate od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Utvrđena je i posebna obveza vjerovnicima koji nisu kreditne institucije dostaviti prvu obavijest o stanju kredita potrošačima do 31. ožujka 2028. za stanje kredita u 2027. godini.

Uz članak 110.

Ovim člankom uređuje se dovršetak upravnih postupaka započetih prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će Ministarstvo financija  prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.), dok postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona koji se odnose na stambeno potrošačko kreditiranje dovršava Hrvatska narodna banka prema Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.). Propisana je i obveza Ministarstva financija da donesena rješenja bez odgađanja dostavi Hrvatskoj narodnoj banci, čime se osigurava kontinuitet nadzora i evidencije.

Uz članak 111.

Ovim člankom uređuje se pravni status odobrenja koje je izdalo Ministarstvo financija prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Takva odobrenja ostaju na snazi do isteka roka na koji su izdana, a njihovi imatelji smiju pružati usluge samo u opsegu koji je odobren. Ako odobrenje prestaje važiti nakon 18. siječnja 2027., a subjekt želi nastaviti poslovati, mora pravodobno podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za novo odobrenje. U tom slučaju, subjekt koji je podnio zahtjev može do donošenja rješenja Hrvatske narodne banke nastaviti pružati usluge u skladu s rješenjem koje je izdalo Ministarstvo financija. Propisano je i da Hrvatska narodna banka od stupanja na snagu ovoga Zakona preuzima nadzorne ovlasti nad tim subjektima, uključujući mogućnost ukidanja odobrenja, osim u postupcima koje još vodi Ministarstvo financija. Također je određena obveza Ministarstva financija da Hrvatskoj narodnoj banci dostavi podatke o svim važećim odobrenjima.

Uz članak 112.

Ovim člankom propisuje se da odobrenja za pružanje usluga kreditnog posredovanja u stambenom potrošačkom kreditiranju, izdana prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi. Kreditni posrednici koji su ih dobili smiju nastaviti pružati usluge isključivo u okviru danog odobrenja, čime se osigurava kontinuitet poslovanja i pravna sigurnost.

Uz članak 113.

Ovim člankom uređuje se postupanje kada postojeći nositelji odobrenja žele započeti pružati nove usluge, promijeniti usluge ili način pružanja usluga uskladiti s ovim Zakonom. U tom slučaju dužni su podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci, koja provodi postupak ocjene ispunjavanja uvjeta i donosi rješenje kojim odlučuje o zahtjevu. Hrvatska narodna banka istodobno ukida ranije izdano odobrenje i, ako su ispunjeni uvjeti, izdaje novo odobrenje sukladno ovom Zakonu. Propisan je i poseban rok od šest mjeseci za odlučivanje o zahtjevima podnesenima do 31. svibnja 2027. Prilikom određivanja roka za odlučivanje o zahtjevima uzet je u obzir očekivani opseg i složenost postupanja u početnoj fazi primjene ovoga Zakona. Naime, s obzirom na promjenu nadležnosti te liberalizaciju tržišta potrošačkih kredita, u početnom razdoblju primjene Zakona realno je očekivati povećan broj podnesenih zahtjeva, a time i znatno veći opseg administrativnih i stručnih poslova nadležnog tijela. U takvim okolnostima potrebno je predvidjeti rok koji je objektivno provediv i koji omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da na kvalitetan i zakonit način odluči o zaprimljenim zahtjevima. Istodobno se nastoji izbjeći situacije u kojima bi zbog preopterećenosti sustava dolazilo do pokretanja upravnih sporova zbog šutnje uprave, što bi dodatno opteretilo sudbeni sustav i dovelo do nepotrebnog produljenja trajanja postupaka. Slijedom navedenoga, predloženo prijelazno rješenje smatra se razmjernim i svrhovitim, jer uzima u obzir realne administrativne kapacitete u početnoj fazi provedbe ovoga Zakona, a istodobno ne dovodi u pitanje ostvarivanje prava stranaka u postupku te je u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupanja.

Uz članak 114.

Ovim člankom propisuju se rokovi za usklađivanje za osobe koje su do stupanja na snagu Zakona pružale usluge potrošačkog kreditiranja za koje ranije nije bilo potrebno odobrenje Ministarstva financija odnosno koje odobravaju kredite na koje se ne primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156./23.). Takve osobe moraju u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci ako žele nastaviti poslovati. Ako zahtjev ne podnesu, dužne su prestati s pružanjem usluga, a ako ga podnesu, mogu nastaviti poslovati do donošenja odluke Hrvatske narodne banke. Ako Hrvatska narodna banka odbije ili odbaci zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, navedeni subjekt dužan je prestati s pružanjem usluga potrošačkog kreditiranja danom dostave rješenja Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka je od stupanja na snagu ovoga Zakona ovlaštena nadzirati i te subjekte. Odredbe ovoga članka ne odnose se na vjerovnike koji usluge potrošačkog kreditiranja pružaju na temelju odobrenja u skladu s posebnim zakonom.

Uz članak 115.

Ovim člankom propisuje se obveza Hrvatske narodne banke i Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona donesu podzakonske propise predviđene ovim Zakonom.

Uz članak 116.

Ovim člankom određuje se da do donošenja novih podzakonskih propisa na snazi ostaju postojeći propisi doneseni na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 09/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22., 156/23.).

Uz članak 117.

Ovim člankom propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.) i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.).

Uz članak 118.

Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2026 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.