Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Zagreb, lipanj 2016.
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1.Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Donošenjem Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) propisano je ustrojstvo sustava strukovnog obrazovanja i nadležnosti. S tim u vezi, propisano je da je u djelatnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priprema i razvoj metodologije izrade standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma, priprema prijedloga standarda zanimanja i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih, priprema prijedloga strukovnih kvalifikacija i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih te izrada strukovnih kurikuluma i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih predlagatelja. Isto tako, osnovana su sektorska vijeća u 13 obrazovnih sektora koja su kao partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela definirala potrebne strukovne kvalifikacije, analizirala postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora te u podsektorima, davala mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija, izrađivala sadržaje dijelova standarda strukovne kvalifikacije, davala prijedlog mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje te utvrđivala profile unutar pojedinoga obrazovnog sektora.
Sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) sektorska vijeća provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifikacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trenutačno izrađuje nove profile sektora za cijelu obrazovnu vertikalu te osuvremenjuje postojeću metodologiju.
Slijedom navedenog, vidljiva je zakonska neusklađenost i preklapanje Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, odnosno nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Nadalje, u dijelu koji se odnosi na organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnog rada propisano je donošenje Mreže centara novih tehnologija. Ista nije donesena, ali kako bi se sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije provodili programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično), potrebno je uspostaviti centre kompetentnosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji pružaju inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
Zakon o strukovnom obrazovanju propisao je donošenje posebnog programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca. Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca je donesen i obuhvaća i mentore kod poslodavaca sa svrhom njihova osposobljavanja kako bi stekli pedagoške kompetencije određene razine za uspješno planiranje i izvođenje praktične nastave i vježbi kod poslodavca. No, zbog opsežnosti programa te njegova trajanja (ukupno 225 sati tijekom 10 mjeseci, 20 sati nastave mjesečno), a važnosti njihova sudjelovanja u obrazovanju mladih, potrebno je izraditi jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca kako bi im se omogućio kvalitetan profesionalni razvoj koji će im pomoći u ispunjavanju njihove uloge.
Nadalje, Zakonom o strukovnom propisano je da ustanove za strukovno obrazovanje vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca. Sadržaj evidencije je propisan, ali nije propisana dokumentacija o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca te istu treba propisati.
2.Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Donošenjem ovog Zakona riješit će se prije svega neusklađenost i preklapanja Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te će se omogućiti razvoj i izrada novih strukovnih kurikuluma kojima se stječu strukovne kvalifikacije potrebne tržištu rada, izradit će se jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca, uspostavit će se partnerstva kojima će se osigurati i poticati uključenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i praćenja strukovnog obrazovanja, uspostaviti bolji sustav osiguranja kvalitete te izgraditi sustav koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
Slijedom navedenoga, vidljiva je opravdanost i svrsishodnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.
3.Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Adresanti na koje se problem trenutno odnosi:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ustanove koje provode strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te poslodavci.
Adresanti na koje bi se problem mogao odnositi u budućnosti:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ustanove koje provode strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te poslodavci.
4.Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Nenormativno rješenje:
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem, jer se jedino zakonom može riješiti zakonska preklapanja, neusklađenost i nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
5.Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Normativno rješenje trebalo bi stupiti na snagu u najkasnije u IV. kvartalu 2016. godine.
Moguće prepreke i rizici u rješavanju problema:
1.nepoštivanje zakonskih rokova
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
DA
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju mijenjat će se Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009).
Ne postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a ni obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH.
7.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
Navedeno normativno rješenje neće imati značajan financijski učinak ni na jedan sektor/područje niti na tržišno natjecanje.
8.Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
Navedeno normativno rješenje ne bi trebalo imati učinak na državni proračun niti proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
Navedeni Zakon neće imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.
10.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
Navedeni Zakon neće imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u vezi na zdravlje ljudi.
11.Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
Navedeni Zakon ne zahtijeva provedbu administrativnih i upravnih postupaka.
12.Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
DA
Za provedbu Zakona bit će nužan povezan rad nekoliko tijela državne uprave – Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poduzetništva i obrta te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
13.Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
Svaka zemlja Europske unije ima pravo autonomije u području obrazovanja te je ovo pitanje autonomno uređeno na nacionalnoj razini.
Teze za prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Naziv propisa: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Materija koja se namjerava obuhvatiti Zakonom:
1.Stjecanje strukovnih kvalifikacija
2.Ustrojstvo sustava strukovnog obrazovanja i nadležnosti
3.Organizacija i provedba odgojno-obrazovnog rada
4.Nastavnici
5.Pedagoška dokumentacija i evidencije
6.Prijelazne i završne odredbe
Obrazloženje:
Donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008-2013 u Republici Hrvatskoj započeo je proces modernizacije i reforme strukovnog obrazovanja, a riječ je o procesu koji traje od 2006. godine postupnom izgradnjom kapaciteta, resursa, strategija i politika u skladu s preporukama Kopenhaškog procesa. Nakon Strategije donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009). Ovim dvama dokumentima postavljen je strateški i zakonski okvir razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a u skladu s politikama i procesima razvoja strukovnog obrazovanja na razini EU. Uvode se promjene kako bi se osiguralo stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada s ciljem stručnog priznavanja kvalifikacija.
Na temelju Zakona o strukovnom obrazovanju poduzet je čitav niz mjera usmjerenih na modernizaciju i jačanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Jačali su se mehanizmi povezanosti strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada (sektorska vijeća), kroz razvoj i uvođenje novih alata (profili sektora, metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma), a temeljem njih modularnih i na ishodima učenja utemeljenih strukovnih kurikuluma. Unaprijeđen je sustav osiguranja kvalitete i uvedeno je samovrednovanje u ustanove za strukovno obrazovanje. Snažno se poticao razvoj partnerstva ustanova za strukovno obrazovanje i lokalnih dionika.Također, Zakon o strukovnom obrazovanju osigurao je uključenost svih interesnih grupacija kroz sastav Vijeća za strukovno obrazovanje i Sektorskih vijeća.
Donošenjem Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) definirana su nova sektorska vijeća kao savjetodavna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada. Jedna od zadaća sektorskih vijeća je i vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Slijedom toga, šest mjeseci po donošenju Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru prestalo je važiti 13 sektorskih vijeća koja su osnovana sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju kao partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela koja su definirala potrebne strukovne kvalifikacije, analizirala postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora te u podsektorima, davala mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija, izrađivala sadržaje dijelova standarda strukovne kvalifikacije, davala prijedlog mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje te utvrđivala profile unutar pojedinoga obrazovnog sektora. Također, u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pojavila se zakonska neusklađenost i preklapanje Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (preklapanje nadležnosti u dijelu izrade metodologije i vrednovanja standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i kurikuluma), odnosno nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Dakle, vidljivo je da prema Zakonu o strukovnom obrazovanju metodologiju standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma utvrđuje Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te je navedena metodologija i donesena sukladno kojoj su izrađena 4 nova strukovna kurikuluma koji su u redovnoj primjeni te 24 nova strukovna kurikuluma koji su u eksperimentalnoj provedbi, a prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifikacija, a ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove razvoja i izrade analitičke podloge i metodologije za izradu standarda zanimanja te vođenja Podregistra standarda zanimanja.
Nadalje, Zakonom o strukovnom obrazovanju propisano je da je i u djelatnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priprema i razvoj metodologije izradbe standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma, priprema prijedloga standarda zanimanja i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih, priprema prijedloga strukovnih kvalifikacija i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih te izrada strukovnih kurikuluma i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih predlagatelja, dok sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru sektorska vijeća provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifikacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu.
Osim toga, prema Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trenutačno izrađuje nove profile sektora za cijelu obrazovnu vertikalu te osuvremenjuje postojeću metodologiju.
U listopadu 2014. godine Sabor Republike Hrvatske donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja razrađuje prioritete i mjere za unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, visokog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih te sustava znanosti i tehnologije. Među prioritetima reforme naglašava se fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, osiguravanje općeg obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Cjelovita kurikularna reforma za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj u funkciji je profesionalnog razvoja kako bi se omogućila bolja prepoznatljivost, održivost, konkurentnost i mobilnost mladih na tržištu rada u domovini i inozemstvu, odnosno olakšao prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Trenutno je djelatnost strukovnog obrazovanja, kao dijela srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uređena u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispr., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013 i 152/14), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) i Zakona o obrtu (Narodne novine, broj 143/2013).
U dijelu koji se odnosi na organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnog rada propisano je donošenje Mreže centara novih tehnologija. Ista nije donesena, ali kako bi se sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije provodili programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično), potrebno je uspostaviti centre kompetentnosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji pružaju inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
Obzirom da su prema smjernicama Europske komisije, učenje temeljeno na radu, posebice naukovanje učinkoviti alati za olakšavanje prijelaza mladih na tržište rada, Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije potvrđena je strateška orijentacija strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema učenju temeljenom na radu. Ključan element za uspješno unapređenje provedbe ovog modela je i trajna edukacija i usavršavanje mentora kod poslodavaca koji su zaduženi za učenike tijekom njihovog boravka u gospodarskim subjektima i institucijama. Provedba praktične nastave je značajno otežana gospodarskim prilikama i zatvaranjem poslovnih subjekata te posljedično smanjenjem broja raspoloživih mjesta za obavljanje praktične nastave kod poslodavaca.
Zakon o strukovnom obrazovanju je na temelju prethodne Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008-2013 u Republici Hrvatskoj, propisao donošenje posebnog programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca upravo zbog toga što značajan teret za poslodavce predstavlja i nedovoljan broj zaposlenih stručnih osoba s adekvatnim vještinama iz područja učenja i poučavanja. Isti problem i dalje postoji. Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca je donesen i obuhvaća i mentore kod poslodavaca sa svrhom njihova osposobljavanja kako bi stekli pedagoške kompetencije određene razine za uspješno planiranje i izvođenje praktične nastave i vježbi kod poslodavca. No, zbog opsežnosti programa te njegova trajanja (ukupno 225 sati tijekom 10 mjeseci, 20 sati nastave mjesečno), a važnosti njihova sudjelovanja u obrazovanju mladih, potrebno je izraditi jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca kako bi im se omogućio kvalitetan profesionalni razvoj koji će im pomoći u ispunjavanju njihove uloge.
Nadalje, Zakonom o strukovnom propisano je da ustanove za strukovno obrazovanje vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca. Sadržaj evidencije je propisan, ali nije propisana dokumentacija o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca te istu treba propisati.
Ciljevi koji se namjeravaju postići donošenjem Zakona:
Donošenjem ovog Zakona riješit će se prije sveganeusklađenost i preklapanja Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te će se omogućiti razvoj i izrada novih strukovnih kurikuluma kojima se stječu strukovne kvalifikacije potrebne tržištu rada, izradit će se jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca, uspostavit će se partnerstva kojima će se osigurati i poticati uključenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i praćenja strukovnog obrazovanja, uspostaviti bolji sustav osiguranja kvalitete te izgraditi sustav koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
Slijedom navedenoga, vidljiva je opravdanost i svrsishodnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
PRETHODNA PROCJENA ZA
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Zagreb, lipanj 2016.
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1.Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Donošenjem Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) propisano je ustrojstvo sustava strukovnog obrazovanja i nadležnosti. S tim u vezi, propisano je da je u djelatnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priprema i razvoj metodologije izrade standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma, priprema prijedloga standarda zanimanja i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih, priprema prijedloga strukovnih kvalifikacija i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih te izrada strukovnih kurikuluma i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih predlagatelja. Isto tako, osnovana su sektorska vijeća u 13 obrazovnih sektora koja su kao partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela definirala potrebne strukovne kvalifikacije, analizirala postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora te u podsektorima, davala mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija, izrađivala sadržaje dijelova standarda strukovne kvalifikacije, davala prijedlog mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje te utvrđivala profile unutar pojedinoga obrazovnog sektora.
Sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) sektorska vijeća provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifikacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trenutačno izrađuje nove profile sektora za cijelu obrazovnu vertikalu te osuvremenjuje postojeću metodologiju.
Slijedom navedenog, vidljiva je zakonska neusklađenost i preklapanje Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, odnosno nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Nadalje, u dijelu koji se odnosi na organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnog rada propisano je donošenje Mreže centara novih tehnologija. Ista nije donesena, ali kako bi se sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije provodili programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično), potrebno je uspostaviti centre kompetentnosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji pružaju inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
Zakon o strukovnom obrazovanju propisao je donošenje posebnog programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca. Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca je donesen i obuhvaća i mentore kod poslodavaca sa svrhom njihova osposobljavanja kako bi stekli pedagoške kompetencije određene razine za uspješno planiranje i izvođenje praktične nastave i vježbi kod poslodavca. No, zbog opsežnosti programa te njegova trajanja (ukupno 225 sati tijekom 10 mjeseci, 20 sati nastave mjesečno), a važnosti njihova sudjelovanja u obrazovanju mladih, potrebno je izraditi jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca kako bi im se omogućio kvalitetan profesionalni razvoj koji će im pomoći u ispunjavanju njihove uloge.
Nadalje, Zakonom o strukovnom propisano je da ustanove za strukovno obrazovanje vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca. Sadržaj evidencije je propisan, ali nije propisana dokumentacija o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca te istu treba propisati.
2.Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Donošenjem ovog Zakona riješit će se prije svega neusklađenost i preklapanja Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te će se omogućiti razvoj i izrada novih strukovnih kurikuluma kojima se stječu strukovne kvalifikacije potrebne tržištu rada, izradit će se jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca, uspostavit će se partnerstva kojima će se osigurati i poticati uključenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i praćenja strukovnog obrazovanja, uspostaviti bolji sustav osiguranja kvalitete te izgraditi sustav koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
Slijedom navedenoga, vidljiva je opravdanost i svrsishodnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.
3.Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Adresanti na koje se problem trenutno odnosi:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ustanove koje provode strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te poslodavci.
Adresanti na koje bi se problem mogao odnositi u budućnosti:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ustanove koje provode strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te poslodavci.
4.Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Nenormativno rješenje:
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem, jer se jedino zakonom može riješiti zakonska preklapanja, neusklađenost i nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
5.Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Normativno rješenje trebalo bi stupiti na snagu u najkasnije u IV. kvartalu 2016. godine.
Moguće prepreke i rizici u rješavanju problema:
1.nepoštivanje zakonskih rokova
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6.Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
DA
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju mijenjat će se Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009).
Ne postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a ni obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH.
7.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
Navedeno normativno rješenje neće imati značajan financijski učinak ni na jedan sektor/područje niti na tržišno natjecanje.
8.Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
Navedeno normativno rješenje ne bi trebalo imati učinak na državni proračun niti proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
Navedeni Zakon neće imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.
10.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
Navedeni Zakon neće imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u vezi na zdravlje ljudi.
11.Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
Navedeni Zakon ne zahtijeva provedbu administrativnih i upravnih postupaka.
12.Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
DA
Za provedbu Zakona bit će nužan povezan rad nekoliko tijela državne uprave – Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poduzetništva i obrta te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
13.Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
Svaka zemlja Europske unije ima pravo autonomije u području obrazovanja te je ovo pitanje autonomno uređeno na nacionalnoj razini.
Teze za prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Naziv propisa: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju
Materija koja se namjerava obuhvatiti Zakonom:
1. Stjecanje strukovnih kvalifikacija
2. Ustrojstvo sustava strukovnog obrazovanja i nadležnosti
3. Organizacija i provedba odgojno-obrazovnog rada
4. Nastavnici
5. Pedagoška dokumentacija i evidencije
6. Prijelazne i završne odredbe
Obrazloženje:
Donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008-2013 u Republici Hrvatskoj započeo je proces modernizacije i reforme strukovnog obrazovanja, a riječ je o procesu koji traje od 2006. godine postupnom izgradnjom kapaciteta, resursa, strategija i politika u skladu s preporukama Kopenhaškog procesa. Nakon Strategije donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009). Ovim dvama dokumentima postavljen je strateški i zakonski okvir razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a u skladu s politikama i procesima razvoja strukovnog obrazovanja na razini EU. Uvode se promjene kako bi se osiguralo stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada s ciljem stručnog priznavanja kvalifikacija.
Na temelju Zakona o strukovnom obrazovanju poduzet je čitav niz mjera usmjerenih na modernizaciju i jačanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Jačali su se mehanizmi povezanosti strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada (sektorska vijeća), kroz razvoj i uvođenje novih alata (profili sektora, metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma), a temeljem njih modularnih i na ishodima učenja utemeljenih strukovnih kurikuluma. Unaprijeđen je sustav osiguranja kvalitete i uvedeno je samovrednovanje u ustanove za strukovno obrazovanje. Snažno se poticao razvoj partnerstva ustanova za strukovno obrazovanje i lokalnih dionika. Također, Zakon o strukovnom obrazovanju osigurao je uključenost svih interesnih grupacija kroz sastav Vijeća za strukovno obrazovanje i Sektorskih vijeća.
Donošenjem Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) definirana su nova sektorska vijeća kao savjetodavna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada. Jedna od zadaća sektorskih vijeća je i vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Slijedom toga, šest mjeseci po donošenju Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru prestalo je važiti 13 sektorskih vijeća koja su osnovana sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju kao partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela koja su definirala potrebne strukovne kvalifikacije, analizirala postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora te u podsektorima, davala mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija, izrađivala sadržaje dijelova standarda strukovne kvalifikacije, davala prijedlog mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje te utvrđivala profile unutar pojedinoga obrazovnog sektora. Također, u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pojavila se zakonska neusklađenost i preklapanje Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (preklapanje nadležnosti u dijelu izrade metodologije i vrednovanja standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i kurikuluma), odnosno nejasnoće oko nadležnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Dakle, vidljivo je da prema Zakonu o strukovnom obrazovanju metodologiju standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma utvrđuje Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te je navedena metodologija i donesena sukladno kojoj su izrađena 4 nova strukovna kurikuluma koji su u redovnoj primjeni te 24 nova strukovna kurikuluma koji su u eksperimentalnoj provedbi, a prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru m inistarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifikacija, a ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove razvoja i izrade analitičke podloge i metodologije za izradu standarda zanimanja te vođenja Podregistra standarda zanimanja.
Nadalje, Zakonom o strukovnom obrazovanju propisano je da je i u djelatnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priprema i razvoj metodologije izradbe standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma, priprema prijedloga standarda zanimanja i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih, priprema prijedloga strukovnih kvalifikacija i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih te izrada strukovnih kurikuluma i davanje stručnog mišljenja na prijedloge drugih predlagatelja, dok sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru sektorska vijeća provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifikacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu.
Osim toga, prema Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trenutačno izrađuje nove profile sektora za cijelu obrazovnu vertikalu te osuvremenjuje postojeću metodologiju.
U listopadu 2014. godine Sabor Republike Hrvatske donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja razrađuje prioritete i mjere za unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, visokog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih te sustava znanosti i tehnologije. Među prioritetima reforme naglašava se fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, osiguravanje općeg obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Cjelovita kurikularna reforma za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj u funkciji je profesionalnog razvoja kako bi se omogućila bolja prepoznatljivost, održivost, konkurentnost i mobilnost mladih na tržištu rada u domovini i inozemstvu, odnosno olakšao prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Trenutno je djelatnost strukovnog obrazovanja, kao dijela srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uređena u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispr., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013 i 152/14), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) i Zakona o obrtu (Narodne novine, broj 143/2013).
U dijelu koji se odnosi na organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnog rada propisano je donošenje Mreže centara novih tehnologija. Ista nije donesena, ali kako bi se sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije provodili programi redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično), potrebno je uspostaviti centre kompetentnosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji pružaju inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
Obzirom da su prema smjernicama Europske komisije, učenje temeljeno na radu, posebice naukovanje učinkoviti alati za olakšavanje prijelaza mladih na tržište rada, Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije potvrđena je strateška orijentacija strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema učenju temeljenom na radu. Ključan element za uspješno unapređenje provedbe ovog modela je i trajna edukacija i usavršavanje mentora kod poslodavaca koji su zaduženi za učenike tijekom njihovog boravka u gospodarskim subjektima i institucijama. Provedba praktične nastave je značajno otežana gospodarskim prilikama i zatvaranjem poslovnih subjekata te posljedično smanjenjem broja raspoloživih mjesta za obavljanje praktične nastave kod poslodavaca.
Zakon o strukovnom obrazovanju je na temelju prethodne Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008-2013 u Republici Hrvatskoj, propisao donošenje posebnog programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca upravo zbog toga što značajan teret za poslodavce predstavlja i nedovoljan broj zaposlenih stručnih osoba s adekvatnim vještinama iz područja učenja i poučavanja. Isti problem i dalje postoji. Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore kod poslodavaca je donesen i obuhvaća i mentore kod poslodavaca sa svrhom njihova osposobljavanja kako bi stekli pedagoške kompetencije određene razine za uspješno planiranje i izvođenje praktične nastave i vježbi kod poslodavca. No, zbog opsežnosti programa te njegova trajanja (ukupno 225 sati tijekom 10 mjeseci, 20 sati nastave mjesečno), a važnosti njihova sudjelovanja u obrazovanju mladih, potrebno je izraditi jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca kako bi im se omogućio kvalitetan profesionalni razvoj koji će im pomoći u ispunjavanju njihove uloge.
Nadalje, Zakonom o strukovnom propisano je da ustanove za strukovno obrazovanje vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca. Sadržaj evidencije je propisan, ali nije propisana dokumentacija o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavaca te istu treba propisati.
Ciljevi koji se namjeravaju postići donošenjem Zakona:
Donošenjem ovog Zakona riješit će se prije svega neusklađenost i preklapanja Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te će se omogućiti razvoj i izrada novih strukovnih kurikuluma kojima se stječu strukovne kvalifikacije potrebne tržištu rada, izradit će se jednostavan model pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca, uspostavit će se partnerstva kojima će se osigurati i poticati uključenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i praćenja strukovnog obrazovanja, uspostaviti bolji sustav osiguranja kvalitete te izgraditi sustav koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
Slijedom navedenoga, vidljiva je opravdanost i svrsishodnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.