1. UVOD

Tehnike rekombinantne DNA ili popularnijeg naziva genetičko inženjerstvo izazvale su velike promjene naročito u onom dijelu koji se odnosi na proučavanje nasljednih osnova i funkcioniranje živih organizama. Zbog mogućnosti široke primjene na području prirodnih znanosti kao što su biologija, medicina, agronomija, biotehnologija i druge, te tehnologije dobivaju sve širu primjenu.

U poljoprivredi komercijalni uzgoj genetski modificiranih kultura počeo je 1995. godine, a od tada do danas ukupna površina obradive zemlje zasijane genetski modificiranim kulturama u neprekidnom je porastu. Tako je s početnih 1.7 milijuna hektara 1996. godine ta površina narasla na više od 100 milijuna hektara i to ponajviše s četiri kulture – sojom, kukuruzom, pamukom i uljanom repicom. U 17 zemalja svijeta (SAD, Kanada, Argentina, Brazil, Kina, Paragvaj, Indija, JAR, Urugvaj, Australija, Rumunjska, Meksiko, Španjolska, Filipini, Honduras, Kolumbija i Njemačka) više od 8,5 milijuna poljoprivrednika uzgaja GM kulture. Pri tome više od 95% ukupne proizvodnje odvija se u prvih pet navedenih zemalja, a više od 60% u SAD.

Soja je ujedno i prva biljna vrsta kod koje više od 50% svjetske proizvodnje potječe od genetski modificirane kulture.

Inicijativa na izgradnji platforme za opskrbu područja Srednje Europe, zemalja povezanih Dunavom, sojom koja nije genetski modificirana, osnivanje Dunav soja udruženja, sve veći interes koji pokazuju potrošači za hranom koja nije genetski modificirana, kao povećana svijest o potrebi zaštite okoliša rezultirali su Deklaracijom „Dunav soja“. Republika Hrvatska Deklaraciju je potpisala 19. siječnja 2013. godine, a ostale potpisnice Deklaracije su zemlje Dunavske regije među kojima su Njemačka, Austrija, Bavarska, Mađarska, Slovenija, BiH i Srbija.

Cilj Deklaracije je, zbog povećane potražnje, povećati proizvodnju GMO- free soje u Europi, a želja je da se razina proizvodnje soje, sa sadašnjih 3% obradivih površina u EU, poveća. Tako se planira zasijati ukupno 1,8 milijuna hektara i proizvesti 5 milijuna tona soje do 2018. godine u svim zemljama Dunavske regije čime bi se smanjila ovisnost europskih proizvođača stočne hrane o uvozu.

U 2015. godini u Republici Hrvatskoj 13 dobavljača sjemena upisanih u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena sukladno Pravilniku o upisu u Upisnik dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala (Narodne novine, br. 29/08, 21/09 i 37/09) stavljalo je sjemensku soju na tržište. Laboratorij Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo ovlašten je od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u sjemenskom materijalu, biljnom reprodukcijskom materijalu, sadnom materijalu šumskih svojti i križanaca za upotrebu u šumarstvu. U navedenom laboratoriju analizirano je 289 partija sjemena.

2. CILJEVI PROGRAMA

Cilj Programa je omogućiti označavanje sjemenske soje oznakom „slobodna od genetski modificiranih organizama“. Na taj način primarni poljoprivredni proizvođači na jednostavniji način mogu odabrati upravo sjeme soje koje će im osigurati proizvodnju kultura slobodnih od genetski modificiranih organizama. U sljedećem koraku, proizvođači soje imaju temelj, uz dodatne analize, za označavanje soje kao slobodne od GMO-a.

3. KORISNIK SREDSTAVA

Dobavljači sjemena upisani u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena sukladno Pravilniku o upisu u Upisnik dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala (Narodne novine, br. 29/08, 21/09 i 37/09) koji stavljaju sjemensku soju na tržište.

4. NAMJENA SREDSTAVA, INTENZITET I VISINA POTPORE  

Sredstva za realizaciju Programa u iznosu od 300.000,00 kuna osigurana u državnom proračunu za 2016. godinu u okviru proračunske pozicije Ministarstva poljoprivrede _____________________________, namijenjena su za pokriće troškova analize, detekcije prisutnosti GMO-a u sjemenu soje koje su obavljene u ovlaštenom laboratoriju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u 2016. godini.

Intenzitet potpore, odnosno financiranja je 100% troškova analize, ali najviše 100.000,00 kn po pojedinom dobavljaču sjemena soje.

U slučaju kada su iznosi tražene potpore potencijalnih korisnika veći od raspoloživih sredstava namijenjenih za provedbu Programa svakom korisniku će se proporcionalno umanjiti iznos potpore.

5. POSTUPAK I NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA

Zakonska osnova za ovu potporu sadržana je u članku 4. Zakona o državnim potporama (Narodne novine, broj 47/2014) koji određuje potpore male vrijednosti.

Na dobavljače sjemena koji su korisnici potpore iz ovog Programa odnose se odredbe o potporama male vrijednosti, Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013, оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore.

Program će se realizirati temeljem Na tječaja koji će raspisati Ministarstvo.

Program provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar.

Povjerenstvo razmatra zahtjeve i predlaže ministru donošenje odluke o financiranju analiza.

Na temelju odluke o izboru, Ministarstvo i dobavljač sjemena soje sklopit će ugovor o međusobnim pravima i obvezama u realizaciji dodijeljenih sredstava.

KLASA:

UR. BROJ:

Zagreb,

MINISTAR

prof. dr. sc. Davor Romić