Likovna kultura: 1. razred

stvaralaštvo i produktivnost

1. A  2

učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje pri likovnom izražavanju.

Uz posredovanje učitelja, učenik upotrebljava likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada.

Učenik uz povremeno posredovanje učitelja upotrebljava likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada.

Učenik samostalno upotrebljava likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada

Učenik samostalno upotrebljava likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada, uz povremeno  istraživanje postupaka i mogućnosti tehnika.

doživljaj i kritički stav

odgojno-obrazovni ishod

nakon 1. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

1. B 1

učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i  ematski sadržaj djela

Učenik

- opaža i istražuje materijale, postupke, likovne elemente, kompozicijska načela i tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije)

- povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni  

  doživljaj djela

Uz pomoć učitelja učenik prepoznaje osnovne tematske sadržaje stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Uz pomoć učitelja učenik prepoznaje osnovne tematske, likovne i/ili vizualne sadržaje (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Uz pomoć učitelja učenik opisuje veći broj detalja i karakteristika tematskih i likovnih i/ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik osamostalno opisuje neke detalje i karakteristike tematskih i likovnih i/ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik može upoznavati i istraživati umjetnička djela kroz stvaralačke zadatke i/ili kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa.  

Učenik upoznaje različite oblike  likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, vizualne komunikacije i dizajn, arhitektura i urbanizam, animirani film, ilustracija, lutkarstvo.

1 B 2

učenik opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad te radove drugih učenika i opisuje vlastiti doživljaj stvaranja.

- učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti, uloženog truda i izražene ideje

- učenik opisuje proces vlastitog stvaranja (prepoznaje poticaj i način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu)

- učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Uz podršku učitelja i  i sudjelovanje drugih učenika, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući  upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Uz podršku učitelja i  i sudjelovanje drugih učenika, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući  i uspoređujući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik samostalno opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući  i uspoređujući  upotrebe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Aktivnosti opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.

umjetnost u kontekstu

odgojno-obrazovni ishod

nakon 1. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

1. C 1

učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju.

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik:

-istražuje prostor i uporabne predmete u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu).

- uspoređuje karakteristike različitih pisama

- uočava i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu poruku

Uz posredovanje učitelja učenik r azlikuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpertira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku.

Učenik uz povremeno posredovanje učitelja   r azlikuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpertira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku.

U čenik samostalno r azlikuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpertira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku

Učenik samostalno povezuje povezuje osobine i namjenu prostora, uporabnih predmeta i vizualnih znakova u svojoj okolini; uočeno interpertira u vlastitom likovnom ili vizualnom uratku.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje i vrednuje zajedno s ishodom 1. A 1.

Kroz likovno izražavanje i kreativnu igru učenik istražuje prostor u kojem se kreće i boravi:

- razlikuje otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki prostor te prepoznaje granice određenog prostora te interpretira svoj doživljaj prostora i aktivnosti koje se u njemu odvijaju

- interpretira poveznost oblika i funkcija prostora sa učenikovim aktivnostima i potrebama (potreba za sigurnošću, kretanjem, odmorom, učenjem i igrom i drugim)

- uočava i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini (reklama, plakat, zaštitni znak, prometni znak, piktogram) te oblikuje jednostavnu vizualnu poruku kao pomoć u komunikaciji ili orijentaciji u prostoru.

1. C 2

učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.

- učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela (likovni, vizualni i tematski sadržaj) s iskustvom iz svakodnevnog života i svoje okoline

- učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja (crtež, slika, kip, spomenik, animirani i igrani film, fotografija, lutkarska predstava, slikovnica/ilustracija)

-  učenik na konkretnim primjerima iz svakodnevnog života i svoje okoline prepoznaje i imenuje različite oblike umjetničkog izražavanja

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života; razlikuje područja umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje poznaje iz vlastitog iskustva .

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom izvanučioničke nastave.

Ovaj ishod može se reazlirati i kroz vanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

Preporučeni oblici rada:

- organiziranje različitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije

- uključivanje učenika u aktivnosti organizirane od kulturno umjetničkih institucija (različite vrste radionica)

- posjet umjetničkom ateljeu, arhitektonskom ili dizajnerskom studiju i sl.

- osmišljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

stvaralaštvo i produktivnost

doživljaj i kritički stav

odgojno-obrazovni ishod

nakon 2. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

2. B 1

učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela.

- učenik opaža i istražuje materijale, postupke, likovne elemente, kompozicijska načela i tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije)

- učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela

Uz pomoć učitelja učenik prepoznaje osnovne tematske i likovne ili vizualne sadržaje likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim iskustvom.

Uz povremenu pomoć učitelja učenik opisuje veći broj detalja i  karakteristika tematskih i likovno/vizualnih likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) sadržaja stvarajući poveznice s osobnim iskustvom.

Uz posredovanje učitelja, učenik  opisuje tematske sadržaje povezujući ih s karakteristikama  likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) te s osobnim doživljajem.  

Učenik samostalno opisuje tematske sadržaje povezujući ih s karakteristikama  likovnih ili vizualnih sadržaja likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline)  e s osobnim doživljajem.  

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik može upoznavati i istraživati umjetnička djela kroz stvaralačke zadatke i/ili kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa.

Učenik upoznaje i istražuje djela iz različitih područja likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, ilustracija, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

Tijekom 1. odgojno-obrazovnog razdoblja kroz direktan susret u stvarnom prostoru učenik upoznaje i istražuje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnom prostoru i elementi grada/sela (arhitektura i urbanizam)

Preporučeni oblici rada:

- izvanučionička nastava

- projektna nastava/ projektni zadatci (organizirana u vanjskom prostoru škole ili mjesta u kojem se škola nalazi)

- organiziranje različitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije

2. B 2

učenik opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad te radove drugih učenika i opisuje vlastiti doživljaj stvaranja.

- učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti, uloženog truda i izražene ideje

- učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (prepoznaje poticaj i način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu)

- učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala i prikaza motiva.

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Uz podršku učitelja i  i sudjelovanje drugih učenika, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući  i uspoređujući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik samostalno opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (uključujući i osobno zadovoljstvo), opisuje i uspoređuje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući  i uspoređujući  upotrebe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

-- aktivnosti opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka

umjetnost u kontekstu

odgojno-obrazovni ishod

nakon 2. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

2. C 1

učenik uočava i u likovnom ili vizualnom uratku interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik:

- interpretira doživljaj njemu bliske urbanističke cjeline (ulica, naselje, gradska četvrt...)

- predlaže idejno oblikovanje određenog javnog prostora (izrađuje crtež ili maketu)

- uspoređuje karakteristike različitih pisama

- uspoređuje odnose slike i teksta u njemu bliskim tiskovinama

- koristi različite odnose slike i teksta u izražavanju vlastitih ideja

Učenik uz posredovanje učitelja opisuje, uspoređuje, povezuje i u likovnom/vizualnom radu interpretira neke  značajke  urbanisitičkog prostora i pisma; uz posredovanje učitelja  predlaže idejno oblikovanje određenog javnog prostora i u likovnom radu kombinira sliku i tekst koristeći zadane elemente

Učenik uz posredovanje učitelja opisuje, uspoređuje, povezuje i u likovnom/vizualnom radu interpretira različite značajke urbanisitičkog prostora i pisma; uz  posredovanje učitelja  predlaže idejno oblikovanje određenog javnog prostora i u likovnom radu kombinira sliku i tekst

Učenik samostalno opisuje, uspoređuje, povezuje i u likovnom/vizualnom radu interpretira različite značajke urbanisitičkog prostora i pisma; predlaže idejno oblikovanje određenog javnog prostora i u likovnom radu kombinira sliku i tekst

Učenik samostalno precizno opisuje, uspoređuje, povezuje i u likovnom/vizualnom radu interpretira različite specifične značajke urbanisitičkog prostora i pisma na neuobičajen način koristeći likovni jezik; predlaže neuobičajeno idejno oblikovanje određenog javnog prostora u likovnom radu na originalan način kombinira različite odnose slike i teksta

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 3. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

Likovnim izražavanjem i kreativnom igrom učenik istražuje:

- na koji su način prostor i građevine njemu bliskog dijela sela ili grada povezani sa sadržajima koji se u njemu odvijaju

- prepoznaje i opisuje vizualne i funkcionalne karakteristike ulice i trga (otvoreno, zatvoreno, okupljanje, boravak/događanje, kretanje, povezanost..)

- predlaže idejno oblikovanje određenog javnog prostora kojime odgovara na neku, njemu bitnu potrebu (npr. igra, sigurnost…)

- karakteristike pisma: veličina, debljina i oblik slova te pisma oblikovanih različitim alatima

- uspoređuje odnose slike i teksta u njemu bliskim tiskovinama (strip, slikovnice, udžbenici, dječji časopisi)

-  koristi različite odnose slike i teksta u izražavanju vlastitih ideja

2. C 2

učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom

- učenik povezuje vizualni ili likovni i tematski sadržaj određenog umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života

- učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja (umjetničko djelo; spomenik);

- učenik navodi i opisuje konkretne primjere različitih oblika umjetničkog izražavanja (igrani film, kazališna predstava), vrsta zanimanja (umjetnik (likovni/vizualni), fotograf, arhitekt, dizajner), kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika iz svog kraja s područja likovnih i vizualnih umjetnosti koje je posjetio i /ili upoznao (muzej, galerija, izložba, radionica, kazalište)

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života; razlikuje područja umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje poznaje iz vlastitog iskustva .

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Tijekom 1.odgojno obrazovnog razdoblja učenik sudjeluje u najmanje jednoj organiziranoj vanškolskoj aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

preporučeni oblici rada:

- organiziranje različitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije

- uključivanje učenika u aktivnosti organizirane od kulturno umjetničkih institucija (različite vrste radionica)

- posjet umjetničkom ateljeu, arhitektonskom ili dizajnerskom studiju i sl.

- osmišljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom izvanučioničke nastave.

Ovaj ishod može se reazlirati i kroz vanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Likovna kultura: 3. razred

stvaralaštvo i produktivnost

odgojno-obrazovni ishod

nakon 3. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

3. A 1

učenik istražuje i interpretira različite sadržaje likovnim i vizualnim izražavanjem.

Učenik likovnim i vizualnim stvaranjem istražuje, interpretira i izražava različite ideje i sadržaje.

Učenik  u stvaralačkom procesu i izražavanju zna upotrijebiti:

-likovni jezik

(obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku)

iskustvo usmjerenog opažanja

- doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama

- slobodne asocijacije te razlikuje doslovne (stereotipi i šablone) i udaljene slobodne asocijacije (originalna rješenja i ideje).

Prepoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu/vizualnu umjetnost i kulturu

Uz pomoć učitelja, učenik osmišljava slobodne asocijacije na probleme iz različitih sadržaja te iz njih izvodi ideje koje izražava likovnim jezikom.

Vlastite odgovore na problem

Vlastita rješenja i

Uz posredovanje učitelja, učenik stvara udaljene slobodne asocijacije na probleme iz različitih sadržaja te iz njih izvodi ideje koje izražava likovnim jezikom.

Učenik povremeno samostalno  stvara slobodne asocijacije na probleme iz različitih sadržaja te iz njih izvodi ideje koje izražava likovnim jezikom.

I

Učenik samostalno stvara udaljene slobodne asocijacije na probleme iz različitih sadržaja te iz njih izvodi ideje koje izražava likovnim jezikom.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja:

-osobni sadržaji (informacije, osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti);

-sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih  područja;

-sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline;

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od opažanja različitih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina).

Obvezni likovni pojmovi:

Značenje crta: odnos obrisa i građe.

Boja: Tonsko stupnjevanje. Tonsko i kolorističko izražavanje.

Ploha: otisak, matrica. pozitiv – negativ; različite vrste površina (umjetnička djela i okolina).

Masa i prostor: različiti odnosi mase i prostora; reljef;  linijski i plošno istanjena masa.

Omjer veličina likova i masa; ravnoteža (simetrija i asimetrija).

Učenik upoznaje i druge likovne pojmove ukoliko učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku.

Učenik pomoću udaljenih slobodnih asocijacija i improvizacije, povezuje osjećaje, misli i iskustva u ideje koje prenosi u likovni i vizualni izraz ili u kombinacije različitih umjetničkih formi (glazba, ples/pokret, priča, predstava, likovna i vizualna umjetnost).  

Učenik upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu/vizualnu umjetnosti i kulturu: kadar, strip, kazalište (scena, vrste lutaka), uzorak materijala (tkanina), matrica i otisak u tisku, ornament, digitalna fotografija, plan u fotografiji (različite udaljenosti), fotomontaža, maska, produkt dizajn (oblikovanje uporabnih predmeta).

3. A 2

učenik  demonstrira fine motoričke vještine upotrebom različitih likovnih materijala i postupaka u vlastitom likovnom izražavanju

Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog  uratka.

Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Demonstrira  fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Učenik uz pomoć učitelja uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s manjim brojem detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

3. A 3

učenik koristi novomedijske tehnologije (digitalni foto aparat, pametni telefon i sl.) usklađujući poznavanje njihovih tehničkih i izražajnih mogućnosti s principima likovnoga/ vizualnoga jezika.

- digitalnim fotoaparatom bilježi sadržaje iz okoline koristeći znanje o kadru, planu i ostalim elementima likovnog jezika

- pri snimanju fotografija učenik vježba vizualni opažaj usmjeravajući pažnju kadriranjem na različite odnose (unutar cjeline)

Uz pomoć učitelja, učenik  primjenjuje osnovne izražajne mogućnosti   likovnog jezika pri bilježenju sadržaja iz vlastite okoline digitalnom foto kamerom.

Uz posredovanje učitelja, učenik primjenjuje osnovne izražajne mogućnosti likovnog jezika pri bilježenju sadržaja iz vlastite okoline digitalnom foto kamerom.

Uz posredovanje učitelja, učenik odabire i digitalnom foto kamerom bilježi sadržaje iz vlastite okoline koristeći izražajne mogućnosti  likovnog jezika.

Učenik samostalno odabire i digitalnom foto kamerom bilježi sadržaje iz vlastite okoline koristeći izražajne mogućnosti likovnog jezika.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 1. A 1 te sa na taj način i vrednuje. Ostvaruje se u skladu u tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

doživljaj i kritički stav

odgojno-obrazovni ishod

nakon 3. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

3. B 1.

učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela u cjelinu.

- učenik opisuje umjetničko djelo kao cjelinu:

opaža i istražuje povezanost materijala, postupaka, likovnog jezika i ideje

- opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim iskustvom, mislima i osjećajima

Uz pomoć učitelja učenik opisuje povezuje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela u cjelinu.

Uz povremenu pomoć učitelja učenik opisuje veći broj detalja i  karakteristika tematskih i likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim iskustvom.

Uz posredovanje učitelja, učenik opisuje tematske sadržaje povezujući ih s karakteristikama  likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) te s osobnim doživljajem.

Učenik samostalno opisuje tematske sadržaje povezujući ih s karakteristikama  likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) te s osobnim doživljajem.  

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik može upoznavati i istraživati umjetnička djela kroz stvaralačke zadatke i/ili kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa.

Učenik upoznaje i istražuje djela i različite oblike izražavanja  iz područja likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafičkii, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

3. B 2

učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja te opisuje i uspoređuje  svoj likovni/vizualni rad i radove drugih učenika.

- učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (prepoznaje poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu)

-  učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti, uloženog truda i izražene ideje

- učenik prepoznaje različite postupke i rješenja zadanog likovnog/vizualnog problema kao jednakovrijedne

- učenik prepoznaje razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, opisuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnog jezika, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje

Uz podršku učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnog jezika, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik povremeno samostalno opisuje vlastiti  doživljaj stvaranja, uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnog jezika, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog/vizualnog problema .

Učenik samostalno opisuje vlastiti  doživljaj stvaranja, uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnog jezika, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog/vizualnog problema .

preporuka za ostvarivanje ishoda:

- učenik prepoznaje razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu: u rasponu od zadovoljstva zbog sudjelovanja preko  renutačnog zadovoljstva aktivnošću do potpunog uživljavanja u aktivnost

- aktivnosti opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.

umjetnost u kontekstu

odgojno-obrazovni ishod

nakon 3. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

3. C 1

učenik istražuje i u likovnim i vizualnim uratku interpretira kako je oblikovanje vizualne okoline povezano s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik:

-   istražuje na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama te izrađuje plan i maketu mjesta

- opisuje i varira oblik uporabnog predmeta vezanog uz njegove svakodnevne aktivnosti ispitujući na koji načini promjena oblika utječe na njegovu funkcionalnost

- opisuje različite tipove vizualnih znakova u okolini (zaštitni znak, piktogram) te način na koji likovno oblikovanje znaka utječe na jasnoću poruke

- sažima ideju/sadržaj/poruku u vizualni znak oblikujući piktograme vezane uz svakodnevne aktivnosti

Učenik uz posredovanje učitelja izrađuje plani/ili maketu mjesta; uočava i u likovnom ili vizualnom radu varira neke osobine uporabnih predmeta i vizualnih znakova;  uz posredovanje učitelja oblikuje razumljive piktograme koristeći zadane elemente.

Učenik uz posredovanje učitelja izrađuje plani/ili maketu mjesta; uočava i u likovnom ili vizualnom radu varira različite osobine uporabnih predmeta i vizualnih znakova; uz posredovanje učitelja oblikuje razumljive piktograme.

Učenik samostalno izrađuje plani/ili maketu mjesta; uočava i u likovnom ili vizualnom radu varira različite osobine uporabnih predmeta i vizualnih znakova; samostalno oblikuje razumljive piktograme.

Učenik samostalno izrađuje plani/ili maketu mjesta; uočava i u likovnom ili vizualnom radu na neuobičajen način varira različite osobine uporabnih predmeta i vizualnih znakova te samostalno oblikuje razumljive piktograme.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 3. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

3. C 2

učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.

- učenik povezuje vizualni/likovni i tematski sadržaj određenog umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života

- učenik opisuje djela kulturne i tradicijske baštine oblikovanja različitih krajeva i kultura te nalazi poveznice s društvenim kontekstom u kojem su nastala (način života, običaji, vrijednosti)

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom; opisuje djela kulturne baštine iz različitih krajeva i kultura.

Likovna kultura: 4. razred

stvaralaštvo i produktivnost

odgojno-obrazovni ishod

nakon 4. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

4. A 1

učenik osmišljava  ideje na temelju osjećaja, iskustava i misli te ih izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom.

Učenik likovnim i vizualnim stvaranjem istražuje, interpretira i izražava različite ideje i sadržaje.

Učenik u stvaralačkom procesu i izražavanju:

-koristi likovni jezik

(obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku)

-koristi iskustvo usmjerenog opažanja

-koristi doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama

-producira više ideja te odabire najbolju ideju ( osnovna misao rada, poruka) i prenosi je u likovni i vizualni izraz

-upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu/vizualnu umjetnost i kulturu

Uz pomoć učitelja, učenik producira više ideja i odabire onu koja najbolje izražava njegove osjećaje, misli i iskustva u likovnim materijalima i vizualnim medijima pomoću likovnog jezika.

Uz posredovanje učitelja, učenik producira više ideja i odabire onu koja najbolje izražava njegove osjećaje, misli i iskustva u likovnim materijalima i vizualnim medijima pomoću likovnog jezika.

Učenik samostalno stvara više ideja i odabire onu koja najbolje izražava njegove osjećaje, misli i iskustva u likovnim materijalima i vizualnim medijima pomoću likovnog jezika.

Učenik samostalno i samoinicijativno stvara više ideja i odabire onu koja najbolje izražava njegove osjećaje, misli i iskustva u likovnim materijalima i vizualnim medijima pomoću likovnog jezika.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja:

-osobni sadržaji (informacije, osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti);

-sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih  područja;

-sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline;

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od opažanja različitih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina).

Obvezni likovni pojmovi:

Raster točaka i crta.

Ćistoća boje; nijanse boja (vrsta, ton, čistoća); simbolika i asocijativnost boja.

Različite vrste površina (umjetnička djela i okolina).

Različiti odnosi mase i prostora: linijski i plošno istanjena masa.

Kontrast kromatsko – akromatsko.

Jedinstvo.

Kompozicija i rekompozicija na plohi i u prostoru.

Zrcaljenje likova i tijela.

Učenik osmišljava više ideja te odabire najbolju ideju koja može biti osnovna misao učenikovog uratka, njegova poruka ili estetsko rješenje likovnog problema.

Učenik se u stvaralačkom procesu potiče da samostalno odabire elemente kojima će prenjeti ideju i likovni i vizualni izraz.

Učenik upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu/vizualnu umjetnosti i kulturu: kadar (okomiti, vodoravni), film (dokumentarni, igrani, animirani), plan, tlocrt, maketa, zaštitni znak, plakat, reklama (odnosi slike i teksta)

4. A 2

učenik demonstrira fine motoričke vještine upotrebom različitih likovnih materijala i postupaka u vlastitom likovnom izražavanju.

Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka.

Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Demonstrira  fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada istražujući postupke i mogućnosti tehnika. Pokazuje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

4. A 3

učenik koristi novomedijske tehnologije (digitalni foto aparat, pametni telefon i sl.) usklađujući poznavanje njihovih tehničkih i izražajnih mogućnosti s principima likovnoga/vizualnoga jezika.

- digitalnim fotoaparatom bilježi sadržaje iz okoline koristeći znanje o kadru, planu, kompoziciji i ostalim elementima likovnog jezika

- pri snimanju fotografija učenik vježba vizualni opažaj usmjeravajući pažnju kadriranjem na različite odnose unutar cjeline

Uz pomoć učitelja, učenik  primjenjuje osnovne izražajne mogućnosti likovnog jezika i bilježi sadržaja iz vlastite okoline digitalnom foto kamerom.

Uz posredovanje  učitelja, učitelj primjenjuje osnovne izražajne mogućnosti likovnog jezika pri bilježenju sadržaja iz vlastite okoline digitalnom foto kamerom.

Učenik samostalno odabire i digitalnom foto kamerom bilježi sadržaje iz vlastite okoline koristeći izražajne mogućnosti likovnog jezika.

Učenik samostalno odabire i digitalnom foto kamerom bilježi sadržaje iz vlastite okoline na koristeći izražajne mogućnosti likovnog jezika u odmaku od uobičajenih riješenja.

doživljaj i kritički stav

odgojno-obrazovni ishod

nakon 4. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

4. B 1

učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela u cjelinu.

- učenik opisuje umjetničko djelo kao cjelinu:

opaža i istražuje povezanost materijala, postupaka, likovnog jezika i ideje

- opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim iskustvom, mislima i osjećajima

Uz pomoć učitelja učenik

detaljno opisuje suodnos tematskog i likovno/vizualnog sadržaja povezujući ih s vlastitim doživljajem.

Uz posredovanje učitelja, učenik opisuje i iznosi promišljanja o suodnosu tematskog i likovno/vizualnog sadržaja povezujući ih s vlastitim doživljajem.

Uz posredovanje učitelja, učenik opisuje i iznosi promišljanja o umjetničkom djelu kao cjelini povezujući vlastiti doživljaj sa idejom i tematskim te likovno/vizualnim sadržaja djela.

Učenik samostalno opisuje i iznosi promišljanja o umjetničkom djelu kao cjelini povezujući vlastiti doživljaj sa idejom i tematskim te likovno/vizualnim sadržaja djela.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik može upoznavati i istraživati umjetnička djela kroz stvaralačke zadatke i/ili kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa.

Učenik upoznaje i istražuje djela i različite oblike izražavanja iz područja likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip.

4. B 2

učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja te opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te uviđa različita moguća rješenja.

  - učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti, uloženog truda i izražene ideje

 - učenik promišlja likovne ili vizualne radove tako  da uviđa različite ostvarene i neostvarene mogućnosti realizacije ideje u materijalima i likovnom jeziku i na taj način djelomično vrednuje (razrađuje kriterije): da sam/je napravio ovo/ovako onda bi se dogodilo…

- učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja (prepoznaje poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu)

- učenik prepoznaje razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu

Uz pomoć učitelja, učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja i prepoznaje prolazak kroz isti proces,

uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnog jezika, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog ili vizualnog problema .

Uz podršku učitelja, učenik opisuje vlastite postupke tijekom stvaranja, opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prema  upotrebi likovnog jezika, materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog ili vizualnog problema.

Učenik samostalno opisuje vlastite postupke tijekom stvaranja, opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prema   maštovitosti upotrebe likovnog jezika, materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog ili vizualnog problema.

Učenik samostalno opisuje vlastite postupke tijekom stvaranja i    prepoznaje razlog prolaska kroz isti proces,  opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika prema   maštovitosti upotrebe likovnog jezika, materijala, prikaza motiva i izražene ideje; prepoznaje različite mogućnosti rješavanja istog  likovnog ili vizualnog problema.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

- učenik prepoznaje razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu: u rasponu od zadovoljstva zbog sudjelovanja preko  renutačnog zadovoljstva aktivnošću do potpunog uživljavanja u aktivnost

- aktivnosti usmenog opisivanja mogu se događati tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka

umjetnost u kontekstu

odgojno-obrazovni ishod

nakon 4. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

4. C 1

učenik likovnim i vizualnim izražavanjem istražuje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornog oblikovanja okoline na vlastiti život te ispituje mogućnosti njihovog (pre)oblikovanja.

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik:

- istražuje i uspoređuje arhitektonske cjeline (izrada planova, tlocrta, maketa i fotografija): istražuje na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama

- uspoređuje različite odnose slike i teksta te načine na koji taj odnos oblikuje poruku (plakati, reklame, zaštitni znakovi)

- u vlastitom radu koristi različite odnose slike i teksta u cilju postizanja jasnoće poruke i preglednosti sadržaja

Učenik uz posredovanje učitelja istražuje i interpretira arhitektonske cjeline;

uspoređuje različite odnose slike i teksta te ih prema zadanoj strukturi koristi u vlastitom radu djelomično postižući jasnoću poruke i preglednost sadržaja

Učenik uz posredovanje učitelja istražuje i interpretira arhitektonske cjeline; uspoređuje različite odnose slike i teksta te ih koristi u vlastitom radu djelomično postižući jasnoću poruke i preglednost sadržaja

Učenik samostalno stražuje i interpretira arhitektonske cjeline; uspoređuje različite odnose slike i teksta te ih koristi u vlastitom radu postižući jasnoću poruke i preglednost sadržaja

Učenik samostalno stražuje i interpretira arhitektonske cjeline; uspoređuje različite odnose slike i teksta, te ih inventivno koristi u vlastitom radu postižući jasnoću poruke i preglednost sadržaja

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 4. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

4. C 2

učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom

- učenik opisuje i uspoređuje umjetnička djela uzimajući u obzir različite društvene čimbenike i povezujući ih sa znanjima stečenim na drugim nastavnim predmetima te iskustvima iz svakodnevnog života

- učenik povezuje djela lokalne kulturne baštine s određenim društvenim i materijalnim čimbenicima koji su na njih utjecali te uviđa probleme proizaše iz neodgovornog i neprimjerenog odnosa prema njima

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom; opisuje djela kulturne baštine iz različitih krajeva i kultura.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom izvanučioničke nastave.

Ovaj ishod može se reazlirati i kroz vanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju .

likovna kultura: 5. razred

stvaralaštvo i produktivnost

odgojno- obrazovni ishod

nakon 5. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

5. a 1

učenik

istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje izražava  služeći se LIKOVNIM I VIZUALNIM jezikom

Učenik likovnim i vizualnim stvaranjem istražuje, interpretira i izražava različite ideje i sadržaje.

Učenik u stvaralačkome procesu i izražavanju:

- koristi likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku)

- izdvaja i vizualizira ideju kojom najbolje izražava određeni sadržaj

- povezuje ideje s likovnim jezikom, materijalom, medijem i tehnikom u cjelinu

- strukturira stvaralački proces prema etapama od ideje do realizacije

- primjenjuje refleksiju kao sastavni dio stvaranja (promišlja učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake)

- služi se iskustvom usmjerenoga opažanja

Upoznaje pojmove i forme izražavanja i oblikovanja iz likovne i vizualne umjetnosti te kulture.

Učenik uz učiteljevo posredovanje kroz stvaranje istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući  ideju s kojom povezuje moguće forme, materijale i medije služeći se likovnim i vizualnim jezikom

Učenik uz učiteljevo posredovanje kroz stvaranje istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući  ideju s kojom povezuje moguće forme, materijale i medije služeći se likovnim i vizualnim jezikom,
ali se ne poistovjećuje s izraženim.

Učenik kroz etape kreativnoga procesa samostalno istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući  ideju s kojom povezuje moguće forme, materijale i medije služeći se likovnim i vizualnim jezikom te se povremeno poistovjećuje s izraženim.

Učenik kroz etape kreativnoga procesa samostalno istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideju s kojom povezuje moguće forme, materijale i medije služeći se likovnim i vizualnim jezikom te se poistovjećuje s izraženim.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik likovnim i vizualnim stvaranjem istražuje, interpretira i izražava različite ideje i sadržaje:

-osobni sadržaji (informacije, osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti)

-sadržaji likovne i vizualne umjetnosti te sadržaji/izrazi drugih umjetničkih područja

-sadržaji iz svakodnevnoga života i bliže okoline.

Učenik se u procesu stvaranja i izražavanja služi likovnim jezikom polazeći od opažanja različitih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina):

obvezni likovni pojmovi:

- crte prema toku, karakteru i značenju

- dimenzije boje na plohi, prostoru i u vremenu; miješanje boja: mehaničko i optičko miješanje boja; krug boja (osnovne, sekundarne i tercijarne boje); kontrasti boja (boja, svjetlina, toplo-hladni), komplementarni kontrast

- različiti odnosi mase/volumena i prostora (reljef: visoki, niski, uleknuti, skulptura, arhitektura)

- ritam na plohi, u prostoru i vremenu

- omjeri veličina likova i tijela

- simetrija likova i tijela.

Učenik prepoznaje etape kreativnoga procesa:

- priprema (definira problem, prikuplja i razvrstava informacije)  

- inkubacija (bavljenje problemom, uglavnom na nesvjesnoj razini s pomoću slika i asocijacija)  

- iluminacija (stvaranje novih rješenja odnosno ideja, odabiranje nekih ideja i odbacivanje drugih, aha-efekt)

- verifikacija/elaboracija/evaluacija/komunikacija (provjera i obrada rješenja te njihovo kritičko ispitivanje, dovršenost, identifikacija s likovnim ili vizualnim radom ili procesom).

Učenik upoznaje pojmove i forme izražavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija (format, vrste planova i kutova snimanja, svjetlost, kompozicija i kontrasti), obrada fotografije (kontrast, svjetlost, boja, format), fotostrip, shematski grafički prikaz (graf, dijagram), arhitektura (konstrukcija i materijali).

Učenik se upoznaje i služi nekima od izražajnih mogućnosti predloženih umjetničkih praksi ili koncepata:

performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnička instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.

5. a 2

učenik demonstrira fine motoričke vještine uporabom i variranjem različitih likovnih materijala i postupaka u vlastitome likovnom izražavanju.

Učenik istražuje i varira likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka.

Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Demonstrira  fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada povremeno istražujući postupke i mogućnosti  ehnika. Pokazuje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

Učenik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada istražujući postupke i mogućnosti tehnika. Pokazuje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

Ishod se ostvaruje  u skladu u tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

doživljaj i kritički stav

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik prepoznaje etape kreativnoga procesa:

- priprema (definira problem, prikuplja i razvrstava informacije)  

- inkubacija (bavljenje problemom, uglavnom na nesvjesnoj razini s pomoću slika i asocijacija)  

- iluminacija (stvaranje novih rješenja odnosno ideja, odabiranje nekih ideja i odbacivanje drugih, aha-efekt)

- verifikacija/elaboracija/evaluacija/komunikacija (provjera i obrada rješenja te njihovo kritičko ispitivanje, dovršenost, identifikacija s likovnim/vizualnim radom ili procesom).

umjetnost u kontekstu

odgojno- obrazovni ishod

nakon 5. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 5. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

Likovna kultura: 6. razred

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

6. a 1

učenik interpretira i izražava različite sadržaje te koristi asocijacije, metafore i simbole pri oblikovanju ideja koje izražava  služeći se LIKOVNIM I VIZUALNIM jezikom

Učenik likovnim i vizualnim stvaranjem istražuje, interpretira i izražava različite ideje i sadržaje.

Učenik u stvaralačkome procesu i izražavanju:

- koristi likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku)

- koristi asocijacije, metafore i simbole (zajedničke sastavnice različitih umjetnosti) pri oblikovanju i izražavanju ideja

 povezuje ideju s likovnim jezikom, materijalom, medijem i tehnikom u jedinstvenu cjelinu

- služi se iskustvom usmjerenoga opažanja

- upoznaje pojmove i forme izražavanja i oblikovanja iz likovne i vizualne umjetnosti te kulture

Učenik uz učiteljevo posredovanje prepoznaje, opisuje i primjenjuje metafore i simbole u oblikovanju ideja koje izražava likovnim i vizualnim jezikom.

Učenik prepoznaje, primjenjuje i interpretira metafore i simbole u oblikovanju ideja koje izražava likovnim i vizualnim jezikom.

Učenik prepoznaje, primjenjuje i interpretira metafore ii simbole u oblikovanju ideja koje izražava likovnim i vizualnim jezikom te ih pronalazi u ostalim umjetnostima.

Učenik samostalno prepoznaje primjenjuje i interpretira metafore i simbole u oblikovanju ideja koje izražava likovnim i vizualnim jezikom te ih povezuje s primjenom u ostalim umjetnostima.

6. a 3

učenik se u izvođenju zadataka služi novomedijskom tehnologijom usklađujući poznavanje njihovih tehničkih i izražajnih mogućnosti s principima likovnoga/vizualnoga jezika.

- učenik digitalnim fotoaparatom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl.) snima fotografije bilježeći tematske i likovno ili vizualne sadržaje iz okoline služeći se znanjem o kadru, planu, kutu snimanja, kompoziciji, svjetlu, boji, kontrastu i ostalim likovnim pojmovima

- primjenjuje znanja o kompoziciji služeći se s više funkcija programa za obradu fotografije (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, formata, rekomponiranje, fotomontaža)

- primjenjuje znanja o kadru, planu, kompoziciji (vrste kompozicije i načini gradnje kompozicije) rabeći osnovne funkcije programa za montažu kako bi izradio kraću animiranu formu tehnikom stop animacije ili nekog drugog programa za montažu

Učenik se uz učiteljevu pomoć služi osnovnim izražajnim mogućnosti likovnoga jezika, tehničkim i izražajnim mogućnostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i  njihovoj obradi.

Uz posredovanje učitelja učenik se služi izražajnim mogućnostima likovnoga jezika, tehničkim i izražajnim mogućnostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i njihovoj obradi.

Učenik samostalno usklađuje izražajne mogućnosti likovnoga jezika s tehničkim i izražajnim mogućnosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i njihovoj obradi; uz posredovanje učitelja izrađuje kraću animiranu formu.

Učenik u odmaku od uobičajnih rješnja usklađuje uporabu izražajnih mogućnosti likovnoga jezika s tehničkim i izražajnim mogućnosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija, njihovoj obradi i uporabi u izradi kraće animirane forme.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje  u skladu s tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

odgojno- obrazovni ishod

nakon 6. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 6. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

Učenik u  prostoru, za koji je povezan svakodnevnim aktivnostima i boravkom, prepoznaje mogućnost ili potrebu njegova (pre)oblikovanja.

Učenik spoređuje čitljivost teksta i jasnoću poruke uporabom različitih veličina i tipova pisma te različitih odnosa slike i teksta, istražujući odabrane i njemu sadržajno bliske primjere tiskovina, plakata i digitalnih medija.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom izvanučioničke nastave. Ostvaruje zajedno s ishodima 6. A 1 i 6. B 1 te sa na taj način i vrednuje. Može se reazlirati i kroz vanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

Likovna kultura: 7. razred

stvaralaštvo i produktivnost

odgojno- obrazovni ishod

nakon 7. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje  u skladu u tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

odgojno- obrazovni ishod

nakon 7. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

odgojno- obrazovni ishod

nakon 7. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 7. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

Učenik uspoređuje odabrane primjere arhitektonskih cjelina s primjerima dostupnim njegovu svakodnevnom iskustvu.

7. c 2

učenik raspravlja o društvenome kontekstu umjetničkoga djela.

- učenik opisuje i uspoređuje umjetnička djela s obzirom na različite društvene čimbenike te ih povezuje sa stečenim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga života (društveni kontekst umjetničkog djela)

- učenik raspravlja o ulozi umjetnika u zajednici, kao  interpretatoru i oblikovatelju različitih sadržaja

- učenik raspravlja o različitim ulogama koje likovno/vizualno izražavanje i umjetničko djelo mogu imati u životu zajednice

Učenik uz učiteljevo posredovanje povezuje umjetničko djelo s određenim umjetničkim kontekstom i navodi različite oblike djelovanja umjetnika u zajednici.

Učenik uz učiteljevo posredovanje opisuje društveni kontekst umjetničkoga djela stvarajući različite vrste poveznica, opisuje različite oblike djelovanja umjetnika u zajednici.

Učenik samostalno opisuje društveni kontekst umjetničkoga djela stvarajući različite vrste poveznica te raspravlja o ulozi umjetnika i umjetničkoga djela u zajednici.   

Učenik samostalno i precizno analizira društveni kontekst umjetničkoga djela, stvarajući veći broj poveznica, služeći se različitim argumentima raspravlja o ulozi umjetnika i umjetničkoga djela u zajednici.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te na izvanučioničkoj nastavi. Ostvaruje se zajedno s ishodima 7. A 1, 7. B 1  i 7. B 2 te sa na taj način i vrednuje. Može se reazlirati i kroz vanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

likovna kultura: 8. razred

stvaralaštvo i produktivnost

odgojno- obrazovni ishod

nakon 8. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje  u skladu u tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

odgojno- obrazovni ishod

nakon 8. godine učenja predmeta likovna kultura

razrada ishoda

razina usvojenosti

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom 8. A 1 te sa na taj način i vrednuje.

Učenik analizira povezanost materijalnih i društvenih čimbenika koji uvjetuju organizaciju neke urbanističke cjeline (povezanost prostorno-plastične organizacije, sadržaja i komunikacije u prostoru).

likovna umjetnost: 1. razred (opća gimnazija, jezična gimnazija); 4. ciklus (prirodoslovno-matematička gimnazija 35 sati)

umjetnost i čovjek

objašnjenje koncepta 1. razreda učenja i poučavanja:

U 1. godini učenja i poučavanja obrađuje se koncept “Umjetnost i čovjek” u kojemu se istražuje odnos čovjeka i umjetničkoga stvaranja kroz dvije teme: ”Ljudsko tijelo u umjetnosti” i “Pogled na svijet”. Obje teme obrađuju se s nekoliko različitih problemskih pristupa. U temi “Ljudsko tijelo” u umjetnosti problematiziraju se različiti načini prikazivanja i korištenja ljudskoga tijela u umjetnosti u podtemama: tijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje tjelesnosti), tijelo kao subjekt (nositelj umjetničke aktivnosti). U temi “Pogled na svijet” obrađuju se odabir i prikaz tema karakterističnih za pojedina razdoblja (akt, portret, mrtva priroda, krajolik, veduta, žanr slikarstvo, interijer, prikazi životinja, sakralne teme), vrste perspektiva, različiti pristupi formi (figurativno, apstraktno, konceptualno) te prikaz vizualne stvarnosti u fotografiji, filmu i videu (kroz objektiv).

Redoslijed podtema nije nametnut, a učitelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).
Ishodi se prožimaju i slobodno kombiniraju.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta Likovna umjetnost:

A 1.1

učenik istražuje odabrani problem u sklopu tema “ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti” i “pogled na svijet” te prezentira/izlaže rezultat istraživanja u odabranome mediju.

- učenik u skupini istražuje temu  “Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti” odabirući problem unutar predloženih podtema

- učenik u skupini istražuje temu  “Pogled na svijet” odabirući problem unutar predloženih podtema

- učenik istražuje proučavajući dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadržaj te bira odgovarajuće likovne primjere

- učenik prezentira rezultate istraživanja u odabranome mediju

Učenik s razumijevanjem primjenjuje osnovne likovne pojmove i ideje, izlaže problem s jednoga gledišta i odabire odgovarajuće likovne primjere.

Učenik odabire i primjenjuje relevantne podatke, smješta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rješenje pazeći na kvalitetu tehničke izvedbe u odabranome mediju.

Učenik izlaže i razmatra problem s više gledišta, uspoređuje i suprotstavlja nekoliko ideja i argumentira ih te prezentira/izvodi vizualno rješenje sa smislom za jasnoću vizualne poruke.

Učenik preispituje činjenice, tumači ih s više aspekata i izražava vlastite prijedloge, rješenja, zaključke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rješenje na kreativan način i s izraženim interesom za istraživanjem u njemu bliskim medijima.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik istražuje temu “Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti” odabirući problem unutar predloženih podtema: tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima/pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt/nositelj umjetničke aktivnosti.

Učenik istražuje temu “Pogled na svijet” odabirući problem unutar predloženih podtema: problem prikazivanja prostora (perspektive), tematike i sadržaja, forme (figurativno, apstraktno, konceptualno), kadra ili objektiva (uporaba vizualne stvarnosti u slikarstvu i kiparstvu, filmu, videu i fotografiji).

Učenik može realizirati rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice i sl.

Istraživanje više problema unutar jedne teme može se ujediniti u projekt .

B 1.1

učenik analizira umjetničko djelo koje prikazuje ili koristi ljudsko tijelo i djelo koje izražava pogled na svijet kroz perspektivu, temu, formu ili kadar/objektiv te izražava kritički stav.

- učenik objašnjava kako su materijali i tehnike/postupci slikarstva, kiparstva, fotografije i filma odredili formalna obilježja umjetničkoga djela

- učenik objašnjava likovne elemente, načela oblikovanja i stilska obilježja u svrhu izražavanja kritičkoga stava

- učenik uspoređuje odnos teme i sadržaja umjetničkih djela različitih stilskih razdoblja u svrhu izražavanja kritičkoga stava

- učenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o pojedinačnome djelu služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom

- učenik uspoređuje pristup istomu likovnom problemu u umjetničkim djelima različitih stilova, pravaca i razdoblja

- učenik objašnjava odabir sredstava i postupaka u izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti te interpretira njihov sadržaj/ideju

Učenik uz učiteljevu pomoć analizira umjetničko djelo.

Učenik samostalno provodi cjelovitu analizu umjetničkoga djela.

Učenik uz učiteljevu pomoć odabire odgovarajući pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o umjetničkome djelu.

Učenik samostalno odabire elemente ili tipove analiza u svrhu izražavanja kritičkoga stava o umjetničkome djelu.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Odgajanje opažaja i razvoj kritičkoga mišljenja kroz istraživačko gledanje cilj je analize likovnoga djela. Učitelj doprinosi učenikovu razumijevanju likovnoga djela vodeći ga kroz proces gledanja. Učenje i poučavanje odvija se u pozitivnome razrednom ozračju, učenik osvještava vrijednost osobnoga doprinosa i mišljenja te uvažava mišljenje i gledište drugih učenika. Razlikujemo šest koraka vođenoga promatranja likovnoga djela koji se mogu primijeniti na svako djelo:

1. SPONTANI DOŽIVLJAJ - važno je učenicima omogućiti izražavanje prvoga dojma o djelu

2. DOSLOVNI OPIS - učenik opisuje što vidi, uočava likovne i sadržajne elemente bez pripisivanja značenja, a prije analize ili interpretacije

3. ANALIZA - učenici uočavaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti doživljaj pojedinačnoga djela služeći se likovnom terminologijom/jezikom

4. OSOBNA INTERPRETACIJA - učenik donosi pretpostavke o ideji djela, uspoređuje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na analizi

5. KONTEKSTUALIZACIJA - učenik se služi različitim izvorima informacija (izvor informacija može biti i učitelj); kako učenikovo vlastito kreativno mišljenje ne bi bilo zaobiđeno, a osobno iskustvo i doživljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nužno mora slijediti nakon prethodnih

6. IZRAŽAVANJE KRITIČKOGA STAVA - kulminirajuća i reflektivna aktivnost; učenik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i njihovoj interpretaciji.

B 1.2

učenik raspravlja o problemima različitih umjetničkih pristupa ljudskomu tijelu i umjetničkim načinima izražavanja svijesti o sebi i vizualnoj stvarnosti te argumentira vlastiti kritički stav.

- učenik raspravlja o načinu na koji određena umjetnička djela odražavaju ideale ljepote te raspravlja o promjenjivosti i uvjetovanosti ideala i stereotipa od prapovijesti do danas

- učenik raspravlja o načinima prikazivanja ili korištenja ljudskoga tijela u umjetnosti različitih razdoblja, stilova i pravaca (tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima / pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt / nositelj umjetničke aktivnosti)

- učenik propituje (auto)portret kao oblik umjetnikova izražavanja svijesti o sebi i svijetu oko sebe

- učenik raspravlja o raskoraku između vizualne stvarnosti i interpretacije nastale uporabom novih medija

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama/konceptima na temelju prethodno stečenoga znanja ili proučenoga sadržaja.

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama smještajući ih u određeni kontekst i preispituje problem s više različitih gledišta.

Učenik raspravlja o zadanoj problematici, kritički preispituje prikupljene/iznesene podatke, tvrdnje i stavove, a između  suprotstavljenih mišljenja daje relativnu prednost jednom argumentu ili više njih prema objektivnim kriterijima.

Učenik iznosi vlastiti kritički stav ili prijedlog i argumentira vlastito  umačenje problema ili rješenje.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenici iznose različite ideje i mišljenja o zadanome problemu. Postupno će se suprotstavljene ideje i mišljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogućih teza čijom će analizom učenici doći do valjanih zaključaka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravljački oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto. Učeniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mišljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvažavati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponuđenih odgovora i razvijati toleranciju.

Unutar tema “Tijelo” i “Pogled na svijet” učenik:

 uspoređujući umjetnička djela različitih stilova, razdoblja i pravaca, raspravlja o promjenama u pristupu oblikovanja ljudskoga tijela

 raspravlja o idealima i kanonu ljepote, stereotipima, njihovoj promjenjivosti i uvjetovanosti društveno-povijesnim kontekstom

 propituje utjecaj popularne kulture i masovnih medija na današnje razumijevanje ljepote i tijela

 raspravlja o različitim odnosima prema tijelu u umjetnosti, kako se prikazuje (tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima / pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti) ili kako se koristi (tijelo kao subjekt / nositelj umjetničke aktivnosti)

 raspravlja o tome kako načini oblikovanja tijela (stilizacija, realizam, naturalizam) iskazuju različite ideje i sadržaje  

 uspoređuje različite načine oblikovanja portreta kao odraz društveno-povijesnoga konteksta

 raspravlja o portretu kao iskazu karakternih osobina modela i/ili umjetnikovu viđenju modela

 promatra autoportret kao iskaz svijesti umjetnika o sebi i svijetu oko sebe

 raspravlja o posljedicama pojave novih medija (fotografija, film, video) na bilježenje stvarnosti kao alternativa oblikovanju materijala.

B 1.3

učenik prosuđuje važnost i društvenu odgovornost očuvanja kulturne/umjetničke nacionalne baštine koja se uklapa u zadane teme “ljudsko tijelo” i “pogled na svijet”.

- učenik prosuđuje kulturne, umjetničke i povijesne vrijednosti odabranih primjera grafičke, slikarske, kiparske, fotografske, filmske i multimedijske baštine

- učenik raspravlja o utjecaju pojedinih umjetnika i umjetničkih djela na daljnji tijek umjetničkoga stvaralaštva u nacionalnome kontekstu

- učenik kritički vrednuje odnos pojedinca i društva prema pojedinim djelima umjetničke baštine

- učenik predlaže vlastita rješenja prezentacije / promidžbe pojedinih umjetničkih djela

Učenik proučava i opisuje likovna, stilska i povijesna obilježja spomenika / umjetničkoga djela.

Učenik preispituje važnost pojedinoga spomenika / umjetničkoga djela u kontekstu nacionalne baštine.

Učenik preispituje važnost nacionalne baštine u kontekstu svjetske.

Učenik prosuđuje važnost kulturne baštine prema određenim kriterijima, raspravlja o problemima njezine zaštite i predlaže vlastita rješenja.

preporuke za ostvarivanje ishoda:

Obrađuju se relevantni primjeri umjetničke baštine u sklopu koncepta “Umjetnost i čovjek”. Biraju se oni primjeri kojima će se najbolje ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz baštinu mogu se obrađivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom baštinom. Preporučuje se, kada je to moguće, primjere lokalne/nacionalne baštine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se čuvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).

B 1.4

učenik kritički prosuđuje umjetničko djelo na temelju neposrednoga kontakta.

- učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru

- učenik aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom

- učenik piše esej u kojemu izražava kritički stav o umjetničkome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke

Učenik navodi osnovne podatke o djelu/izložbi i izražava osobni doživljaj.

Učenik opisuje djelo/izložbu služeći se likovnom terminologijom.

Učenik izražava osobnu interpretaciju izabranoga djela  pokazujući razumijevanje likovnih načela.

Učenik kritički prosuđuje viđeno djelo/izložbu,  daje preporuku i pokazuje interes za aktivnijim sudjelovanjem u kulturnome životu.

preporuke za ostvarivanje ishoda:

Potrebno je osigurati učeniku neposredno iskustvo umjetničkoga djela u izvornome kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloženo i poticati aktivno sudjelovanje u različitim oblicima izvanučioničke nastave osmišljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nužno odnositi na temu koja se obrađuje u pojedinoj godini učenja, već se prilagođava kulturnim uvjetima i mogućnostima sredine u kojoj se škola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i tematskim izložbama, u gradskome prostoru i na arheološkim lokalitetima. Provodi se organiziranim stručnim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim učeničkim aktivnostima izvan nastave.

C 1.1

učenik prosuđuje međuodnos konteksta i umjetničkoga djela/stila.

- učenik razmatra utjecaj društveno-povijesnoga konteksta na promjene ideala ljepote i načine prikazivanja ljudskoga tijela

- učenik prosuđuje utjecaj društveno-povijesnoga i umjetničkoga konteksta na pristup tijelu kao objektu prikazivanja, razlaganju tjelesnosti i tijelu kao subjektu / nositelju umjetničke aktivnosti

- učenik objašnjava različite načine prikazivanja prostora kao odraz društveno-povijesnoga konteksta od pretpovijesti do danas

- učenik razmatra utjecaj društvenoga konteksta na odabir i odnos motiva, teme i sadržaja umjetničkih djela od pretpovijesti do danas (akt, portret, autoportret, mrtva priroda, krajolik, interijer, animalizam, sakralne teme)

- učenik objašnjava utjecaj umjetničkoga konteksta na promjenu pristupa formi (figurativno, apstraktno, konceptualno)

- učenik objašnjava odnos novih umjetničkih praksi (fotografija, film, video) prema vizualnoj stvarnosti

- učenik smješta analizirano umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje

Učenik uz učiteljevu pomoć smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje.

Učenik samostalno smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje

i uz učiteljevu pomoć donosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na likovno djelo/stil.

Učenik samostalno prosuđuje kako je pojedini kontekst utjecao na likovno djelo/stil.

Učenik samostalno dijakronijski i sinkronijski povezuje umjetničko djelo s odgovarajućim kontekstom.

preporuke za ostvarivanje ishoda:

Aktivnosti i sadržaji teme “Umjetnost i čovjek” ostvaruju se istraživanjem umjetničkoga djela unutar povijesnoga, društvenog i umjetničkog konteksta koji se odražavaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

RAZRADA ISHODA

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta Likovna umjetnost:

A 2.1

Učenik istražuje odabrani problem u sklopu teme “Čovjek i prostor” te prezentira/izlaže rezultat istraživanja u odabranome mediju.

- učenik u skupini provodi dva istraživanja u sklopu teme “Čovjek i prostor” odabirući problem unutar predloženih podtema

- učenik istražuje proučavajući dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadržaj te bira odgovarajuće likovne primjere

- učenik prezentira rezultate istraživanja u odabranome mediju

Učenik s razumijevanjem primjenjuje osnovne likovne pojmove i ideje, izlaže problem s jednoga gledišta i odabire odgovarajuće likovne primjere.

Učenik odabire i primjenjuje relevantne podatke, smješta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rješenje pazeći na kvalitetu tehničke izvedbe u odabranome mediju.

Učenik izlaže i razmatra problem s više gledišta, uspoređuje i suprotstavlja nekoliko ideja i argumentira ih te prezentira/izvodi vizualno rješenje sa smislom za jasnoću vizualne poruke.

Učenik preispituje činjenice, tumači ih s više aspekata i izražava vlastite prijedloge, rješenja, zaključke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rješenje na kreativan način i s izraženim interesom za istraživanjem u njemu bliskim medijima.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik istražuje temu “Čovjek i prostor” odabirući problem unutar predloženih podtema: osnove arhitekture, urbanizam, pojava specifičnih građevina za pojedino razdoblje ili stil, stambena arhitektura, lokalna i nacionalna baština stanovanja (tradicionalna i reprezentativna), dizajn interijera, odnos arhitekture, skulpture i slikarstva.

Učenik može realizirati rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice i sl.

Istraživanje više problema unutar jedne teme može se ujediniti u projekt.

B 2.1

učenik analizira primjere specifičnih građevina pojedinih razdoblja, primjere stambenoga i urbanoga prostora, odnose arhitekture, skulpture i slikarstva te izražava kritički stav.

- učenik prepoznaje i imenuje konstruktivne i prostorne elemente arhitekture, opisuje načine oblikovanja pojedinih elemenata, načela oblikovanja cjeline te stilska obilježja na primjeru antičkoga hrama i kršćanske bazilike

- učenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o pojedinačnome arhitektonskom djelu stambene arhitekture i arhitekture specifične za pojedina razdoblja te u usporedbi različitih arhitektonskih ostvarenja služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom

- učenik prepoznaje i imenuje elemente urbanizma, opisuje načine/karakteristike oblikovanja pojedinih elemenata te načela oblikovanja cjeline

- učenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o pojedinačnim urbanističkim sklopovima ili usporedbom različitih primjera urbanizma služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom

- učenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o odnosu arhitekture, skulpture i slikarstva služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom

Učenik uz učiteljevu pomoć analizira djelo.

Učenik samostalno provodi cjelovitu analizu djela.

Učenik uz učiteljevu pomoć odabire odgovarajući pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o djelu.

Učenik samostalno odabire elemente ili tipove analiza u svrhu izražavanja kritičkoga stava o djelu.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Odgajanje opažaja i razvoj kritičkoga mišljenja kroz istraživačko gledanje cilj je analize likovnoga djela. Učitelj doprinosi učenikovu razumijevanju likovnoga djela vodeći ga kroz proces gledanja. Učenje i poučavanje odvija se u pozitivnome razrednom ozračju, učenik osvještava vrijednost osobnoga doprinosa i mišljenja te uvažava mišljenje i gledište drugih učenika. Razlikujemo šest koraka vođenoga promatranja likovnoga djela koji se mogu primijeniti na svako djelo:

1. SPONTANI DOŽIVLJAJ - važno je učenicima omogućiti izražavanje prvoga dojma o djelu

2. DOSLOVNI OPIS - učenik opisuje što vidi, uočava likovne i sadržajne elemente bez pripisivanja značenja, a prije analize ili interpretacije

3. ANALIZA - učenici uočavaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti doživljaj pojedinačnoga djela služeći se likovnom terminologijom/jezikom

4. OSOBNA INTERPRETACIJA - učenik donosi pretpostavke o ideji djela, uspoređuje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na analizi

5. KONTEKSTUALIZACIJA - učenik se služi različitim izvorima informacija (izvor informacija može biti i učitelj); kako učenikovo vlastito kreativno mišljenje ne bi bilo zaobiđeno, a osobno iskustvo i doživljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nužno mora slijediti nakon prethodnih

6. IZRAŽAVANJE KRITIČKOGA STAVA - kulminirajuća i reflektivna aktivnost; učenik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i njihovoj interpretaciji.

  B 2.2

učenik raspravlja o sadržajima i problemima suvremenoga stanovanja i urbanističkoga oblikovanja, o odnosu konstrukcije, materijala i forme u arhitekturi, o različitim odnosima arhitekture, skulpture i slikarstva te argumentira vlastiti kritički stav.

- učenik raspravlja o suvremenim trendovima u oblikovanju urbanoga prostora i stambene arhitekture te donosi vlastite prijedloge

- učenik raspravlja o tome kako novi materijali, tehnike gradnje i oblikovanje u suvremenoj stambenoj arhitekturi i urbanizmu utječu na kvalitetu života i na ostvarenje održivoga razvoja

- učenik raspravlja o utjecaju tradicionalne arhitekture na suvremenu stambenu arhitekturu

- učenik raspravlja o problemu interpolacije u urbanome prostoru

- učenik raspravlja o odnosu konstrukcije, materijala i forme u arhitekturi

- učenik raspravlja o različitim odnosima arhitekture, skulpture i slikarstva u javnome i privatnome prostoru

- učenik raspravlja o ulozi javne skulpture u oblikovanju identiteta urbanih prostora

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama/konceptima na temelju prethodno stečenoga znanja ili proučenoga sadržaja.

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama smještajući ih u određeni kontekst i preispituje problem s više različitih gledišta.

Učenik raspravlja o zadanoj problematici, kritički preispituje prikupljene/iznesene podatke, tvrdnje i stavove, a između suprotstavljenih mišljenja daje relativnu prednost jednom argumentu ili više njih prema objektivnim kriterijima.

Učenik iznosi vlastiti kritički stav ili prijedlog i argumentira vlastito  umačenje problema ili rješenje.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenici iznose različite ideje i mišljenja o zadanome problemu. Postupno će se suprotstavljene ideje i mišljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogućih teza čijom će analizom učenici doći do valjanih zaključaka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravljački oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto. Učeniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mišljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvažavati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponuđenih odgovora i razvijati toleranciju.  

- učenik raspravlja o tome kako se razlike u načinu života u postindustrijsko/potrošačko doba odražavaju na urbanističko oblikovanje (trgovački centar, porast prometa, briga za javni prostor, briga za kvalitetu života, odgovornost prema baštini, različitim oblicima, namjenama i sadržajima perivojne arhitekture), oblike stanovanja, karakteristike novih tipova kuća (niskoenergetska, pasivna, pametna), nove trendove u oblikovanju i eksperimentiranju s materijalima i tehnologijom (zelena arhitektura, dinamična arhitektura)

- učenik raspravlja o urbanističkim problemima i arhitektonskim rješenjima stambenoga prostora u učeniku poznatoj okolini (naselje ili grad gdje živi ili pohađa školu), kritički prosuđuje i iznosi vlastite prijedloge

- učenik raspravlja o različitim primjerima interpolacije

- učenik raspravlja o različitim odnosima između arhitekture, slikarstva i skulpture: fizička povezanost, odnos kompozicije i načina oblikovanja prema zadanome arhitektonskom obliku - zakon kadra (plošni, prostorni), odstupanja od zakona kadra; tematska/ikonografska povezanost (tema djela - namjena građevine, ikonografska topografija), Gesamtkunstwerk , skulptura u javnome prostoru / perivojna skulptura, slikarstvo u javnome prostoru ( street art , grafiti) te kritički prosuđuje  

- učenik raspravlja o ulozi javne skulpture u oblikovanju identiteta urbanih prostora - skulpture koje prostoru, u kojemu se nalaze, daju karakter ili identitet

  B 2.3

Učenik prosuđuje važnost i društvenu odgovornost očuvanja stambene i urbanističke kulturne nacionalne baštine te skulpture u javnome prostoru.

- učenik opisuje i tumači djela lokalne i nacionalne baštine koja se odnose na urbanizam, stanovanje i skulpturu u javnome prostoru

- učenik prepoznaje i opisuje stilska i povijesna obilježja urbanističkih cjelina i objekta reprezentativnoga stanovanja nacionalne baštine te preispituje važnost nacionalne baštine u kontekstu svjetske

- učenik navodi i objašnjava suvremene oblike zaštite i kriterije vrednovanja graditeljske baštine

- učenik procjenjuje vrijednost, stupanj očuvanja baštine te iznosi vlastite ideje zaštite i prezentacije / promidžbe

- učenik objašnjava i tumači odabir materijala, oblikovanje i organizaciju prostora objekta tradicionalnoga stanovanja s obzirom na društveno-povijesni i geografsko-klimatski kontekst

- učenik prosuđuje ulogu skulpture u oblikovanju karaktera ili identiteta javnoga prostora  

Učenik proučava i opisuje likovna, stilska i povijesna obilježja spomenika / umjetničkoga djela.

Učenik preispituje važnost pojedinoga spomenika / umjetničkoga djela u kontekstu nacionalne baštine.

Učenik preispituje važnost nacionalne baštine u kontekstu svjetske.

Učenik prosuđuje važnost kulturne baštine prema određenim kriterijima, raspravlja o problemima njezine zaštite i predlaže vlastita rješenja.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Obrađuju se relevantni primjeri nacionalne i lokalne baštine u sklopu teme “Čovjek i prostor”. Biraju se oni primjeri kojima će se najbolje ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz baštinu mogu se obrađivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom baštinom. Preporučuje se, kada je to moguće, primjere lokalne/nacionalne baštine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se čuvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).

- učenik prepoznaje i tumači stilska i povijesna obilježja urbanizma i reprezentativnoga stanovanja nacionalne baštine različitih razdoblja i stilova (od antike do danas)

- učenik navodi i objašnjava kriterije vrijednosti graditeljskoga/spomeničkog nasljeđa: povijesna, starosna, umjetnička, ambijentalna, urbanistička vrijednost, vrijednost originalnosti ili izvornosti, jedinstvenosti i reprezentativnosti

- učenik navodi i objašnjava suvremene oblike očuvanja graditeljske baštine: konzervacija, adaptacija/revitalizacija, rekompozicija, restauracija, rekonstrukcija, dislokacija

- učenike se potiče da kritički prosuđuju i prema poznatim kriterijima odrede vrijednost pojedinoga objekta nacionalne/lokalne baštine, procjenjuju stupanj očuvanja i predlažu najprikladniji suvremeni oblik očuvanja te da preispituju važnost nacionalne baštine u kontekstu svjetske

- učenik objašnjava i tumači materijal, tehniku gradnje, oblikovanje i organizaciju prostora tradicionalnoga objekta stanovanja (pučko graditeljstvo) te ih tumači u geografsko-klimatskome kontekstu; preporučuje se obraditi jedan lokalni objekt i usporediti ga s objektom nastalim u potpuno drukčijim uvjetima

- učenik prosuđuje ulogu skulpture u oblikovanju javnoga prostora; preporučuje se obraditi u sklopu urbanizma (skulpture koje prostoru, u kojem se nalaze, daju karakter ili identitet; perivojne skulpture)

B 2.4.

Učenik kritički prosuđuje umjetničko djelo  na temelju neposrednoga kontakta.

- učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru

- učenik  aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom

- učenik piše esej u kojem izražava kritički stav o izložbi ili posjećenome kulturnom spomeniku (javna skulptura, arhitektonski objekt ili urbanistički sklop)

- učenik kritički prosuđuje viđena djela

Učenik navodi osnovne podatke o djelu/izložbi/ambijentu i izražava osobni doživljaj.

Učenik opisuje djelo/izložbu/ambijent služeći se likovnom terminologijom.

Učenik izražava osobnu interpretaciju izabranoga djela pokazujući razumijevanje likovnih načela.

Učenik kritički prosuđuje viđeno djelo/izložbu/ambijent, daje preporuku i pokazuje interes za aktivnijim sudjelovanjem u kulturnome životu.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Potrebno je osigurati učeniku neposredno iskustvo umjetničkoga djela u izvornome kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloženo i poticati aktivno sudjelovanje u različitim oblicima izvanučioničke nastave osmišljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nužno odnositi na temu koja se obrađuje u pojedinoj godini učenja, već se prilagođava kulturnim uvjetima i mogućnostima sredine u kojoj se škola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i tematskim izložbama, u gradskome prostoru i na arheološkim lokalitetima. Provodi se organiziranim stručnim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim učeničkim aktivnostima izvan nastave.

C 2.1

Učenik prosuđuje međuodnos konteksta i umjetničkoga djela/stila.

- učenik objašnjava utjecaj društveno-povijesnih okolnosti na formiranje stilskih obilježja na odabranim primjerima arhitekture i urbanizma od pretpovijesti do danas

- učenik uspoređuje primjere arhitekture i urbanizma kroz različite povijesne stilove/razdoblja od pretpovijesti do danas

- učenik analiziranu građevinu ili urbanistički sklop smješta u odgovarajući stil/razdoblje

- učenik objašnjava geografsko-klimatski utjecaj na oblikovanje u stambenoj arhitekturi i urbanizmu

- učenik povezuje i objašnjava utjecaj novih tehnologija na oblike, konstrukciju, nove namjene u arhitekturi i oblikovanju gradova od pretpovijesti do danas

- učenik objašnjava društveno-povijesni kontekst unutar kojeg se mijenjaju odnosi skulpture, slikarstva i arhitekture od pretpovijesti do danas

Učenik uz učiteljevu pomoć smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje.

Učenik samostalno smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje

i uz učiteljevu pomoć donosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na likovno djelo/stil.

Učenik samostalno prosuđuje kako je pojedini kontekst utjecao na likovno djelo/stil.

Učenik samostalno dijakronijski i sinkronijski povezuje umjetničko djelo s odgovarajućim kontekstom.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Aktivnosti i sadržaji teme “Čovjek i prostor” ostvaruju se istraživanjem umjetničkoga djela unutar povijesnoga, društvenog, klimatsko-geografskog i umjetničkog konteksta koji se odražavaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razina usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta Likovna umjetnost:

A 3.1

Učenik istražuje odabrani problem u sklopu teme “Umjetnost i tumačenje svijeta” te prezentira/izlaže rezultat istraživanja u odabranome mediju.

- učenik u paru provodi dva istraživanja u sklopu teme “Umjetnost i tumačenje svijeta” odabirući problem u sklopu predloženih podtema

- učenik istražuje proučavajući dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadržaj te bira odgovarajuće likovne primjere

- učenik prezentira rezultate istraživanja u odabranome mediju

Učenik  s razumijevanjem primjenjuje osnovne likovne pojmove i ideje, izlaže problem s jednoga gledišta i odabire odgovarajuće likovne primjere.

Učenik odabire i primjenjuje relevantne podatke, smješta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rješenje pazeći na kvalitetu tehničke izvedbe u odabranome mediju.

Učenik izlaže i razmatra problem s više gledišta, uspoređuje i suprotstavlja nekoliko ideja i argumentira ih te prezentira/izvodi vizualno rješenje sa smislom za jasnoću vizualne poruke.

Učenik preispituje činjenice, tumači ih s više aspekata i izražava vlastite prijedloge, rješenja, zaključke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rješenje na kreativan način i s izraženim interesom za istraživanjem u njemu novim medijima.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Učenik istražuje unutar koncepta “ Umjetnost i tumačenje svijeta ” i navedenih tema “Umjetnost i duhovnost” i “Umjetnost i znanost” odabirući problem unutar predloženih podtema: duhovnost/religija i umjetnost, znanost i umjetnost, umjetnost i tehnologija.

Učenik može realizirati rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice i sl.

Istraživanje više problema unutar jedne teme može se ujediniti u projekt.

  B 3.1

Učenik analizira umjetničko djelo u kojemu se odražavaju kult, vjera, duhovnost, filozofija, znanost i tehnologija te izražava kritički stav.

- učenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize odabranih likovnih primjera u svrhu izražavanja kritičkoga stava o pojedinačnome djelu služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom

- učenik analizira oblikovanje forme, stilska obilježja, ikonografske sadržaje i značenje djela interpretirajući odraz kulta, vjere, filozofije, znanosti i tehnologije na likovnim primjerima od pretpovijesti do danas

- učenik analizira materijale, tehnike i postupke koji omogućuju nova konstruktivna i oblikovna rješenja (arhitektura, urbanizam, slikarstvo, kiparstvo, fotografija, film, novi mediji)

- učenik analizira i uspoređuje odnos arhitekture, kiparstva i slikarstva sakralnih prostora

- učenik uspoređuje pristup istom likovnom problemu u umjetničkim djelima različitih stilova, pravaca i razdoblja interpretirajući odraz kulta, vjere, filozofije, znanosti i tehnologije na oblikovanje odabranih likovnih primjera od pretpovijesti do danas

Učenik uz učiteljevu pomoć analizira umjetničko djelo.

Učenik samostalno

provodi cjelovitu analizu umjetničkoga djela.

Učenik uz učiteljevu pomoć odabire odgovarajući pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izražavanja kritičkoga stava o umjetničkome djelu.

Učenik samostalno odabire elemente ili tipove analiza u svrhu izražavanja kritičkoga stava o umjetničkome djelu.

preporuka za ostvarivanje ishoda:

Odgajanje opažaja i razvoj kritičkoga mišljenja kroz istraživačko gledanje cilj je analize likovnoga djela. Učitelj doprinosi učenikovu razumijevanju likovnoga djela vodeći ga kroz proces gledanja. Učenje i poučavanje odvija se u pozitivnome razrednom ozračju, učenik osvještava vrijednost osobnoga doprinosa i mišljenja te uvažava mišljenje i gledište drugih učenika. Razlikujemo šest koraka vođenoga promatranja likovnoga djela koji se mogu primijeniti na svako djelo:

1. SPONTANI DOŽIVLJAJ - važno je učenicima omogućiti izražavanje prvoga dojma o djelu

2. DOSLOVNI OPIS - učenik opisuje što vidi, uočava likovne i sadržajne elemente bez pripisivanja značenja, a prije analize ili interpretacije

3. ANALIZA - učenici uočavaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti doživljaj pojedinačnoga djela služeći se likovnom terminologijom/jezikom

4. OSOBNA INTERPRETACIJA - učenik donosi pretpostavke o ideji djela, uspoređuje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na analizi

5. KONTEKSTUALIZACIJA - učenik se služi različitim izvorima informacija (izvor informacija može biti i učitelj); kako učenikovo vlastito kreativno mišljenje ne bi bilo zaobiđeno, a osobno iskustvo i doživljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nužno mora slijediti nakon prethodnih

6. IZRAŽAVANJE KRITIČKOGA STAVA - kulminirajuća i reflektivna aktivnost; učenik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i njihovoj interpretaciji.

  B 3.2

Učenik raspravlja o utjecaju kulta, vjere, duhovnosti, filozofije, znanosti i tehnologije na umjetničko stvaralaštvo te argumentira vlastiti kritički stav.

- učenik raspravlja o simboličkoj i funkcionalnoj ulozi svjetlosti u djelima arhitekture, kiparstva, slikarstva ili kao samostalnome mediju

- učenik raspravlja o simboličkoj ulozi boje i primjeni znanstvenih spoznaja o boji u umjetničkome stvaralaštvu

- učenik raspravlja o simboličkoj ulozi proporcija

- učenik raspravlja o načinima oblikovanja sakralnih građevina različitih religija

- učenik raspravlja o međusobnom utjecaju znanosti, tehnologije i umjetnosti

- učenik raspravlja o relativnosti percepcije i njezinu korištenju u umjetnosti

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama/konceptima na temelju prethodno stečenoga znanja ili proučenoga sadržaja.

Učenik raspravlja o likovnim djelima ili određenim tezama smještajući ih u određeni kontekst i preispituje problem s više različitih gledišta.

Učenik raspravlja o zadanoj problematici, kritički preispituje prikupljene/iznesene podatke, tvrdnje i stavove, a između suprotstavljenih mišljenja daje relativnu prednost jednom argumentu ili više njih prema objektivnim kriterijima.

Učenik iznosi vlastiti kritički stav ili prijedlog i argumentira vlastito  umačenje problema ili rješenje.

preporuka za ostvarivanje ishoda: