Sadržaj

1. Uvod, 3

2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi, 4

3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme, 6

4. Sustav kurikularnih dokumenata, 9

5. Razvoj kurikularnih dokumenata., 11

6. Organizacija rada stručnih radnih skupina za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema, 14

7. Kurikulum međupredmetne teme: upute za pripremu i pisanje, 16

A. Opis međupredmetne teme, 17

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme, 18

C. Domene/makrokoncepti u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme, 18

D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/makrokonceptima, 19

E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme, 22

F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi, 24

8. (Samo)vrednovanje kvalitete kurikularnih dokumenata, 25

1. Uvod

Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene ključne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta predmetnih kurikuluma.

Oznaka o inačici i.o. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji će tijekom procesa doživjeti promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa.

Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj predmetnih kurikulu- ma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hr te brojne izvore koji će im biti dostupni u online okruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada predmetnih kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), dokumentima područja kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja, Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh te Okvirima za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja djece i mladih s teškoćama i darovitih. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi SRS-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.

Prava i obaveze članova SRS-a propisane su Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi

Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s ciljem 3. Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja (kojom je predviđeno produljenje dovisokoš- kolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina) Cjelovita kurikularna reforma možda predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.

Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kuri- kularna reforma i kojom se naglašava kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum ( nok, 2011.) u kojem su, što je posebno važno za izradu dokumenta kurikuluma međupredmetnih tema, po prvi puta iskazani opisi i ciljevi međupredmetnih tema.

Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (Slika 1.):

Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu:

dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:

• Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.

• Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika.

• Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.

• Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.

• Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

• Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.

• Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.

• Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.

Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama da bi se:

• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

• Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme

U dionici A osnovnu organizacijsku strukturu Cjelovite kurikularne reforme čine:

1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (mzos)

2. Ekspertna radna skupina (ers)

3. Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap)

4. Stručne radne skupine (srs).

Ad i)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje projekta Cjelovita kurikularna reforma. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručne radne skupine i donosi odluke i dokumente. Pomoćnici ministra iz Uprave za odgoj i obrazovanje i Uprave za kurikulum, strategije i eu fondove i djelatnici tih uprava zaduženi su za operativno praćenje Cjelovite kurikularne reforme.

Ad 2)

Ekspertna radna skupina (ers) na čelu s voditeljem odgovorna je za konceptualno i metodološko određenje Cjelovite kurikularne reforme i strukturiranje procesa reforme. ers donosi sve stručne odluke i predlaže ministru inačice dokumenata za usvajanje. Članovi ERS-e sudjeluju u radu svih radnih skupina i tijela u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

Ad 3)

Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ima zadatak pružiti stručnu podršku radu SRS-a, organizirati stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.

Ad 4)

Stručne radne skupine (SRS) koje čine članovi izabrani javnim pozivima i određeni broj članova ERS-a i jSAP-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata.

DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI (Xll. 2014 .-VIII. 2015 . ) U OKVIRU CJELOVITE KURIKULARNE REFORME UKLJUČUJU

VRIJEME AKTIVNOSTI

prosinac Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoš-

2014. kolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kuriku- larne reforme (ers)

siječanj Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, po

2015. selekcijskom postupku, imenovao je voditelja (dr.sc. Boris Jokić) i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (dr.sc. Ružica Vuk, Suzana Hitrec, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić,

Branka Vuk, dr.sc. Branislava Baranović i Tomislav Reškovac).

ERS je započeo s radom u Uredu Cjelovite kurikularne reforme smještenom u Planinskoj 1 u Zagrebu.

Pokrenuta je mrežna stranica www.kurikulum.hr

Započet je rad na izradi Okvira nacionalnog kurikuluma (onk)

Uspostavljena je Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici ministarstva i obrazovnih agencija. Do srpnja 2015. ukupno 36 osoba radi kao dio jsap, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova rh, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra.

Objavljeni su javni pozivi za članove sljedećih šest stručnih radnih skupina (srs): SRS za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja ; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja ; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma umjetničkog obrazovanja te SRS za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.

Na javnim pozivima zaprimljeno je 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. Izabrana su 62 člana SRS-a, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.

SRS-e počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog zajedničkog sastanka. Uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama rade na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavaju tekstove dokumenata. Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi jSAP-a, a vode po dva člana ERS-e. Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina i dogovoreni su rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata u rujnu 2015. godine.

S ciljem stvaranja mreže za podršku i stručnog usavršavanja odgojno-obrazov- nih radnika održani su jednodnevni stručni skupovi za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koje su imenovale azoo i asoo. Nakon tih stručnih skupova, voditelji su trebali prenijeti informacije članovima stručnih vijeća na temelju pripremljenih radnih materijala. Korištenjem online anketnog upitnika prikupljene su informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 10000 odgojno-obrazovnih radnika.

Objavljeni su javni pozivi za imenovanje 45 SRS-a: 7 za područja kurikuluma, 7 za međupredmetne teme, 29 za nastavne predmete, dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna rad-

na skupina za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).

Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristiglo je 939 prijava iz svih županija rh, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe. Od 331 prihvaćene prijave, dvije su iz predškolskih ustanova, 105 iz osnovnih škola, 121 iz srednjih škola, 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i 15 ostalih (javni i privatni sektor). Zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane četiri stručne radne skupine (Francuski jezik, Talijanski jezik, Psihologija, Islamski vjeronauk) te je ponovljen javni poziv. Na poziv je pristigao dovoljan broj kvalitetnih prijava te će skupine biti imenovane krajem kolovoza.

Značajna aktivnost ERS-e i jSAP-a bila je usmjerena na informiranje odgoj- no-obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku cjelovite kurikularne reforme. Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskom zboru rh, Hrvatskoj gospodarskoj komori i mnogim drugim tijelima i organizacijama. Održano je više od 150 predavanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji Azoo-a i ciljanim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo...).

Inicijalni sastanak i početak rada srs za područja kurikuluma i kurikulume međupredmetnih tema - 25. kolovoza 2015. Početak rada srs za kurikulume nastavnih predmeta - 4. rujna 2015. Nastavak rada srs za nacionalne kuriku- lume i Okvir vrednovanja.

4. Sustav kurikularnih dokumenata

Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme prikazan je na Slici 2.