Sadržaj

1. Uvod, 3

2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi, 4

3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme, 6

4. Sustav kurikularnih dokumenata, 9

5. Razvoj kurikularnih dokumenata., 11

6. Organizacija rada stručnih radnih skupina za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema, 14

7. Kurikulum međupredmetne teme: upute za pripremu i pisanje, 16

A. Opis međupredmetne teme, 17

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme, 18

C. Domene/makrokoncepti u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme, 18

D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/makrokonceptima, 19

E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme, 22

F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi, 24

8. (Samo)vrednovanje kvalitete kurikularnih dokumenata, 25

1. Uvod

Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene ključne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta predmetnih kurikuluma.

Oznaka o inačici i.o. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji će tijekom procesa doživjeti promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa.

Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj predmetnih kurikulu- ma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hr te brojne izvore koji će im biti dostupni u online okruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada predmetnih kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), dokumentima područja kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja, Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh te Okvirima za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja djece i mladih s teškoćama i darovitih. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi SRS-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.

Prava i obaveze članova SRS-a propisane su Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi

Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s ciljem 3. Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja (kojom je predviđeno produljenje dovisokoš- kolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina) Cjelovita kurikularna reforma možda predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.

Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kuri- kularna reforma i kojom se naglašava kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum ( nok, 2011.) u kojem su, što je posebno važno za izradu dokumenta kurikuluma međupredmetnih tema, po prvi puta iskazani opisi i ciljevi međupredmetnih tema.

Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (Slika 1.):

Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu:

dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:

• Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.

• Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika.

• Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.

• Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.

• Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

• Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.

• Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.

• Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.

Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama da bi se:

• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

• Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.