Metodološki priručnik za izradu prijedloga područja kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene osnovne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta područja kurikuluma.
Oznaka o inačici i.o. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji će tijekom procesa doživjeti promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa.
Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj dokumenta područja kurikuluma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hrte brojne izvore koji će im biti dostupni u onlineokruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada dokumenta područja kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja te Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi SRS-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.
Prava i obaveze članova SRS-a propisane su u Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s ciljem 3. Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja (kojom je predviđeno produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina) Cjelovita kurikularna reforma možda predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.
Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma i kojom se naglašava kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum(nok, 2011) u kojem su, što je posebno važno za izradu dokumenta područja kurikuluma, po prvi puta iskazani opisi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja te su iskazana očekivana postignuća po obrazovnim ciklusima.
Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (Slika 1.):
Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu:
dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnihradnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:
•Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.
•Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
•Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
•Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
•Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
•Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.
•Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.
Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama da bi se:
•Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
•Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
•Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme
U dionici A osnovnu organizacijsku strukturu Cjelovite kurikularne reforme čine:
1.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (mzos)
2.Ekspertna radna skupina (ers)
3.Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap)
4.Stručne radne skupine (srs).
Ad 1)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje projekta Cjelovita kurikularna reforma. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručne radne skupine i donosi odluke i dokumente. Pomoćnici ministra iz Uprave za odgoj i obrazovanje i Uprave za kurikulum, strategije i eu fondove i djelatnici tih uprava zaduženi su za operativno praćenje Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 2)
Ekspertna radna skupina (ers) na čelu s voditeljem odgovorna je za konceptualno i metodološko određenje Cjelovite kurikularne reforme i strukturiranje procesa reforme. ers donosi sve stručne odluke i predlaže ministru inačice dokumenata za usvajanje. Članovi ERS-e sudjeluju u radu svih radnih skupina i tijela u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 3)
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ima zadatak pružiti stručnu podršku radu SRS-a, organizirati stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 4)
Stručne radne skupine (srs) koje čine članovi izabrani javnim pozivima i određeni broj članova ERS-e i jSAP-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata.
DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI (Xll. 2014.-VIII. 2015.) U OKVIRU CJELOVITE KURIKULARNE REFORME UKLJUČUJU
VRIJEME AKTIVNOSTI
prosinac
2014.
Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kuriku- larne reforme (ers)
siječanj
2015.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, po selekcijskom postupku, imenovao je voditelja (dr.sc. Boris Jokić) i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (dr.sc. Ružica Vuk, Suzana Hitrec, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić,Branka Vuk, dr.sc. Branislava Baranović i Tomislav Reškovac).
VELJAČA
2015.
ERS je započeo s radom u Uredu Cjelovite kurikularne reforme smještenom u Planinskoj 1 u Zagrebu.
Započet je rad na izradi Okvira nacionalnog kurikuluma (onk)
Uspostavljena je Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici ministarstva i obrazovnih agencija. Do srpnja 2015. ukupno 36 osoba radi kao dio jsap, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova rh, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra.
Objavljeni su javni pozivi za članove sljedećih šest stručnih radnih skupina (srs) : SRS za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kuri- kuluma umjetničkog obrazovanja te SRS za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.
Na javnim pozivima zaprimljeno je 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. Izabrana su 62 člana SRS-a, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.
SRS-e počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog zajedničkog sastanka. Uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama rade na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavaju tekstove dokumenata.
Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi jSAP-a, a vode po dva člana ERS-e. Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina i dogovoreni su rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata u rujnu 2015. godine.
S ciljem stvaranja mreže za podršku i stručnog usavršavanja odgojno-obrazov- nih radnika održani su jednodnevni stručni skupovi za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koje su imenovale azoo i asoo. Nakon tih stručnih skupova, voditelji su trebali prenijeti informacije članovima stručnih vijeća na temelju pripremljenih radnih materijala. Korištenjem onlineanketnog upitnika prikupljene su informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 10000 odgojno-obrazovnih radnika.
Objavljeni su javni pozivi za imenovanje 45 SRS-a: 7 za područja kurikuluma, 7 za međupredmetne teme, 29 za nastavne predmete, dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna radna skupina za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).
Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristiglo je 939 prijava iz svih županija rh, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe. Od 331 prihvaćene prijave, dvije su iz predškolskih ustanova, 105 iz osnovnih škola, 121 iz srednjih škola, 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i 15 ostalih (javni i privatni sektor). Zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane četiri stručne radne skupine (Francuski jezik, Talijanski jezik, Psihologija, Islamski vjeronauk) te je ponovljen javni poziv. Na poziv je pristigao dovoljan broj kvalitetnih prijava te će skupine biti imenovane krajem kolovoza.
Značajna aktivnost ERS-e i jSAP-a bila je usmjerena na informiranje odgoj- no-obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku cjelovite kurikularne reforme. Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskom zboru rh, Hrvatskoj gospodarskoj komori i mnogim drugim tijelima i organizacijama. Održano je više od 150 predavanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji Azoo-a i ciljanim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo...).
Inicijalni sastanak i početak rada srs za područja kurikuluma i kurikulume međupredmetnih tema - 25. kolovoza 2015. Početak rada srs za kurikulume nastavnih predmeta - 4. rujna 2015. Nastavak rada srs za nacionalne kuriku- lume i Okvir vrednovanja.
Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme prikazan je na slici 2.
Okvir nacionalnog kurikuluma
NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIČKO OBRAZOVANJE
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH,
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama
Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika
PODRUČJA KURIKULUMA I KURIKULUMI MEĐUPREDMETNIH TEMA
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanjekvalifikacija u reformnom sustavu strukovnog i umjetničkog obrazovanja
Slika 2. Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme
Okvir nacionalnog kurikuluma(onk) koncipiran je kao temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja te postavlja vrijednosti, ciljeve i načela sustava. Kao takav, onk predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a omogućuje i izradu ostalih kuri- kularnih dokumenata. Svi kurikularni dokumenti trebaju slijediti vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a.
Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljeve i načela dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema te načela organizacije učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja na određenoj razini odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Dokumentima područja kurikuluma određuju se šira područja učenja i njihova organizacija. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih kurikuluma.
Kurikulumima međupredmetnih tema određuje se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali. Neki od ciljeva i očekivanja bit će ostvareni u kurikulumima nastavnih predmeta.
Predmetnim kurikulumima određuje se struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se određeni predmet uči i poučava te jasno i jednoznačno određeni odgojno- obrazovni ishodi i kriteriji usvojenosti.
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH, Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama i Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Neke od važnih temeljnih postavki ovog dijela Cjelovite kurikularne reforme su:
U dionici A nema promjene postojećeg nastavnog plana niti uvođenja novih obveznih predmeta.
Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok, 2011.) se preuzima podjela na 7 područja kurikuluma.
Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša (nok, str. 43) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.
Za početak rada Stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma među predmetnih tema posebno je važno određenje odgojno-obrazovnih ciklusa u onk-u.
Nacionalni okvirni kurikulum navodi da su odgojno-obrazovni ciklusi „...odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine te imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što sve učenik treba postići u određenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno- obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama učenika.“ (nok 2011., str 35.)
Ciklusi su posebno važni i služe kurikulumskom planiranju i programiranju područja kurikulu- ma i međupredmetnih tema. Oni omogućuje cjelovito zahvaćanje razvoja djece i mladih osoba, uvažavajući razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima.
1.CIKLUS
2.CIKLUS
3.CIKLUS
4.CIKLUS
5.CIKLUS
0
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
4
1
2
3
PREDŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA
SREDNJA ŠKOLA
Okvir nacionalnog kurikuluma određuje 5 odgojno-obrazovnih ciklusa prikazanih na Slici 3. za postojeću strukturu odgoja i obrazovanja (osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)).
Slika 3. Odgojno-obrazovni ciklusi u postojećoj strukturi dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja (onk)
Nakon strukturne transformacije, predviđeni odgojno-obrazovni ciklusi prikazani na Slici 4.
1.CIKLUS
2.CIKLUS
3.CIKLUS
4.CIKLUS
5.CIKLUS
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
4
1
2
3
OSNOVNA ŠKOLA
SREDNJA ŠKOLA
Slika 4. Odgojno-obrazovni ciklusi nakon strukturne transformacije - devetogodišnja osnovna škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
Razvoj kurikularnih dokumenata, kao dio kurikularne reforme, može se prikazati kao dugotrajniji proces u kojem se ciklički izmjenjuju različite faze od kojih su ključne sljedeće (slika 5):
1.analiza postojećih dokumenata obrazovne politike, međunarodnih i nacionalnih iskustava, rezultata znanstvenih istraživanja i odgojno-obrazovne prakse
Svaka od navedenih faza ima brojne dionice koje se međusobno nadopunjuju. Proces vrednovanja odnosi se na sve faze.
Proces razvoja kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme zamišljen je kao:
•uključiv
•demokratičan
•suradnički proces koji
•privlači veliki broj zainteresiranih dionika
•potiče na široku stručnu i društvenu raspravu.
Takvom orijentacijom proces razvoja kurikuluma:
•zahtijeva postojanje otvorenih komunikacijskih kanala i transparentnost koja omogućuje svim zainteresiranim stranama (djeci i mladima, roditeljima, stručnoj javnosti, općoj javnosti, interesnim skupinama) uvid u proces i mogućnost reagiranja, komentiranja, sudjelovanja...
•različite dionike, a posebno učitelje i nastavnike, ohrabruje da daju svoje mišljenje o prikladnosti, izvedivosti, poželjnosti, (ne)ispravnoj usmjerenosti.
Sve navedeno ima za cilj propitivanje zauzetog pristupa i poboljšanje predloženih rješenja, čime se postiže uravnoteženost i osigurava šira javna potpora pristupu, rješenjima i njihovoj implementaciji.
Sve će stručne radne skupine u svom radu polaziti od:
•analize postojećih dokumenata obrazovne politike
•međunarodnih iskustava u izradi i uvođenju kurikularnih dokumenata
•međunarodnih i nacionalnih rezultata znanstvenih istraživanja i teorijskih promišljanja
•procjene postojećeg stanja u odgojno-obrazovnoj praksi.
Priprema inicijalnog dokumenta
Stručne radne skupine uspostavljene su na način da članovi osiguravaju različite, ali jednakovrijedne uvide i perspektive. Proces rada je takav da se uvažavanjem perspektiva svih uključenih, argumentiranom raspravom, promišljanjem različitih ideja i dogovorom dolazi do usuglašenih rješenja prihvatljivih svima. SRS-e izrađuju inicijalni dokument (nacrt, prototip) koji se kontinuirano razvija u konačni prijedlog dokumenta nizom revizija na temelju različitih koordinacijskih i konzultacijskih procesa te rasprava. Sam proces konceptualiziranja i pisanja kurikularnih dokumenata detaljnije je predstavljen u tekstu.
Na slici 6. prikazane su dionice od trenutka kada SRS-e izrade inicijalne inačice dokumenta.
PRIPREMA INICIJALNOG DOKUMENTA
KOORDIANCIJAKI PROCESI
KONZULATACIJSKI PROCESI
STRUČNA RASRPAVA
JAVNA RASPRAVA
PRIHVAĆANJE DOKUMENATA
Slika 6. Dionice nakon razvoja inicijalnih inačica dokumenata
Koordinacijski procesi
Koordinacijski procesi od iznimne su važnosti za uspjeh cjelokupnog procesa. Sljedeće razine koordinacije predviđene su za srs za područja kurikuluma u procesu razvoja dokumenta:
•područje - područje
• područje - predmeti unutar područja
• područje - međupredmetne teme
•područje - vrednovanje
•područje - djeca i mladi s teškoćama
•područje - darovita djeca i mladi
Jasno je da će neki od koordinacijskih procesa biti intenzivniji s obzirom na hijerarhijsku strukturu (područje - predmet), odnosno razinsku povezanost (područje - područje) .
Konzultacijski procesi
U procesu izrade dokumenata područja kurikuluma predviđeno je uspostavljanje savjetodavnih skupina (skupina kritičkih prijatelja) koji bi imali prilike dati komentare na predložena rješenja i radne verzije dokumenata. Također, na mrežnoj stranici Cjelovite kurikularne reforme osigurat će se prostor roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima, djeci i mladima da komentiraju i doprinesu razvoju dokumenta. S tom svrhom SRS-e će periodično izvještavati o vlastitome radu i napretku.
Stručna rasprava
Predviđena je intenzivna rasprava s kolegama iz odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija. Odgojno-obrazovni radnici u školama i visokoškolskoj zajednici bit će pozvani da prvi daju komentare i promišljanja o inačicama dokumenata. Ovaj dio procesa predviđen je za početak 2016. godine.
Javna rasprava
Javna rasprava za dokumente područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema i predmeta uslijedit će nakon stručne rasprave i to prema uvriježenim i zakonski propisanim procedurama.
Prihvaćanje
Konačni prijedlog dokumenta područja kurikuluma srs isporučuju ERS-i koja ga nakon izmjena i dopuna iz stručne i javne rasprave upućuju ministru koji donosi dokument.
Višestrukim vrednovanjem i prilagođavanjem u skladu s novostečenim uvidima na temelju mišljenja svih uključenih u ove procese, osigurava se veća razina prihvaćenosti (osjećaja vlasništva) i upotrebljivosti dokumenta.
Stručne radne skupine za područja kurikuluma imaju do 9 članova izabranih na osnovu Javnog poziva. Uz njih, u radu kao punopravni članovi s pravom odlučivanja sudjelovat će dva člana jSAP-a i dva člana ERS-e.1
1* U određenim stručnim radnim skupinama moguć je i manji, odnosno veći broj članova iz JSAP/ERS-e.
SRS će imati do dva voditelja od kojih je jedan iz redova jsap/ers, a drugog će izabrati članovi SRS-e u roku od 30 dana od početka rada. Svakoj stručnoj radnoj skupini bit će priključen djelatnik MZOS-a čija će funkcija biti isključivo administrativna i koji neće sudjelovati u odlučivanju.
Organizacijska shema prikazana je na slici 7.
9 ČLANOVA IZABRANIH PO JAVNOM POZIVU
jsap-2 člana
ERS-2 ČLANA
stručni rad
VODITELJ
VODITELJ
mzos-praćenje rada srs
ORGANIZACIJA Iadministracija
Slika 7. Shematski prikaz strukture srs na razini područja kurikuluma
Ključne su zadaće članova Stručne radne skupine za izradu dokumenta područja kurikuluma:
•upoznavanje s konceptualnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme
•usvajanje metodologije za izradu kurikularnih dokumenata
•analiza određenih kurikularnih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja
•izrada nacrta prijedloga dokumenta područja kurikuluma koji uključuje:
—određenje svrhe učenja i poučavanja područja kurikuluma,
—određenje strukture područja (ključne domene/makrokoncepti),
—razradu ciljeva područja,
—razradu odgojno-obrazovnih očekivanja prema odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/makrokonceptima te
—određivanje poveznica s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama
•usklađivanje rezultata rada sa stručnim radnim skupinama koje izrađuju ostale kurikularne dokumente posebice sa srs na razini predmeta koji potpadaju u određeno područje
•oblikovanje teksta prijedloga područja kurikuluma za konzultacije, stručnu i javnu raspravu
•sudjelovanje u konzultacijskom procesu i raspravama te dorađivanje teksta kurikuluma u skladu s ishodima konzultacijskog procesa i rasprava
•ostale zadaće vezane uz razvoj područja kurikuluma.
Zadaci su članova srs iz jSAP-a i ERS-a:
•stručno vođenje procesa
•planiranje rada
•priprema sastanaka u onlinei fizičkom okruženju
•određivanje ritma rada i praćenje izvršavanja obveza
•komunikacija s članovima srs i drugima uključenima u proces
•rješavanje mogućih sukoba i nedoumica
•planiranje i organizacija koordinacijskih procesa
•usklađivanje različitih dokumenata.
Zadaci su djelatnika MZOS-a pridruženih SRS-a :
•organizacija sastanaka,
•administriranje putnih troškova i smještaja
• vođenje zapisnika i druge dokumentacije
•praćenje i evidencija o radu članova SRS-a
•komunikacija s posebnom jedinicom u Ministarstvu glede potreba SRS-a.
Većina rada SRS-a odvijat će se u onlineokruženju. S tom svrhom izrađeni su posebni dokumenti i repozitoriji u računalnom oblaku Cjelovite kurikularne reforme. Članovi SRS-a imat će pristup dokumentima u svojoj mapi. Svi će članovi dobiti posebne upute za rad u onlineokruženju.
Uz rad u onlineokruženju predviđeno je sudjelovanje na do dva sastanka mjesečno na lokacijama koje su ustupljene za potrebe Cjelovite kurikularne reforme u Zagrebu. Članovi SRS-a u pravilu će biti obaviješteni o terminima i mjestu održavanja sastanka 10 dana prije održavanja.
Svi članovi dužni su sudjelovati na najmanje jednom sastanku tjedno putem interneta iz vlastitoga doma, radnoga mjesta ili iz CARNET-ovih videokonferencijskih dvorana u mjestu najbližem mjestu stanovanja. Za potrebe video sastanaka koristi se Adobe Connectsučelje za koje nije potrebno dodatno instaliranje programa na osobnom računalu. Članovi će dobiti precizne upute o korištenju Adobe Connecta i ostalih informatičkih alata.
Očekuje se individualni rad članova SRS-a u procijenjenom trajanju od najmanje 10 sati tjedno u skladu s preuzetim zadacima.
srs će zajednički usuglasiti prijedlog projektnog zadatka s preciziranim rokovima.
Rok za prvu inačicu prijedloga dokumenta područja kurikuluma je 15. listopada 2015.
Rok za završetak teksta prijedloga dokumenta područja kurikuluma je 15. prosinca 2015.
Da bi se osigurao početak rada SRS-a na predmetnoj razini, određeni dijelovi dokumenta očekuju se u prvome mjesecu rada SRS-a za izradu dokumenta područja kurikuluma.
Kurikularni dokumenti izrađeni na nacionalnoj razini imaju jasnu i unaprijed određenu strukturu i predstavljaju osnovu za izradu kurikularnih dokumenata, osmišljavanje i izvođenje procesa učenja, poučavanja i vrednovanja na razinama odgojno-obrazovnih ustanova, razrednih odjela ili pojedinaca.
Zbog svoje važnosti, bitno je da su dobro promišljeni i kvalitetno pripremljeni, da imaju zajedničke gradivne elemente i da dosljedno uvažavaju načela i vrijednosti zadane Okvirom nacionalnog kurikuluma.
Svi kurikularni dokumenti u okviru Cjelovite kurikularne reforme trebaju biti jezgroviti i pisani jasnim i, široj zainteresiranoj javnosti, razumljivim jezikom.
Svim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja kurikularni dokumenti trebaju jasno ukazivati na očekivanja od djece i mladih osoba. Očekivanja su definirana na različite načine u pojedinim dokumentima Cjelovite kurikularne reforme:
•U Okviru nacionalnog kurikuluma ona se iskazuju kroz viziju odnosno očekivanja od mladih osoba nakon cjelokupnog školovanja te konceptualizaciju generičkih kompetencija koje treba razvijati na svim razinama i vrstama obrazovanja.
•U Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, ona su iskazana kroz očekivanja nakon pojedinog ciklusa i u skladu s prilagodbom kompetencijskog okvira određenoj razini i vrsti obrazovanja.
•U dokumentima područja kurikuluma ona su iskazana kao ciljevi područja te odgojno-obrazovna očekivanja u određenoj domeni/makrokonceptu karakterističnom za područje.
•U Kurikulumima međupredmetnih tema ona su iskazana kao odgojno-obrazovna očekivanja u pojedinom ciklusu za svaku domenu/makrokoncept te njihovom detaljnijom razradom na pripadajuća znanja, vještine i stavove.
•Na razini predmeta ona su iskazana kao odgojno-obrazovni ishodi (ishodi učenja) i pripadajući pokazatelji razina ostvarenosti ishoda u pojedinom razredu u kojem se određeni predmeti uči i poučava.
Iako se odgojno-obrazovna očekivanja i ishodi uobičajeno smatraju ključnim dijelovima kuriku- larnih dokumenata, jednako su važni i ostali dijelovi.
Koliko god je moguće, sve tri vrste dokumenata (područja, međupredmetne teme i predmeti) slijede identičnu strukturu i imaju iste dijelove.
Korake i detaljne upute u izradi ciljeva, odgojno-obrazovnih očekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda predstavit će članovi SRS-a iz redova jsap/ers tijekom prvog mjeseca rada po usuglašavanju predložene strukture.
—Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva odgojno-obrazovnog sustava definiranih ONK-om
—Vrijednosti i načela učenja i poučavanja područja kurikuluma —Okvirna predmetna struktura područja (po razinama i vrstama odgoja i obrazovanja te po ciklusima) - mjesto područja u cjelokupnom kurikulumu
B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA PODRUČJA
C.KLJUČNE DOMENE (mAKROKONCEPTI) U ORGANIZACIJI PODRUČJA KURIKULUMA
D.ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I KLJUČNIM DOMENAMA/MAKROKONCEPTIMA
E.POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
U uvodnom dijelu daje se kratak pregled područja kurikuluma i disciplina iz kojih se ono izvodi te se objašnjava svrha učenja i poučavanja područja kurikuluma u odgojno-obrazovnom sustavu (Zašto je važno učiti to područje učenja?). Daju se naznake suvremenih znanstvenih spoznaja i kretanja u konceptualizaciji i izradi kurikuluma i organizaciji učenja i poučavanja u području i kratko se objašnjava kako učenje u ovome području doprinosi ciljevima odgoja i obrazovanja. U ovom dijelu navode se vrijednosti i specifična načela važna za konceptualizaciju i organizaciju kurikuluma određenog područja. Određuje se okvirna predmetna struktura područja (po razinama i vrstama odgoja i obrazovanja te po ciklusima), odnosno mjesto područja u cjelokupnom kurikulumu
Opis područja stručna radna skupina treba pripremiti u opsegu od maksimalno 500 riječi.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PODRUČJA KURIKULUMA
Odgojno-obrazovni ciljevi predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja u području kurikuluma. Ciljevi se izvode iz postavki i konceptualizacija opisa područja kurikuluma. Trebaju biti osmišljeni dovoljno široko i složeno da ukazuju na mogućnost napredovanja učenika tijekom cjelokupnog školovanja. Trebaju biti uključivi na način da predstavljaju okvir razvoja u području za svu djecu i mlade osobe.
Uz određivanje odgojno-obrazovnih ciljeva učenja u području, važno je također odrediti kako ispunjavanje navedenih odgojno-obrazovnih ciljeva doprinosi razvoju temeljnih (generičkih) kompetencija.
Potrebno je odrediti 4 - 6 široko postavljena cilja učenja i poučavanja područja kurikuluma.
Stručna radna skupina treba odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja područja kurikuluma pripremiti u opsegu od maksimalno 200 riječi.
C. KLJUČNE DOMENE/MAKROKONCEPTI U ORGANIZACIJI PODRUČJA KURIKULUMA
U ovom dijelu dokumenta Stručna radna skupina ima zadatak odrediti domene/ makrokoncep- te koji čine određeno područje kurikuluma te jasno opisati njihove značajke i međuodnose.
U cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali zauzima se ista organizacija područja kurikuluma (dome- na/makrokoncepata) te ona određuje strukturu kurikularnog dokumenta u poglavlju u kojem se određuju odgojno-obrazovna očekivanja.
Domene/makokoncepti određuju se na temelju:
•uvida u relevantnu znanstvenu literaturu o procesima učenja i poučavanja i razvoju područja kurikuluma
•pregleda i analize kurikularnih dokumenata Republike Hrvatske i drugih zemalja
•osobne ekspertize u području.
Konceptualizacija domena/makrokoncepata nije unaprijed zadana. U nekim područjima kurikuluma, domene mogu biti određene na temelju:
—različitih vrsta pismenosti
—tematske podjele
—razina kognitivnog ili bihevioralnog funkcioniranja
—„velikih ideja“, jezgrovnih koncepata područja koji su ključni u ovladavanju određenim područjem i drugih.
Moguće su i konceptualizacije na osnovu kombinacije pojedinih navedenih elemenata.
Bez obzira na način određenja domena/makrokoncepata, one čine integralnu cjelinu. Domene/ makrokoncepti su organizirani na način da omogućuju kontinuitet učenja (iste domene u svim ciklusima). Navedeno ne isključuje mogućnost stavljanja većeg naglaska na određene domene u određenim ciklusima učenja i poučavanja.
Konceptualizacija područja kurikuluma, koja uključuju više nastavnih predmeta, ne smije biti osmišljena kao podjela na pojedine nastavne predmete. Zadatak stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma nastavnih predmeta će biti osmisliti konceptualizaciju predmeta. Područja kurikuluma trebaju osigurati višu razinu generalizacije koja će omogućiti s jedne strane ostvarivanje ciljeva područja i osigurati osnovu za povezanost različitih predmeta/disciplina unutar područja.
Potrebno je odrediti 3 - 6 domena/makrokoncepta.
Razradu domena/makrokoncepata određenog područja kurikuluma Stručna radna skupina treba pripremiti u opsegu od maksimalno 400 riječi i potom opisati svaku domenu/makrokoncept s najviše 150 riječi.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I KLJUČNIM DOMENAMA/MAKROKONCEPTIMA
Unutar pojedinih domena/makrokoncepata potrebno je definirati očekivanja od učenika po odgojno-obrazovnim ciklusima.
Odgojno-obrazovna očekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/makrokonceptu na kraju određenog ciklusa.
Određena su kao poželjne razine znanja, vještina i stavova koje se kroz napredovanje u odgoj- no-obrazovnom sustavu usložnjavaju i vode većoj kompetentnosti u području kurikuluma i povezivanju s drugim područjima učenja.
Odgojno obrazovna očekivanja se određuju opisno tako da obuhvaćaju različite razine i kvalitete ostvarenosti kod učenika. Očekivanja ne smiju biti specifična, odnosno operacionalizirana na razini koja je izravno povezana s vrednovanjem. Za razliku od ishoda u npr. ispitnim katalozima (za državnu maturu) ili izvedbenim kurikulumima za koje se zahtijeva da imaju jedan aktivni glagol koji time određuje razinu kognitivnih procesa koje je učenik sposoban izvesti na pojedinom zadatku, očekivanja u kurikulumu područja određena na razini ciklusa moraju biti općenitija, šira i složenija.
Organizacija ovog poglavlja je takva da se očekivanja smještaju unutar ciklusa i domena/ makrokoncepta. Važno je napomenuti da je u slučaju 4. i 5. ciklusa potrebno uvažavati razlike u vrsti srednjoškolskog programa.
domena/
MAKROKONCEPT
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
A
A.1.1.
A.1.2.
A.1.3.
A.1.4.
A.2.1.
A.2.2.
A.2.3.
A.2.4.
B
B.1.1.
B.1.2.
B.1.3.
B.1.4.
C
D
Dobro definirana očekivanja imaju sljedeća obilježja:
•stručnjaci se slažu o njihovoj „centralnosti“ za područje i važnosti, kao i o činjenici da predstavljaju osnovu za određivanje znanja, vještina i stavova potrebnih za postizanje dubinskog razumijevanja područja i poticanje cjeloživotnog učenja u području
•usmjerena su više na dubinu, nego na širinu te označavaju visoka, ali realistična očekivanja prema svim učenicima
•odnose se na kompetencije, na dubinsko znanje i razumijevanje koncepata i njihovih međuodnosa (a ne samo na prijenos sadržaja) koji omogućuju napredno učenje, sposobnost stvaranja novih ideja i njihovu praktičnu primjenu unutar i izvan područja kurikuluma
•prikladna su dobnim skupinama na koje se odnose, odnosno u skladu su s razvojnim mogućnostima učenika (podrazumijevaju da se učenici razvijaju i uče u skladu s različitim individualnim razvojnim putanjama)
•daju osnovu za primjenu i razradu u predmetnim kurikulumima.
•iako su prije svega namijenjena učiteljima i nastavnicima, iskazana su na način da su jasna i učenicima i roditeljima
Broj očekivanja po domeni/makrokonceptu po pojedinom ciklusu je do 4.
E. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
U ovom dijelu potrebno je kratko opisati u kojim ciljevima i očekivanjima i kako se područje povezuje s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama.
Ovaj dio teksta može sadržavati maksimalno 250 riječi.
Potrebno je pripremiti grafički prikaz koji uključuje organizaciju područja kurikuluma.
Razvoj kurikuluma podrazumijeva višekratno propitivanje kvalitete dokumenata u izradi.
U nastavku su navedena neka pitanja za samoprocjenu koja članovima SRS-a mogu poslužiti u provjeri ostvarenosti zahtjeva zadatka, ali i drugim dionicima u vrednovanju prijedloga promjena.
•Koliko je struktura i organizacija dokumenta i njegovih pojedinih dijelova logična i koherentna?
•Odgovara li svim godinama učenja i poučavanja, odnosno svim dobnim skupinama djece i mladih?
•Jesmo li definirali sve elemente zadane strukturom dokumenta?
•Podržavaju li se međusobno različiti elementi (dijelovi) dokumenta?
•Jesu li vizija, vrijednosti, ciljevi i načela Okvira nacionalnog kurikuluma i nacionalnih kurikuluma za određenu razinu i vrstu obrazovanja razvidni u svim elementima kurikuluma? U čemu se može vidjeti komplementarnost našeg kurikuluma i ostalih kurikularnih dokumenata?
•Jesmo li dokument napisali jezgrovito i jasno koristeći se jednostavnim jezikom svima razumljivim?
•Jesmo li jasno odredili domene/makrokoncepte?
•Jesu li odgojno-obrazovna očekivanja dovoljno specifična i omogućuju li jasno razumijevanje onoga što djeca i mlade osobe moraju znati i moći učiniti?
•Jesu li očekivanja dovoljno općenita, osiguravaju li relevantnost učenja i napredovanja tijekom godine/godina učenja?
•Jesu li domene/makrokoncepti i očekivanja usuglašena sa svrhom i ciljevima područja kurikuluma?
•Uzima li dokument u obzir suvremene znanstvene i obrazovne spoznaje o učenju i poučavanju u ovom području kurikuluma?
•Postavlja li dokument relevantne domene/makrokoncepte i očekivanja? Osigurava li pripremanje djece i mladih ljudi za nastavak obrazovanja, njihovo sudjelovanje u društvenom životu i svijetu rada?
•Omogućuje li dokument razvoj generičkih kompetencija?
•Potiče li interdisciplinarno i multidisciplinarno učenje?
•Ima li suvišnih, nepotrebnih i nevažnih odgojno-obrazovnih očekivanja od učenika?
Inkluzivnost, odgovaranje na potrebe djece i mladih osoba
•Koliko, i po čemu, naš dokument odgovara individualnim potrebama djece i mladih? Koliko je za njih relevantan?
•Jesmo li postavili visoka, ali realistična očekivanja za sve učenike? Mogu li djeca i mladi ostvariti očekivanja?
• Koliko naš dokument uzima u obzir iskustva i okolnosti razvoja različitih skupina djece i mladih?
•Koliko su domene/makrokoncepti prilagođeni učenicima različitih postignuća?
•Koliko su domene/makrokoncepti i očekivanja prilagođeni različitim skupinama djece s obzirom na spol, lokacijske i socijalno-ekonomske čimbenike, jezično okruženje, kulturalne vrijednosti i obrasce..?
• Uzimajući u obzir dostupno vrijeme za učenje i poučavanje, ljudske i materijalne resurse koji su na raspolaganju školama, mogu li se ostvariti željena očekivanja kod djece i mladih?
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Metodološkom priručniku za prijedlog područja kurikuluma
METODOLOŠKI
PRIRUČNIK
za prijedlog područja kurikuluma
nelektorirano
Cjelovita
kurikularna
reforma
Sadržaj
1. Uvod
2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme
4. Sustav kurikularnih dokumenata
5. Razvoj kurikularnih dokumenata
6. Organizacija rada SRS-a za izradu dokumenata područja kurikuluma
7. Dokument područja kurikuluma: upute za pripremu i pisanje
A. Opis područja kurikuluma
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja područja kurikuluma
C. Ključne domene/makrokoncepti u organizaciji područja kurikuluma
D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/makrokonceptima
E. Povezivanje s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama
8. (Samo)vrednovanje kvalitete kurikularnih dokumenata
1. Uvod
Metodološki priručnik za izradu prijedloga područja kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene osnovne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta područja kurikuluma.
Oznaka o inačici i.o. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji će tijekom procesa doživjeti promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa.
Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj dokumenta područja kurikuluma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hr te brojne izvore koji će im biti dostupni u online okruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada dokumenta područja kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja te Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi SRS-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.
Prava i obaveze članova SRS-a propisane su u Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s ciljem 3. Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja (kojom je predviđeno produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina) Cjelovita kurikularna reforma možda predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.
Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma i kojom se naglašava kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum (nok, 2011) u kojem su, što je posebno važno za izradu dokumenta područja kurikuluma, po prvi puta iskazani opisi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja te su iskazana očekivana postignuća po obrazovnim ciklusima.
Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (Slika 1.):
Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu:
dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:
• Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.
• Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika.
• Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
• Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
• Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
• Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
• Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.
• Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.
Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama da bi se:
• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
• Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme
U dionici A osnovnu organizacijsku strukturu Cjelovite kurikularne reforme čine:
1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (mzos)
2. Ekspertna radna skupina (ers)
3. Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap)
4. Stručne radne skupine (srs).
Ad 1 )
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje projekta Cjelovita kurikularna reforma. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručne radne skupine i donosi odluke i dokumente. Pomoćnici ministra iz Uprave za odgoj i obrazovanje i Uprave za kurikulum, strategije i eu fondove i djelatnici tih uprava zaduženi su za operativno praćenje Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 2 )
Ekspertna radna skupina (ers) na čelu s voditeljem odgovorna je za konceptualno i metodološko određenje Cjelovite kurikularne reforme i strukturiranje procesa reforme. ers donosi sve stručne odluke i predlaže ministru inačice dokumenata za usvajanje. Članovi ERS-e sudjeluju u radu svih radnih skupina i tijela u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 3 )
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ima zadatak pružiti stručnu podršku radu SRS-a, organizirati stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 4 )
Stručne radne skupine (srs) koje čine članovi izabrani javnim pozivima i određeni broj članova ERS-e i jSAP-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata.
DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI (Xll. 2014 .-VIII. 2015 .) U OKVIRU CJELOVITE KURIKULARNE REFORME UKLJUČUJU
VRIJEME AKTIVNOSTI
prosinac
2014.
Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoš kolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kuriku- larne reforme (ers)
siječanj
2015.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, po selekcijskom postupku, imenovao je voditelja (dr.sc. Boris Jokić) i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (dr.sc. Ružica Vuk, Suzana Hitrec, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić, Branka Vuk, dr.sc. Branislava Baranović i Tomislav Reškovac).
VELJAČA
2015.
ERS je započeo s radom u Uredu Cjelovite kurikularne reforme smještenom u Planinskoj 1 u Zagrebu.
Pokrenuta je mrežna stranica www.kurikulum.hr
Započet je rad na izradi Okvira nacionalnog kurikuluma (onk)
Uspostavljena je Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici ministarstva i obrazovnih agencija. Do srpnja 2015. ukupno 36 osoba radi kao dio jsap, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova rh, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra.
Objavljeni su javni pozivi za članove sljedećih šest stručnih radnih skupina (srs) : SRS za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja ; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja ; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kuri- kuluma umjetničkog obrazovanja te SRS za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.
Na javnim pozivima zaprimljeno je 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. Izabrana su 62 člana SRS-a, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.
SRS-e počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog zajedničkog sastanka. Uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama rade na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavaju tekstove dokumenata.
Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi jSAP-a, a vode po dva člana ERS-e. Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina i dogovoreni su rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata u rujnu 2015. godine.
S ciljem stvaranja mreže za podršku i stručnog usavršavanja odgojno-obrazov- nih radnika održani su jednodnevni stručni skupovi za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koje su imenovale azoo i asoo. Nakon tih stručnih skupova, voditelji su trebali prenijeti informacije članovima stručnih vijeća na temelju pripremljenih radnih materijala. Korištenjem online anketnog upitnika prikupljene su informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 10000 odgojno-obrazovnih radnika.
Objavljeni su javni pozivi za imenovanje 45 SRS-a: 7 za područja kurikuluma, 7 za međupredmetne teme, 29 za nastavne predmete, dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna rad na skupina za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).
Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristiglo je 939 prijava iz svih županija rh, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe. Od 331 prihvaćene prijave, dvije su iz predškolskih ustanova, 105 iz osnovnih škola, 121 iz srednjih škola, 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i 15 ostalih (javni i privatni sektor). Zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane četiri stručne radne skupine (Francuski jezik, Talijanski jezik, Psihologija, Islamski vjeronauk) te je ponovljen javni poziv. Na poziv je pristigao dovoljan broj kvalitetnih prijava te će skupine biti imenovane krajem kolovoza.
Značajna aktivnost ERS-e i jSAP-a bila je usmjerena na informiranje odgoj- no-obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku cjelovite kurikularne reforme. Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskom zboru rh, Hrvatskoj gospodarskoj komori i mnogim drugim tijelima i organizacijama. Održano je više od 150 predavanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji Azoo-a i ciljanim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo...).
Inicijalni sastanak i početak rada srs za područja kurikuluma i kurikulume međupredmetnih tema - 25. kolovoza 2015. Početak rada srs za kurikulume nastavnih predmeta - 4. rujna 2015. Nastavak rada srs za nacionalne kuriku- lume i Okvir vrednovanja.
4. Sustav kurikularnih dokumenata
Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme prikazan je na slici 2.
Okvir nacionalnog kurikuluma
NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIČKO OBRAZOVANJE
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH,
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama
Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika
PODRUČJA KURIKULUMA I KURIKULUMI MEĐUPREDMETNIH TEMA
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u reformnom sustavu strukovnog i umjetničkog obrazovanja
Slika 2 . Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme
Okvir nacionalnog kurikuluma (onk) koncipiran je kao temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja te postavlja vrijednosti, ciljeve i načela sustava. Kao takav, onk predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a omogućuje i izradu ostalih kuri- kularnih dokumenata. Svi kurikularni dokumenti trebaju slijediti vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a.
Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljeve i načela dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema te načela organizacije učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja na određenoj razini odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Dokumentima područja kurikuluma određuju se šira područja učenja i njihova organizacija. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih kurikuluma.
Kurikulumima međupredmetnih tema određuje se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali. Neki od ciljeva i očekivanja bit će ostvareni u kurikulumima nastavnih predmeta.
Predmetnim kurikulumima određuje se struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se određeni predmet uči i poučava te jasno i jednoznačno određeni odgojno- obrazovni ishodi i kriteriji usvojenosti.
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH, Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama i Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Neke od važnih temeljnih postavki ovog dijela Cjelovite kurikularne reforme su:
U dionici A nema promjene postojećeg nastavnog plana niti uvođenja novih obveznih predmeta.
Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok, 2011 .) se preuzima podjela na 7 područja kurikuluma.
Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša (nok, str. 43 ) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.
Za početak rada Stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma među predmetnih tema posebno je važno određenje odgojno-obrazovnih ciklusa u onk-u.
Nacionalni okvirni kurikulum navodi da su odgojno-obrazovni ciklusi „...odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine te imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što sve učenik treba postići u određenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno- obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama učenika.“ (nok 2011., str 35.)
Ciklusi su posebno važni i služe kurikulumskom planiranju i programiranju područja kurikulu- ma i međupredmetnih tema. Oni omogućuje cjelovito zahvaćanje razvoja djece i mladih osoba, uvažavajući razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima.
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
0
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
4
1
2
3
PREDŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA
SREDNJA ŠKOLA
Okvir nacionalnog kurikuluma određuje 5 odgojno-obrazovnih ciklusa prikazanih na Slici 3. za postojeću strukturu odgoja i obrazovanja (osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)).
Slika 3 . Odgojno-obrazovni ciklusi u postojećoj strukturi dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja (onk)
Nakon strukturne transformacije, predviđeni odgojno-obrazovni ciklusi prikazani na Slici 4.
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
4
1
2
3
OSNOVNA ŠKOLA
SREDNJA ŠKOLA
Slika 4 . Odgojno-obrazovni ciklusi nakon strukturne transformacije - devetogodišnja osnovna škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3 / 4 )
5. Razvoj kurikularnih dokumenata
Razvoj kurikularnih dokumenata, kao dio kurikularne reforme, može se prikazati kao dugotrajniji proces u kojem se ciklički izmjenjuju različite faze od kojih su ključne sljedeće (slika 5):
1. analiza postojećih dokumenata obrazovne politike, međunarodnih i nacionalnih iskustava, rezultata znanstvenih istraživanja i odgojno-obrazovne prakse
2. konceptualizacija (dizajn) kurikularnih dokumenata
3. pisanje kurikularnih dokumenata
4. implementacija kurikularnih dokumenata
5. vrednovanje kurikuluma.
Svaka od navedenih faza ima brojne dionice koje se međusobno nadopunjuju. Proces vrednovanja odnosi se na sve faze.
Proces razvoja kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme zamišljen je kao:
• uključiv
• demokratičan
• suradnički proces koji
• privlači veliki broj zainteresiranih dionika
• potiče na široku stručnu i društvenu raspravu.
Takvom orijentacijom proces razvoja kurikuluma:
• zahtijeva postojanje otvorenih komunikacijskih kanala i transparentnost koja omogućuje svim zainteresiranim stranama (djeci i mladima, roditeljima, stručnoj javnosti, općoj javnosti, interesnim skupinama) uvid u proces i mogućnost reagiranja, komentiranja, sudjelovanja...
• različite dionike, a posebno učitelje i nastavnike, ohrabruje da daju svoje mišljenje o prikladnosti, izvedivosti, poželjnosti, (ne)ispravnoj usmjerenosti.
Sve navedeno ima za cilj propitivanje zauzetog pristupa i poboljšanje predloženih rješenja, čime se postiže uravnoteženost i osigurava šira javna potpora pristupu, rješenjima i njihovoj implementaciji.
Sve će stručne radne skupine u svom radu polaziti od:
• analize postojećih dokumenata obrazovne politike
• međunarodnih iskustava u izradi i uvođenju kurikularnih dokumenata
• međunarodnih i nacionalnih rezultata znanstvenih istraživanja i teorijskih promišljanja
• procjene postojećeg stanja u odgojno-obrazovnoj praksi.
Priprema inicijalnog dokumenta
Stručne radne skupine uspostavljene su na način da članovi osiguravaju različite, ali jednakovrijedne uvide i perspektive. Proces rada je takav da se uvažavanjem perspektiva svih uključenih, argumentiranom raspravom, promišljanjem različitih ideja i dogovorom dolazi do usuglašenih rješenja prihvatljivih svima. SRS-e izrađuju inicijalni dokument (nacrt, prototip) koji se kontinuirano razvija u konačni prijedlog dokumenta nizom revizija na temelju različitih koordinacijskih i konzultacijskih procesa te rasprava. Sam proces konceptualiziranja i pisanja kurikularnih dokumenata detaljnije je predstavljen u tekstu.
Na slici 6. prikazane su dionice od trenutka kada SRS-e izrade inicijalne inačice dokumenta.
PRIPREMA INICIJALNOG DOKUMENTA
KOORDIANCIJAKI PROCESI
KONZULATACIJSKI PROCESI
STRUČNA RASRPAVA
JAVNA RASPRAVA
PRIHVAĆANJE DOKUMENATA
Slika 6. Dionice nakon razvoja inicijalnih inačica dokumenata
Koordinacijski procesi
Koordinacijski procesi od iznimne su važnosti za uspjeh cjelokupnog procesa. Sljedeće razine koordinacije predviđene su za srs za područja kurikuluma u procesu razvoja dokumenta:
• područje - područje
• područje - predmeti unutar područja
• područje - međupredmetne teme
• područje - vrednovanje
• područje - djeca i mladi s teškoćama
• područje - darovita djeca i mladi
Jasno je da će neki od koordinacijskih procesa biti intenzivniji s obzirom na hijerarhijsku strukturu (područje - predmet), odnosno razinsku povezanost (područje - područje) .
Konzultacijski procesi
U procesu izrade dokumenata područja kurikuluma predviđeno je uspostavljanje savjetodavnih skupina (skupina kritičkih prijatelja) koji bi imali prilike dati komentare na predložena rješenja i radne verzije dokumenata. Također, na mrežnoj stranici Cjelovite kurikularne reforme osigurat će se prostor roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima, djeci i mladima da komentiraju i doprinesu razvoju dokumenta. S tom svrhom SRS-e će periodično izvještavati o vlastitome radu i napretku.
Stručna rasprava
Predviđena je intenzivna rasprava s kolegama iz odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija. Odgojno-obrazovni radnici u školama i visokoškolskoj zajednici bit će pozvani da prvi daju komentare i promišljanja o inačicama dokumenata. Ovaj dio procesa predviđen je za početak 2016. godine.
Javna rasprava
Javna rasprava za dokumente područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema i predmeta uslijedit će nakon stručne rasprave i to prema uvriježenim i zakonski propisanim procedurama.
Prihvaćanje
Konačni prijedlog dokumenta područja kurikuluma srs isporučuju ERS-i koja ga nakon izmjena i dopuna iz stručne i javne rasprave upućuju ministru koji donosi dokument.
Višestrukim vrednovanjem i prilagođavanjem u skladu s novostečenim uvidima na temelju mišljenja svih uključenih u ove procese, osigurava se veća razina prihvaćenosti (osjećaja vlasništva) i upotrebljivosti dokumenta.
6. Organizacija rada SRS-a za izradu dokumenata područja kurikuluma
Članovi skupine
Stručne radne skupine za područja kurikuluma imaju do 9 članova izabranih na osnovu Javnog poziva. Uz njih, u radu kao punopravni članovi s pravom odlučivanja sudjelovat će dva člana jSAP-a i dva člana ERS-e. 1
1* U određenim stručnim radnim skupinama moguć je i manji, odnosno veći broj članova iz JSAP/ERS-e.
SRS će imati do dva voditelja od kojih je jedan iz redova jsap/ers, a drugog će izabrati članovi SRS-e u roku od 30 dana od početka rada. Svakoj stručnoj radnoj skupini bit će priključen djelatnik MZOS-a čija će funkcija biti isključivo administrativna i koji neće sudjelovati u odlučivanju.
Organizacijska shema prikazana je na slici 7.
9 ČLANOVA IZABRANIH PO JAVNOM POZIVU
jsap-2 člana
ERS -2 ČLANA
stručni rad
VODITELJ
VODITELJ
mzos-praćenje rada srs
ORGANIZACIJA I administracija
Slika 7 . Shematski prikaz strukture srs na razini područja kurikuluma
Ključne zadaće
Ključne su zadaće članova Stručne radne skupine za izradu dokumenta područja kurikuluma:
• upoznavanje s konceptualnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme
• usvajanje metodologije za izradu kurikularnih dokumenata
• analiza određenih kurikularnih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja
• izrada nacrta prijedloga dokumenta područja kurikuluma koji uključuje:
— određenje svrhe učenja i poučavanja područja kurikuluma,
— određenje strukture područja (ključne domene/makrokoncepti),
— razradu ciljeva područja,
— razradu odgojno-obrazovnih očekivanja prema odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/makrokonceptima te
— određivanje poveznica s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama
• usklađivanje rezultata rada sa stručnim radnim skupinama koje izrađuju ostale kurikularne dokumente posebice sa srs na razini predmeta koji potpadaju u određeno područje
• oblikovanje teksta prijedloga područja kurikuluma za konzultacije, stručnu i javnu raspravu
• sudjelovanje u konzultacijskom procesu i raspravama te dorađivanje teksta kurikuluma u skladu s ishodima konzultacijskog procesa i rasprava
• ostale zadaće vezane uz razvoj područja kurikuluma.
Zadaci su članova srs iz jSAP-a i ERS-a:
• stručno vođenje procesa
• planiranje rada
• priprema sastanaka u online i fizičkom okruženju
• određivanje ritma rada i praćenje izvršavanja obveza
• komunikacija s članovima srs i drugima uključenima u proces
• rješavanje mogućih sukoba i nedoumica
• planiranje i organizacija koordinacijskih procesa
• usklađivanje različitih dokumenata.
Zadaci su djelatnika MZOS-a pridruženih SRS-a :
• organizacija sastanaka,
• administriranje putnih troškova i smještaja
• vođenje zapisnika i druge dokumentacije
• praćenje i evidencija o radu članova SRS-a
• komunikacija s posebnom jedinicom u Ministarstvu glede potreba SRS-a.
Oblici rada
Većina rada SRS-a odvijat će se u online okruženju. S tom svrhom izrađeni su posebni dokumenti i repozitoriji u računalnom oblaku Cjelovite kurikularne reforme. Članovi SRS-a imat će pristup dokumentima u svojoj mapi. Svi će članovi dobiti posebne upute za rad u online okruženju.
Uz rad u online okruženju predviđeno je sudjelovanje na do dva sastanka mjesečno na lokacijama koje su ustupljene za potrebe Cjelovite kurikularne reforme u Zagrebu. Članovi SRS-a u pravilu će biti obaviješteni o terminima i mjestu održavanja sastanka 10 dana prije održavanja.
Svi članovi dužni su sudjelovati na najmanje jednom sastanku tjedno putem interneta iz vlastitoga doma, radnoga mjesta ili iz CARNET-ovih videokonferencijskih dvorana u mjestu najbližem mjestu stanovanja. Za potrebe video sastanaka koristi se Adobe Connect sučelje za koje nije potrebno dodatno instaliranje programa na osobnom računalu. Članovi će dobiti precizne upute o korištenju Adobe Connecta i ostalih informatičkih alata.
Očekuje se individualni rad članova SRS-a u procijenjenom trajanju od najmanje 10 sati tjedno u skladu s preuzetim zadacima.
Rokovi
srs će zajednički usuglasiti prijedlog projektnog zadatka s preciziranim rokovima.
Rok za prvu inačicu prijedloga dokumenta područja kurikuluma je 15. listopada 2015.
Rok za završetak teksta prijedloga dokumenta područja kurikuluma je 15. prosinca 2015.
Da bi se osigurao početak rada SRS-a na predmetnoj razini, određeni dijelovi dokumenta očekuju se u prvome mjesecu rada SRS-a za izradu dokumenta područja kurikuluma.
7. Dokument područja kurikuluma: upute za pripremu i pisanje
Smjernice za sve kurikularne dokumente
Kurikularni dokumenti izrađeni na nacionalnoj razini imaju jasnu i unaprijed određenu strukturu i predstavljaju osnovu za izradu kurikularnih dokumenata, osmišljavanje i izvođenje procesa učenja, poučavanja i vrednovanja na razinama odgojno-obrazovnih ustanova, razrednih odjela ili pojedinaca.
Zbog svoje važnosti, bitno je da su dobro promišljeni i kvalitetno pripremljeni, da imaju zajedničke gradivne elemente i da dosljedno uvažavaju načela i vrijednosti zadane Okvirom nacionalnog kurikuluma.
Svi kurikularni dokumenti u okviru Cjelovite kurikularne reforme trebaju biti jezgroviti i pisani jasnim i, široj zainteresiranoj javnosti, razumljivim jezikom.
Svim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja kurikularni dokumenti trebaju jasno ukazivati na očekivanja od djece i mladih osoba. Očekivanja su definirana na različite načine u pojedinim dokumentima Cjelovite kurikularne reforme:
• U Okviru nacionalnog kurikuluma ona se iskazuju kroz viziju odnosno očekivanja od mladih osoba nakon cjelokupnog školovanja te konceptualizaciju generičkih kompetencija koje treba razvijati na svim razinama i vrstama obrazovanja.
• U Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, ona su iskazana kroz očekivanja nakon pojedinog ciklusa i u skladu s prilagodbom kompetencijskog okvira određenoj razini i vrsti obrazovanja.
• U dokumentima područja kurikuluma ona su iskazana kao ciljevi područja te odgojno-obrazovna očekivanja u određenoj domeni/makrokonceptu karakterističnom za područje.
• U Kurikulumima međupredmetnih tema ona su iskazana kao odgojno-obrazovna očekivanja u pojedinom ciklusu za svaku domenu/makrokoncept te njihovom detaljnijom razradom na pripadajuća znanja, vještine i stavove.
• Na razini predmeta ona su iskazana kao odgojno-obrazovni ishodi (ishodi učenja) i pripadajući pokazatelji razina ostvarenosti ishoda u pojedinom razredu u kojem se određeni predmeti uči i poučava.
Iako se odgojno-obrazovna očekivanja i ishodi uobičajeno smatraju ključnim dijelovima kuriku- larnih dokumenata, jednako su važni i ostali dijelovi.
Koliko god je moguće, sve tri vrste dokumenata (područja, međupredmetne teme i predmeti) slijede identičnu strukturu i imaju iste dijelove.
Korake i detaljne upute u izradi ciljeva, odgojno-obrazovnih očekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda predstavit će članovi SRS-a iz redova jsap/ers tijekom prvog mjeseca rada po usuglašavanju predložene strukture.
Prijedlog strukture dokumenta područja kurikuluma
A. OPIS PODRUČJA
—Svrha učenja i poučavanja područja kurikuluma
—Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva odgojno-obrazovnog sustava definiranih ONK-om
—Vrijednosti i načela učenja i poučavanja područja kurikuluma —Okvirna predmetna struktura područja (po razinama i vrstama odgoja i obrazovanja te po ciklusima) - mjesto područja u cjelokupnom kurikulumu
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA PODRUČJA
C. KLJUČNE DOMENE (mAKROKONCEPTI) U ORGANIZACIJI PODRUČJA KURIKULUMA
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I KLJUČNIM DOMENAMA/MAKROKONCEPTIMA
E. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
A. OPIS PODRUČJA KURIKULUMA
U uvodnom dijelu daje se kratak pregled područja kurikuluma i disciplina iz kojih se ono izvodi te se objašnjava svrha učenja i poučavanja područja kurikuluma u odgojno-obrazovnom sustavu (Zašto je važno učiti to područje učenja?). Daju se naznake suvremenih znanstvenih spoznaja i kretanja u konceptualizaciji i izradi kurikuluma i organizaciji učenja i poučavanja u području i kratko se objašnjava kako učenje u ovome području doprinosi ciljevima odgoja i obrazovanja. U ovom dijelu navode se vrijednosti i specifična načela važna za konceptualizaciju i organizaciju kurikuluma određenog područja. Određuje se okvirna predmetna struktura područja (po razinama i vrstama odgoja i obrazovanja te po ciklusima), odnosno mjesto područja u cjelokupnom kurikulumu
Opis područja stručna radna skupina treba pripremiti u opsegu od maksimalno 500 riječi.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PODRUČJA KURIKULUMA
Odgojno-obrazovni ciljevi predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja u području kurikuluma. Ciljevi se izvode iz postavki i konceptualizacija opisa područja kurikuluma. Trebaju biti osmišljeni dovoljno široko i složeno da ukazuju na mogućnost napredovanja učenika tijekom cjelokupnog školovanja. Trebaju biti uključivi na način da predstavljaju okvir razvoja u području za svu djecu i mlade osobe.
Uz određivanje odgojno-obrazovnih ciljeva učenja u području, važno je također odrediti kako ispunjavanje navedenih odgojno-obrazovnih ciljeva doprinosi razvoju temeljnih (generičkih) kompetencija.
Potrebno je odrediti 4 - 6 široko postavljena cilja učenja i poučavanja područja kurikuluma.
Stručna radna skupina treba odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja područja kurikuluma pripremiti u opsegu od maksimalno 200 riječi.
C. KLJUČNE DOMENE/MAKROKONCEPTI U ORGANIZACIJI PODRUČJA KURIKULUMA
U ovom dijelu dokumenta Stručna radna skupina ima zadatak odrediti domene/ makrokoncep- te koji čine određeno područje kurikuluma te jasno opisati njihove značajke i međuodnose.
U cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali zauzima se ista organizacija područja kurikuluma (dome- na/makrokoncepata) te ona određuje strukturu kurikularnog dokumenta u poglavlju u kojem se određuju odgojno-obrazovna očekivanja.
Domene/makokoncepti određuju se na temelju:
• uvida u relevantnu znanstvenu literaturu o procesima učenja i poučavanja i razvoju područja kurikuluma
• pregleda i analize kurikularnih dokumenata Republike Hrvatske i drugih zemalja
• osobne ekspertize u području.
Konceptualizacija domena/makrokoncepata nije unaprijed zadana. U nekim područjima kurikuluma, domene mogu biti određene na temelju:
— različitih vrsta pismenosti
— tematske podjele
— razina kognitivnog ili bihevioralnog funkcioniranja
— „velikih ideja“, jezgrovnih koncepata područja koji su ključni u ovladavanju određenim područjem i drugih.
Moguće su i konceptualizacije na osnovu kombinacije pojedinih navedenih elemenata.
Bez obzira na način određenja domena/makrokoncepata, one čine integralnu cjelinu. Domene/ makrokoncepti su organizirani na način da omogućuju kontinuitet učenja (iste domene u svim ciklusima). Navedeno ne isključuje mogućnost stavljanja većeg naglaska na određene domene u određenim ciklusima učenja i poučavanja.
Konceptualizacija područja kurikuluma, koja uključuju više nastavnih predmeta, ne smije biti osmišljena kao podjela na pojedine nastavne predmete. Zadatak stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma nastavnih predmeta će biti osmisliti konceptualizaciju predmeta. Područja kurikuluma trebaju osigurati višu razinu generalizacije koja će omogućiti s jedne strane ostvarivanje ciljeva područja i osigurati osnovu za povezanost različitih predmeta/disciplina unutar područja.
Potrebno je odredit i 3 - 6 domena/makrokoncepta.
Razradu domena/makrokoncepata određenog područja kurikuluma Stručna radna skupina treba pripremiti u opsegu od maksimalno 400 riječi i potom opisati svaku domenu/makrokoncept s najviše 150 riječi.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I KLJUČNIM DOMENAMA/MAKROKONCEPTIMA
Unutar pojedinih domena/makrokoncepata potrebno je definirati očekivanja od učenika po odgojno-obrazovnim ciklusima.
Odgojno-obrazovna očekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/makrokonceptu na kraju određenog ciklusa.
Određena su kao poželjne razine znanja, vještina i stavova koje se kroz napredovanje u odgoj- no-obrazovnom sustavu usložnjavaju i vode većoj kompetentnosti u području kurikuluma i povezivanju s drugim područjima učenja.
Odgojno obrazovna očekivanja se određuju opisno tako da obuhvaćaju različite razine i kvalitete ostvarenosti kod učenika. Očekivanja ne smiju biti specifična, odnosno operacionalizirana na razini koja je izravno povezana s vrednovanjem. Za razliku od ishoda u npr. ispitnim katalozima (za državnu maturu) ili izvedbenim kurikulumima za koje se zahtijeva da imaju jedan aktivni glagol koji time određuje razinu kognitivnih procesa koje je učenik sposoban izvesti na pojedinom zadatku, očekivanja u kurikulumu područja određena na razini ciklusa moraju biti općenitija, šira i složenija.
Organizacija ovog poglavlja je takva da se očekivanja smještaju unutar ciklusa i domena/ makrokoncepta. Važno je napomenuti da je u slučaju 4. i 5. ciklusa potrebno uvažavati razlike u vrsti srednjoškolskog programa.
domena/
MAKROKONCEPT
1 . CIKLUS
2 . CIKLUS
3 . CIKLUS
4 . CIKLUS
5 . CIKLUS
A
A. 1 . 1 .
A. 1 . 2 .
A.1.3.
A.1.4.
A. 2 . 1 .
A. 2 . 2 .
A.2.3.
A.2.4.
B
B. 1 . 1 .
B. 1 . 2 .
B. 1 . 3 .
B . 1 . 4 .
C
D
Dobro definirana očekivanja imaju sljedeća obilježja:
• stručnjaci se slažu o njihovoj „centralnosti“ za područje i važnosti, kao i o činjenici da predstavljaju osnovu za određivanje znanja, vještina i stavova potrebnih za postizanje dubinskog razumijevanja područja i poticanje cjeloživotnog učenja u području
• usmjerena su više na dubinu, nego na širinu te označavaju visoka, ali realistična očekivanja prema svim učenicima
• odnose se na kompetencije, na dubinsko znanje i razumijevanje koncepata i njihovih međuodnosa (a ne samo na prijenos sadržaja) koji omogućuju napredno učenje, sposobnost stvaranja novih ideja i njihovu praktičnu primjenu unutar i izvan područja kurikuluma
• prikladna su dobnim skupinama na koje se odnose, odnosno u skladu su s razvojnim mogućnostima učenika (podrazumijevaju da se učenici razvijaju i uče u skladu s različitim individualnim razvojnim putanjama)
• daju osnovu za primjenu i razradu u predmetnim kurikulumima.
• iako su prije svega namijenjena učiteljima i nastavnicima, iskazana su na način da su jasna i učenicima i roditeljima
Broj očekivanja po domeni/makrokonceptu po pojedinom ciklusu je do 4.
E. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
U ovom dijelu potrebno je kratko opisati u kojim ciljevima i očekivanjima i kako se područje povezuje s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama.
Ovaj dio teksta može sadržavati maksimalno 250 riječi.
Potrebno je pripremiti grafički prikaz koji uključuje organizaciju područja kurikuluma.
8. (Samo)vrednovanje kvalitete kurikularnih dokumenata
Razvoj kurikuluma podrazumijeva višekratno propitivanje kvalitete dokumenata u izradi.
U nastavku su navedena neka pitanja za samoprocjenu koja članovima SRS-a mogu poslužiti u provjeri ostvarenosti zahtjeva zadatka, ali i drugim dionicima u vrednovanju prijedloga promjena.
Jasnoća i usklađenost dokumenta
• Koliko je struktura i organizacija dokumenta i njegovih pojedinih dijelova logična i koherentna?
• Odgovara li svim godinama učenja i poučavanja, odnosno svim dobnim skupinama djece i mladih?
• Jesmo li definirali sve elemente zadane strukturom dokumenta?
• Podržavaju li se međusobno različiti elementi (dijelovi) dokumenta?
• Jesu li vizija, vrijednosti, ciljevi i načela Okvira nacionalnog kurikuluma i nacionalnih kurikuluma za određenu razinu i vrstu obrazovanja razvidni u svim elementima kurikuluma? U čemu se može vidjeti komplementarnost našeg kurikuluma i ostalih kurikularnih dokumenata?
• Jesmo li dokument napisali jezgrovito i jasno koristeći se jednostavnim jezikom svima razumljivim?
• Jesmo li jasno odredili domene/makrokoncepte?
• Jesu li odgojno-obrazovna očekivanja dovoljno specifična i omogućuju li jasno razumijevanje onoga što djeca i mlade osobe moraju znati i moći učiniti?
• Jesu li očekivanja dovoljno općenita, osiguravaju li relevantnost učenja i napredovanja tijekom godine/godina učenja?
• Jesu li domene/makrokoncepti i očekivanja usuglašena sa svrhom i ciljevima područja kurikuluma?
Relevantnost domena/makrokoncepata i očekivanja
• Uzima li dokument u obzir suvremene znanstvene i obrazovne spoznaje o učenju i poučavanju u ovom području kurikuluma?
• Postavlja li dokument relevantne domene/makrokoncepte i očekivanja? Osigurava li pripremanje djece i mladih ljudi za nastavak obrazovanja, njihovo sudjelovanje u društvenom životu i svijetu rada?
• Omogućuje li dokument razvoj generičkih kompetencija?
• Potiče li interdisciplinarno i multidisciplinarno učenje?
• Ima li suvišnih, nepotrebnih i nevažnih odgojno-obrazovnih očekivanja od učenika?
Koherentnost, povezanost domena/makrokoncepata i očekivanja
• Koliko je uspostavljen smislen slijed i povezanost domena/makrokoncepata i odgojno-obrazovnih očekivanja koji se uče i poučavaju unutar područja?
• Koliko su uspostavljene smislene poveznice s drugim područjima kurikuluma, generičkim kompetencijama i međupredmetnim temama?
• Koliko je u dokumentu vidljivo kakav je doprinos ovoga područja učenja u razvoju generičkih kompetencija i međupredmetnih tema?
• Omogućuje li dokument meki prijelaz iz jednog razreda/ciklusa/razine obrazovanja u drugi razred/ciklus/razinu obrazovanja?
Inkluzivnost, odgovaranje na potrebe djece i mladih osoba
• Koliko, i po čemu, naš dokument odgovara individualnim potrebama djece i mladih? Koliko je za njih relevantan?
• Jesmo li postavili visoka, ali realistična očekivanja za sve učenike? Mogu li djeca i mladi ostvariti očekivanja?
• Koliko naš dokument uzima u obzir iskustva i okolnosti razvoja različitih skupina djece i mladih?
• Koliko su domene/makrokoncepti prilagođeni učenicima različitih postignuća?
• Koliko su domene/makrokoncepti i očekivanja prilagođeni različitim skupinama djece s obzirom na spol, lokacijske i socijalno-ekonomske čimbenike, jezično okruženje, kulturalne vrijednosti i obrasce..?
Praktičnost, upotrebljivost, izvedivost
• Uzimajući u obzir dostupno vrijeme za učenje i poučavanje, ljudske i materijalne resurse koji su na raspolaganju školama, mogu li se ostvariti željena očekivanja kod djece i mladih?
Djelotvornost
• Hoće li novi kurikulum unaprijediti odgojno-obrazovni proces i potaknuti napredovanje procesa i rezultata učenja kod djece i mladih?
• Omogućuje li ovaj dokument da djeca i mladi razvijaju svoje pune potencijale?