NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
ZA
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Zagreb, 27. srpnja 2016.
UPUTA: Tekst označen italicom potrebno je brisati tijekom popunjavanja obrasca.
1. PROBLEM
1.1. Izvršenje Godišnjeg plana nije na zadovoljavajućoj razini
Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11), dalje u tekstu: ZPUP na snazi je od 1. siječnja 2012. godine. Na temelju ZPUP-a, Vlada Republike Hrvatske donijela je Godišnji plan normativnih aktivnosti, dalje u tekstu: Godišnji plan, za 2013., 2014. i 2015. godinu. U osnovi, Godišnji plan je dokument koji obuhvaća nacrte prijedloga zakona (prvo čitanje zakona i hitni postupak donošenja zakona) koji se upućuje Vladi Republike Hrvatske tijekom proračunske godine. Podaci koji čine Godišnji plan iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima, a donosi se u zadnjem tromjesečju tekuće proračunske godine za sljedeću proračunsku godinu.
U tablici 1. prikazana je zakonodavna aktivnost izvršenja Godišnjeg plana za 2013., 2014. i 2015. godinu na godišnjoj razini (u tablici prikazan kao GPNA). Tablica 1. prikazuje podatke pojedinačno za svaki Godišnji plan, s naglaskom na planirani broj nacrta prijedloga zakona i na utvrđeni broj prijedloga zakona na sjednicama Vlade Republike Hrvatske u proteklom razdoblju. Na temelju podataka o broju utvrđenih prijedloga zakona u trogodišnjem razdoblju vidljiv je konstantan pad izvršenja Godišnjeg plana od 37,6% u 2013., 32,2% u 2014. do 10,7% u 2015. godini. Prosjek izvršenja Godišnjeg plana u trogodišnjem razdoblju je 28,3%. Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, dalje u tekstu: EU plan, posebno je iskazan za trogodišnje razdoblje, dok je 2014. godine, bio u cijelosti sastavni dio Godišnjeg plana.
Tablica 1. Izvršenje GPNA za razdoblje 2013. – 2015.
GPNA
2013.
2014.
2015.
Planirano
Izvršeno
Planirano
Izvršeno
Planirano
Izvršeno
Redovito planirani
72
28
68
20
41
5
PUP
48
10
33
4
17
1
EU PUP
13
12
12
5
17
2
EU plan (u okviru GPNA 2014)
0
0
30
17
0
0
Ukupno GPNA
133
50
143
46
75
8
% izvršenja GPNA
100
37,6
100
32,2
100
10,7
EU plan (izvan GPNA 2013/2015)
94
69
0
0
47
16
Ukupno planirano
227
119
143
46
122
24
% izvršenja ukupno planirano
100
52,4
100
32,2
100
19,7
U odnosu na planirane zakonodavne aktivnosti samo u okviru Godišnjeg plana, trend izvršenja kontinuirano pada, što je pokazatelj promjene prioriteta zakonodavnih aktivnosti središnjih tijela državne uprave tijekom godine vidljivo na grafu 1.
Graf 1. Trend izvršenja GPNA za razdoblje 2013. – 2015.
1.2. Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 33 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,6%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
U dijelu Godišnjeg plana koji se odnosi na normativne aktivnosti vezane za postupak procjene učinaka propisa, u trogodišnjem razdoblju ukupno je utvrđeno 34 prijedloga zakona na sjednicama Vlade, što je 24,3% od ukupno planiranih 140 planiranih postupaka PUP. Tako je u 2013. godini planirano ukupno 61 postupak, a utvrđeno je 22 prijedloga zakona izrađenih u tom postupku, što je 36,0% uspješnosti izvršenja ovog dijela Godišnjeg plana za 2013. godinu. U 2014. godini planirano je 45 postupaka, a Vlada je utvrdila 9 prijedloga zakona, što je 20% uspješnosti izvršenja. Postotak uspješnosti izvršenja ovog dijela Godišnjeg plana u 2015. godini pada na 8,8%, odnosno od 34 planirana postupka utvrđeno je 3 prijedloga zakona na sjednicama Vlade tijekom te godine. U tablici 2. nalaze se podaci prema stručnim nositeljima s brojem planiranih PUP postupaka i brojem utvrđenih prijedloga zakona u istome razdoblju.
Tablica 2. Izvršenje Plana normativnih aktivnosti vezano za PUP
Stručni nositelj
2013.
2014.
2015.
Ukupno
%
MFIN
9
2
0
11
32,3
MZOP
2
1
3
6
17,6
MPPI
2
0
0
2
5,8
MZOS
0
2
0
2
5,8
MSPM
2
0
0
2
5,8
MRMS
2
0
0
2
5,8
MGPU
1
1
0
2
5,8
DZRNS
1
0
0
1
2,9
MINB
0
1
0
1
2,9
DUZS
1
0
0
1
2,9
MINT
1
0
0
1
2,9
DZIV
0
1
0
1
2,9
MPRAV
0
1
0
1
2,9
MUP
1
0
0
1
2,9
Ukupno
22
9
3
34
100
Ukupan broj nacrta prijedloga zakona s iskazom o procjeni učinaka propisa u razdoblju od 2013. do 2015. godini iznosi 43, budući da je uz 34 postupaka procjene učinaka propisa provedenih sukladno Planu normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa, provedeno još osam postupaka u okviru neplaniranih zakonodavnih (ad hoc) aktivnosti i jedan iz Plana normativnih aktivnosti u području hrvatskoga zakonodavstva.
1.3. Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 472 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (80%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
Premda je Godišnji plan zakonski utemeljen plan normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, u trogodišnjem razdoblju stručni nositelji uputili su u proceduru Vlade Republike Hrvatske zakonske prijedloge koji su bili izvan Godišnjeg plana. U smislu provedbe Zakona, ovi prijedlozi zakona, smatraju se neplaniranim zakonodavnim aktivnostima (ad hoc zakonskim prijedlozima). Na temelju praćenja izvršenja Godišnjeg plana, u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti Vlade Republike Hrvatske utvrđen je visok broj ad hoc zakonskih prijedloga tijekom trogodišnjeg razdoblja. Svi zakonski prijedlozi koji nisu bili sastavni dio Godišnjeg plana i EU plana, utvrđeni su kao ad hoc zakonski prijedlozi, a tablica 3. prikazuje taj broj u odnosu na stručne nositelje izrade propisa.
Tablica 3. Broj ad hoc zakonskih prijedloga u razdoblju 2013. – 2015. prema stručnom nositelju
Stručni nositelj
2013.
2014.
2015.
Ukupno
%
MFIN
33
23
17
73
18,3
MPOLJ
44
6
2
52
13
MPRAV
15
10
12
37
9,3
MINGO
22
4
4
30
7,5
MRMS
15
4
9
28
7
MPPI
11
4
11
26
6,5
MINU
11
7
5
23
5,8
MIZ
7
7
1
15
3,8
MRRFEU
9
5
1
15
3,8
MSPM
6
3
5
14
3,5
MUP
7
2
4
13
3,3
MVEP
8
4
1
13
3,3
MZOS
5
1
6
12
3
MGPU
6
1
2
9
2,3
MINT
1
5
3
9
2,3
MINK
4
2
1
7
1,8
MINPO
4
1
1
6
1,5
MZOP
3
0
1
4
1
MORH
1
0
2
3
0,8
UVNS
0
3
0
3
0,8
MINB
2
0
0
2
0,5
DUUDI
1
0
1
2
0,5
DUZS
0
0
1
1
0,3
DZRNS
0
0
1
1
0,3
DUOSZ
1
0
0
1
0,3
DZM
0
0
1
1
0,3
Ukupno
216
92
92
400
100
Ad hoc zakonodavne aktivnosti nastale su kao rezultat rada središnjih tijela državne uprave na upućivanju prijedloga zakona koji nisu bili sastavni dio planiranih zakonodavnih aktivnosti u okviru Godišnjeg plana i EU plana. Takav oblik zakonodavne aktivnosti nastaje u trenutku saznanja obveze usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u trenutku kada se zakonodavnom aktivnosti provode mjere i aktivnosti na provođenju reformskih mjera i drugih mjera za poboljšanje gospodarskih i socijalnih uvjeta, a nisu bile sastavni dio Godišnjeg plana i EU plana.
1.4. Odnos utvrđenih zakonskih prijedloga iz Godišnjeg plana i EU plana te utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga, nepovoljan je za planirane zakonodavne prijedloge iz Godišnjeg plana i EU plana.
Tijekom 2013. godine upućeno je 216 ad hoc zakonskih prijedloga u odnosu na 119 utvrđenih zakonskih prijedloga iz Godišnjeg plan i EU plana. Ovaj odnos kontinuirano se smanjuje tijekom 2014. i 2015. godine, no ostaje trend visokog broja utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana i EU plana, što je vidljivo na grafu 2.
Graf 2. Odnos planiranih i ad hoc zakonskih prijedloga u razdoblju 2013. – 2015.
Ukupna zakonodavna aktivnost Vlade Republike Hrvatske u ovom razdoblju iznosila je 589 prijedloga zakona, što je zbroj utvrđenih planiranih zakonskih prijedloga i utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga utvrđenih na sjednicama Vlade Republike Hrvatske u trogodišnjem razdoblju, a prikazanih u tablici 3.
Tablica 3. Ukupna zakonodavna aktivnosti u razdoblju 2013. – 2015.
Godina
2013.
2014.
2015.
2013. – 2015.
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz GPNA
50
46
8
104
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz EU plana
69
0
16
85
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz ad hoc
216
92
92
400
Ukupno
335
138
116
589
1.5. Uočeni nedostaci na razini sustava procjene učinaka propisa
U trogodišnjem razdoblju primjene sustava procjene učinaka propisa i analizom provedbe Strategije uočeni su nedostaci u sustavu koji traže odgovarajuće aktivnosti za ispravljanje i unapređenje sustava u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
1.Izvršenje Godišnjeg plana je neodgovarajući, jer se 87 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti u trogodišnjem razdoblju (14,6%) odnosi na planirane zakonske prijedloge iz Godišnjeg plana.
2.Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 400 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (67,9%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
3.Posljedica trenda upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga je regulatorna nestabilnost i nedostatak kvalitete zakonodavstva što je negativan ishod za poslovno okruženje.
4.Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 34 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,7%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
5.Niska kvaliteta akata procjene učinaka propisa, osobito s analitičkog aspekta u dijelu utvrđivanja opcija i analize učinaka.
6.Postupak procjene učinaka propisa je složen postupak i izravno obeshrabruje stručne nositelje izrade propisa od njegove primjene.
7.Stručno analitički kapaciteti tijela državne uprave su niski unatoč provedbi edukacijskih ciklusa.
8.Stručni i administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo nedostatan je za osiguranje primjene sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
9.Svijest javnosti o procjeni učinaka propisa nije na dostatnoj razini s posljedicom izravnog fokusa na finalnim normativnim rješenjima, umjesto na procjenu učinaka koja može prevenirati loša normativna rješenja.
10.Svijest o važnosti procjene učinaka propisa donositelja odluka na razini tijela državne uprave i na razini Vlade Republike Hrvatske je nedostatna.
11.Percepcija da je procjena učinaka formalna, proceduralna i administrativna zadaća, a ne stvarni kvalitativni iskorak ka uspostavi boljeg zakonodavstva.
12.Nedostatna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa posljedično utječe na poslovno okruženje i na pravnu sigurnost, a osobito na otklanjanje regulatorne nestabilnosti.
1.6. Uočeni nedostaci u trogodišnjem razdoblju primjene ZPUP
1.Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU nije u cijelosti dio GPNA, već samo u dijelu koji se odnosi na planirane PUP postupku;
2.Uz objavu Prijedloga plana propisa stručnih nositelja nisu objavljeni pripadajući obrasci Prethodne procjene;
3.Savjetovanje na obrazac Prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa nije učinkovito budući da se dionici više fokusiraju na savjetovanje na nacrt prijedloga zakona;
4.Rokovi za savjetovanje na nacrte prijedloga zakona iz Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) i iz ZPUP nisu usklađeni pa tako ZPUP sadrži odredbu o provedi savjetovanja na nacrt prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona u razdoblju od 15 do 30 dana;
5.Utvrđena nadležna tijela u ZPUP nisu u potpunosti usklađena s trenutnim nazivima središnjih tijela državne uprave;
6.Utvrđeno je da za pojedine prijedloge zakona iz tehničkih razloga obrazac Prethodne procjene nije ni potreban poput za potvrđivanje međunarodnih ugovora;
7.Uočeno je da odredba o iznimci od obveze provedbe PUP postupka nije u potpunosti jasna i nedvosmislena kada je opravdano upućivanje nacrta prijedloga zakona u proceduru bez provedbe prethodne procjene učinaka propisa odnosno PUP postupka;
8.Uočeno je da odredba o dostavi Prijedloga iskaza na suglasnost Uredu za zakonodavstvo nije jasna jer ostavlja dvojbu kada se ovaj iskaz upućuje Uredu, za vrijeme ili nakon prikupljenih mišljenja mjerodavnih nadležnih tijela;
9.Odredba o mogućnosti osnivanja organizacijske jedinice za PUP unutar tijela državne uprave daje tijelima državne uprave mogućnost osnivanju takve jedinice, ali ne i obvezu
10.Koordinatori procjene učinaka propisa nisu prepoznati kao ključne osobe tijela državne uprave za PUP u smislu osobe kojoj se može obratiti za pomoć, sugestije i razjašnjenja PUP postupka;
11.ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi postupka prethodne procjene i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge;
12.ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi metodologije za procjenu učinaka na malo i srednje gospodarstvo (dalje u tekstu: SME test) i o provedbi metodologije za procjenu administrativnih troškova propisa (dalje u tekstu: SCM),
13.Nomotehnički nedostaci odredbi i potreba za jasnijim odredbama ZPUP-a.
Zaključno, problem ukazuje na potrebu pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa i daljnjeg jačanja stručno analitičkih kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa. Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni na razini tijela državne uprave i na razini Ureda za zakonodavstvo.
2. CILJEVI
Temeljni preduvjet za poboljšanje procjene učinaka propisa stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa, koja utječe na poslovno okruženje i pravnu sigurnost, stoga Ured za zakonodavstvo utvrđuje sljedeće ciljeve za jačanje procjene učinaka propisa:
1.Povećati izvršenje Godišnjeg plana s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (14,6%).
2.Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
3.Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%).
4.Objediniti sve akte planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
5.Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
6.Pojednostaviti postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa.
7.Utvrditi zakonsku proceduru za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
8.Jasnije odredi moguće iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
9.Sadržajno uskladiti Zakon u odnosu na važeće propise i otkloniti uočene nejasnoće u provedbi.
10.Provoditi daljnju edukaciju u području procjene učinaka propisa i izrade propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na jačanje analitičkih kapaciteta tijela državne uprave i primjene nomotehničkih smjernica.
11.Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
3. MOGUĆE OPCIJE
Prilikom utvrđivanja opcija za rješavanje naprijed navedenih problema i postizanje utvrđenih ciljeva, vodilo se računa o tome da opcije budu takve vrste da mogu barem dijelom riješiti naprijed navedene probleme.
S obzirom na narav problema i utvrđenih ciljeva potrebno je istaknuti da su izmjene i dopune ZPUP-a postupovne prirode utvrđene propisima - ZPUP i Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12) – stoga je za očekivati da će problemi rješavati normativnim instrumentom, dakle izmjenom propisa. Stoga, se u nastavku razmatraju sve propisane opcije (i različite varijante opcija), dok će se u dijelu koji se odnosi na usporedbu opcija, analizirati učinci za one opcije kojima se može adresirati navedeni problemi u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva.
3.1. OPCIJA 1 – Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja)
Opcija se odnosi na zadržavanje postojećeg stanja. Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa ostaje ne promijenjen. Trend izvršenja Godišnjeg plana u prethodnom trogodišnjem razdoblju (2013. – 2015.) kontinuirano pada stoga se može očekivati daljnji negativni trend izvršenja Godišnjeg plana. Uz pretpostavku stabilnosti mandata Vlade i pretpostavku pridržavanja planiranih zakonodavnih aktivnosti iz budućih Godišnjih planova, moguće je zaustaviti negativni trend izvršenja Godišnjeg plana i poboljšati provedbu. U tom slučaju može se očekivati pad broja ad hoc zakonodavnih prijedloga. Nastavlja se dobra praksa rješavanja pitanja ad hoc zakonodavnih prijedloga putem zaključka Vlade uz prihvaćanje Godišnjeg plana. Nastavlja se provedba dugog postupka procjene učinaka propisa što u konačnici obeshrabruje tijela državne uprave da prihvate ovaj postupak. Ostaje mali broj provedenih postupaka procjene učinaka propisa i posljedično mali broj zakonskih prijedloga koji su prošli ovaj postupak. U konačnici, ostaje trend da se većina zakonskih prijedloga ne izrađuje kroz procjenu učinaka propisa.
3.2. OPCIJA 2: - Povećavanje kvalitete zakonodavnih prijedloga uz snažnu provedbu edukacijskih ciklusa i javnih događanja o procjeni učinaka propisa
Ova opcija odnosi se na zadržavanje postojećeg stanja koja isključuje promjenu zakonodavnog okvira i naslanja se na opis situacije pod Opcijom 1. Uz takav razvoj trenda, ova opcija daje, prije svega, prednost onim instrumentima koji utječu na promjenu ponašanja adresata propisa. Uz stabilan nepromjenljiv zakonodavni okvir kojim se uređuje procjena učinaka propisa, ova opcija daje prednost provedbi kontinuiranih edukacijskih programa, unapređenju dobre prakse dosadašnje provedbe procjene učinaka propisa i dizanju svijesti o ovoj metodologiji kod državnih dužnosnika i zainteresiranih dionika. Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo da se putem edukacijskih programa podigne stručno analitičko znanje državnih službenika i svijesti državnih dužnosnika, da bi se povećala kvaliteta izrade dokumenata procjene učinaka propisa. Također, pretpostavlja dovoljno velik proračunski kapacitet Državne škole za javnu upravu za provedu edukacija o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanja propisa. Osim toga, optimalan kapacitet predstavnika poslovne zajednice i organizacija civilnog društva može se podići radionicama, organizacijama javnih tribina te okruglih stolova i provedbom projekata koji uključuju komponentu procjene učinaka propisa. U takvim uvjetima, kvaliteta dokumenata procjene učinaka propisa podigla bi se na novu razinu. Tijela državne uprave bila bi sposobna za bolje izvršavanje Godišnjeg plana. Uz zadržani trend visokog broja ad hoc zakonodavnih prijedloga, ostao bi manji broj zakonskih prijedloga izrađenih kroz postupak procjene učinaka propis uz pretpostavku da bi se kvaliteta tih dokumenata povećala.
Opcija se odnosi na promjenu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa na način da se kroz izmjene i dopune ZPUP-a pojednostavni postupak procjene učinaka propisa. Ovo je opcija koja uključuje izmjene u postupovnom smislu kako bi se postupak učinio atraktivnijim za tijela državne uprave. Opcija uključuje promjene u postupku procjene učinaka propisa kao bi se postiglo osobito:
1.povećanje izvršenja Godišnjeg plana,
2.kontinuirano smanjenje broja ad hoc zakona na godišnjoj razini,
3.kontinuirano povećanje broja nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa,
4.objedinjavanje svih akata planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
5.ugrađivanje u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
6.utvrđivanje zakonske procedure za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
7.jasnije određivanje mogućih iznimaka od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno određivanje za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
8.sadržajno usklađivanje ZPUP u odnosu na važeće propise kojima se uređuje javno savjetovanje tako da se usklade rokovi za provođenje javnih savjetovanja,
9.ukidanje javnog savjetovanja na nacrte prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana,
10.utvrđivanje javnog savjetovanja na prijedloge planova propisa,
11.utvrđivanje javnog savjetovanja na obrasce prethodne procjene tijekom pripremnog postupka za izradu Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i tijekom upućivanja ad hoc zakonodavnih prijedloga,
12.utvrđivanje postupovnog dijela vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije,
13.razrada ex-post procjene učinaka propisa i kada se primjenjuje.
Opcija uključuje ostala potrebna usklađivanja zakonodavnog okvira koji se tiče provedbe antidiskriminacijskih mjera sukladno posebnom usvojenom planu Vlade Republike Hrvatske, nužne dorade Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa vezano za promjene u ZPUP-u te ažuriranje pripadajućih Smjernica za procjenu učinaka propisa i to za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Također, eventualne promjene drugih propisa koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo, poslovničke procedure Vlade Republike Hrvatske i drugih propisa koji se utvrde za promjenu s ciljem usklađivanja s izmijenjenim zakonodavnim okvirom.
Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi:
Planirani zakonodavni prijedlozi
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Izrada prijedloga plana propisa
Prijedlog plana propisa i obrasci Prethodne procjene objavljuju se na portalu e-Savjetovanja na javno savjetovanje, umjesto informiranja. Rok 15 dana.
Dostava prijedloga plana propisa i obrazaca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Po završetku savjetovanja i ažuriranju na temelju rezultata savjetovanja, akti se dostavljaju Uredu za zakonodavstvo.
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenih akata.
Svi dostavljeni akti pregledavaju se na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrasce prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža planiranih nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva
Usklađivanje s tijelima državne uprave
Svi prijedlozi plana propisa usuglašavaju se s mišljenjem Ureda za zakonodavstvo. Ured za zakonodavstvo usklađuje prijedlog Godišnjeg plana normativnih aktivnosti s ministarstvo nadležnim za vanjske i europske poslove.
Upućivanje Prijedloga godišnjeg plana normativnih aktivnosti Vladi Republike Hrvatske na usvajanje
Ured za zakonodavstvo predlaže Vladi Godišnji plan normativnih aktivnosti
Provedba Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Izvršenje planiranih zakonodavnih aktivnosti, uključujući provedbu postupaka procjene učinaka propisa
Izrada prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i izrada nacrta prijedloga zakona
Ukida se javno savjetovanje na nacrt prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana i pristupa se odmah izradi prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona.
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
U trajanju od 30 dana provodi se zajedničko javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja. Ukida se dostava nacrta prijedloga iskaza na mišljenja nadležnih tijela.
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba prijedloga. Dorada prijedloga po potrebi. Nacrt prijedloga zakona ne može biti uvršten na stalna radna tijela vlade prije usuglašenog mišljenja s Uredom za zakonodavstvo kao koordinativnog tijela za procjeni učinaka propisa.
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
Ne planirani zakonodavni prijedlozi – ad hoc zakonodavni prijedlozi
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Dostava obrasca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenog akta na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrazac prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene
Sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama, provodi se zajedničko javno savjetovanje u pravilu od 30 dana na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja.
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba akta. Dorada prijedloga po potrebi.
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, obrazac prethodne procjene sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
3.4. OPCIJA 4: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Opcija se odnosi na promjenu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa na način da se kroz izmjene i dopune ZPUP-a pojednostavni postupak procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti. Ovo je opcija koja uključuje izmjene u postupovnom smislu tako da se jača postupak prethodne procjene učinaka propisa i upućivanje izrade zakonodavnih prijedloga u postupak procjene učinaka propisa koji donose značajne očekivane učinke. Opcija uključuje promjene u postupku procjene učinaka propisa kao bi se postiglo osobito:
1.ukidanje Godišnjeg plana,
2.jačanje postupka prethodne procjene učinaka propisa i tzv. „trijaže zakonodavnih prijedloga“,
3.kontinuirano povećanje broja nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa,
4.ugrađivanje u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
5.jasnije određivanje mogućih iznimaka od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno određivanje za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
6.sadržajno usklađivanje ZPUP u odnosu na važeće propise kojima se uređuje javno savjetovanje tako da se usklade rokovi za provođenje javnih savjetovanja,
7.ukidanje javnog savjetovanja na nacrte prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana,
8.utvrđivanje postupovnog dijela vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije,
9.razrada ex-post procjene učinaka propisa i kada se primjenjuje.
Opcija uključuje ostala potrebna usklađivanja zakonodavnog okvira koji se tiče provedbe antidiskriminacijskih mjera sukladno posebnom usvojenom planu Vlade Republike Hrvatske, nužne dorade Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa vezano za promjene u ZPUP-u te ažuriranje pripadajućih Smjernica za procjenu učinaka propisa i to za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Također, eventualne promjene drugih propisa koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo, poslovničke procedure Vlade Republike Hrvatske i drugih propisa koji se utvrde za promjenu s ciljem usklađivanja s izmijenjenim zakonodavnim okvirom.
Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi:
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Dostava obrasca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenog akta na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrazac prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte kojim se upućuje na:
-postupak procjene učinaka propisa ili
-postupak bez procjene učinaka propisa.
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva.
Svrha obvezujućeg mišljenja je primjena „trijaže nacrta prijedloga zakona“ tako da se tijelo državne uprave uputi na optimalan zakonodavni postupak za izradu nacrta prijedloga zakona. Na ovaj način pristupit će se izradi nacrta prijedloga zakona u postupku procjene učinaka propisa ako nacrt prijedloga propisa donosi značajne učinke. Ako to nije slučaj, pristupa se daljnjem postupku bez procjene učinaka propisa.
Postupak procjene učinaka propisa:
Izrada prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i izrada nacrta prijedloga zakona
Ukida se javno savjetovanje na nacrt prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana i pristupa se odmah izradi prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona.
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
U trajanju od 30 dana provodi se zajedničko javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja. Ukida se dostava nacrta prijedloga iskaza na mišljenja nadležnih tijela.
Postupak bez procjene učinaka propisa:
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene
Sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama, provodi se zajedničko javno savjetovanje u pravilu od 30 dana na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja.
Daljnji zajednički zakonodavni postupak
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba akta. Dorada prijedloga po potrebi..
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, akt procjene učinaka propisa sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija. Uz to, razmatraju se drugi mogući učinci poput fiskalnog učinka na državnih proračun, odnosno učinak na administrativni kapacitete tijela državne uprave, kao glavne adresate ZPUP-a. S obzirom na prirodu utvrđenih opcija, koje su postupovne naravi, ovdje utvrđeni učinci mogu se primijeniti na sve utvrđene opcije.
Monetarno izraženi učinci pretpostavka su fiskalnog učinka na državni proračun, a baziraju se na općoj kalkulaciji dobivenih na temelju neformalnih konzultacija prilikom izrade ovoga nacrta prijedloga iskaza.
Utvrđeni učinci koji su zajednički za sve naprijed navedene opcije:
- gospodarski učinci:utvrđene opcije proporcionalno ne pridonose značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Opcije su takve prirode da su isključivo orijentiranje ka poboljšanju provedbe postojećeg sustava (opcija 1 i opcija 2) ili pojednostavljenju PUP postupka (opcija 3 i opcija 4). Izravno zahvaćena populacija su tijela državne uprave stoga sve opcije ne donose izravne troškove gospodarskim subjektima pa je ekonomski odnosno financijski učinak zanemariv. Primjena MSP testa i SCM metodologije u opcijama 3 i 4 donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
- fiskalni učinci:sve utvrđene opcije imaju fiskalan učinak na državni proračun. Opcije su takve prirode da se očekuje jednak ili blago viši fiskalni učinak kod opcija 1 i 2, dok se očekuje blago viši fiskalni učinak kod opcija 3 i 4, zbog potreba uspostavljenja optimalnog administrativnog kapaciteta tijela državne uprave za provedbu procjene učinaka propisa. Taj fiskalni učinak na dugi rok bit će neutralan jer je pretpostavka da će doći do preraspodjele postojećih resursa i neće doći do novog zapošljavanja, već u kratkom roku do preslagivanja postojećih resursa što može dovesti do blagog rasta pritiska na državni proračun.
- socijalni učinci:sve utvrđene opcije nemaju značajan socijalni učinak. Opcije 1 i 2 nemaju socijalni učinak, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti. U opcijama 3 i 4 razradit će se socijalan učinak tako da će uzeti u obzir antidiskriminacijski segment i segment ljudskih prava, što će neutralno djelovati na populaciju koja se analizira u socijalnom učinku, ali će na dugi rok povećati kvalitetu analize socijalnih učinaka.
- okolišni učinci:sve utvrđene opcije nemaju značajan okolišni učinak. Opcije 1 i 2 nemaju okolišni učinak, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti, što će neutralno djelovati na okolišni učinak.
- provedba administrativnih i upravnih postupaka:opcije 1 i 2 nemaju značajne učinke na provedbu administrativnih i upravnih postupaka, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti, što će utjecati na provedbu administrativnih postupaka odnosno postupovnih radnji vezano za dokumente procjene učinaka propisa. U opcijama 3 i 4 utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja)
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Kvaliteta procjene učinaka propisa ovisit će ponajprije o dobroj volji pojedinaca u državnoj službi odnosno aktera iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva.
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Očekuje blago viši fiskalni učinak, budući da je potrebno povećati proračun za edukacijske cikluse. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje, što iznosi 15000 kn godišnje.
Opcija 2:
Povećavanje kvalitete zakonodavnih prijedloga uz snažnu provedbu edukacijskih ciklusa i javnih događanja o procjeni učinaka propisa
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Kvaliteta procjene učinaka propisa ovisit će ponajprije o dobroj volji pojedinaca u državnoj službi odnosno aktera iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva. Na dugi rok očekuje se povećanje kvalitete analize i postupka procjene učinaka propisa budući da će se provedbom edukacijskih programa jačati administrativni kapacitet tijela državne uprave.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Očekuje blago viši fiskalni učinak, budući da je potrebno povećati proračun za edukacijske cikluse. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje, to će iznositi 15000 kn godišnje. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju procjene učinaka propisa, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 6000 kuna po događaju. Računajući da će se događaj organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 12000 kuna. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija 3:
Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka
Primjena MSP testa i SCM metodologije donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona. Monetizacija ovih ušteda u ovom dijelu postupka nije poznata.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Pojednostavljenje postupka procjene učinaka propisa osigurat će mogućnost za veću kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Kraći postupak i veći broj educiranih državni službenika može povećati broj postupaka procjene učinaka propisa i kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa u srednjem i dugom roku.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa ubrzat će sami postupak i uštedit će vrijeme koje će se morati posvetiti samoj provedbi postupka uz povećanje kvalitete postupka i dokumenata procjene učinaka propisa.
Uvođenjem tzv. trijaže zakonodavnih prijedloga, jača se kontrolni mehanizam postupka i jača kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Ovo je će također utjecati na primjenu MSP testa i SCM metodologije za podzakonske akte, što će na srednji i dugi rok povećati kvalitetu administrativnih i upravnih postupaka koji se određuju zakonima i podzakonskim aktima.
Primjena MSP testa i SCM metodologije u kratkom roku zahtijevat će fokus na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
Primjena ovih metodologija zahtijevat će viši fiskalni pritisak na državni proračun zbog zahtjeva za provedbom edukacijskih ciklusa za – MSP test, SCM i PUP. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje uz istodobnu primjenu edukacijskih ciklusa za sve tri metodologije, to će iznositi 45000 kn (15000x3) godišnje. Odnosno 135000 kn na trogodišnjoj razini. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju metodologija MSP, SCM i PUP, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 18000 (6000x3) kuna po događaju. Računajući da će se događaji organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 36000 kuna (18000x2). Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
Opcija 4:
Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Primjena MSP testa i SCM metodologije donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona. Monetizacija ovih ušteda u ovom dijelu postupka nije poznata.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Pojednostavljenje postupka procjene učinaka propisa osigurat će mogućnost za veću kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Kraći postupak i veći broj educiranih državni službenika može povećati broj postupaka procjene učinaka propisa i kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa u srednjem i dugom roku.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa ubrzat će sami postupak i uštedit će vrijeme koje će se morati posvetiti samoj provedbi postupka uz povećanje kvalitete postupka i dokumenata procjene učinaka propisa.
Uvođenjem tzv. trijaže zakonodavnih prijedloga, jača se kontrolni mehanizam postupka i jača kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Ovo je će također utjecati na primjenu MSP testa i SCM metodologije za podzakonske akte, što će na srednji i dugi rok povećati kvalitetu administrativnih i upravnih postupaka koji se određuju zakonima i podzakonskim aktima.
Primjena MSP testa i SCM metodologije u kratkom roku zahtijevat će fokus na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
Primjena ovih metodologija zahtijevat će viši fiskalni pritisak na državni proračun zbog zahtjeva za provedbom edukacijskih ciklusa za – MSP test, SCM i PUP. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje uz istodobnu primjenu edukacijskih ciklusa za sve tri metodologije, to će iznositi 45000 kn (15000x3) godišnje. Odnosno 135000 kn na trogodišnjoj razini. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju metodologija MSP, SCM i PUP, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 18000 (6000x3) kuna po događaju. Računajući da će se događaji organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 36000 kuna (18000x2). Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
5. SAVJETOVANJE
[Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po potrebi i ovisno o složenosti materije, i duže objavom na internetskoj stranici. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja neposrednim kontaktom s dionicima putem okruglog stola i sl.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog okruglog stola i sl.. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Prijedlog Iskaza odnosno na prijedlog propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga. Sve se odgovarajuće primjenjuje i na javnu raspravu.]
6. PREPORUČENA OPCIJA
[Kratko i sažeto prezentirajte ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka propisa. Ukratko zaokružite analizu koristi i troškova za sve opcije, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanja. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto preporučite opciju koja dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove opcija.
PREPORUČENA OPCIJA:
Temeljni kriterij za odabir opcije je da ukupne neto koristi premašuju ukupne neto troškove. Preporučena opcija mora se objektivno temeljiti na prethodnoj izvršenoj analizi i prikupljenim podacima.]
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
[Za preporučenu opciju potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za evaluaciju provedbe. Ukoliko do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na dobar način, kroz praćenje provedbe preporučene opcije moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati. Za preporučenu opciju potrebno je sažeto opisati način provedbe opcije, navesti tijela odnosno institucije koje bi provodile opciju. Ključno je predvidjeti tko, na koji način i u kojem vremenskom okviru provodi preporučenu opciju. Sažeto i jasno navedite vremenske rokove provedbe i glavne rezultate provedbe kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadna evaluacija provedbe opcija.]
8. PRILOZI
8.1. Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 33. sjednici održanoj 27. srpnja 2016. godine ovo Izvješće, a utvrđeni problemi (točka 1. ovoga Nacrta prijedloga iskaza) i postavljeni ciljevi (točka 2. ovoga Nacrta prijedloga iskaza) temeljeni su na rezultatima ovoga Izvješća.
8.2. Teze propisa iz obrasca Prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni učinaka propisa
TEZE O SADRŽAJU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
-Naznaka i obuhvat materije koja se namjerava propisom urediti i kratko obrazloženje problema koji se namjeravaju riješiti:
U trogodišnjem razdoblju primjene ZPUP uočeni su nedostaci u postupku, što otežava provedbu:
1.Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU nije u cijelosti dio GPNA, već samo u dijelu koji se odnosi na planirane PUP postupku;
2.Uz objavu Prijedloga plana propisa stručnih nositelja nisu objavljeni pripadajući obrasci Prethodne procjene;
3.Savjetovanje na obrazac Prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa nije učinkovito budući da se dionici više fokusiraju na savjetovanje na nacrt prijedloga zakona;
4.Rokovi za savjetovanje na nacrte prijedloga zakona iz Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) i iz ZPUP nisu usklađeni pa tako ZPUP sadrži odredbu o provedi savjetovanja na nacrt prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona u razdoblju od 15 do 30 dana;
5.Utvrđena nadležna tijela u ZPUP nisu u potpunosti usklađena s trenutnim nazivima središnjih tijela državne uprave;
6.Utvrđeno je da za pojedine prijedloge zakona iz tehničkih razloga obrazac Prethodne procjene nije ni potreban poput za potvrđivanje međunarodnih ugovora;
7.Uočeno je da odredba o iznimci od obveze provedbe PUP postupka nije u potpunosti jasna i nedvosmislena kada je opravdano upućivanje nacrta prijedloga zakona u proceduru bez provedbe prethodne procjene učinaka propisa odnosno PUP postupka;
8.Uočeno je da odredba o dostavi Prijedloga iskaza na suglasnost Uredu za zakonodavstvo nije jasna jer ostavlja dvojbu kada se ovaj iskaz upućuje Uredu, za vrijeme ili nakon prikupljenih mišljenja mjerodavnih nadležnih tijela;
9.Odredba o mogućnosti osnivanja organizacijske jedinice za PUP unutar tijela državne uprave daje tijelima državne uprave mogućnost osnivanju takve jedinice, ali ne i obvezu
10.Koordinatori procjene učinaka propisa nisu prepoznati kao ključne osobe tijela državne uprave za PUP u smislu osobe kojoj se može obratiti za pomoć, sugestije i razjašnjenja PUP postupka;
11.ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi postupka prethodne procjene i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge;
12.ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi metodologije za procjenu učinaka na malo i srednje gospodarstvo (dalje u tekstu: SME test) i o provedbi metodologije za procjenu administrativnih troškova propisa (dalje u tekstu: SCM),
13.Nomotehnički nedostaci odredbi i potreba za jasnijim odredbama ZPUP-a.
-Ciljevi koji se namjeravaju riješiti ovim izmjenama i dopunama ZPUP:
Izmjenom ZPUP-a pojednostavit će se postupak PUP i učinit ga otvorenijim i transparentnim za dionike i zainteresiranu javnost.
Izmjenama ZPUP-a želi se:
1.zaustaviti padajući trend izvršenja GPNA s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje GPNA iz 2015. godine,
2.postići daljnji trend pada broja ad hoc zakona na godišnjoj razini u odnosu na proteklo trogodišnje razdoblje,
3.kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%),
4.ugraditi u PUP postupak metodologiju i postupak za primjenu SME testa i SCM-a za nacrte prijedloga zakona,
5.pojednostaviti PUP postupak u dijelu koji se odnosi na savjetovanje na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa,
6.jasnije urediti odredbe koje se odnose na objavu Prijedloga plana propisa i pripadajućih obrazaca Prethodne procjene,
7.urediti postupak provedbe prethodne procjene učinaka propisa i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge,
8.jasnije odredi moguće iznimke od provedbe PUP postupka odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
9.pojmovno i nomotehnički uskladiti ZPUP u odnosu na nejasnoće uočene u provedbi u trogodišnjem razdoblju.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, URED ZA ZAKONODAVSTVO
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
ZA
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Zagreb, 27. srpnja 2016.
UPUTA: Tekst označen italicom potrebno je brisati tijekom popunjavanja obrasca.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1. PROBLEM
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.1. Izvršenje Godišnjeg plana nije na zadovoljavajućoj razini
Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11), dalje u tekstu: ZPUP na snazi je od 1. siječnja 2012. godine. Na temelju ZPUP-a, Vlada Republike Hrvatske donijela je Godišnji plan normativnih aktivnosti, dalje u tekstu: Godišnji plan, za 2013., 2014. i 2015. godinu. U osnovi, Godišnji plan je dokument koji obuhvaća nacrte prijedloga zakona (prvo čitanje zakona i hitni postupak donošenja zakona) koji se upućuje Vladi Republike Hrvatske tijekom proračunske godine. Podaci koji čine Godišnji plan iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima, a donosi se u zadnjem tromjesečju tekuće proračunske godine za sljedeću proračunsku godinu.
U tablici 1. prikazana je zakonodavna aktivnost izvršenja Godišnjeg plana za 2013., 2014. i 2015. godinu na godišnjoj razini (u tablici prikazan kao GPNA). Tablica 1. prikazuje podatke pojedinačno za svaki Godišnji plan, s naglaskom na planirani broj nacrta prijedloga zakona i na utvrđeni broj prijedloga zakona na sjednicama Vlade Republike Hrvatske u proteklom razdoblju. Na temelju podataka o broju utvrđenih prijedloga zakona u trogodišnjem razdoblju vidljiv je konstantan pad izvršenja Godišnjeg plana od 37,6% u 2013., 32,2% u 2014. do 10,7% u 2015. godini. Prosjek izvršenja Godišnjeg plana u trogodišnjem razdoblju je 28,3%. Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, dalje u tekstu: EU plan, posebno je iskazan za trogodišnje razdoblje, dok je 2014. godine, bio u cijelosti sastavni dio Godišnjeg plana.
Tablica 1. Izvršenje GPNA za razdoblje 2013. – 2015.
GPNA
2013.
2014.
2015.
Planirano
Izvršeno
Planirano
Izvršeno
Planirano
Izvršeno
Redovito planirani
72
28
68
20
41
5
PUP
48
10
33
4
17
1
EU PUP
13
12
12
5
17
2
EU plan (u okviru GPNA 2014)
0
0
30
17
0
0
Ukupno GPNA
133
50
143
46
75
8
% izvršenja GPNA
100
37,6
100
32,2
100
10,7
EU plan (izvan GPNA 2013/2015)
94
69
0
0
47
16
Ukupno planirano
227
119
143
46
122
24
% izvršenja ukupno planirano
100
52,4
100
32,2
100
19,7
U odnosu na planirane zakonodavne aktivnosti samo u okviru Godišnjeg plana, trend izvršenja kontinuirano pada, što je pokazatelj promjene prioriteta zakonodavnih aktivnosti središnjih tijela državne uprave tijekom godine vidljivo na grafu 1.
Graf 1. Trend izvršenja GPNA za razdoblje 2013. – 2015.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.2. Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 33 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,6%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
U dijelu Godišnjeg plana koji se odnosi na normativne aktivnosti vezane za postupak procjene učinaka propisa, u trogodišnjem razdoblju ukupno je utvrđeno 34 prijedloga zakona na sjednicama Vlade, što je 24,3% od ukupno planiranih 140 planiranih postupaka PUP. Tako je u 2013. godini planirano ukupno 61 postupak, a utvrđeno je 22 prijedloga zakona izrađenih u tom postupku, što je 36,0% uspješnosti izvršenja ovog dijela Godišnjeg plana za 2013. godinu. U 2014. godini planirano je 45 postupaka, a Vlada je utvrdila 9 prijedloga zakona, što je 20% uspješnosti izvršenja. Postotak uspješnosti izvršenja ovog dijela Godišnjeg plana u 2015. godini pada na 8,8%, odnosno od 34 planirana postupka utvrđeno je 3 prijedloga zakona na sjednicama Vlade tijekom te godine. U tablici 2. nalaze se podaci prema stručnim nositeljima s brojem planiranih PUP postupaka i brojem utvrđenih prijedloga zakona u istome razdoblju.
Tablica 2. Izvršenje Plana normativnih aktivnosti vezano za PUP
Stručni nositelj
2013.
2014.
2015.
Ukupno
%
MFIN
9
2
0
11
32,3
MZOP
2
1
3
6
17,6
MPPI
2
0
0
2
5,8
MZOS
0
2
0
2
5,8
MSPM
2
0
0
2
5,8
MRMS
2
0
0
2
5,8
MGPU
1
1
0
2
5,8
DZRNS
1
0
0
1
2,9
MINB
0
1
0
1
2,9
DUZS
1
0
0
1
2,9
MINT
1
0
0
1
2,9
DZIV
0
1
0
1
2,9
MPRAV
0
1
0
1
2,9
MUP
1
0
0
1
2,9
Ukupno
22
9
3
34
100
Ukupan broj nacrta prijedloga zakona s iskazom o procjeni učinaka propisa u razdoblju od 2013. do 2015. godini iznosi 43, budući da je uz 34 postupaka procjene učinaka propisa provedenih sukladno Planu normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa, provedeno još osam postupaka u okviru neplaniranih zakonodavnih (ad hoc) aktivnosti i jedan iz Plana normativnih aktivnosti u području hrvatskoga zakonodavstva.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.3. Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 472 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (80%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
Premda je Godišnji plan zakonski utemeljen plan normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, u trogodišnjem razdoblju stručni nositelji uputili su u proceduru Vlade Republike Hrvatske zakonske prijedloge koji su bili izvan Godišnjeg plana. U smislu provedbe Zakona, ovi prijedlozi zakona, smatraju se neplaniranim zakonodavnim aktivnostima (ad hoc zakonskim prijedlozima). Na temelju praćenja izvršenja Godišnjeg plana, u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti Vlade Republike Hrvatske utvrđen je visok broj ad hoc zakonskih prijedloga tijekom trogodišnjeg razdoblja. Svi zakonski prijedlozi koji nisu bili sastavni dio Godišnjeg plana i EU plana, utvrđeni su kao ad hoc zakonski prijedlozi, a tablica 3. prikazuje taj broj u odnosu na stručne nositelje izrade propisa.
Tablica 3. Broj ad hoc zakonskih prijedloga u razdoblju 2013. – 2015. prema stručnom nositelju
Stručni nositelj
2013.
2014.
2015.
Ukupno
%
MFIN
33
23
17
73
18,3
MPOLJ
44
6
2
52
13
MPRAV
15
10
12
37
9,3
MINGO
22
4
4
30
7,5
MRMS
15
4
9
28
7
MPPI
11
4
11
26
6,5
MINU
11
7
5
23
5,8
MIZ
7
7
1
15
3,8
MRRFEU
9
5
1
15
3,8
MSPM
6
3
5
14
3,5
MUP
7
2
4
13
3,3
MVEP
8
4
1
13
3,3
MZOS
5
1
6
12
3
MGPU
6
1
2
9
2,3
MINT
1
5
3
9
2,3
MINK
4
2
1
7
1,8
MINPO
4
1
1
6
1,5
MZOP
3
0
1
4
1
MORH
1
0
2
3
0,8
UVNS
0
3
0
3
0,8
MINB
2
0
0
2
0,5
DUUDI
1
0
1
2
0,5
DUZS
0
0
1
1
0,3
DZRNS
0
0
1
1
0,3
DUOSZ
1
0
0
1
0,3
DZM
0
0
1
1
0,3
Ukupno
216
92
92
400
100
Ad hoc zakonodavne aktivnosti nastale su kao rezultat rada središnjih tijela državne uprave na upućivanju prijedloga zakona koji nisu bili sastavni dio planiranih zakonodavnih aktivnosti u okviru Godišnjeg plana i EU plana. Takav oblik zakonodavne aktivnosti nastaje u trenutku saznanja obveze usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u trenutku kada se zakonodavnom aktivnosti provode mjere i aktivnosti na provođenju reformskih mjera i drugih mjera za poboljšanje gospodarskih i socijalnih uvjeta, a nisu bile sastavni dio Godišnjeg plana i EU plana.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.4. Odnos utvrđenih zakonskih prijedloga iz Godišnjeg plana i EU plana te utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga, nepovoljan je za planirane zakonodavne prijedloge iz Godišnjeg plana i EU plana.
Tijekom 2013. godine upućeno je 216 ad hoc zakonskih prijedloga u odnosu na 119 utvrđenih zakonskih prijedloga iz Godišnjeg plan i EU plana. Ovaj odnos kontinuirano se smanjuje tijekom 2014. i 2015. godine, no ostaje trend visokog broja utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana i EU plana, što je vidljivo na grafu 2.
Graf 2. Odnos planiranih i ad hoc zakonskih prijedloga u razdoblju 2013. – 2015.
Ukupna zakonodavna aktivnost Vlade Republike Hrvatske u ovom razdoblju iznosila je 589 prijedloga zakona, što je zbroj utvrđenih planiranih zakonskih prijedloga i utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga utvrđenih na sjednicama Vlade Republike Hrvatske u trogodišnjem razdoblju, a prikazanih u tablici 3.
Tablica 3. Ukupna zakonodavna aktivnosti u razdoblju 2013. – 2015.
Godina
2013.
2014.
2015.
2013. – 2015.
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz GPNA
50
46
8
104
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz EU plana
69
0
16
85
Utvrđeni broj zakonskih prijedloga iz ad hoc
216
92
92
400
Ukupno
335
138
116
589
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.5. Uočeni nedostaci na razini sustava procjene učinaka propisa
U trogodišnjem razdoblju primjene sustava procjene učinaka propisa i analizom provedbe Strategije uočeni su nedostaci u sustavu koji traže odgovarajuće aktivnosti za ispravljanje i unapređenje sustava u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
1. Izvršenje Godišnjeg plana je neodgovarajući, jer se 87 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti u trogodišnjem razdoblju (14,6%) odnosi na planirane zakonske prijedloge iz Godišnjeg plana.
2. Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 400 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (67,9%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
3. Posljedica trenda upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga je regulatorna nestabilnost i nedostatak kvalitete zakonodavstva što je negativan ishod za poslovno okruženje.
4. Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 34 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,7%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
5. Niska kvaliteta akata procjene učinaka propisa, osobito s analitičkog aspekta u dijelu utvrđivanja opcija i analize učinaka.
6. Postupak procjene učinaka propisa je složen postupak i izravno obeshrabruje stručne nositelje izrade propisa od njegove primjene.
7. Stručno analitički kapaciteti tijela državne uprave su niski unatoč provedbi edukacijskih ciklusa.
8. Stručni i administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo nedostatan je za osiguranje primjene sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
9. Svijest javnosti o procjeni učinaka propisa nije na dostatnoj razini s posljedicom izravnog fokusa na finalnim normativnim rješenjima, umjesto na procjenu učinaka koja može prevenirati loša normativna rješenja.
10. Svijest o važnosti procjene učinaka propisa donositelja odluka na razini tijela državne uprave i na razini Vlade Republike Hrvatske je nedostatna.
11. Percepcija da je procjena učinaka formalna, proceduralna i administrativna zadaća, a ne stvarni kvalitativni iskorak ka uspostavi boljeg zakonodavstva.
12. Nedostatna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa posljedično utječe na poslovno okruženje i na pravnu sigurnost, a osobito na otklanjanje regulatorne nestabilnosti.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.6. Uočeni nedostaci u trogodišnjem razdoblju primjene ZPUP
1. Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU nije u cijelosti dio GPNA, već samo u dijelu koji se odnosi na planirane PUP postupku;
2. Uz objavu Prijedloga plana propisa stručnih nositelja nisu objavljeni pripadajući obrasci Prethodne procjene;
3. Savjetovanje na obrazac Prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa nije učinkovito budući da se dionici više fokusiraju na savjetovanje na nacrt prijedloga zakona;
4. Rokovi za savjetovanje na nacrte prijedloga zakona iz Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) i iz ZPUP nisu usklađeni pa tako ZPUP sadrži odredbu o provedi savjetovanja na nacrt prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona u razdoblju od 15 do 30 dana;
5. Utvrđena nadležna tijela u ZPUP nisu u potpunosti usklađena s trenutnim nazivima središnjih tijela državne uprave;
6. Utvrđeno je da za pojedine prijedloge zakona iz tehničkih razloga obrazac Prethodne procjene nije ni potreban poput za potvrđivanje međunarodnih ugovora;
7. Uočeno je da odredba o iznimci od obveze provedbe PUP postupka nije u potpunosti jasna i nedvosmislena kada je opravdano upućivanje nacrta prijedloga zakona u proceduru bez provedbe prethodne procjene učinaka propisa odnosno PUP postupka;
8. Uočeno je da odredba o dostavi Prijedloga iskaza na suglasnost Uredu za zakonodavstvo nije jasna jer ostavlja dvojbu kada se ovaj iskaz upućuje Uredu, za vrijeme ili nakon prikupljenih mišljenja mjerodavnih nadležnih tijela;
9. Odredba o mogućnosti osnivanja organizacijske jedinice za PUP unutar tijela državne uprave daje tijelima državne uprave mogućnost osnivanju takve jedinice, ali ne i obvezu
10. Koordinatori procjene učinaka propisa nisu prepoznati kao ključne osobe tijela državne uprave za PUP u smislu osobe kojoj se može obratiti za pomoć, sugestije i razjašnjenja PUP postupka;
11. ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi postupka prethodne procjene i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge;
12. ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi metodologije za procjenu učinaka na malo i srednje gospodarstvo (dalje u tekstu: SME test) i o provedbi metodologije za procjenu administrativnih troškova propisa (dalje u tekstu: SCM),
13. Nomotehnički nedostaci odredbi i potreba za jasnijim odredbama ZPUP-a.
Zaključno, problem ukazuje na potrebu pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa i daljnjeg jačanja stručno analitičkih kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa. Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni na razini tijela državne uprave i na razini Ureda za zakonodavstvo.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
2. CILJEVI
Temeljni preduvjet za poboljšanje procjene učinaka propisa stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa, koja utječe na poslovno okruženje i pravnu sigurnost, stoga Ured za zakonodavstvo utvrđuje sljedeće ciljeve za jačanje procjene učinaka propisa:
1. Povećati izvršenje Godišnjeg plana s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (14,6%).
2. Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
3. Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%).
4. Objediniti sve akte planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
5. Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
6. Pojednostaviti postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa.
7. Utvrditi zakonsku proceduru za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
8. Jasnije odredi moguće iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
9. Sadržajno uskladiti Zakon u odnosu na važeće propise i otkloniti uočene nejasnoće u provedbi.
10. Provoditi daljnju edukaciju u području procjene učinaka propisa i izrade propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na jačanje analitičkih kapaciteta tijela državne uprave i primjene nomotehničkih smjernica.
11. Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3. MOGUĆE OPCIJE
Prilikom utvrđivanja opcija za rješavanje naprijed navedenih problema i postizanje utvrđenih ciljeva, vodilo se računa o tome da opcije budu takve vrste da mogu barem dijelom riješiti naprijed navedene probleme.
S obzirom na narav problema i utvrđenih ciljeva potrebno je istaknuti da su izmjene i dopune ZPUP-a postupovne prirode utvrđene propisima - ZPUP i Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12) – stoga je za očekivati da će problemi rješavati normativnim instrumentom, dakle izmjenom propisa. Stoga, se u nastavku razmatraju sve propisane opcije (i različite varijante opcija), dok će se u dijelu koji se odnosi na usporedbu opcija, analizirati učinci za one opcije kojima se može adresirati navedeni problemi u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3.1. OPCIJA 1 – Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja)
Opcija se odnosi na zadržavanje postojećeg stanja. Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa ostaje ne promijenjen. Trend izvršenja Godišnjeg plana u prethodnom trogodišnjem razdoblju (2013. – 2015.) kontinuirano pada stoga se može očekivati daljnji negativni trend izvršenja Godišnjeg plana. Uz pretpostavku stabilnosti mandata Vlade i pretpostavku pridržavanja planiranih zakonodavnih aktivnosti iz budućih Godišnjih planova, moguće je zaustaviti negativni trend izvršenja Godišnjeg plana i poboljšati provedbu. U tom slučaju može se očekivati pad broja ad hoc zakonodavnih prijedloga. Nastavlja se dobra praksa rješavanja pitanja ad hoc zakonodavnih prijedloga putem zaključka Vlade uz prihvaćanje Godišnjeg plana. Nastavlja se provedba dugog postupka procjene učinaka propisa što u konačnici obeshrabruje tijela državne uprave da prihvate ovaj postupak. Ostaje mali broj provedenih postupaka procjene učinaka propisa i posljedično mali broj zakonskih prijedloga koji su prošli ovaj postupak. U konačnici, ostaje trend da se većina zakonskih prijedloga ne izrađuje kroz procjenu učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3.2. OPCIJA 2: - Povećavanje kvalitete zakonodavnih prijedloga uz snažnu provedbu edukacijskih ciklusa i javnih događanja o procjeni učinaka propisa
Ova opcija odnosi se na zadržavanje postojećeg stanja koja isključuje promjenu zakonodavnog okvira i naslanja se na opis situacije pod Opcijom 1. Uz takav razvoj trenda, ova opcija daje, prije svega, prednost onim instrumentima koji utječu na promjenu ponašanja adresata propisa. Uz stabilan nepromjenljiv zakonodavni okvir kojim se uređuje procjena učinaka propisa, ova opcija daje prednost provedbi kontinuiranih edukacijskih programa, unapređenju dobre prakse dosadašnje provedbe procjene učinaka propisa i dizanju svijesti o ovoj metodologiji kod državnih dužnosnika i zainteresiranih dionika. Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo da se putem edukacijskih programa podigne stručno analitičko znanje državnih službenika i svijesti državnih dužnosnika, da bi se povećala kvaliteta izrade dokumenata procjene učinaka propisa. Također, pretpostavlja dovoljno velik proračunski kapacitet Državne škole za javnu upravu za provedu edukacija o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanja propisa. Osim toga, optimalan kapacitet predstavnika poslovne zajednice i organizacija civilnog društva može se podići radionicama, organizacijama javnih tribina te okruglih stolova i provedbom projekata koji uključuju komponentu procjene učinaka propisa. U takvim uvjetima, kvaliteta dokumenata procjene učinaka propisa podigla bi se na novu razinu. Tijela državne uprave bila bi sposobna za bolje izvršavanje Godišnjeg plana. Uz zadržani trend visokog broja ad hoc zakonodavnih prijedloga, ostao bi manji broj zakonskih prijedloga izrađenih kroz postupak procjene učinaka propis uz pretpostavku da bi se kvaliteta tih dokumenata povećala.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka
Opcija se odnosi na promjenu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa na način da se kroz izmjene i dopune ZPUP-a pojednostavni postupak procjene učinaka propisa. Ovo je opcija koja uključuje izmjene u postupovnom smislu kako bi se postupak učinio atraktivnijim za tijela državne uprave. Opcija uključuje promjene u postupku procjene učinaka propisa kao bi se postiglo osobito:
1. povećanje izvršenja Godišnjeg plana,
2. kontinuirano smanjenje broja ad hoc zakona na godišnjoj razini,
3. kontinuirano povećanje broja nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa,
4. objedinjavanje svih akata planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
5. ugrađivanje u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
6. utvrđivanje zakonske procedure za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
7. jasnije određivanje mogućih iznimaka od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno određivanje za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
8. sadržajno usklađivanje ZPUP u odnosu na važeće propise kojima se uređuje javno savjetovanje tako da se usklade rokovi za provođenje javnih savjetovanja,
9. ukidanje javnog savjetovanja na nacrte prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana,
10. utvrđivanje javnog savjetovanja na prijedloge planova propisa,
11. utvrđivanje javnog savjetovanja na obrasce prethodne procjene tijekom pripremnog postupka za izradu Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i tijekom upućivanja ad hoc zakonodavnih prijedloga,
12. utvrđivanje postupovnog dijela vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije,
13. razrada ex-post procjene učinaka propisa i kada se primjenjuje.
Opcija uključuje ostala potrebna usklađivanja zakonodavnog okvira koji se tiče provedbe antidiskriminacijskih mjera sukladno posebnom usvojenom planu Vlade Republike Hrvatske, nužne dorade Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa vezano za promjene u ZPUP-u te ažuriranje pripadajućih Smjernica za procjenu učinaka propisa i to za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Također, eventualne promjene drugih propisa koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo, poslovničke procedure Vlade Republike Hrvatske i drugih propisa koji se utvrde za promjenu s ciljem usklađivanja s izmijenjenim zakonodavnim okvirom.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi:
Planirani zakonodavni prijedlozi
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Izrada prijedloga plana propisa
Prijedlog plana propisa i obrasci Prethodne procjene objavljuju se na portalu e-Savjetovanja na javno savjetovanje, umjesto informiranja. Rok 15 dana.
Dostava prijedloga plana propisa i obrazaca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Po završetku savjetovanja i ažuriranju na temelju rezultata savjetovanja, akti se dostavljaju Uredu za zakonodavstvo.
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenih akata.
Svi dostavljeni akti pregledavaju se na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrasce prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža planiranih nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva
Usklađivanje s tijelima državne uprave
Svi prijedlozi plana propisa usuglašavaju se s mišljenjem Ureda za zakonodavstvo.
Ured za zakonodavstvo usklađuje prijedlog Godišnjeg plana normativnih aktivnosti s ministarstvo nadležnim za vanjske i europske poslove.
Upućivanje Prijedloga godišnjeg plana normativnih aktivnosti Vladi Republike Hrvatske na usvajanje
Ured za zakonodavstvo predlaže Vladi Godišnji plan normativnih aktivnosti
Provedba Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Izvršenje planiranih zakonodavnih aktivnosti, uključujući provedbu postupaka procjene učinaka propisa
Izrada prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i izrada nacrta prijedloga zakona
Ukida se javno savjetovanje na nacrt prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana i pristupa se odmah izradi prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona.
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
U trajanju od 30 dana provodi se zajedničko javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja. Ukida se dostava nacrta prijedloga iskaza na mišljenja nadležnih tijela.
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba prijedloga. Dorada prijedloga po potrebi. Nacrt prijedloga zakona ne može biti uvršten na stalna radna tijela vlade prije usuglašenog mišljenja s Uredom za zakonodavstvo kao koordinativnog tijela za procjeni učinaka propisa.
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
Ne planirani zakonodavni prijedlozi – ad hoc zakonodavni prijedlozi
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Dostava obrasca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenog akta na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrazac prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene
Sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama, provodi se zajedničko javno savjetovanje u pravilu od 30 dana na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja.
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba akta. Dorada prijedloga po potrebi.
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, obrazac prethodne procjene sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3.4. OPCIJA 4: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Opcija se odnosi na promjenu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa na način da se kroz izmjene i dopune ZPUP-a pojednostavni postupak procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti. Ovo je opcija koja uključuje izmjene u postupovnom smislu tako da se jača postupak prethodne procjene učinaka propisa i upućivanje izrade zakonodavnih prijedloga u postupak procjene učinaka propisa koji donose značajne očekivane učinke. Opcija uključuje promjene u postupku procjene učinaka propisa kao bi se postiglo osobito:
1. ukidanje Godišnjeg plana,
2. jačanje postupka prethodne procjene učinaka propisa i tzv. „trijaže zakonodavnih prijedloga“,
3. kontinuirano povećanje broja nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa,
4. ugrađivanje u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
5. jasnije određivanje mogućih iznimaka od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno određivanje za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
6. sadržajno usklađivanje ZPUP u odnosu na važeće propise kojima se uređuje javno savjetovanje tako da se usklade rokovi za provođenje javnih savjetovanja,
7. ukidanje javnog savjetovanja na nacrte prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana,
8. utvrđivanje postupovnog dijela vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije,
9. razrada ex-post procjene učinaka propisa i kada se primjenjuje.
Opcija uključuje ostala potrebna usklađivanja zakonodavnog okvira koji se tiče provedbe antidiskriminacijskih mjera sukladno posebnom usvojenom planu Vlade Republike Hrvatske, nužne dorade Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa vezano za promjene u ZPUP-u te ažuriranje pripadajućih Smjernica za procjenu učinaka propisa i to za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Također, eventualne promjene drugih propisa koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo, poslovničke procedure Vlade Republike Hrvatske i drugih propisa koji se utvrde za promjenu s ciljem usklađivanja s izmijenjenim zakonodavnim okvirom.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi:
Koraci postupka
Kratki opis promjena u odnosu na sadašnji postupak
Izrada prethodne procjene
Ukidaju se teze propisa kao samostalni akt. Teze su sastavni dio obrasca Prethodne procjene. MSP test i SCM metodologija sastavni su dio obrasca Prethodne procjene. Unose se pitanja o mogući diskriminacijskim elementima propisa sukladno posebnom planu Vlade za borbu protiv diskriminacije te pitanja vezana za mogući učinak na ljudska prava.
Dostava obrasca prethodne procjene Uredu za zakonodavstvo
Ured za zakonodavstvo obavlja kontrolu kvalitete dostavljenog akta na temelju utvrđenih minimalnih standarda kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Ured za zakonodavstvo dostavlja elektronskim putem obrazac prethodne procjene ministarstvu nadležnom za poduzetništvo radi kontrole MSP testa i ministarstvu nadležnom za gospodarstvo radi kontrole SCM metodologije
Ovim korakom vrši se takozvana „trijaža nacrta prijedloga zakona“ kako bi se utvrdila zadovoljavajuća razina kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Pretpostavlja optimalan administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo.
Ured za zakonodavstvo izrađuje mišljenje na dostavljene akte kojim se upućuje na:
- postupak procjene učinaka propisa ili
- postupak bez procjene učinaka propisa.
Izrađuje se mišljenje na temelju dostavljenih akata kao i dostavljenih mišljenja elektronskim putem od dva nadležna ministarstva.
Svrha obvezujućeg mišljenja je primjena „trijaže nacrta prijedloga zakona“ tako da se tijelo državne uprave uputi na optimalan zakonodavni postupak za izradu nacrta prijedloga zakona. Na ovaj način pristupit će se izradi nacrta prijedloga zakona u postupku procjene učinaka propisa ako nacrt prijedloga propisa donosi značajne učinke. Ako to nije slučaj, pristupa se daljnjem postupku bez procjene učinaka propisa.
Postupak procjene učinaka propisa:
Izrada prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i izrada nacrta prijedloga zakona
Ukida se javno savjetovanje na nacrt prijedloga iskaza u trajanju od 30 dana i pristupa se odmah izradi prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona.
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
U trajanju od 30 dana provodi se zajedničko javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja. Ukida se dostava nacrta prijedloga iskaza na mišljenja nadležnih tijela.
Postupak bez procjene učinaka propisa:
Javno savjetovanje na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene
Sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama, provodi se zajedničko javno savjetovanje u pravilu od 30 dana na nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene na portalu e-Savjetovanja. Objava izvješća o provedbi savjetovanja.
Daljnji zajednički zakonodavni postupak
Upućivanje na mišljenje svim tijelima državne uprave nacrt prijedloga zakona i obrasca prethodne procjene uključujući Ured za zakonodavstvo
Obvezno mišljenje svih tijela državne uprave i Ureda za zakonodavstvo. Sva tijela daju mišljenje na oba akta. Dorada prijedloga po potrebi..
Rasprava o nacrtu prijedloga zakona na stalnim radnim tijelima Vlade i utvrđivanje nacrta prijedloga zakona na sjednici Vlade Republike Hrvatske
Uz utvrđeni prijedlog zakona, akt procjene učinaka propisa sastavni je dio „paketa“ koji prati prijedlog.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija. Uz to, razmatraju se drugi mogući učinci poput fiskalnog učinka na državnih proračun, odnosno učinak na administrativni kapacitete tijela državne uprave, kao glavne adresate ZPUP-a. S obzirom na prirodu utvrđenih opcija, koje su postupovne naravi, ovdje utvrđeni učinci mogu se primijeniti na sve utvrđene opcije.
Monetarno izraženi učinci pretpostavka su fiskalnog učinka na državni proračun, a baziraju se na općoj kalkulaciji dobivenih na temelju neformalnih konzultacija prilikom izrade ovoga nacrta prijedloga iskaza.
Utvrđeni učinci koji su zajednički za sve naprijed navedene opcije:
- gospodarski učinci: utvrđene opcije proporcionalno ne pridonose značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Opcije su takve prirode da su isključivo orijentiranje ka poboljšanju provedbe postojećeg sustava (opcija 1 i opcija 2) ili pojednostavljenju PUP postupka (opcija 3 i opcija 4). Izravno zahvaćena populacija su tijela državne uprave stoga sve opcije ne donose izravne troškove gospodarskim subjektima pa je ekonomski odnosno financijski učinak zanemariv. Primjena MSP testa i SCM metodologije u opcijama 3 i 4 donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
- fiskalni učinci: sve utvrđene opcije imaju fiskalan učinak na državni proračun. Opcije su takve prirode da se očekuje jednak ili blago viši fiskalni učinak kod opcija 1 i 2, dok se očekuje blago viši fiskalni učinak kod opcija 3 i 4, zbog potreba uspostavljenja optimalnog administrativnog kapaciteta tijela državne uprave za provedbu procjene učinaka propisa. Taj fiskalni učinak na dugi rok bit će neutralan jer je pretpostavka da će doći do preraspodjele postojećih resursa i neće doći do novog zapošljavanja, već u kratkom roku do preslagivanja postojećih resursa što može dovesti do blagog rasta pritiska na državni proračun.
- socijalni učinci: sve utvrđene opcije nemaju značajan socijalni učinak. Opcije 1 i 2 nemaju socijalni učinak, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti. U opcijama 3 i 4 razradit će se socijalan učinak tako da će uzeti u obzir antidiskriminacijski segment i segment ljudskih prava, što će neutralno djelovati na populaciju koja se analizira u socijalnom učinku, ali će na dugi rok povećati kvalitetu analize socijalnih učinaka.
- okolišni učinci: sve utvrđene opcije nemaju značajan okolišni učinak. Opcije 1 i 2 nemaju okolišni učinak, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti, što će neutralno djelovati na okolišni učinak.
- provedba administrativnih i upravnih postupaka: opcije 1 i 2 nemaju značajne učinke na provedbu administrativnih i upravnih postupaka, budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i pojednostavljenje PUP postupka i učinit ga više otvorenijim i transparentnim zainteresiranoj javnosti, što će utjecati na provedbu administrativnih postupaka odnosno postupovnih radnji vezano za dokumente procjene učinaka propisa. U opcijama 3 i 4 utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja)
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Kvaliteta procjene učinaka propisa ovisit će ponajprije o dobroj volji pojedinaca u državnoj službi odnosno aktera iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva.
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Očekuje blago viši fiskalni učinak, budući da je potrebno povećati proračun za edukacijske cikluse. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje, što iznosi 15000 kn godišnje.
Opcija 2:
Povećavanje kvalitete zakonodavnih prijedloga uz snažnu provedbu edukacijskih ciklusa i javnih događanja o procjeni učinaka propisa
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Kvaliteta procjene učinaka propisa ovisit će ponajprije o dobroj volji pojedinaca u državnoj službi odnosno aktera iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva. Na dugi rok očekuje se povećanje kvalitete analize i postupka procjene učinaka propisa budući da će se provedbom edukacijskih programa jačati administrativni kapacitet tijela državne uprave.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Proporcionalno se ne pridonosi značajnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini niti u pojedinom sektoru/području. Gospodarski učinak je neutralan.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Provedba administrativnih i upravnih postupaka nemaju značajne učinke budući da je fokus na jačoj provedbi postojećeg sustava uz upotrebu raspoloživih resursa, u okviru postojećih postupaka.
Očekuje blago viši fiskalni učinak, budući da je potrebno povećati proračun za edukacijske cikluse. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje, to će iznositi 15000 kn godišnje. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju procjene učinaka propisa, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 6000 kuna po događaju. Računajući da će se događaj organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 12000 kuna. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija 3:
Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka
Primjena MSP testa i SCM metodologije donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona. Monetizacija ovih ušteda u ovom dijelu postupka nije poznata.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Pojednostavljenje postupka procjene učinaka propisa osigurat će mogućnost za veću kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Kraći postupak i veći broj educiranih državni službenika može povećati broj postupaka procjene učinaka propisa i kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa u srednjem i dugom roku.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa ubrzat će sami postupak i uštedit će vrijeme koje će se morati posvetiti samoj provedbi postupka uz povećanje kvalitete postupka i dokumenata procjene učinaka propisa.
Uvođenjem tzv. trijaže zakonodavnih prijedloga, jača se kontrolni mehanizam postupka i jača kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Ovo je će također utjecati na primjenu MSP testa i SCM metodologije za podzakonske akte, što će na srednji i dugi rok povećati kvalitetu administrativnih i upravnih postupaka koji se određuju zakonima i podzakonskim aktima.
Primjena MSP testa i SCM metodologije u kratkom roku zahtijevat će fokus na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
Primjena ovih metodologija zahtijevat će viši fiskalni pritisak na državni proračun zbog zahtjeva za provedbom edukacijskih ciklusa za – MSP test, SCM i PUP. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje uz istodobnu primjenu edukacijskih ciklusa za sve tri metodologije, to će iznositi 45000 kn (15000x3) godišnje. Odnosno 135000 kn na trogodišnjoj razini. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju metodologija MSP, SCM i PUP, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 18000 (6000x3) kuna po događaju. Računajući da će se događaji organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 36000 kuna (18000x2). Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
Opcija 4:
Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti
Primjena MSP testa i SCM metodologije donijet će uštede za gospodarske subjekte na dugi rok, dok će u kratkom roku fokus biti na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona. Monetizacija ovih ušteda u ovom dijelu postupka nije poznata.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Pojednostavljenje postupka procjene učinaka propisa osigurat će mogućnost za veću kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Kraći postupak i veći broj educiranih državni službenika može povećati broj postupaka procjene učinaka propisa i kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa u srednjem i dugom roku.
Podizanjem svijesti zainteresiranih aktera o procjeni učinaka propisa na dugi rok podići će se kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa zbog većeg angažmana aktera prilikom provedbe javnih savjetovanja.
Pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa ubrzat će sami postupak i uštedit će vrijeme koje će se morati posvetiti samoj provedbi postupka uz povećanje kvalitete postupka i dokumenata procjene učinaka propisa.
Uvođenjem tzv. trijaže zakonodavnih prijedloga, jača se kontrolni mehanizam postupka i jača kvalitetu dokumenata procjene učinaka propisa. Ovo je će također utjecati na primjenu MSP testa i SCM metodologije za podzakonske akte, što će na srednji i dugi rok povećati kvalitetu administrativnih i upravnih postupaka koji se određuju zakonima i podzakonskim aktima.
Primjena MSP testa i SCM metodologije u kratkom roku zahtijevat će fokus na implementaciji ovih dviju metodologija na nacrte prijedloga zakona.
Primjena ovih metodologija zahtijevat će viši fiskalni pritisak na državni proračun zbog zahtjeva za provedbom edukacijskih ciklusa za – MSP test, SCM i PUP. Ako pretpostavimo da je prosječni trošak jedne edukacije 3000 kn, a radionice se odražavaju 5 puta godišnje uz istodobnu primjenu edukacijskih ciklusa za sve tri metodologije, to će iznositi 45000 kn (15000x3) godišnje. Odnosno 135000 kn na trogodišnjoj razini. Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Opcija nema značajan socijalni učinak.
Opcija nema značajan okolišni učinak.
Organizacija jednog događaja (konferencije/okruglog stola – uz najam dvorane, print materijala i zalogaj uz kavu) vezano za promociju metodologija MSP, SCM i PUP, vodeći računa o mjerama štednje u tijelima državne uprave u okvirnom iznosu mogle bi opteretiti proračun za 18000 (6000x3) kuna po događaju. Računajući da će se događaji organizirati 2 puta godišnje taj iznos narast će na 36000 kuna (18000x2). Uz racionalno planiranje proračuna, na srednji rok ovaj trošak može biti uključen u redoviti planirani rashod, stoga se na dugi rok ne očekuju daljnji fiskalni pritisak.
Utvrđen je jači pritisak na administrativne kapacitete Ureda za zakonodavstvo te ministarstva nadležnog za poduzetništvo i ministarstva nadležnog za gospodarstvo vezano za primjenu MSP testa i SCM metodologije. Stoga se očekuje veći pritisak na poslovne procese i njihove kapacitete ljudskih resursa kako bi se proveo postupak u razumnom vremenu, osobito u situacijama koje zahtijevaju brzu analizu i povratnu informaciju u obliku mišljenja na akte procjene učinaka propisa.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5. SAVJETOVANJE
[Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po potrebi i ovisno o složenosti materije, i duže objavom na internetskoj stranici. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja neposrednim kontaktom s dionicima putem okruglog stola i sl.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog okruglog stola i sl.. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Prijedlog Iskaza odnosno na prijedlog propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga. Sve se odgovarajuće primjenjuje i na javnu raspravu.]
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
6. PREPORUČENA OPCIJA
[Kratko i sažeto prezentirajte ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka propisa. Ukratko zaokružite analizu koristi i troškova za sve opcije, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanja. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto preporučite opciju koja dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove opcija.
PREPORUČENA OPCIJA:
Temeljni kriterij za odabir opcije je da ukupne neto koristi premašuju ukupne neto troškove. Preporučena opcija mora se objektivno temeljiti na prethodnoj izvršenoj analizi i prikupljenim podacima.]
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
[Za preporučenu opciju potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za evaluaciju provedbe. Ukoliko do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na dobar način, kroz praćenje provedbe preporučene opcije moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati. Za preporučenu opciju potrebno je sažeto opisati način provedbe opcije, navesti tijela odnosno institucije koje bi provodile opciju. Ključno je predvidjeti tko, na koji način i u kojem vremenskom okviru provodi preporučenu opciju. Sažeto i jasno navedite vremenske rokove provedbe i glavne rezultate provedbe kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadna evaluacija provedbe opcija.]
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
8. PRILOZI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
8.1. Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 33. sjednici održanoj 27. srpnja 2016. godine ovo Izvješće, a utvrđeni problemi (točka 1. ovoga Nacrta prijedloga iskaza) i postavljeni ciljevi (točka 2. ovoga Nacrta prijedloga iskaza) temeljeni su na rezultatima ovoga Izvješća.
Izvješće je dostupno na poveznici:
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/33%20sjednica%20Vlade%20Republike%20Hrvatske//33%20-%2020.pdf
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
8.2. Teze propisa iz obrasca Prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni učinaka propisa
TEZE O SADRŽAJU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
- Naznaka i obuhvat materije koja se namjerava propisom urediti i kratko obrazloženje problema koji se namjeravaju riješiti:
U trogodišnjem razdoblju primjene ZPUP uočeni su nedostaci u postupku, što otežava provedbu:
1. Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU nije u cijelosti dio GPNA, već samo u dijelu koji se odnosi na planirane PUP postupku;
2. Uz objavu Prijedloga plana propisa stručnih nositelja nisu objavljeni pripadajući obrasci Prethodne procjene;
3. Savjetovanje na obrazac Prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa nije učinkovito budući da se dionici više fokusiraju na savjetovanje na nacrt prijedloga zakona;
4. Rokovi za savjetovanje na nacrte prijedloga zakona iz Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) i iz ZPUP nisu usklađeni pa tako ZPUP sadrži odredbu o provedi savjetovanja na nacrt prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona u razdoblju od 15 do 30 dana;
5. Utvrđena nadležna tijela u ZPUP nisu u potpunosti usklađena s trenutnim nazivima središnjih tijela državne uprave;
6. Utvrđeno je da za pojedine prijedloge zakona iz tehničkih razloga obrazac Prethodne procjene nije ni potreban poput za potvrđivanje međunarodnih ugovora;
7. Uočeno je da odredba o iznimci od obveze provedbe PUP postupka nije u potpunosti jasna i nedvosmislena kada je opravdano upućivanje nacrta prijedloga zakona u proceduru bez provedbe prethodne procjene učinaka propisa odnosno PUP postupka;
8. Uočeno je da odredba o dostavi Prijedloga iskaza na suglasnost Uredu za zakonodavstvo nije jasna jer ostavlja dvojbu kada se ovaj iskaz upućuje Uredu, za vrijeme ili nakon prikupljenih mišljenja mjerodavnih nadležnih tijela;
9. Odredba o mogućnosti osnivanja organizacijske jedinice za PUP unutar tijela državne uprave daje tijelima državne uprave mogućnost osnivanju takve jedinice, ali ne i obvezu
10. Koordinatori procjene učinaka propisa nisu prepoznati kao ključne osobe tijela državne uprave za PUP u smislu osobe kojoj se može obratiti za pomoć, sugestije i razjašnjenja PUP postupka;
11. ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi postupka prethodne procjene i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge;
12. ZPUP ne sadrži odredbe o provedbi metodologije za procjenu učinaka na malo i srednje gospodarstvo (dalje u tekstu: SME test) i o provedbi metodologije za procjenu administrativnih troškova propisa (dalje u tekstu: SCM),
13. Nomotehnički nedostaci odredbi i potreba za jasnijim odredbama ZPUP-a.
- Ciljevi koji se namjeravaju riješiti ovim izmjenama i dopunama ZPUP:
Izmjenom ZPUP-a pojednostavit će se postupak PUP i učinit ga otvorenijim i transparentnim za dionike i zainteresiranu javnost.
Izmjenama ZPUP-a želi se:
1. zaustaviti padajući trend izvršenja GPNA s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje GPNA iz 2015. godine,
2. postići daljnji trend pada broja ad hoc zakona na godišnjoj razini u odnosu na proteklo trogodišnje razdoblje,
3. kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%),
4. ugraditi u PUP postupak metodologiju i postupak za primjenu SME testa i SCM-a za nacrte prijedloga zakona,
5. pojednostaviti PUP postupak u dijelu koji se odnosi na savjetovanje na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa,
6. jasnije urediti odredbe koje se odnose na objavu Prijedloga plana propisa i pripadajućih obrazaca Prethodne procjene,
7. urediti postupak provedbe prethodne procjene učinaka propisa i PUP postupka za ad hoc zakonske prijedloge,
8. jasnije odredi moguće iznimke od provedbe PUP postupka odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
9. pojmovno i nomoteh nički uskladiti ZPUP u odnosu na nejasnoće uočene u provedbi u trogodišnjem razdoblju.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske