Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o pravosudnom ispitu su:
- neujednačeno i relativno dugo trajanje stručne obuke za različite kategorije vježbenika (obvezno pohađanje stručnih radionica Pravosudne akademije za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike propisano je u ukupnom trajanju od dva mjeseca, a odvjetničkim i javnobilježničkim vježbenicima kao i diplomiranim pravnicima zaposlenim u tijelima državne uprave, lokalne i područne samouprave i drugim pravnim osobama teoretski dio stručnog obrazovanja radi polaganja pravosudnog ispita prema važećem Zakonu traje 150 sati), koja obvezna prethodna edukacija ujedno predstavlja i ograničenje mogućnosti pristupa polaganju pravosudnog ispita, a u praksi nije opravdala ulogu jamstva bolje pripremljenosti kandidata i njihove bolje prolaznosti na ispitu,
- nedovoljna određenost i preciznost važećih odredaba Zakona o sastavu i radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita,
- ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog uvjeta i restriktivni uvjeti za pristup polaganju pravosudnog ispita (potrebno radno iskustvo na pravnim poslovima, praksa u sudu i teorijsko obrazovanje),
- nedovoljna objektivnost i transparentnost pisanog dijela pravosudnog ispita,
- nedovoljna zastupljenost europskog prava u programu polaganja pravosudnog ispita,
- neusklađenost ocjenjivanja i bodovanja rezultata pravosudnog ispita s reformom sustava ulaska u pravosudnu dužnost provedenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, broj 82/15),
- nedostatak mogućnosti polaganja popravnog ispita,
- slučajevi višekratnog pristupanja polaganju pravosudnog ispita i zloporabe instituta nastavka polaganja pravosudnog ispita.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- otklon ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog ispita (izostavljanje obvezne prethodne edukacije, izmjena uvjeta za pristup polaganju ispita)
- veća učinkovitost rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita
- veća objektivnost postupka polaganja pravosudnog ispita i redefiniranje programa pravosudnog ispita
- uvođenje popravnog dijela usmenog ispita
- ograničenje broja mogućih izlazaka na ispit
- usklađivanje vrednovanja znanja na pravosudnom ispitu s postupkom vrednovanja znanja u postupku upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike
- povećanje ugleda i značaja ispita općenito.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Ovaj Zakon prvenstveno se odnosi na sudačke i državnoodvjetničke vježbenike, odvjetničke i javnobilježničke vježbenike i druge pravnike koji pristupaju polaganju pravosudnog ispita, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatsku odvjetničku komoru i Hrvatsku javnobilježničku komoru.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Ovim Zakonom propisuju se:
- uvjeti za pristupanje polaganju pravosudnog ispita,
- postupak prijavljivanja pravosudnog ispita,
- program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- propisivanje uvjeta od dvije godine vježbeničke prakse za pristupanje polaganju pravosudnog ispita, te četiri godine rada na pravnim poslovnima odnosno tri godine rada na pravnim poslovima uz obavljenu prakse u sudu u trajanju od 720 sati
- propisivanje mogućnosti da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita po javnom pozivu Ministarstva pravosuđa obrate same zainteresirane osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete
- ograničenje broja zamjenika članova iz pojedine grupe predmeta na najviše 10
- mogućnost da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita jave i osobe zaposlene u državnim, javnim i drugim odgovarajućim tijelima ako to ministar pravosuđa smatra svrhovitim ili potrebnim
- obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita od strane predsjednika Povjerenstva, kao i mogućnost sazivanja sastanaka radi raspravljanja pitanja bitnih za rad Povjerenstva od strane predsjednika Povjerenstva ili ministra pravosuđa
- utvrđenje pravnih izvora za polaganje pravosudnog ispita od strane ministra pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
- propisivanje da raspored članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje Ministarstvo pravosuđa
- propisivanje da se pisani dio pravosudnog ispita sastoji od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora s bodovnim pragom od najmanje 75% i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta neposredno prije održavanja usmenog dijela ispita
- propisivanje obveze čuvanja tajnosti podataka koji se odnose na ispitna pitanja i zaporke kandidata pod prijetnjom razrješenja odnosno pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti
- sankcioniranje korištenja nedopuštenih pomagala na pisanom dijelu pravosudnog ispita s nemogućnošću pristupa ponovnom polaganju ispita tek nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja
- propisivanje organizacije ispitnog programa u šest grupa predmeta na usmenom dijelu ispita: ustavno uređenje i organizacija pravosuđa, građansko materijalno pravo, građansko postupovno pravo, kazneno i kazneno postupovno pravo, sustav državne uprave i upravno pravo te osnove sustava i prava Europske unije
- razrada instituta isključenja odnosno izuzeća članova Ispitnog povjerenstva zbog potencijalne nepristranosti u odnosu na pojedine kandidate
- vrednovanje postignutog znanja na usmenom dijelu ispita ocjenama „zadovoljio“ odnosno „ nije zadovoljio“ te „položio“ i „položio s posebnom pohvalom“ odnosno „nije položio“
- propisivanje mogućnosti polaganja popravnog ispita iz najviše jedne grupe predmeta
- ograničenje mogućnosti polaganja pravosudnog ispita na najviše pet puta.
Nenormativno rješenje: Nije moguće.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekivano stupanje na snagu ovog Zakona je početkom 2017. godine, a za njegovu primjenu bit će potrebno prvenstveno osigurati informatičku opremu i program za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita te prethodno pripremiti pitanja i teme pisanih zadaća za provedbu pisanog dijela pravosudnog ispita. Osiguranje potrebnih informatičkih preduvjeta osigurat će se iz do sada prikupljenih sredstava za pokriće troškova polaganja pravosudnog ispita.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako »DA«, navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Zbog donošenja novog Zakona bit će nužno donijeti novi pravilnik kojim će se postupak prijavljivanja i polaganja pravosudnog ispita. U slučaju prihvaćanja zakonskog rješenja prema kojem obvezno prethodno teorijsko obrazovanje odvjetničkih i javnobilježničkih vježbenika neće više biti uvjet za polaganje pravosudnog ispita te prema kojem će se trajanje vježbeničke prakse produljiti za šest mjeseci, bit će potrebno izmijeniti i odgovarajuće odredbe Zakona o odvjetništvu i Zakona o javnom bilježništvu. Zajedno s donošenjem ovog Zakona predlaže se i donošenje Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima, kojim bi se ovo pitanje riješilo u odnosu na sudačke i državnoodvjetničke vježbenike.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
DA
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje?
Provedba ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu, jer troškove polaganja pravosudnog ispita snose kandidati koji ispitu pristupaju. Troškove polaganja pravosudnog ispita za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike snose pravosudna tijela u koja su primljeni, a sredstva se unaprijed planiraju u sklopu donošenja Plana prijma vježbenika u pravosudna tijela. Ovaj Zakon neće imati utjecaj na tržišno natjecanje.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Nastavno na navedeno pod točkom 7. ovaj Zakon neće proizvesti bitno drugačiji učinak na državni te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a s obzirom da njegovo donošenje i provedba sami po sebi ne proizvode neposredne financijske učinke i ne zahtijevaju osiguranje dodatnih financijskih sredstava.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavu opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Predloženi Zakon neće utjecati na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana i pojedine interesne skupine u društvu.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Ovaj Zakon nema utjecaja na okoliš, održivi razvitak i zdravlje ljudi.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Zbog provedbe ovog Zakona nije potrebno provoditi dodatne administrativne i upravne postupke vezane za adresate na koje se odnosi.
(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; pribavljanje posebnih dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona nije potreban povezani rad više tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
Zemlje članice Europske unije različito su uredile polaganje pravosudnog ispita, pa je i njegovo polaganje u Republici Hrvatskoj prilagođeno organizaciji i ustrojstvu našeg pravosudnog sustava.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE
Zakona o pravosudnom ispitu
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o pravosudnom ispitu su:
- neujednačeno i relativno dugo trajanje stručne obuke za različite kategorije vježbenika (obvezno pohađanje stručnih radionica Pravosudne akademije za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike propisano je u ukupnom trajanju od dva mjeseca, a odvjetničkim i javnobilježničkim vježbenicima kao i diplomiranim pravnicima zaposlenim u tijelima državne uprave, lokalne i područne samouprave i drugim pravnim osobama teoretski dio stručnog obrazovanja radi polaganja pravosudnog ispita prema važećem Zakonu traje 150 sati), koja obvezna prethodna edukacija ujedno predstavlja i ograničenje mogućnosti pristupa polaganju pravosudnog ispita, a u praksi nije opravdala ulogu jamstva bolje pripremljenosti kandidata i njihove bolje prolaznosti na ispitu,
- nedovoljna određenost i preciznost važećih odredaba Zakona o sastavu i radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita,
- ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog uvjeta i restriktivni uvjeti za pristup polaganju pravosudnog ispita (potrebno radno iskustvo na pravnim poslovima, praksa u sudu i teorijsko obrazovanje),
- nedovoljna objektivnost i transparentnost pisanog dijela pravosudnog ispita,
- nedovoljna zastupljenost europskog prava u programu polaganja pravosudnog ispita,
- neusklađenost ocjenjivanja i bodovanja rezultata pravosudnog ispita s reformom sustava ulaska u pravosudnu dužnost provedenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, broj 82/15),
- nedostatak mogućnosti polaganja popravnog ispita,
- slučajevi višekratnog pristupanja polaganju pravosudnog ispita i zloporabe instituta nastavka polaganja pravosudnog ispita.
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- otklon ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog ispita (izostavljanje obvezne prethodne edukacije, izmjena uvjeta za pristup polaganju ispita)
- veća učinkovitost rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita
- veća objektivnost postupka polaganja pravosudnog ispita i redefiniranje programa pravosudnog ispita
- uvođenje popravnog dijela usmenog ispita
- ograničenje broja mogućih izlazaka na ispit
- usklađivanje vrednovanja znanja na pravosudnom ispitu s postupkom vrednovanja znanja u postupku upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike
- povećanje ugleda i značaja ispita općenito.
Ovim Zakonom propisuju se:
- uvjeti za pristupanje polaganju pravosudnog ispita,
- postupak prijavljivanja pravosudnog ispita,
- program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- propisivanje uvjeta od dvije godine vježbeničke prakse za pristupanje polaganju pravosudnog ispita, te četiri godine rada na pravnim poslovnima odnosno dvije godine rada na pravnim poslovima i obavljene prakse u sudu u razdoblju od jedne godine
- propisivanje mogućnosti da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita po javnom pozivu Ministarstva pravosuđa obrate same zainteresirane osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete
- ograničenje broja zamjenika članova iz pojedine grupe predmeta na najviše 10
- mogućnost da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita jave i osobe zaposlene u državnim, javnim i drugim odgovarajućim tijelima
- obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita od strane predsjednika Povjerenstva, kao i mogućnost sazivanja sastanaka radi raspravljanja pitanja bitnih za rad Povjerenstva od strane predsjednika Povjerenstva ili ministra pravosuđa
- utvrđenje pravnih izvora za polaganje pravosudnog ispita od strane ministra pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
- propisivanje da raspored članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje Ministarstvo pravosuđa
- propisivanje da se pisani dio pravosudnog ispita sastoji od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora s bodovnim pragom od najmanje 75% i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta neposredno prije održavanja usmenog dijela ispita
- propisivanje obveze čuvanja tajnosti podataka koji se odnose na ispitna pitanja i zaporke kandidata pod prijetnjom razrješenja odnosno pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti
- sankcioniranje korištenja nedopuštenih pomagala na pisanom dijelu pravosudnog ispita s nemogućnošću pristupa ponovnom polaganju ispita tek nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja
- propisivanje organizacije ispitnog programa u šest grupa predmeta na usmenom dijelu ispita: ustavno uređenje i organizacija pravosuđa, građansko materijalno pravo, građansko postupovno pravo, kazneno i kazneno postupovno pravo, sustav državne uprave i upravno pravo te osnove sustava i prava Europske unije
- razrada instituta isključenja odnosno izuzeća članova Ispitnog povjerenstva zbog potencijalne nepristranosti u odnosu na pojedine kandidate
- vrednovanje postignutog znanja na usmenom dijelu ispita ocjenama „zadovoljio“ odnosno „nije zadovoljio“ te „položio“ i „položio s posebnom pohvalom“ odnosno „nije položio“
- propisivanje mogućnosti polaganja popravnog ispita iz najviše jedne grupe predmeta
- ograničenje mogućnosti polaganja pravosudnog ispita na najviše pet puta.
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
PRETHODNA PROCJENA
ZA
ZAKON O PRAVOSUDNOM ISPITU
Zagreb, siječanj 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o pravosudnom ispitu su:
- neujednačeno i relativno dugo trajanje stručne obuke za različite kategorije vježbenika (obvezno pohađanje stručnih radionica Pravosudne akademije za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike propisano je u ukupnom trajanju od dva mjeseca, a odvjetničkim i javnobilježničkim vježbenicima kao i diplomiranim pravnicima zaposlenim u tijelima državne uprave, lokalne i područne samouprave i drugim pravnim osobama teoretski dio stručnog obrazovanja radi polaganja pravosudnog ispita prema važećem Zakonu traje 150 sati), koja obvezna prethodna edukacija ujedno predstavlja i ograničenje mogućnosti pristupa polaganju pravosudnog ispita, a u praksi nije opravdala ulogu jamstva bolje pripremljenosti kandidata i njihove bolje prolaznosti na ispitu,
- nedovoljna određenost i preciznost važećih odredaba Zakona o sastavu i radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita,
- ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog uvjeta i restriktivni uvjeti za pristup polaganju pravosudnog ispita (potrebno radno iskustvo na pravnim poslovima, praksa u sudu i teorijsko obrazovanje),
- nedovoljna objektivnost i transparentnost pisanog dijela pravosudnog ispita,
- nedovoljna zastupljenost europskog prava u programu polaganja pravosudnog ispita,
- neusklađenost ocjenjivanja i bodovanja rezultata pravosudnog ispita s reformom sustava ulaska u pravosudnu dužnost provedenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, broj 82/15),
- nedostatak mogućnosti polaganja popravnog ispita,
- slučajevi višekratnog pristupanja polaganju pravosudnog ispita i zloporabe instituta nastavka polaganja pravosudnog ispita.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- otklon ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog ispita (izostavljanje obvezne prethodne edukacije, izmjena uvjeta za pristup polaganju ispita)
- veća učinkovitost rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita
- veća objektivnost postupka polaganja pravosudnog ispita i redefiniranje programa pravosudnog ispita
- uvođenje popravnog dijela usmenog ispita
- ograničenje broja mogućih izlazaka na ispit
- usklađivanje vrednovanja znanja na pravosudnom ispitu s postupkom vrednovanja znanja u postupku upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike
- povećanje ugleda i značaja ispita općenito.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti .
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Ovaj Zakon prvenstveno se odnosi na sudačke i državnoodvjetničke vježbenike, odvjetničke i javnobilježničke vježbenike i druge pravnike koji pristupaju polaganju pravosudnog ispita, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatsku odvjetničku komoru i Hrvatsku javnobilježničku komoru.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Ovim Zakonom propisuju se:
- uvjeti za pristupanje polaganju pravosudnog ispita,
- postupak prijavljivanja pravosudnog ispita,
- program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- propisivanje uvjeta od dvije godine vježbeničke prakse za pristupanje polaganju pravosudnog ispita, te četiri godine rada na pravnim poslovnima odnosno tri godine rada na pravnim poslovima uz obavljenu prakse u sudu u trajanju od 720 sati
- propisivanje mogućnosti da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita po javnom pozivu Ministarstva pravosuđa obrate same zainteresirane osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete
- ograničenje broja zamjenika članova iz pojedine grupe predmeta na najviše 10
- mogućnost da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita jave i osobe zaposlene u državnim, javnim i drugim odgovarajućim tijelima ako to ministar pravosuđa smatra svrhovitim ili potrebnim
- obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita od strane predsjednika Povjerenstva, kao i mogućnost sazivanja sastanaka radi raspravljanja pitanja bitnih za rad Povjerenstva od strane predsjednika Povjerenstva ili ministra pravosuđa
- utvrđenje pravnih izvora za polaganje pravosudnog ispita od strane ministra pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
- propisivanje da raspored članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje Ministarstvo pravosuđa
- propisivanje da se pisani dio pravosudnog ispita sastoji od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora s bodovnim pragom od najmanje 75% i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta neposredno prije održavanja usmenog dijela ispita
- propisivanje obveze čuvanja tajnosti podataka koji se odnose na ispitna pitanja i zaporke kandidata pod prijetnjom razrješenja odnosno pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti
- sankcioniranje korištenja nedopuštenih pomagala na pisanom dijelu pravosudnog ispita s nemogućnošću pristupa ponovnom polaganju ispita tek nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja
- propisivanje organizacije ispitnog programa u šest grupa predmeta na usmenom dijelu ispita: ustavno uređenje i organizacija pravosuđa, građansko materijalno pravo, građansko postupovno pravo, kazneno i kazneno postupovno pravo, sustav državne uprave i upravno pravo te osnove sustava i prava Europske unije
- razrada instituta isključenja odnosno izuzeća članova Ispitnog povjerenstva zbog potencijalne nepristranosti u odnosu na pojedine kandidate
- vrednovanje postignutog znanja na usmenom dijelu ispita ocjenama „zadovoljio“ odnosno „ nije zadovoljio“ te „položio“ i „položio s posebnom pohvalom“ odnosno „nije položio“
- propisivanje mogućnosti polaganja popravnog ispita iz najviše jedne grupe predmeta
- ograničenje mogućnosti polaganja pravosudnog ispita na najviše pet puta.
Nenormativno rješenje: Nije moguće.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekivano stupanje na snagu ovog Zakona je početkom 2017. godine, a za njegovu primjenu bit će potrebno prvenstveno osigurati informatičku opremu i program za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita te prethodno pripremiti pitanja i teme pisanih zadaća za provedbu pisanog dijela pravosudnog ispita. Osiguranje potrebnih informatičkih preduvjeta osigurat će se iz do sada prikupljenih sredstava za pokriće troškova polaganja pravosudnog ispita.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako »DA«, navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Zbog donošenja novog Zakona bit će nužno donijeti novi pravilnik kojim će se postupak prijavljivanja i polaganja pravosudnog ispita. U slučaju prihvaćanja zakonskog rješenja prema kojem obvezno prethodno teorijsko obrazovanje odvjetničkih i javnobilježničkih vježbenika neće više biti uvjet za polaganje pravosudnog ispita te prema kojem će se trajanje vježbeničke prakse produljiti za šest mjeseci, bit će potrebno izmijeniti i odgovarajuće odredbe Zakona o odvjetništvu i Zakona o javnom bilježništvu. Zajedno s donošenjem ovog Zakona predlaže se i donošenje Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima, kojim bi se ovo pitanje riješilo u odnosu na sudačke i državnoodvjetničke vježbenike.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti .
DA
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje?
Provedba ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu, jer troškove polaganja pravosudnog ispita snose kandidati koji ispitu pristupaju. Troškove polaganja pravosudnog ispita za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike snose pravosudna tijela u koja su primljeni, a sredstva se unaprijed planiraju u sklopu donošenja Plana prijma vježbenika u pravosudna tijela. Ovaj Zakon neće imati utjecaj na tržišno natjecanje.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Nastavno na navedeno pod točkom 7. ovaj Zakon neće proizvesti bitno drugačiji učinak na državni te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a s obzirom da njegovo donošenje i provedba sami po sebi ne proizvode neposredne financijske učinke i ne zahtijevaju osiguranje dodatnih financijskih sredstava.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavu opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Predloženi Zakon neće utjecati na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana i pojedine interesne skupine u društvu.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Ovaj Zakon nema utjecaja na okoliš, održivi razvitak i zdravlje ljudi.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Zbog provedbe ovog Zakona nije potrebno provoditi dodatne administrativne i upravne postupke vezane za adresate na koje se odnosi.
( primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; pribavljanje posebnih dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona nije potreban povezani rad više tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
Zemlje članice Europske unije različito su uredile polaganje pravosudnog ispita, pa je i njegovo polaganje u Republici Hrvatskoj prilagođeno organizaciji i ustrojstvu našeg pravosudnog sustava.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE
Zakona o pravosudnom ispitu
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o pravosudnom ispitu su:
- neujednačeno i relativno dugo trajanje stručne obuke za različite kategorije vježbenika (obvezno pohađanje stručnih radionica Pravosudne akademije za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike propisano je u ukupnom trajanju od dva mjeseca, a odvjetničkim i javnobilježničkim vježbenicima kao i diplomiranim pravnicima zaposlenim u tijelima državne uprave, lokalne i područne samouprave i drugim pravnim osobama teoretski dio stručnog obrazovanja radi polaganja pravosudnog ispita prema važećem Zakonu traje 150 sati), koja obvezna prethodna edukacija ujedno predstavlja i ograničenje mogućnosti pristupa polaganju pravosudnog ispita, a u praksi nije opravdala ulogu jamstva bolje pripremljenosti kandidata i njihove bolje prolaznosti na ispitu,
- nedovoljna određenost i preciznost važećih odredaba Zakona o sastavu i radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita,
- ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog uvjeta i restriktivni uvjeti za pristup polaganju pravosudnog ispita (potrebno radno iskustvo na pravnim poslovima, praksa u sudu i teorijsko obrazovanje),
- nedovoljna objektivnost i transparentnost pisanog dijela pravosudnog ispita,
- nedovoljna zastupljenost europskog prava u programu polaganja pravosudnog ispita,
- neusklađenost ocjenjivanja i bodovanja rezultata pravosudnog ispita s reformom sustava ulaska u pravosudnu dužnost provedenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, broj 82/15),
- nedostatak mogućnosti polaganja popravnog ispita,
- slučajevi višekratnog pristupanja polaganju pravosudnog ispita i zloporabe instituta nastavka polaganja pravosudnog ispita.
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- otklon ograničenja u pristupu polaganju pravosudnog ispita (izostavljanje obvezne prethodne edukacije, izmjena uvjeta za pristup polaganju ispita)
- veća učinkovitost rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita
- veća objektivnost postupka polaganja pravosudnog ispita i redefiniranje programa pravosudnog ispita
- uvođenje popravnog dijela usmenog ispita
- ograničenje broja mogućih izlazaka na ispit
- usklađivanje vrednovanja znanja na pravosudnom ispitu s postupkom vrednovanja znanja u postupku upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike
- povećanje ugleda i značaja ispita općenito.
Ovim Zakonom propisuju se:
- uvjeti za pristupanje polaganju pravosudnog ispita,
- postupak prijavljivanja pravosudnog ispita,
- program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- propisivanje uvjeta od dvije godine vježbeničke prakse za pristupanje polaganju pravosudnog ispita, te četiri godine rada na pravnim poslovnima odnosno dvije godine rada na pravnim poslovima i obavljene prakse u sudu u razdoblju od jedne godine
- propisivanje mogućnosti da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita po javnom pozivu Ministarstva pravosuđa obrate same zainteresirane osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete
- ograničenje broja zamjenika članova iz pojedine grupe predmeta na najviše 10
- mogućnost da se za članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita jave i osobe zaposlene u državnim, javnim i drugim odgovarajućim tijelima
- obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita od strane predsjednika Povjerenstva, kao i mogućnost sazivanja sastanaka radi raspravljanja pitanja bitnih za rad Povjerenstva od strane predsjednika Povjerenstva ili ministra pravosuđa
- utvrđenje pravnih izvora za polaganje pravosudnog ispita od strane ministra pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
- propisivanje da raspored članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje Ministarstvo pravosuđa
- propisivanje da se pisani dio pravosudnog ispita sastoji od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora s bodovnim pragom od najmanje 75% i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta neposredno prije održavanja usmenog dijela ispita
- propisivanje obveze čuvanja tajnosti podataka koji se odnose na ispitna pitanja i zaporke kandidata pod prijetnjom razrješenja odnosno pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti
- sankcioniranje korištenja nedopuštenih pomagala na pisanom dijelu pravosudnog ispita s nemogućnošću pristupa ponovnom polaganju ispita tek nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja
- propisivanje organizacije ispitnog programa u šest grupa predmeta na usmenom dijelu ispita: ustavno uređenje i organizacija pravosuđa, građansko materijalno pravo, građansko postupovno pravo, kazneno i kazneno postupovno pravo, sustav državne uprave i upravno pravo te osnove sustava i prava Europske unije
- razrada instituta isključenja odnosno izuzeća članova Ispitnog povjerenstva zbog potencijalne nepristranosti u odnosu na pojedine kandidate
- vrednovanje postignutog znanja na usmenom dijelu ispita ocjenama „zadovoljio“ odnosno „nije zadovoljio“ te „položio“ i „položio s posebnom pohvalom“ odnosno „nije položio“
- propisivanje mogućnosti polaganja popravnog ispita iz najviše jedne grupe predmeta
- ograničenje mogućnosti polaganja pravosudnog ispita na najviše pet puta.