PRETHODNA PROCJENA ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15 - Uredba) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
Ovim se Zakonom:
- utvrđuje popis pravnih akata Europske unije čija se provedba osigurava ovim Zakonom odnosno koji se temeljem ovoga Zakona prenose u pravni poredak Republike Hrvatske.
- propisuje se rok na koji se može odrediti preventivna zaštita za dobra za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, te isključuje mogućnost produljenja trajanja preventivne zaštite nakon isteka propisanog roka,
- precizira se odredba o osiguranju naplate troškova privremenog skrbnika kulturnog dobra zasnivanjem zakonskog založnog prava u korist Grada Zagreba, grada ili općine koji su podmirili troškove skrbništva,
- ograničava se vremenski obveza vlasnika u pogledu vraćanja sredstava uloženih iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnog dobra, tako da je vlasnik dužan vratiti sredstava ako proda kulturno dobro u roku od pet godina od ulaganja sredstava iz državnog proračuna,
- briše se odredba o osnivanju zakonskog založnog prava na kulturnom dobru radi osiguranja povrata sredstava iz državnog, županijskog, gradskog odnosno općinskog proračuna uloženih u zaštitu i očuvanje kulturnog dobra,
- precizira se obveza sjecanja stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, tako da se obveza stjecanja stručnih zvanja propisuje samo za javne ustanove za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi,
- smanjuje se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
- određuje se nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente s obzirom na obavljanje određenih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti,
- prijelaznim i završnim odredbama propisuje se rok za donošenje provedbenog propisa, povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda od spomeničke rente u Državni proračun Republike Hrvatske, kao i odredba o stupanju na snagu zakona.
Iz svih navedenih razloga predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
Fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, fizičke i pravne osobe koje obavljaju restauratorsko-konzervatorske poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, fizičke i pravne osobe koji su vlasnici kulturnih dobara.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Donošenjem ovog Zakona:
ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.
Nenormativno rješenje:
nije moguće s obzirom da je pitanje preventivne zaštite dobara za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra, stjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, visina spomeničke rente te broj obveznika plaćanja neizravne spomeničke rente propisan Zakonom.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Rješenje problema nastupa odmah stupanjem na snagu ovoga Zakona, a predvidljivih problema nema.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
NE
Bit će potrebno donijeti provedbeni propis.
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak na gospodarstvo s obzirom na to da će osigurati smanjene visine izravne spomeničke rente i nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente u režimu smanjenog broja obveznika plaćanja te spomeničke rente. Također će se vlasnicima kulturnih dobara osigurati povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina u svrhu zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Mjera kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente važila je do 30. lipnja 2016. godine, a ovim Zakonom se ona ponovno uvodi. Zakon također sadrži prijelaznu odredbu, sukladno Zakonu o izvršenju Državnog proračuna za 2017. godinu, prema kojoj će se pogrešno ili više uplaćeni prihodi od spomeničke rente u Državni proračun Republike Hrvatske do stupanja na snagu ovoga Zakona vratiti uplatiteljima na teret prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Predmetni Zakon ne uređuje materiju koja bi na bilo koji način utjecala na socijalno osjetljive skupine odnosno socijalni status građana.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Odredbama predmetnoga Zakona ne uređuje se materija koja bi bila u vezi s učincima na okoliš, održivi razvitak ili zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Ovim Zakonom ne uređuje se upravni ni administrativni postupak niti će se povećati njihov broj ili kompliciranost.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE O SADRŽAJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uredit će se sljedeća pitanja:
-ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
-osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
-obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
-smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
- nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.
OBRAZAC »PRETHODNA PROCJENA«
MINISTARSTVO KULTURE
KLASA: 612-08/16-01/1814
URBROJ: 532-06-01-01/1-17-12
Zagreb, 20. veljače 2017.
PRETHODNA PROCJENA
ZA
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15 - Uredba ) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
Ovim se Zakonom:
- utvrđuje popis pravnih akata Europske unije čija se provedba osigurava ovim Zakonom odnosno koji se temeljem ovoga Zakona prenose u pravni poredak Republike Hrvatske.
- propisuje se rok na koji se može odrediti preventivna zaštita za dobra za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, te isključuje mogućnost produljenja trajanja preventivne zaštite nakon isteka propisanog roka,
- precizira se odredba o osiguranju naplate troškova privremenog skrbnika kulturnog dobra zasnivanjem zakonskog založnog prava u korist Grada Zagreba, grada ili općine koji su podmirili troškove skrbništva,
- ograničava se vremenski obveza vlasnika u pogledu vraćanja sredstava uloženih iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnog dobra, tako da je vlasnik dužan vratiti sredstava ako proda kulturno dobro u roku od pet godina od ulaganja sredstava iz državnog proračuna,
- briše se odredba o osnivanju zakonskog založnog prava na kulturnom dobru radi osiguranja povrata sredstava iz državnog, županijskog, gradskog odnosno općinskog proračuna uloženih u zaštitu i očuvanje kulturnog dobra,
- precizira se obveza sjecanja stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, tako da se obveza stjecanja stručnih zvanja propisuje samo za javne ustanove za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi,
- smanjuje se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
- određuje se nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente s obzirom na obavljanje određenih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti,
- prijelaznim i završnim odredbama propisuje se rok za donošenje provedbenog propisa, povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda od spomeničke rente u Državni proračun Republike Hrvatske, kao i odredba o stupanju na snagu zakona.
Iz svih navedenih razloga predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti .
Fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, fizičke i pravne osobe koje obavljaju restauratorsko-konzervatorske poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, fizičke i pravne osobe koji su vlasnici kulturnih dobara.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Donošenjem ovog Zakona:
ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.
Nenormativno rješenje:
nije moguće s obzirom da je pitanje preventivne zaštite dobara za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra, stjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, visina spomeničke rente te broj obveznika plaćanja neizravne spomeničke rente propisan Zakonom.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Rješenje problema nastupa odmah stupanjem na snagu ovoga Zakona, a predvidljivih problema nema.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
NE
Bit će potrebno donijeti provedbeni propis.
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak na gospodarstvo s obzirom na to da će osigurati smanjene visine izravne spomeničke rente i nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente u režimu smanjenog broja obveznika plaćanja te spomeničke rente. Također će se vlasnicima kulturnih dobara osigurati povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina u svrhu zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Mjera kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente važila je do 30. lipnja 2016. godine, a ovim Zakonom se ona ponovno uvodi. Zakon također sadrži prijelaznu odredbu, sukladno Zakonu o izvršenju Državnog proračuna za 2017. godinu, prema kojoj će se p ogrešno ili više uplaćeni prihodi od spomeničke rente u Državni proračun Republike Hrvatske do stupanja na snagu ovoga Zakona vratiti uplatiteljima na teret prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Predmetni Zakon ne uređuje materiju koja bi na bilo koji način utjecala na socijalno osjetljive skupine odnosno socijalni status građana.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Odredbama predmetnoga Zakona ne uređuje se materija koja bi bila u vezi s učincima na okoliš, održivi razvitak ili zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Ovim Zakonom ne uređuje se upravni ni administrativni postupak niti će se povećati njihov broj ili kompliciranost.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE O SADRŽAJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uredit će se sljedeća pitanja:
- ograničit će se mogućnost produljivanja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra,
- osigurat će se vlasnicima kulturnih dobara povoljniji uvjeti za korištenje sredstava iz državnog proračuna, proračuna županija, Grada Zagreba, gradova i općina,
- obvezno sjecanje stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odredit će se samo za zaposlenike javnih ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi, dok će ostale fizičke i pravne osobe ove poslove moći obavljati na temelju dopuštenja Ministarstva kulture ako ispunjavaju propisane stručne i tehničke uvjete,
- smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline,
-nastavit će se plaćanje neizravne spomeničke rente i primjena režima smanjenog broja obveznika plaćanja ove rente.