I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16), a temeljem prijedloga za ocjenu suglasnosti odredaba Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine broj 22/13), podnesenog od strane Sveučilišta u Zagrebu, ukinuta je odredba članka 8. stavka 1. alineje 8. predmetnog Zakona, u dijelu koji glasi „specijalistički diplomski stručni studij“.

Spomenutom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske predviđen je prestanak važenja ukinutog citiranog dijela odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine broj 22/13 u daljnjem tekstu: Zakon) na dan 31. prosinca 2016. godine. Stoga je potrebno donijeti zakonsko rješenje kojim će se citirana odredba Zakona u potpunosti usuglasiti s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno sa stavovima Ustavnog suda Republike Hrvatske izrečenim u obrazloženju predmetne odluke.

Stavovi izraženi u obrazloženju predmetne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske odnose se na:

- postavljanje stručnog diplomskog specijalističkog studija na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji:

„Imajući u vidu sva prethodna utvrđenja, a polazeći od ustavnog okvira (članci 67. stavak 1. i 68. stavak 1. Ustava) i postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud ne vidi ustavnu mogućnost da stručni diplomski specijalistički studiji zakonom budu stavljeni na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji, a da stavljanje stručnog diplomskog specijalističkog studija na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji zakonodavac istodobno nije uvjetovao završetkom odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa.“

- uvjete pristupanja studiju kojim se stječe kvalifikacija na razini 8.2:

„Iz navedenog slijedi da je osporeno zakonsko rješenje nesuglasno s člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 65. stavkom 1. Ustava (diskriminacija po naobrazbi) jer bez objektivnog i razumnog opravdanja osobama koje su završile stručni (vokacijski) studij omogućuje stjecanje kvalifikacije razine 8.2 (akademski stupanj doktora) pod jednakim uvjetima kao i osobama koje su završile sveučilišni studij (to su za razinu 8.2 sljedeći uvjeti: »najmanje tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom« – članak 7. stavak 2. alineja 10. ZoHKO-a:22/13).“

Iako je u stavovima Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske navedeno da specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji ne bi trebali biti stavljeni na istu razinu bez uvjetovanja završetka odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa za specijalistički diplomski stručni studij, ostavljena je mogućnost predlaganja i drugog mogućeg rješenja kojim će se ukloniti nesuglasje s Ustavom RH:

„S obzirom na organsku povezanost osporenog dijela članka 8. stavka 1. alineje 8. s člankom 7. stavkom 2. alinejama 9. i 10. ZoHKO-a:22/13, Ustavni sud je pri odlučivanju o dijelovima pravnih normi koje treba ukloniti iz pravnog poretka pošao od odabrane zakonodavne tehnike formuliranja uvjeta pristupanja određenim razinama HKO-a, prihvaćene u članku 7. ZoHKO-a:22/13. Primjerice, za pristupanje razinama 6 i 7 kao uvjet pristupanja propisano je »posjedovanje prethodne kvalifikacije ... uz položene ispite obveznih predmeta državne mature«. Poštujući tu tehniku, Ustavni sud je iz razine 7 uklonio specijalističke diplomske stručne studije kako bi omogućilo zakonodavcu da dosljednom primjenom iste zakonodavne tehnike odredi drugu razinu HKO-a za specijalističke diplomske stručne studije i da za te studije propiše posebne uvjete pristupanja razinama 8.1 i 8.2 HKO-a u skladu s pravnim stajalištima izraženima u ovoj odluci. Međutim, to ne priječi zakonodavca da se posluži i drugačijim tehnikama ako se njima ostvaruje isti cilj.“

Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju odluke izrazio je nedvosmislen i jednoznačan stav o jednakovrijednosti sveučilišnih i stručnih studija za društvenu zajednicu:

„…općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.“

Stoga je predloženo rješenje izrađeno koristeći se drugačijim tehnikama kojima će se ostvariti cilj rješavanja nesukladnosti dijela odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s Ustavom Republike Hrvatske poštujući u isto vrijeme odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj: 123/03, 105/04, 174/04, 02/07-OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14-O i RUSRH i 60/15-OUSRH). Nametnula se u tom smislu potreba intervencije i u druge odredbe predmetnog Zakona.

Kako je navedeno u stavovima iz obrazloženja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske postoje „različite vrste obrazovanja (naobrazbe)“ , a u visokom obrazovanju različite vrste studija definirane su odredbom članka 69. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj: 123/03, 105/04, 174/04, 02/07-OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14-O i RUSRH i 60/15-OUSRH). Stoga se u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja, definicija kojih proizlazi iz njihovih temeljnih propisa.

Ovo navođenje odrazilo se i na odredbe kojima se regulira pridruživanje razina kvalifikacijama pa se jasno navodi da se na određene razine, u nekim slučajevima, smještaju dvije vrste kvalifikacija. Izrijeka odredbi također je izmijenjana tako da jasnije odražava ideju da se razine pridružuju kvalifikacijama, a ne studijima. Prepoznata je i potreba jasnijeg razlikovanja poslijediplomskih specijalističkih studija od specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. U tu je svrhu učinjena intervencija u smislu razdvajanja postojeće razine 7 na razine 7.1 i 7.2.

Slijedom navedenoga, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija i to kvalifikacije stečene završetkom: a) preddiplomskih stručnih studija i b) preddiplomskih sveučilišnih studija, kao i na razinu 7.1 na koju se smještaju kvalifikacije stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija i b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.2 smještaju se kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija. Navedeno razlikovanje uvest će jasno razlikovanje različitih studija i olakšati prepoznatljivost kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se propisali uvjeti pristupanja razini 8.2. HKO-a koji udovoljavaju stavovima iz obrazloženja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, odnosno kako bi se utvrdila različitost u pogledu pristupa razini doktorskog studija, s obzirom na to je li pristupnik prethodno završio diplomsku razinu sveučilišnog ili stručnog studija, uvjeti pristupanja svim kvalifikacijama koje se stječu u visokom obrazovanju  dopunjeni su i u potpunosti usklađeni sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Tako je u pogledu pristupnih uvjeta onemogućen pristup doktorskim studijima temeljem završetka specijalističkog diplomskog stručnog  studija, propisujući kako je preduvjet za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Potonje je nužno propisati s obzirom na jamstvo sveučilišne autonomije iz kojeg, pored ostalog, proizlazi pravo sveučilišta da samostalno propisuje uvjete upisa na studij .

Intervencija je izvršena i u pogledu nenavođenja uvjeta pristupanja studijima kojima se stjecala kvalifikacija magistra znanosti (razina 8.1), a koji se, nakon uvođenja Bolonjskog sustava, više ne izvode.    

Uvođenje novih razina, odrazilo se i na odredbe koje se odnose na povezivanje razina Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja tako da se kao i prethodno definirana razina 7, nove razine 7.1 i 7.2 povezuju s razinom 7 Europskog kvalifikacijskog okvira, odnosno s razinom 2 Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.

Izmjena je primijenjena u Dodatku A Zakona u kojem se navode opisnice razina ishoda učenja kako bi se opisnice za razinu 7 u domeni znanja bolje uskladile s opisnicama razina u Europskom kvalifikacijskom okviru.

Primjena Zakona u praksi ukazala je na poteškoće u provedbi postupaka imenovanja i razrješenja članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala jer se predsjednik i članovi mogu razriješiti dužnosti prije isteka mandata samo na osobni zahtjev ili u slučaju nesavjesnog obavljanja dužnosti. Budući da je riječ o predstavničkom tijelu, izvršena je intervencija koja će omogućiti i institucijama zastupljenim u Nacionalnom vijeću da predlažu razrješenje svojih predstavnika prije isteka vremena na koje su imenovani.

Zaključno, predlaže se zakonsko rješenje do kojeg se došlo koristeći se drugim tehnikama od prijedloga Ustavnog suda Republike Hrvatske, a kojim će se ukinuta odredba članka 8. stavka 1. alineje 8. predmetnog Zakona, u dijelu koji glasi „specijalistički diplomski stručni studij“ u potpunosti usuglasiti s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno sa stavovima Ustavnog suda Republike Hrvatske izrečenim u obrazloženju predmetne odluke.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

Članak 1.

U Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/13 i 41/16 - OUSRH), u članku 2. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:

„Vrsta kvalifikacije ( Engl. Types of Qualifications ) je karakteristika prema kojoj se kvalifikacije razlikuju i dijele na kvalifikacije koje se stječu završetkom strukovnih, umjetničkih ili gimnazijskih srednjoškolskih programa te kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih ili sveučilišnih studija.“.

Članak 2.

U članku 3. podstavku 4. iza riječi „ishoda učenja“ briše se zarez te se dodaju riječi

„temeljem kojih se kvalifikacije svrstavaju prema različitim vrstama;“.

Članak 3.

U članku 4. stavku 3. iza riječi „uređuju se“ dodaje se riječ „dodatno“.

Članak 4.

(1) Iza članka 4. dodaje se novi naslov i članak 5. koji glase:

„Vrste kvalifikacija

Članak 5.

(1) Kvalifikacija koja se stječe završetkom osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

(2) Kvalifikacije koje se stječu strukovnim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.

(3) Kvalifikacije koje se stječu umjetničkim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje znanja, vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima unutar kojih se razvija kreativni potencijal pojedinaca.

(4) Kvalifikacije koje se stječu gimnazijskim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te osposobljenost za cjeloživotno učenje.

(5) Kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih studija potvrđuju primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljenost za neposredno uključivanje u radni proces.

(6) Kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih studija potvrđuju osposobljenost za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. “

Članak 5.

Dosadašnji članci 5., 6. i 7. postaju članci 6., 7. i 8.

Članak 6.

Dosadašnji članak 7. koji postaje novi članak 8. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Cjelovite i djelomične kvalifikacije i njihovo pridruživanje razinama HKO-a

Članak 8.

(1) U HKO-u se uspostavlja jedanaest razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7.1; 7.2; 8.1; 8.2.

(2) Cjelovitim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta za stjecanje cjelovitih kvalifikacija i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama kako slijedi:

– Razina 1 – kvalifikacija stečena završetkom osnovnog obrazovanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 480 HROO bodova.

– Razina 2 – kvalifikacije stečene završetkom strukovnoga i umjetničkog osposobljavanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 30 ECVET i/ili HROO bodova na razini 2 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 3 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju kraćem od tri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECVET i/ili HROO bodova na razini 3 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 4.1 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju tri te između tri i četiri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 4.2 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju četiri ili više godina

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 5 – kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija kojima se stječe manje od 180 ECTS bodova; strukovnoga specijalističkog usavršavanja i osposobljavanja; programa za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.

– Razina 6 – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija

Na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija i to kvalifikacije stečene završetkom:

a) preddiplomskih stručnih studija,

b) preddiplomskih sveučilišnih studija.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2, ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7.1 – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija

Na razinu 7.1 smještaju se dvije vrste kvalifikacija i to kvalifikacije stečene završetkom:

a) specijalističkih diplomskih stručnih studija,

b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom visokog učilišta.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom sveučilišnoga diplomskog ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

ALTERNATIVNO*:

* Alternacija u odnosu na gore istaknute razine 7.1 i 7.2 koja će, ukoliko bude prihvaćena, utjecati na tekst u Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći (Oprema zakona) i tehničko usklađivanje u drugim člancima.

– Razina 7.1 – kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom visokog učilišta.

– Razina 7.2 – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom visokog učilišta.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2, ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7.3 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom sveučilišnoga diplomskog ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija

Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenoga ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom.

– Razina 8.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija

Uvjet za stjecanje kvalifikacije najmanje je tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji su rezultat originalni znanstveni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Iznimno, kvalifikacija se stječe sukladno iznimkama za stjecanje doktorata znanosti odnosno doktorata umjetnosti propisanih zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifikacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifikacija minimalno je 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifikacije.

(4) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama od razina 2 do 4 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 1.

(5) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razini 5 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.1.

(6) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razinama 6 i 7 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.2 ili više. Djelomične kvalifikacije na razinama 6 i 7 omogućavaju horizontalnu mobilnost između dvije vrste studija unutar iste razine uz ispunjavanje uvjeta propisanih aktima visokih učilišta.

(7) Djelomičnim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa stavcima 3., 4., 5. i 6. ovog članka.

(8) Kvalifikacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.).“

Članak 7.

Naslov iznad dosadašnjeg članka 8. i članak 8. brišu se.

Članak 8.

U članku 10. stavku 6. iza riječi „na njegov osobni zahtjev“ dodaju se riječi  „ili na zahtjev institucije koja ga je predložila“.

Članak 9.

U članku 16. stavku 2., podstavak 8. mijenja se i glasi:

„- razine 7.1 i 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;“.

Članak 10.

U članku 17. stavak 2., podstavak 3 mijenja se i glasi:

„-  razine 7.1, 7.2 i 8.1 u HKO-u povezuju se s razinom 2 u QF-EHEA;“.

Podstavak 4. briše se, a dosadašnji podstavak 5. postaje podstavak 4.

Članak 11.

U Dodatku A Zakona, tekst u drugom stupcu, trećem redu mijenja se i glasi:

„Vrednovanje visokospecijaliziranih znanja u području rada i/ili učenja od kojih su neka na granicama poznatog, a koja mogu biti temelj za originalno razmišljanje i/ili znanstveno istraživanje te povezivanje znanja među različitim područjima.“

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

U članku 2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ br. 22/13 i 41/16 – dalje u tekstu: Zakon) kojim se definira značenje osnovnih pojmova koji se koriste u Zakonu, dodaje se novi podstavak i definicija značenja pojma „vrsta kvalifikacije“.

Uz članak 2.

U članku 3. Zakona kojim se definiraju načela i ciljevi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, proširuje se podstavak 4. tako da se uz navod da su jasno definirani ishodi učenja osnova za razvijanje kvalifikacija, navodi da su jasno definirani ishodi učenja i osnova za razlikovanje kvalifikacija po vrstama.  

Uz članak 3.

Članak 4. stavak 3. Zakona  proširuje se tako da je jasno da se vrste i nazivi kvalifikacija u HKO-u, uz uređivanje Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ br. 22/13 i 41/16)  dodatno  uređuju i posebnim propisima.

Uz članak 4.

Nakon članka 4. Zakona uvodi se novi naslov i novi članak 5. kojim se navode različite vrste kvalifikacija koje se stječu formalnim obrazovanjem u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 5.

Mijenjaju se redni brojevi članaka 5., 6. i 7. Zakona  radi dodavanja novog članka 5.

Uz članak 6.

Članak 7. stavak 1. Zakona  mijenja se tako da propisuje da se u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uspostavlja jedanaest razina cjelovitih kvalifikacija umjesto deset razina.

Stavak 2. istoga članka proširuje se tako da uz minimalne uvjete za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama propisuje i pridruživanje kvalifikacija razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira što je u Zakonu zasebno propisano člankom 8. Izrijeka podstavaka također se mijenja tako da je jasno da se kvalifikacije koje se stječu određenom vrstom obrazovanja smještaju na razine i tako da se koriste općenitiji izrazi u trajanju obrazovanja za stjecanje pojedinih kvalifikacija po razinama.

U podstavcima 2 do 10 propisuje se smještanje kvalifikacija na razine i uvjeti stjecanja i pristupanja. Umjesto razine 7, uvode se nove razine 7.1 i 7.2 te se na razinama 6 i 7.1 uvodi jasno razlikovanje vrsta kvalifikacija koje se smještaju na tu razinu.  Ne navode se uvjeti pristupanja kvalifikaciji razine 8.1, odnosno studijskom programu kojim se stjecala kvalifikacija magistra znanosti, a koji se, nakon uvođenja Bolonjskog sustava više ne izvodi.

Drugačije se uređuju uvjeti pristupanja kvalifikaciji razine 8.2  ako da se kao osnovni uvjet utvrđuje završetak diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

U stavku 6 kojim se propisuje uvjet pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razinama 6 i 7, dopunjuje se odredbom koja definira svrhu djelomičnih kvalifikacija na razinama 6 i 7.

Dodaju se stavci 7. i 8. koji su dosada bili sastavni dio članka 8.

Također se mijenja i naslov iznad članka tako da jasnije odražava sadržaj odredbi.

Uz članak 7.

Naslov iznad članka 8. i članak 8. Zakona brišu se jer su odredbe prenesene u članak 7. koji je postao članak 8.

Uz članak 8.

Članak 10. stavak 6. Zakona  mijenja se tako da institucija koja je predložila člana Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala može predati zahtjev za razrješenjem dužnosti tog člana .

Uz članak 9.

U članku 16., stavku 2., podstavak 8. Zakona mijenja se tako da se nove razine 7.1. i 7.2. u HKO-u povezuju s razinom 7 u EQF-u.

Uz članak 10.

U članku 17., stavak 2. Zakona mijenja se na način da se nove razine 7.1. i 7.2. kao i razina 8.1 u HKO-u povezuju s razinom 7 u QF-EHEA.

Uz članak 11.

Odredbama članka 11., Dodatak A Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ br. 22/13 i 41/16) mijenja se opisnica razine 7 ishoda učenja u domeni znanja (vrednovanje visokospecijaliziranih znanja u području rada i/ili učenja od kojih su neka na granicama poznatog, a koja mogu biti temelj za originalno razmišljanje i znanstveno istraživanje te povezivanje znanja među različitim područjima) tako da se dodatkom riječi „ili“ znanstveno istraživanje navodi kao opcionalno, a ne obvezno.

Uz članak 12.

Propisano je stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

ZAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

(„Narodne novine“ br. 22/13 i 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)

Osnovni pojmovi

Članak 2.

U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:

Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.

Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje (engl. European Qualifications Framework for Lifelong Learning, EQF) instrument je uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifications Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave razina kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.

Kvalifikacija (engl. Qualification) je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Cjelovita kvalifikacija (engl. Full Qualification) je kvalifikacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje odgovarajućem tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja.

Djelomična kvalifikacija (engl. Partial Qualification) je kvalifikacija koja samostalno ne udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja, nego isključivo uz odgovarajuću cjelovitu kvalifikaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifikacija, u skladu sa standardom cjelovite kvalifikacije.

Kompetencije (engl. Competences) su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Ishodi učenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (engl. Key Competences for Lifelong Learning) su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.

Standard kvalifikacije (engl. Qualification Standard) je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.

Standard zanimanja (engl. Occupational Standard) je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Formalno učenje (engl. Formal Learning) je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Neformalno učenje (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

Informalno učenje (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Cjeloživotno učenje (engl. Lifelong Learning) su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Vrednovanje skupova ishoda učenja (engl. Validation of Units of Learning Outcomes) je ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne ili fizičke osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima.

Sektor (engl. Sector) je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifikacija na radnim mjestima.

Načela i ciljevi HKO-a

Članak 3.

Načela i ciljevi HKO-a su:

– osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanja svih oblika diskriminacije;

– razvijanje osobne i društvene odgovornosti te primjena demokratskih načela u poštivanju temeljnih sloboda i prava te ljudskog dostojanstva;

– jačanje uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje;

– razvijanje kvalifikacija na osnovama jasno definiranih ishoda učenja;

– razumijevanje različitih kvalifikacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa;

– osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifikacija;

– osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na znanstveno--tehnološkom razvoju;

– jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima;

– postizanje zapošljivosti, pojedinačne i gospodarske konkurentnosti te usklađenoga društvenog razvoja temeljenog na obrazovanju;

– uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete postojećih i novih kvalifikacija;

– izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja;

– uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nositelja i dionika kvalifikacijskog sustava;

– jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu;

– sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa;

– očuvanje pozitivnih naslijeđa hrvatske obrazovne tradicije;

– unapređenje i promoviranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Glava II.

SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA KVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJA

Svrstavanje kvalifikacija

Članak 4.

(1) U HKO-u kvalifikacije se svrstavaju prema razinama i vrstama.

(2) Kvalifikacije mogu biti cjelovite i djelomične.

(3) Vrste i nazivi kvalifikacija u HKO-u uređuju se posebnim propisima.

Obujam kvalifikacija i skupova ishoda učenja – HROO, ECVET i ECTS bodovi

Članak 5.

(1) Za svaku kvalifikaciju i skup ishoda učenja određuje se obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifikacije, odnosno tog skupa ishoda učenja.

(2) Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova/European Credit Transfer and Accumulation System) bodovima u visokom obrazovanju, ECVET (Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja/European Credit System for Vocational Education and Training) bodovima u strukovnom obrazovanju i HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education) bodovima u općem obrazovanju i u općeobrazovnim sadržajima strukovnih kvalifikacija.

(3) Za kvalifikacije koje se stječu na temelju originalnih znanstvenih ili umjetničkih istraživanja prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se brojem godina istraživanja u punome radnom opterećenju.

(4) Jedan HROO bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

(5) Jedan ECVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

(6) Jedan ECTS bod obuhvaća od 25 do 30 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

Opisnice ishoda učenja

Članak 6.

(1) Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se kroz znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

(2) U HKO-u se uspostavlja osam razina skupova ishoda učenja: 1; 2; 3; 4; 5; 6; 7; 8, čije opisnice predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO-a. Više razine skupova ishoda učenja uključuju niže razine u odgovarajućem profilu.

(3) Minimalni obujam jednog skupa ishoda učenja je 1 HROO, ECVET ili ECTS bod.

(4) Opisnice razina ishoda učenja navedene su u tablici u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Razine cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija

Članak 7.

(1) U HKO-u se uspostavlja deset razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7; 8.1; 8.2.

(2) Minimalni uvjeti za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama su:

– Razina 1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 480 HROO bodova.

– Razina 2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 30 ECVET i/ili HROO bodova na 2. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.

– Razina 3 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.

– Razina 4.1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.

– Razina 4.2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.

– Razina 5 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.

– Razina 6 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili više, uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Ukupno radno opterećenje kvalifikacije na razini 7., zajedno s prethodnom kvalifikacijom na razini 6., koja je uvjet pristupanja, je minimalno 300 ECTS bodova, od kojih je najmanje 180 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja i najmanje 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature ili posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 ili više.

– Razina 8.1 – stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan rad s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.

– Razina 8.2 – stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.

(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifikacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifikacija je minimalno 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifikacije.

(4) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifikacijama od 2. do 4. razine je posjedovanje cjelovite kvalifikacije na 1. razini.

(5) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na 5. razini je posjedovanje cjelovite kvalifikacije na 4.1. razini.

(6) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na 6. i 7. razini je posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.2 ili više.

Pridruživanje kvalifikacija razinama HKO-a

Članak 8.

(1) Cjelovitim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člancima 7. i 14. ovoga Zakona, kako slijedi:

– Razina 1: osnovno obrazovanje;

– Razina 2: strukovno osposobljavanje;

– Razina 3: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje;

– Razina 4.1: trogodišnje strukovno obrazovanje;

– Razina 4.2: gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje; četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje;

– Razina 5: stručni studiji završetkom kojih se stječe manje od 180 ECTS bodova; strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanog radnog iskustva;

– Razina 6: sveučilišni preddiplomski studiji; stručni preddiplomski studiji;

– Razina 7: sveučilišni diplomski studiji; specijalistički diplomski stručni studiji; poslijediplomski specijalistički studiji;

– Razina 8.1: poslijediplomski znanstveni magistarski studiji;

– Razina 8.2: poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana doktorske disertacije izvan studija.

(2) Djelomičnim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člankom 7. stavcima 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Kvalifikacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.).

Glava III.

PRIMJENA HKO-a

Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

Članak 10.

(1) Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) središnje je strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj HKO-a.

(2) Nacionalno vijeće:

– procjenjuje i vrednuje javne politike, i to prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj društva;

– daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu s razvojnom strategijom Republike Hrvatske;

– predlaže mjere integriranih i međusobno usklađenih politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja;

– prati i vrednuje učinke HKO-a i pojedinih kvalifikacija te daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;

– daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje i znanost o preporukama sektorskih vijeća oko upisne politike, upisnih kvota i financiranja kvalifikacija iz javnih izvora, prema kvalifikacijama i prema županijama;

– prati i vrednuje rad sektorskih vijeća i daje preporuke za poboljšanja na temelju redovitih izvješća o radu sektorskih vijeća.

(3) Nacionalno vijeće ima predsjednika i 24 člana predloženih od strane institucija kako slijedi:

– pet predstavnika tijela državne uprave, i to po jedan predstavnik na prijedlog ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

– dva predstavnika područne (regionalne) samouprave vodeći računa o uravnoteženoj regionalnoj zastupljenosti na prijedlog ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

– tri predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine;

– tri predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine;

– jedan predstavnik organizacija civilnog društva na prijedlog tijela nadležnog za koordinaciju suradnje s organizacijama civilnog društva;

– jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore;

– jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore;

– jedan nacionalni koordinator sektorskih vijeća;

– tri predstavnika visokih učilišta, i to dva na prijedlog Rektorskog zbora i jedan na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola;

– jedan predstavnik ustanove ili zajednice ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih na prijedlog agencije nadležne za obrazovanje odraslih;

– jedan predstavnik agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;

– jedan predstavnik agencije nadležne za strukovno obrazovanje;

– jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje;

– jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća je pet godina.

(6) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev ili ako svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u radu Nacionalnog vijeća.

(7) U slučaju razrješenja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatski sabor će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(8) Nacionalno vijeće jednom godišnje podnosi izvješće o svome radu Hrvatskome saboru.

(9) Način rada Nacionalnog vijeća propisat će se Poslovnikom Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.

(10) Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za svoj rad imaju pravo na naknadu sukladno aktu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje visinu i način isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima.

Glava VI.

POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEA

Povezivanje HKO-a s EQF-om

Članak 16.

(1) Poslove povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.

(2) Razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način:

– razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u;

– razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u;

– razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u;

– razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u;

– razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;

– razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 7 u EQF-u;

– razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u;

– razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.

Povezivanje HKO-a s QF-EHEA

Članak 17.

(1) Razine HKO-a u ovom članku označavaju razine cjelovitih kvalifikacija stečenih u sustavu visokog obrazovanja.

(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način:

– razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;

– razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;

– razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;

– razina 8.1 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;

– razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.

DODATAK A

Opisnice razina ishoda učenja