O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014.)., a u svezi s odredbom članka 63., Ustava.
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014) - u daljnjem tekstu: Zakon, u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a pripada sustavu obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet, te omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece.
Zakonom je uređeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, bez obzira na radnopravni status te, sukladno svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući način propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu.
U 2013. godini Zakon je izmijenjen sukladno preuzetim obvezama Republike Hrvatske uz izvršeno usklađivanje s Direktivom 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18.3.2010.), kao i s Direktivom 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010.). Navedenim izmjenama izjednačeno je trajanje posvojiteljskog dopusta zaposlenog posvojitelja i samozaposlenog posvojitelja, neovisno o dobi posvojenog djeteta. Isto tako je izjednačeno trajanje posvojiteljske poštede od rada i posvojiteljske brige o djetetu, neovisno o dobi posvojenog djeteta za posvojitelje drugog radnopravnog statusa s ciljem pravednijeg uređenja i ovoga područja. S obzirom na činjenicu da je u međuvremenu na snagu stupio Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine, broj 85/2014), radi usklađenja s istim, Zakon je na odgovarajući način izmijenjen 2014. godine, kao i dodatno, u dijelu koji se odnosi na izjednačavanje prava na roditeljski dopust posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
Ustavom Republike Hrvatske propisana je osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj je od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave. U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.
Republika Hrvatska se i nadalje suočava s vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima koja su, nesumnjivo, dugoročna prijetnja daljnjem sveopćem razvoju Hrvatske, kao i s promjenama dobne strukture stanovništva koje su se ogledale u stalnom padu broja novorođene djece i zastupljenosti mlađeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi.
Republika Hrvatska ima negativni prirodni prirast, negativni saldo neto migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu država Europske unije koje bilježe istodobni prirodni pad i negativni saldo migracija.
Obiteljska politika, kao i socijalna politika, pod snažnim je utjecajem promjena koje se događaju u društvu. Hrvatska je kao i mnoge europske zemlje, već duže vrijeme u demografskoj recesiji koju indiciraju smanjene stope fertiliteta, pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Isto tako postupno se, iako s izvjesnim zaostatkom u odnosu na razvijene zemlje, mijenja i pluralizira obiteljska struktura.
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku (Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva) u 2015. godini zabilježen je pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,6%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 39.176 djece dok je u 2015. godini bilo rođeno 38.142 djece iz čega je vidljivo da je u odnosu na prethodnu godinu rođeno 1034 djece manje. Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku (Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva) u 2016. godini rođeno je ukupno 38.490 djece.
U 2015. dogodio se i porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu pa je tako 2015. godine umrlo 4812 osoba više nego u 2014. godini (umrli 2014. godine 50.839, 2015. godine 55.651)
Prirodni prirast u 2015. bio je negativan i iznosio je -17.509 (u 2014. godini -11.273). Također, starenje stanovništva je u Hrvatskoj izrazito. Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,4 u 2014. godini svrstavala na razinu EU-a (18,5%).
Isto tako, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. Prema Kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2015. (Državni zavod za statistiku), odseljenih u inozemstvo bilo je 29.651, doseljenih iz inozemstva 11.706, te je saldo migracije s inozemstvom bio -17.945.
Demografski okvir te ekonomsko-socijalni procesi ogledaju se u strukturi hrvatske obitelji. Broj sklopljenih brakova kontinuirano opada, a razvedenih brakova raste. U 2015. godini bilo je sklopljeno 19.567 brakova, a razvedenih 5.725.
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je bilo sveukupno 867.680 obitelji s djecom od čega je najveći udio bračnog para s djecom, zatim majki s djecom, dok je bitno manji udio očeva te izvanbračnih parova s djecom. Obitelji s jednim djetetom čine polovicu svih obitelji s djecom, a obitelj s dvoje djece 36,8% ukupnog broja obitelji s djecom. Višečlane obitelji su rijetke, pogotovo one s četvero i više djece.
Iznesene činjenice smatramo argumentom za poduzimanje dodatnih napora u smjeru povećanja nataliteta u Hrvatskoj uređenjem obiteljskih potpora kao jedne od mjera izravnih potpora obiteljima s novorođenom djecom kojom se utječe na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.
Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece. Država različitim mjerama kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potporu skrbi o djeci, a neizostavni dio potpora obitelji u podizanju i odgoju djece čine vrijeme koje osigurava roditelju da sudjeluje u odrastanju djeteta te usluge (servisi) namijenjene obitelji s malom djecom.
Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju, potrebno je poduzeti daljnje mjere za unapređenje sustava obiteljskih potpora kako bi se stvorile pretpostavke za povećanje materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora za novorođeno dijete što će pridonijeti poboljšanju statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora te stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.
Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito, pa tako i roditeljskog dopusta je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Sukladno tome, priznavanje prava korisnicima na vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Osobito je važno omogućiti roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji te osigurati vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.
Odredbama Zakona (članak 24. stavak 2.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna).
Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Također, navedeno povećanje materijalnih prava pozitivno bi utjecalo na povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanje uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu. Time bi se pridonijelo ukupnoj kvaliteti života i standardu građana na način da će se poboljšati materijalna situacija obitelji te će se dodatno motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta kako bi se zadovoljile njihove potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom.
Stoga se kao jedna u nizu prioritetnih mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike koju je potrebno poduzeti, predlaže povećanja iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koji prema važećem Zakonu ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Naime, naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće koja se obračunava prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, no prema Zakonu je limitirana na određeni postotak proračunske osnovice tj. 80%. Pokazalo se kako limitiranje roditeljskih naknada na sadašnji iznos od 80% nije zadovoljavajuće rješenje, obzirom da navedeni iznos u dovoljnoj mjeri ne zadovoljava materijalne potrebe obitelji s novorođenom djecom. U političkoj i stručnoj javnosti već su pokretane inicijative i prijedlozi za povećanje iznosa roditeljskih naknada ocjenjujući iznos od 80% proračunske osnovice mjesečno nedovoljnim. S obzirom na spomenuti gospodarski rast, ocjenjujemo da država ima mogućnost dodatno pomoći obiteljima s novorođenom djecom i kroz ove vrste naknada.
Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.
Istovremeno, povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće obuhvatit će se i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci (od 6. mjeseca odnosno 8. mjeseca roditeljskog dopusta tj. u preostalom dijelu roditeljskog dopusta do 30 mjeseci) povećati limit novčane naknade s 50% na 70% proračunske osnovice.
U skladu s povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, istovremeno je potrebno urediti visine novčanih potpora roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te majke izvan sustava rada.
Odredbama važećeg Zakona propisano je pravo roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada (članak 27. stavak 1.). Predlaže se povećanje visine novčane naknade za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, koja je prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1.) propisana u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Odredbama važećeg Zakona propisano je pravo majke izvan sustava rada na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu (članak 31. stavak 1.). Predlaže se povećanje visine novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Odredbama Zakona propisano je pravo drugih posvojitelja na novčanu naknadu ili novčanu pomoć tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu (članak 38.). Predlaže se povećanje visine novčane naknade ili novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 38. stavak 2.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
U skladu s povećanjem iznosa navedenih materijalnih prava potrebno je zakonskim promjenama obuhvatiti i na odgovarajući način regulirati visine preostalih novčanih potpora iz predmetnog zakona, s ciljem postizanja uravnoteženog međuodnosa u odnosu na one skupine prava korisnika koje su na izravan ili neizravan način povezane. Predlaže se prvenstveno obuhvatiti sljedeća prava:
-korištenje prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz članka 15. stavka 4. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 3.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
-korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. Zakona – predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna).
-korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada za slučaj smrti djeteta roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iz članka 30. stavka 2. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
-korištenje prava s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada za slučaj smrti djeteta iz članka 33. stavak 3. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
-novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 9.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju i radi stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i populacijske politike predlaže se povećanje pojedinih materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koje će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina korisnika. Prema predloženom rješenju povećava se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% na 120% proračunske osnovice te naknada plaće za vrijeme rodiljne i roditeljske poštede od rada za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje i tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada sa 50% na 70% proračunske osnovice. U skladu s povećanjem iznosa gore navedenih materijalnih prava predloženim izmjenama regulirat će se visine drugih novčanih potpora, koje se prvenstveno odnose na: za rad s polovicom punog radnog vremena; slučaj smrti djeteta; korištenje određenih prava zaposlenog roditelja na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata.
Ujedno, predloženim zakonom ispravljaju se uočene pogreške u zakonskom tekstu, a koje se odnose na relevantne akte Europske unije u članku 1a. Zakona.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Predložene zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Potrebno je uvažiti povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obiteljske potpore imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece, a u navedenom cilju kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i populacijske politike predlaže se povećanje pojedinim materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora.
Slijedom navedenog, očekujemo da će se ove poticajne mjere pozitivno odraziti na trenutnu demografsku sliku Republike Hrvatske. Ocjenjuje se da bi predložena normativna rješenja proizvela značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske budući da se zakonskim promjenama predlaže značajno povećanje pojedinih materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora u odnosu na visine naknada sukladno važećem Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora o broju korisnika prava, procijenjeno je da bi za provedbu ovog zakona bilo potrebno osigurati financijska sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Financijska sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna za provedbu predloženih izmjena osigurana su iz redovnih sredstava na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Članak 1.
U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014), članak 1.a mijenja se i glasi:
„Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
- Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992.);
- Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 18.3.2010.);
- Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010.)“.
Članak 2.
U članku 24. stavku 2. postotak: "80%" zamjenjuje se postotkom: "120".
U stavku 3. postotak: „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
U stavku 5. postotak: "80%" zamjenjuje se postotkom: "120".
U stavku 6. broj „6“ zamjenjuje se brojem „5“.
U stavku 9. postotak: „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„Pravo na naknadu plaće u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. Zakona po isteku 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja tog prava.“
Članak 3.
U članku 30. stavku 1. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Članak 4.
U članku 33. stavku 1. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Članak 5.
U članku 38. stavku 2. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Članak 6.
U članku 40. stavcima 1. i 2. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Članak 7.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava za koja je novčana potpora uređena ovim Zakonom te koji su podneseni, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na novčane potpore.
(2) Korisnici koji su započeli ostvarivati prava iz stavka 1. ovoga članka prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju započeto korištenje tim pravom prema odredbama ovoga Zakona te pravo na naknadu plaće i novčanu naknadu s danom stupanja na snagu ovoga Zakona ostvaruju prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Zavod će korisnicima iz stavka 2. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona obračunavati naknadu plaće i novčanu naknadu u visini utvrđenoj ovim Zakonom bez donošenja posebnog rješenja.
Članak 8.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine.
O B R A Z L O Ž E N J E
Članak 1.
Ovom odredbom mijenjaju se odredbe koje se odnose na akte Europske unije na način da se ispravljaju uočene pogreške u zakonskom tekstu.
Članak 2.
Ovom odredbom se mijenja članak 24. stavak 2. koji propisuje da naknada plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice, te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 120% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 3. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iznosi 50% proračunske osnovice na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 5. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice, te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 120% proračunske osnovice mjesečno.
U stavku 6. ispravlja se uočena pogreška u zakonskom tekstu koja upućuje na stavak 6. umjesto na stavak 5. ovoga članka.
Mijenja se stavak 9. koji propisuje da novčana naknada za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) iznosi 50% proračunske osnovice na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Propisuje se da zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u preostalom trajanju (po isteku prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja) za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. ovog Zakona, ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno.
Članak 3.
Ovom odredbom se mijenja članak 30. stavak 1. koji propisuje da novčana naknada za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 3. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Članak 4.
Ovom odredbom se mijenja članak 33. stavak 1. koji propisuje da novčana pomoć majke izvan sustava rada s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 4. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Članak 5.
Ovom odredbom se mijenja članak 38. stavak 2. koji propisuje da novčana naknada ili novčana pomoć drugih posvojitelja tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 5. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Članak 6.
Ovom odredbom se mijenja članak 40. stavak 1. koji istovjetno članku 38. stavku 2. propisuje da novčana naknada ili novčana pomoć drugih posvojitelja tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 6. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Članak 7.
Ovom odredbom uređuje se način ostvarivanja prava korisnika koji su podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava po važećem zakonu, kao i uvjeti korištenja prava zatečenih korisnika koji su danom stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni u korištenju prava po ranije važećem Zakonu.
Članak 8.
Ovom odredbom uređuje se stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.);
– Direktiva 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18. 3. 2010.);
– Direktiva 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7.2 010.).
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
(5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice.
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada
Članak 30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca počevši od idućeg dana nakon dana smrti djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada, za slučaj smrti djeteta, ostvaruje pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka još tri mjeseca od mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.
2. Prava drugih posvojitelja
Članak 38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod uvjetima iz ovoga Zakona ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na novčanu naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
2.2. Pravo na novčanu naknadu
Članak 40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
PRIJEDLOG ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014.)., a u svezi s odredbom članka 63., Ustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ocjena stanja
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014) - u daljnjem tekstu: Zakon, u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a pripada sustavu obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet, te omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece.
Zakonom je uređeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, bez obzira na radnopravni status te, sukladno svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući način propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu.
U 2013. godini Zakon je izmijenjen sukladno preuzetim obvezama Republike Hrvatske uz izvršeno usklađivanje s Direktivom 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18.3.2010.), kao i s Direktivom 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010.). Navedenim izmjenama izjednačeno je trajanje posvojiteljskog dopusta zaposlenog posvojitelja i samozaposlenog posvojitelja, neovisno o dobi posvojenog djeteta. Isto tako je izjednačeno trajanje posvojiteljske poštede od rada i posvojiteljske brige o djetetu, neovisno o dobi posvojenog djeteta za posvojitelje drugog radnopravnog statusa s ciljem pravednijeg uređenja i ovoga područja. S obzirom na činjenicu da je u međuvremenu na snagu stupio Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine, broj 85/2014), radi usklađenja s istim, Zakon je na odgovarajući način izmijenjen 2014. godine, kao i dodatno, u dijelu koji se odnosi na izjednačavanje prava na roditeljski dopust posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
Ustavom Republike Hrvatske propisana je osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj je od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave. U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.
Republika Hrvatska se i nadalje suočava s vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima koja su, nesumnjivo, dugoročna prijetnja daljnjem sveopćem razvoju Hrvatske, kao i s promjenama dobne strukture stanovništva koje su se ogledale u stalnom padu broja novorođene djece i zastupljenosti mlađeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi.
Republika Hrvatska ima negativni prirodni prirast, negativni saldo neto migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu država Europske unije koje bilježe istodobni prirodni pad i negativni saldo migracija.
Obiteljska politika, kao i socijalna politika, pod snažnim je utjecajem promjena koje se događaju u društvu. Hrvatska je kao i mnoge europske zemlje, već duže vrijeme u demografskoj recesiji koju indiciraju smanjene stope fertiliteta, pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Isto tako postupno se, iako s izvjesnim zaostatkom u odnosu na razvijene zemlje, mijenja i pluralizira obiteljska struktura.
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku ( Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva ) u 2015. godini zabilježen je pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,6%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 39.176 djece dok je u 2015. godini bilo rođeno 38.142 djece iz čega je vidljivo da je u odnosu na prethodnu godinu rođeno 1034 djece manje. Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku ( Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva ) u 2016. godini rođeno je ukupno 38.490 djece.
U 2015. dogodio se i porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu pa je tako 2015. godine umrlo 4812 osoba više nego u 2014. godini (umrli 2014. godine 50.839, 2015. godine 55.651)
Prirodni prirast u 2015. bio je negativan i iznosio je -17.509 (u 2014. godini -11.273). Također, starenje stanovništva je u Hrvatskoj izrazito. Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,4 u 2014. godini svrstavala na razinu EU-a (18,5%).
Isto tako, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. Prema Kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2015. (Državni zavod za statistiku), odseljenih u inozemstvo bilo je 29.651, doseljenih iz inozemstva 11.706, te je saldo migracije s inozemstvom bio -17.945.
Demografski okvir te ekonomsko-socijalni procesi ogledaju se u strukturi hrvatske obitelji. Broj sklopljenih brakova kontinuirano opada, a razvedenih brakova raste. U 2015. godini bilo je sklopljeno 19.567 brakova, a razvedenih 5.725.
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je bilo sveukupno 867.680 obitelji s djecom od čega je najveći udio bračnog para s djecom, zatim majki s djecom, dok je bitno manji udio očeva te izvanbračnih parova s djecom. Obitelji s jednim djetetom čine polovicu svih obitelji s djecom, a obitelj s dvoje djece 36,8% ukupnog broja obitelji s djecom. Višečlane obitelji su rijetke, pogotovo one s četvero i više djece.
Iznesene činjenice smatramo argumentom za poduzimanje dodatnih napora u smjeru povećanja nataliteta u Hrvatskoj uređenjem obiteljskih potpora kao jedne od mjera izravnih potpora obiteljima s novorođenom djecom kojom se utječe na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.
Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece. Država različitim mjerama kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potporu skrbi o djeci, a neizostavni dio potpora obitelji u podizanju i odgoju djece čine vrijeme koje osigurava roditelju da sudjeluje u odrastanju djeteta te usluge (servisi) namijenjene obitelji s malom djecom.
Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju, potrebno je poduzeti daljnje mjere za unapređenje sustava obiteljskih potpora kako bi se stvorile pretpostavke za povećanje materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora za novorođeno dijete što će pridonijeti poboljšanju statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora te stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.
Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito, pa tako i roditeljskog dopusta je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Sukladno tome, priznavanje prava korisnicima na vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Osobito je važno omogućiti roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji te osigurati vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.
Odredbama Zakona (članak 24. stavak 2.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna).
Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Također, navedeno povećanje materijalnih prava pozitivno bi utjecalo na povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanje uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu. Time bi se pridonijelo ukupnoj kvaliteti života i standardu građana na način da će se poboljšati materijalna situacija obitelji te će se dodatno motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta kako bi se zadovoljile njihove potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom.
Stoga se kao jedna u nizu prioritetnih mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike koju je potrebno poduzeti, predlaže povećanja iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koji prema važećem Zakonu ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Naime, naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće koja se obračunava prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, no prema Zakonu je limitirana na određeni postotak proračunske osnovice tj. 80%. Pokazalo se kako limitiranje roditeljskih naknada na sadašnji iznos od 80% nije zadovoljavajuće rješenje, obzirom da navedeni iznos u dovoljnoj mjeri ne zadovoljava materijalne potrebe obitelji s novorođenom djecom. U političkoj i stručnoj javnosti već su pokretane inicijative i prijedlozi za povećanje iznosa roditeljskih naknada ocjenjujući iznos od 80% proračunske osnovice mjesečno nedovoljnim. S obzirom na spomenuti gospodarski rast, ocjenjujemo da država ima mogućnost dodatno pomoći obiteljima s novorođenom djecom i kroz ove vrste naknada.
Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.
Istovremeno, povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće obuhvatit će se i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci (od 6. mjeseca odnosno 8. mjeseca roditeljskog dopusta tj. u preostalom dijelu roditeljskog dopusta do 30 mjeseci) povećati limit novčane naknade s 50% na 70% proračunske osnovice.
U skladu s povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, istovremeno je potrebno urediti visine novčanih potpora roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te majke izvan sustava rada.
Odredbama važećeg Zakona propisano je pravo roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada (članak 27. stavak 1.). Predlaže se povećanje visine novčane naknade za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, koja je prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1.) propisana u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Odredbama važećeg Zakona propisano je pravo majke izvan sustava rada na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu (članak 31. stavak 1.). Predlaže se povećanje visine novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Odredbama Zakona propisano je pravo drugih posvojitelja na novčanu naknadu ili novčanu pomoć tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu (članak 38.). Predlaže se povećanje visine novčane naknade ili novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 38. stavak 2.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
U skladu s povećanjem iznosa navedenih materijalnih prava potrebno je zakonskim promjenama obuhvatiti i na odgovarajući način regulirati visine preostalih novčanih potpora iz predmetnog zakona, s ciljem postizanja uravnoteženog međuodnosa u odnosu na one skupine prava korisnika koje su na izravan ili neizravan način povezane. Predlaže se prvenstveno obuhvatiti sljedeća prava:
- korištenje prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz članka 15. stavka 4. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 3.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
- korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. Zakona – predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna).
- korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada za slučaj smrti djeteta roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iz članka 30. stavka 2. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
- korištenje prava s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada za slučaj smrti djeteta iz članka 33. stavak 3. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
- novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 9.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju i radi stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i populacijske politike predlaže se povećanje pojedinih materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koje će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina korisnika. Prema predloženom rješenju povećava se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% na 120% proračunske osnovice te naknada plaće za vrijeme rodiljne i roditeljske poštede od rada za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje i tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada sa 50% na 70% proračunske osnovice. U skladu s povećanjem iznosa gore navedenih materijalnih prava predloženim izmjenama regulirat će se visine drugih novčanih potpora, koje se prvenstveno odnose na: za rad s polovicom punog radnog vremena; slučaj smrti djeteta; korištenje određenih prava zaposlenog roditelja na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata.
Ujedno, predloženim zakonom ispravljaju se uočene pogreške u zakonskom tekstu, a koje se odnose na relevantne akte Europske unije u članku 1a. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Predložene zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Potrebno je uvažiti povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obiteljske potpore imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece, a u navedenom cilju kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i populacijske politike predlaže se povećanje pojedinim materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora.
Slijedom navedenog, očekujemo da će se ove poticajne mjere pozitivno odraziti na trenutnu demografsku sliku Republike Hrvatske. Ocjenjuje se da bi predložena normativna rješenja proizvela značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske budući da se zakonskim promjenama predlaže značajno povećanje pojedinih materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora u odnosu na visine naknada sukladno važećem Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora o broju korisnika prava, procijenjeno je da bi za provedbu ovog zakona bilo potrebno osigurati financijska sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Financijska sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna za provedbu predloženih izmjena osigurana su iz redovnih sredstava na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014), članak 1.a mijenja se i glasi:
„Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
- Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992.);
- Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 18.3.2010.);
- Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010.)“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
U članku 24. stavku 2. postotak: "80%" zamjenjuje se postotkom: "120".
U stavku 3. postotak: „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
U stavku 5. postotak: "80%" zamjenjuje se postotkom: "120".
U stavku 6. broj „6“ zamjenjuje se brojem „5“.
U stavku 9. postotak: „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„Pravo na naknadu plaće u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. Zakona po isteku 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja tog prava.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
U članku 30. stavku 1. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
U članku 33. stavku 1. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
U članku 38. stavku 2. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
U članku 40. stavcima 1. i 2. postotak „50%“ zamjenjuje se postotkom: „70%“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava za koja je novčana potpora uređena ovim Zakonom te koji su podneseni, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na novčane potpore.
(2) Korisnici koji su započeli ostvarivati prava iz stavka 1. ovoga članka prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju započeto korištenje tim pravom prema odredbama ovoga Zakona te pravo na naknadu plaće i novčanu naknadu s danom stupanja na snagu ovoga Zakona ostvaruju prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Zavod će korisnicima iz stavka 2. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona obračunavati naknadu plaće i novčanu naknadu u visini utvrđenoj ovim Zakonom bez donošenja posebnog rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
Ovom odredbom mijenjaju se odredbe koje se odnose na akte Europske unije na način da se ispravljaju uočene pogreške u zakonskom tekstu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
Ovom odredbom se mijenja članak 24. stavak 2. koji propisuje da naknada plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice , te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 120% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 3. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iznosi 50% proračunske osnovice na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 5. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice , te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 120% proračunske osnovice mjesečno.
U stavku 6. ispravlja se uočena pogreška u zakonskom tekstu koja upućuje na stavak 6. umjesto na stavak 5. ovoga članka.
Mijenja se stavak 9. koji propisuje da novčana naknada za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) iznosi 50% proračunske osnovice na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Propisuje se da zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u preostalom trajanju (po isteku prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja) za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete , iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. ovog Zakona, ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
Ovom odredbom se mijenja članak 30. stavak 1. koji propisuje da novčana naknada za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos naknade plaće povećava i sukladno članku 3. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
Ovom odredbom se mijenja članak 33. stavak 1. koji propisuje da novčana pomoć majke izvan sustava rada s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 4. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
Ovom odredbom se mijenja članak 38. stavak 2. koji propisuje da novčana naknada ili novčana pomoć drugih posvojitelja tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 5. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
Ovom odredbom se mijenja članak 40. stavak 1. koji istovjetno članku 38. stavku 2. propisuje da novčana naknada ili novčana pomoć drugih posvojitelja tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno na način da se iznos novčane pomoći povećava i sukladno članku 6. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
Ovom odredbom uređuje se način ostvarivanja prava korisnika koji su podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava po važećem zakonu, kao i uvjeti korištenja prava zatečenih korisnika koji su danom stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni u korištenju prava po ranije važećem Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
Ovom odredbom uređuje se stupanje Zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.);
– Direktiva 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18. 3. 2010.);
– Direktiva 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7.2 010.).
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
( 2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
( 5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice .
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca počevši od idućeg dana nakon dana smrti djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada, za slučaj smrti djeteta, ostvaruje pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka još tri mjeseca od mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.
2. Prava drugih posvojitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod uvjetima iz ovoga Zakona ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na novčanu naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2 .2. Pravo na novčanu naknadu
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku