ZA ZAKON O POVREMENOM RADU UČENIKA I STUDENATA S TEZAMA
Zagreb, travanj 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1.Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Učenici i studenti, mogu povremeno raditi ako redovno pohađaju srednju školu ili su redoviti studenti. U tom slučaju mogu raditi posredstvom ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se za učenike naziva ugovor o povremenom radu redovitog učenika, a za studente ugovor o djelu redovitog studenta. Kod studenata propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine, a kod učenika je rad dopušten tijekom ljetnih, proljetnih i zimskih praznika. Upravo je povremenost rada karakteristika koje uvelike obilježava rad učenika i studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. Učenici i studenti ovlaštenim posrednicima prije sklapanja ugovora moraju dostaviti potvrdu o redovitom studiranju ili pohađanju srednje škole.
Studenti se zapošljavaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine, a učenici na temelju Pravilnika u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Pravilnika o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati i Pravilnika o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik. U praksi se tijekom dugotrajne promjene gore navedenih propisa uočio određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje.
Stoga je zaključeno da je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti sva pitanja vezana uz zapošljavanje i rad učenika i studenata.
2.Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Novim Zakonom koji će urediti učenički i studentski rad ostvarit će se sljedeći ciljevi:
-definirati uvjete pod kojima učenici i studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu rada,
-postaviti okvir za ulazak u sustav učeničkog i studentskog rada i posredovanja pri učeničkom i studentskom radu,
-definirati uvjete za rad posrednika,
-uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole ove vrste rada,
-urediti sustav zaštite učenika i studenata kao izvršitelja rada
-regulirati obvezu vođenja određenih evidencija o učeničkom i studentskom radu kako bi iste bile dostupne nadležnim tijelima,
-urediti sustav obračuna naknada za učenički i studentski rad uključujući sve segmente iste (redovan rad, kao i uvećanja za rad u posebnim uvjetima)
-precizno definirati uvjete i način zaključivanja ugovora o povremenom radu učenika i studenta,
-definirati obveze poslodavca.
3.Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Odnosi se na učenike i studente, visoka učilišta, studentske centre i gospodarske subjekte.
4.Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Rad učenika i studenata trenutno je reguliran podzakonskim aktima (Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju studenata (Narodne novine broj: 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08), Pravilnik u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Narodne novine, broj 96/2002 i 159/2004), Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati (Narodne novine, broj 62/2010) i Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Narodne novine, broj 62/2010 i 59/2013) u čijoj su primjeni uočeni nedostaci vezani uz određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga se ovim normativnim rješenjem predlaže izrada jedinstvenog zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način jasno i precizno definirati prava i obveze svih dionika u sustavu studentskog i učeničkog rada.
Nenormativno rješenje:
Navedenu problematiku nije moguće urediti nenormativnim rješenjem.
5.Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Najveća prepreka je usuglašavanje velikog broja dionika koji će biti obuhvaćeni normativnim rješenjem, te mogući različiti pristupi rješavanju pojedinih pitanja koja će biti obuhvaćena istim.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6.Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
Ne.
7.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Ne.
8.Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Ne.
9.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Ne.
10.Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne.
11.Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Da. Predloženim normativnim rješenjem uvest će se obveza vođenja evidencija, uvođenje mehanizama nadzora te definiranja općih akata.
12.Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Postizanje navedenih ciljeva zahtijeva intenzivniju suradnju više ministarstava.
13.Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Ne.
ZAKON O POVREMENOM RADU UČENIKA I STUDENATA-Teze o sadržaju propisa
Naznaka i obuhvat materije
Rad učenika i studenata trenutno je reguliran podzakonskim aktima (Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju studenata (Narodne novine broj: 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08), Pravilnik u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Narodne novine, broj 96/2002 i 159/2004), Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati (Narodne novine, broj 62/2010) i Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Narodne novine, broj 62/2010 i 59/2013) u čijoj su primjeni uočeni nedostaci vezani uz određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga se ovim normativnim rješenjem predlaže izrada jedinstvenog zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način jasno i precizno definirati prava i obveze svih dionika u sustavu studentskog i učeničkog rada.
Novim Zakonom koji će urediti učenički i studentski rad ostvarit će se sljedeći ciljevi:
-definirati uvjete pod kojima učenici i studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu rada,
-postaviti okvir za ulazak u sustav učeničkog i studentskog rada i posredovanja pri učeničkom i studentskom radu,
-definirati uvjete za rad posrednika,
-uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole ove vrste rada,
-urediti sustav zaštite učenika i studenata kao izvršitelja rada
-regulirati obvezu vođenja određenih evidencija o učeničkom i studentskom radu kako bi iste bile dostupne nadležnim tijelima,
-urediti sustav obračuna naknada za učenički i studentski rad uključujući sve segmente iste (redovan rad, kao i uvećanja za rad u posebnim uvjetima)
-precizno definirati uvjete i način zaključivanja ugovora o povremenom radu učenika i studenta,
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
ZA ZAKON O POVREMENOM RADU UČENIKA I STUDENATA S TEZAMA
Zagreb, travanj 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Učenici i studenti, mogu povremeno raditi ako redovno pohađaju srednju školu ili su redoviti studenti. U tom slučaju mogu raditi posredstvom ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se za učenike naziva ugovor o povremenom radu redovitog učenika, a za studente ugovor o djelu redovitog studenta. Kod studenata propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine, a kod učenika je rad dopušten tijekom ljetnih, proljetnih i zimskih praznika. Upravo je povremenost rada karakteristika koje uvelike obilježava rad učenika i studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. Učenici i studenti ovlaštenim posrednicima prije sklapanja ugovora moraju dostaviti potvrdu o redovitom studiranju ili pohađanju srednje škole.
Studenti se zapošljavaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine, a učenici na temelju Pravilnika u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Pravilnika o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati i Pravilnika o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik. U praksi se tijekom dugotrajne promjene gore navedenih propisa uočio određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje.
Stoga je zaključeno da je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti sva pitanja vezana uz zapošljavanje i rad učenika i studenata.
2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Novim Zakonom koji će urediti učenički i studentski rad ostvarit će se sljedeći ciljevi:
-definirati uvjete pod kojima učenici i studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu rada,
-postaviti okvir za ulazak u sustav učeničkog i studentskog rada i posredovanja pri učeničkom i studentskom radu,
-definirati uvjete za rad posrednika,
-uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole ove vrste rada,
-urediti sustav zaštite učenika i studenata kao izvršitelja rada
-regulirati obvezu vođenja određenih evidencija o učeničkom i studentskom radu kako bi iste bile dostupne nadležnim tijelima,
-urediti sustav obračuna naknada za učenički i studentski rad uključujući sve segmente iste (redovan rad, kao i uvećanja za rad u posebnim uvjetima)
-precizno definirati uvjete i način zaključivanja ugovora o povremenom radu učenika i studenta,
-definirati obveze poslodavca.
3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti . (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Odnosi se na učenike i studente, visoka učilišta, studentske centre i gospodarske subjekte.
4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Rad učenika i studenata trenutno je reguliran podzakonskim aktima (Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju studenata (Narodne novine broj: 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08), Pravilnik u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Narodne novine, broj 96/2002 i 159/2004), Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati (Narodne novine, broj 62/2010) i Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Narodne novine, broj 62/2010 i 59/2013) u čijoj su primjeni uočeni nedostaci vezani uz određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga se ovim normativnim rješenjem predlaže izrada jedinstvenog zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način jasno i precizno definirati prava i obveze svih dionika u sustavu studentskog i učeničkog rada.
Nenormativno rješenje:
Navedenu problematiku nije moguće urediti nenormativnim rješenjem.
5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Najveća prepreka je usuglašavanje velikog broja dionika koji će biti obuhvaćeni normativnim rješenjem, te mogući različiti pristupi rješavanju pojedinih pitanja koja će biti obuhvaćena istim.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti .
Ne.
7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Ne.
8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Ne.
9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Ne.
10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne.
11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. ( primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Da. Predloženim normativnim rješenjem uvest će se obveza vođenja evidencija, uvođenje mehanizama nadzora te definiranja općih akata.
12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Postizanje navedenih ciljeva zahtijeva intenzivniju suradnju više ministarstava.
13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Ne.
ZAKON O POVREMENOM RADU UČENIKA I STUDENATA-Teze o sadržaju propisa
Naznaka i obuhvat materije
Rad učenika i studenata trenutno je reguliran podzakonskim aktima (Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju studenata (Narodne novine broj: 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08), Pravilnik u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Narodne novine, broj 96/2002 i 159/2004), Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati (Narodne novine, broj 62/2010) i Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Narodne novine, broj 62/2010 i 59/2013) u čijoj su primjeni uočeni nedostaci vezani uz određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga se ovim normativnim rješenjem predlaže izrada jedinstvenog zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način jasno i precizno definirati prava i obveze svih dionika u sustavu studentskog i učeničkog rada.
Novim Zakonom koji će urediti učenički i studentski rad ostvarit će se sljedeći ciljevi:
-definirati uvjete pod kojima učenici i studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu rada,
-postaviti okvir za ulazak u sustav učeničkog i studentskog rada i posredovanja pri učeničkom i studentskom radu,
-definirati uvjete za rad posrednika,
-uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole ove vrste rada,
-urediti sustav zaštite učenika i studenata kao izvršitelja rada
-regulirati obvezu vođenja određenih evidencija o učeničkom i studentskom radu kako bi iste bile dostupne nadležnim tijelima,
-urediti sustav obračuna naknada za učenički i studentski rad uključujući sve segmente iste (redovan rad, kao i uvećanja za rad u posebnim uvjetima)
-precizno definirati uvjete i način zaključivanja ugovora o povremenom radu učenika i studenta,
-definirati obveze poslodavca.