UVOD

Europski socijalni fond je, uz Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

^{1   informacijskih i komunikacijskih tehnologija}

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP ULJP) je plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150).

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: (1) zapošljavanje i tržište rada, (2) socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, (3) povećavanje sposobnosti institucija i učinkovitosti javne uprave i (4) promicanje koncepta dobrog upravljanja.

Ovaj Poziv provodi se u okviru OP ULJP, Prioritetne osi 4. „Dobro upravljanje“, Investicijskog prioriteta 11.ii „Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini“, Specifičnog cilja 11.ii.1 „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Podaci koje posjeduju tijela javne vlasti čine važan društveni resurs. Njihovo objavljivanje povećava transparentnost javnog sektora te doprinosi i odgovornosti tog sektora. Ujedno, objavljivanje podataka u vlasništvu javnog sektora doprinosi društvenim inovacijama i ekonomskom razvoju, povećava uključenost građana  i omogućuje bolju provedbu zakona. Korištenje vjerodostojnih, ažuriranih, umreženih, kompetentno prikupljenih i obrađenih podataka dovodi do jačanja partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora. Politika otvorenih podataka ² koja potiče široku dostupnost i ponovnu uporabu informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već i za javnost, može igrati važnu ulogu u razvoju novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija te pospješiti gospodarski rast i poticati društvenu angažiranost. Procjenjuje se da je ekonomski potencijal informacija u javnoj upravi i javnom sektoru 40 mlrd € godišnje na području EU (G. Vickery – 2011.). ³

^{2  Da bi se podaci i informacije smatrali otvorenima, trebali bi biti objavljeni u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren. Pod tim se podrazumijeva da ga stroj, odnosno računalo može samostalno pročitati i interpretirati neovisno o korištenoj platformi.}

^{3   Graham Vickery, Review of recent studies on PSI reuse and related market developments, 2011.}

U posljednjih nekoliko godina Vlada Republike Hrvatske poduzela je značajne korake na područjima transparentnosti i participacije nastojeći razviti kulturu otvorene vlade koja osigurava mogućnosti građanima za uključivanje u procese donošenja odluka te im stoji na usluzi. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13, 85/15) otvaranje i objava podataka javnog sektora predstavlja i zakonsku obvezu. Također, Zakon ponovnu uporabu podataka definira kao uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne za koju su informacije nastale. Ta definicija znači uporabu ili korištenje informacija na novi način, stvaranjem dodane vrijednosti, kombiniranjem informacija iz različitih izvora, stvaranje novih aplikacija, istraživanja, podataka, za komercijalne i nekomercijalne svrhe.  Skraćivanje trajanja upravnih postupaka u javnoj upravi korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), dostupnost usluga javne uprave na daljinu putem Interneta, te poticanje participacije svih građana ciljevi su Strategije e-Hrvatska 2020. te Strategije razvoja javne uprave 2015. – 2020.

U lipnju 2014. godine predstavljen je Središnji državni portal gov.hr čime su građani dobili središnje internetsko mjesto za jednostavan pristup svim informacijama javne uprave, te sada mogu pretraživati informacije o javnim uslugama i/ili pratiti političke aktivnosti na jednom mjestu. Građani u dijelu portala pod nazivom „Moja uprava“ sada mogu mnogo jednostavnije pronaći, primjerice, podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu. Informacije se mogu tražiti pomoću ključnih riječi, po tipu ili temi. Odlukom o pokretanju projekta e-Građani (Narodne novine 52/13, 31/14, 44/16) propisuje se komunikacija institucija javnog sektora s građanima putem korisničkog pretinca države. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi (Narodne novine 92/14) određuju se javni i temeljni registri te autentični podaci, utvrđuje se obveza institucija javnog sektora korištenja podataka iz temeljnih registara, bez prava traženja istih podataka od građana ili poslovnih subjekata.

Sukladno Akcijskom planu za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2014.-2016., u ožujku 2015. godine pokrenut je i središnji Portal otvorenih podataka RH (data.gov.hr) kao podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Cilj je poboljšati širenje javnih i otvorenih podataka putem jedinstvenog i centralnog mjesta te omogućiti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija koje bi te podatke koristile. Također se želi potaknuti intenzivnija suradnja s privatnim sektorom, poglavito u području informacijskih tehnologija te potaknuti poboljšanje elektroničkih javnih usluga, kao i povećati transparentnost javne uprave. Na Portalu otvorenih podataka objavljen je tek manji broj setova podataka budući da u velikom broju slučajeva setovi podataka u vlasništvu tijela državne uprave nisu dostupni u formatima koji se smatraju otvorenim i potrebni su financijski i ljudski resursi za njihovo prevođenje u te formate. Stoga bi se ovim projektom djelovalo na promociju koncepta otvorenih podataka i na njihovo korištenje u nekomercijalne svrhe. Posredno bi se utjecalo i na dodatno otvaranje javnih podataka, otvarajući tako i dodatne mogućnosti za razvijanje novih usluga i proizvoda.

Navedene pozitivne prakse na nacionalnoj razini nedovoljno se reflektiraju na lokalnu razinu gdje građani još uvijek premalo sudjeluju u donošenju javnih politika te im je, iz raznih razloga, otežan pristup javnim podacima. Građanina se još uvijek prvenstveno doživljava kao korisnika javnih usluga, dok je zanemaren doprinos koji on može dati unaprjeđenju lokalne uprave - Internetske stranice u najvećem broju slučajeva ne služe u svrhu uključivanja i obavještavanja građana o odlukama o kojima ovisi kvaliteta njihovog svakodnevnog života, već i dalje u svrhu pružanja servisnih i informacija koje spadaju u kategoriju „ispunjavanje slobodnog vremena“ ⁴ . Svaki bi član lokalne zajednice morao imati priliku za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju, provođenju te nadzoru provođenja usvojenih odluka u lokalnoj zajednici. Pri tome lokalna vlast mora stvoriti uvjete za sudjelovanje javnosti u najvećoj mogućoj mjeri i pritom pokušati uključiti građane gdje god je to moguće. ⁵ Iako je obveza tijela javne vlasti davati korisnicima podatke, upute, obavijesti i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju javnim tijelima te upoznati javnost o obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, u praksi je javnost često nezadovoljna dostupnim informacijama.

^{4 Rezultati GONG-ovog istraživanja Lotus (Lokalna Odgovorna i Transparentna Uprava i Samouprava, http://www.lotus.gong.hr/).}  

^{5   Zlata Ploštajner, Izgradnja aktivnog civilnog društva: sudjelovanje građana na lokalnoj razini, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb 2002.}

Za razliku od država predvodnica u području otvorenih podataka (SAD, Velika Britanija, Francuska…) u Hrvatskoj imamo tek manji broj slučajeva da se otvoreni ili općenito javni podaci koriste u svrhu izrade IKT rješenja u smislu novih proizvoda ili usluga (komercijalnih ili nekomercijalnih). S obzirom na specifičnost takve vrste projekata, u cilju osiguravanja njihove kvalitete, nužna je suradnja sva tri sektora, kada govorimo o nekomercijalnim projektima s ciljem šire društvene koristi. Organizacije civilnog društva kao veza između javnog sektora i građana prepoznaju potrebe građana te imaju važnu ulogu u zagovaranju i izgradnji otvorenog i transparentnog društva. S druge strane, privatni sektor ima znanja i sposobnosti u korištenju informacijskih tehnologija ⁶ te se ostvarivanjem suradnje može pridonijeti jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva u ovom području. Također, s obzirom da se projekti baziraju na podacima u vlasništvu javnog sektora, važna je i suradnja s tim sektorom u smislu pribavljanja i pripreme tih podataka. I u Republici Hrvatskoj postoje primjeri organiziranja hackathona – susreta programera - čiji je cilj kreirati društveno korisne aplikacije za građane, ali i podizanje svijesti o postojanju interesa i mogućnosti da se riješe određena problematična pitanja u lokalnoj zajednici  ehnološkim rješenjima, odnosno  aplikacijama koje su besplatne za krajnje korisnike.

^{6   Neki od primjera dobre prakse inovativnog korištenja podataka javnog sektora su: OffenerHaushalt (vizualizacija lokalnih i regionalnih proračuna Njemačke); Philadelphia Construction Permit Heatmap (prikazuje statistiku zahtjeva za građevinske dozvole u gradu Philadelphiji); School District of Philadelphia Budget (vizualizacija proračuna škole u Philadelphiji); CrimeMap (aplikacija za vizualizaciju kriminala u gradu Queensland u Australiji); Open Health Inspection (aplikacija koja pokazuje gdje je obavljena sanitarna inspekcija i s kojim rezultatima).}

Ova operacija temelji se na postojećim iskustvima povezivanja javnog, privatnog i civilnog sektora pri čemu je uz inovativno ponovno korištenje podataka iz javnog sektora, namjera potaknuti nova otvaranja javnih podataka unapređivanjem znanja i razvijanjem vještina službenika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih tijela javne vlasti na lokalnoj razini za otvaranje podataka, doprinoseći većem pristupu građana javnim podacima i većoj razini sudjelovanja građana u lokalnom odlučivanju. Također, namjera je ojačati kapacitete organizacija civilnoga društva za korištenje otvorenih podataka u nekomercijalne svrhe radi razvijanja novih proizvoda i usluga od interesa za društvenu zajednicu.

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je unaprijediti učinkovitost javne uprave razvojem novih javnih usluga kroz partnerstvo civilnog, privatnog i javnog sektora.

Specifični ciljevi Poziva:

1. Unaprijediti pristup građana javnim podacima i povećati razinu sudjelovanja građana u lokalnom odlučivanju;

2. Unaprijediti kapacitete zaposlenika tijela javne vlasti na lokalnoj razini za pripremu i objavu otvorenih podataka;

3. Unaprijediti kapacitete zaposlenika i volontera organizacija civilnoga društva za korištenje otvorenih javnih podataka razvijanjem novih inovativnih rješenja i novih proizvoda i usluga za građane.

4. Pokazatelji provedbe (indikatori)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti pokazatelju SO408 - Broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada.  Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi polazišnu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Iznimno je važno realno planirati ciljane vrijednosti obzirom da njihovo neostvarivanje može imati za posljedicu financijske korekcije.

5. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  27.000.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP ULJP iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a) dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 750.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 1.700.000,00 kn.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih  roškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Bespovratna sredstva prema ovom Pozivu moraju činiti najmanje 70% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti organizacija civilnoga društva

a. pravna osoba sa sljedećim pravnim statusom:

- udruga – pravna osoba osnovana, odnosno koja djeluje sukladno Zakonu o udrugama, ili

- zaklada – pravna osoba osnovana, odnosno koja djeluje sukladno Zakonu o zakladama i fundacijama i

b. koja se svojim aktom opredijelila da djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva; odgoj i obrazovanje; zdravstvene usluge, socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj lokalne zajednice; razvoj filantropije i dr.);

2. biti organizacija registrirana najmanje 1 godinu od dana podnošenja projektnog prijedloga;

3. biti organizacija koja u svojem temeljnom aktu ima utvrđeno neprofitno djelovanje i registrirana je kao neprofitna organizacija što znači da je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje;

4. biti organizacija registrirana za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj;

5. ima dostatne financijske, stručne, iskustvene i provedbene kapacitete za provedbu projekta u suradnji s partnerima;

6. nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

7. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda i drugih javnih izvora;

8. voditi transparentno financijsko poslovanje;

9. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje.

6.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu. U provedbi projekta mora biti najmanje jedna udruga (neovisno je li u ulozi prijavitelja ili partnera).

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u poglavlju 6.1., partneri mogu biti i:

- trgovačka društva;

- javne ustanove;

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Organizacije civilnoga društva, kao partneri, trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri koji su trgovačka društva, javne ustanove te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti pod točkama 4.-9. poglavlja 6.1.

6.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 24 mjeseci.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

◊ upravljanje projektom i administracija,

◊ inovativno ponovno korištenje podataka iz javnog sektora (skupljenih, proizvedenih, reproduciranih i distribuiranih od strane javnog sektora u mnogim područjima djelovanja, kao što su informacije u vezi s društvenim, gospodarskim, zemljopisnim, vremenskim, turističkim, poslovnim, autorskim i obrazovnim informacijama) za poboljšanje postojećih ili isporučivanje novih javnih usluga (uključujući mogućnosti za ponovnu uporabu dokumenata od strane i za osobe s invaliditetom i drugih skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti),

◊ razvoj IKT i mobilnih aplikacija za razvoj novih javnih usluga i uključivanje građana u procese odlučivanje,

◊ razvoj IKT i mobilnih aplikacija za poboljšanje postojećih javnih usluga,

◊ unaprjeđivanje znanja i razvijanje vještina zaposlenika i volontera OCD-a za korištenje otvorenih podataka,

◊ unaprjeđivanje znanja i razvijanje vještina službenika JLPS-a i ostalih tijela javne vlasti na lokalnoj razini za otvaranje podataka,

◊ promidžba i vidljivost.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također moći uzeti u obzir za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija.

6.4. Okvirni raspored procesa prijave