DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet i cilj Zakona

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima, s ciljem osiguranja gospodarenja na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.

Interes Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

(2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se, upotrebljavaju, koriste i njima se gospodari na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.

(3) Upravljanje šumama i šumskim zemljištima je sustav i način kojim Vlada Republike Hrvatske, putem središnjeg tijela nadležnog za poslove šumarstva upravlja šumama i šumskim zemljištima na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti te odgovornosti i to na način da predlaže strateške smjernice razvoja, normativne akte i provedbene instrumente, u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske, kroz zaštitu i očuvanje šuma i šumskog zemljišta, gospodarenje, korištenje i raspolaganje šumama i šumskim zemljištima.

Načelo održivog gospodarenja

Članak 3.

(1) Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivog gospodarenja šumama.

(2) Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu biološku raznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te koji ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima.

(3) Primjena načela održivog gospodarenja šumama u svrhu trenutačnog i budućeg ispunjavanja odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i njihovo pridonošenje ruralnom razvitku, ostvaruje se kroz:

 održivo gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma

 učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora, ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta

 odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.

Općekorisne i gospodarske funkcije šuma

Članak 4.

(1) Općekorisne funkcije šuma su:

1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

2. utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

4. utjecaj na klimu

5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša

6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere

7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu

9. utjecaj na zaštitne šume i šume posebne namjene.

(2) Gospodarske funkcije šuma su:

1. proizvodnja drvnih šumskih proizvoda

2. proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala

3. proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda

Šuma i šumsko zemljište

Članak 5.

(1) U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se proizvodi drvna tvar i pružaju općekorisne funkcije.

(2) Šumom se smatraju i: šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; progale, plješine i čistine; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ukoliko je sastavni dio šumskog kompleksa) i sjemenska sastojina; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

(3) Šumom se ne smatraju: odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 0,1 ha; šumski rasadnici; šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa te sjemenski izvor ukoliko stablo ili grupa stabala nisu sastavni dio šumskog kompleksa; zaštitni pojasevi šumskog drveća površine manje od 0,1 ha ili širine manje od 20 m; drvoredi, spomenici parkovne arhitekture i parkovi u naseljenim mjestima, botanički vrtovi i arboretumi; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova unutar šumskih kompleksa širine veće od 5 m te eksploatacijska polja unutar šumskih kompleksa.

(4) Šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i općekorisnih funkcija uz unapređenje biološke raznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskih kompleksa.

Ostvarivanje interesa Republike Hrvatske u načinu upravljanja

Članak 6.

Interes Republike Hrvatske u upravljanju šumskim ekosustavima, ostvaruje se provođenjem mjera:

1. održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima kojima se uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima

2. zaštite šuma i šumskih zemljišta te zaštite i očuvanja općekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti (čuvanjem šuma, zaštitom šuma od bolesti, štetnika, požara i izgradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrđivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima

3. Nacionalne strategije za šume te Nacionalnog programa šumarstva

4. provedbe i nadzora provođenja šumskogospodarskih planova

5. osiguravanja sredstava za održivo gospodarenje šumama

6. razminiranja šuma i šumskih zemljišta

7. sudjelovanja u upravljanju i nadzoru pravne osobe koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske i

8. dugoročnim motrenjem stanja šuma .

Nadležno tijelo

Članak 7.

Nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona je središnje tijelo državne uprave koje je, sukladno zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, nadležno za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Značenje pojedinih temeljnih pojmova

Članak 8.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1) »bespravna sječa« je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona

2) »biološka raznolikost« je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sustava i ekoloških kompleksa, uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te između ekoloških sustava

3) »certifikacija šuma« je postupak u kojem treća neovisna strana ispituje postiže li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrđenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu, pri čemu se izdaje šumarski certifikat kao pisani dokument kojim treća neovisna strana potvrđuje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s načelima održivosti

4) »divljač« su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja

5) »doznaka stabala« je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma

6) »Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije« (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu

7) »Hrvatska poljoprivredno - šumarska savjetodavna služba« (u daljnjem tekstu: Služba) je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu

8) »izvoditelj šumarskih radova« je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana strukovna licencija

9) »konverzija šuma« obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini s ciljem promjene njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama

10) »krčenje šuma« je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe dokumenata prostornog uređenja ili izgradnje šumske infrastrukture

11) »licenciranje izvoditelja šumarskih radova« je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje strukovna licencija Komore

12) »lugar« je fizička osoba zadužena za čuvanje šuma

13) »nacionalna inventura šumskih resursa« je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima

14) »neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta« je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta radi stjecanja imovinske ili druge koristi

15) »ovlašteni inženjer« je osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva i upisana je u Imenik ovlaštenih inženjera Komore

16) » potpomognuto područje « – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati

17) »pustošenje šuma« je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama

18) »šumska sastojina« je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvitka

19) »šumski ekosustav« je zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima

20) »šumski požar« je požar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na drugomu zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem

21) »šumski kompleks« je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe

22) »šumski proizvodi« su svi proizvodi šuma i šumskoga zemljišta, uključujući:

a) šumsko drveće i grmlje te sve njihove dijelove

b) biomasu ukupne šumske vegetacije

c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje

d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove

e) gljive

f) med, smolu

g) listinac, travnati ili pašnjački prekrivač

h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi

i) treset i humus

23) »urbana šuma« je šuma u urbanim i periurbanim sredinama kojoj primarni cilj nije proizvodnja drvne tvari već rekreacija građana, ljepota krajobraza i pružanje drugih općih koristi

24) »urbano šumarstvo« je specijalizirana grana šumarstva s ciljem uzgajanja i održavanja stabala zbog njihove sadašnje i moguće uloge na fiziološko stanje, sociologiju i ekonomsku dobrobit urbanog društva i ulogom koja podrazumijeva sveukupno pozitivno djelovanje stabala na njihov okoliš te rekreativnu i estetsku vrijednost

25) »zaštićeno područje« je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode

26) »zaštita šuma« je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja

27) »zavičajna vrsta« (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja.

(2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje vlasništva i drugih stvarnih prava, i drugim posebnim zakonima.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

GOSPODARENJE ŠUMAMA

Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumama

Članak 9.

(1) Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

(2) Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom su:

1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika

2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava

3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume

4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu

5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode)

6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

Način gospodarenja šumama i zaštita šumskog ekosustava

Članak 10.

(1) Šumoposjednici gospodare šumama održavajući i unapređujući biološku i krajobraznu raznolikost te skrbe o zaštiti šumskoga ekosustava, i pri tome su obvezni:

1. održavati prirodni sastav šume i podržavati zavičajne vrste

2. težiti očuvanju gospodarski važnijih vrsta drveća gdje za to postoje uvjeti i potreba

3. smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zaštitu i obnovu prirodnih šuma, a ne povećavati pritisak na njih

4. izabrati vrste za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na temelju opće prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajući prednost zavičajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji

5. koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete čiji je utjecaj na ekosustav, genetički integritet zavičajnih vrsta i lokalnu provenijenciju stručno procijenjen i čiji se negativni utjecaj može izbjeći ili umanjiti

6. izbjegavati sječu zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta drveća, šumskih voćkarica i ostalih vrsta s bobičastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume

7. voditi skrb o drugim vrstama u ekosustavu

8. podržavati tradicionalni način gospodarenja na odgovarajućim staništima koji oblikuje vrijedan ekosustav, kada je to ekonomski provedivo

9. u šumama koje su ugrožene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa

10. gospodarenje šumom provoditi na način kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te poduzimati mjere za poboljšanje i održanje biološke raznolikosti

11. vrstu i način korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta

12. uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i održavanje šumske infrastrukture prilagoditi zaštiti tla i voda u smislu izbjegavanja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje površinskih i podzemnih voda.

(2) Infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba planirati i projektirati na način koji je najmanje štetan za šumsko stanište vodeći brigu o posebnim geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijednostima, a posebno o ekološki vrijednim dijelovima ekosustava utvrđenim posebnim propisima (dijelovi ekološke mreže, staništa, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroženih vrsta).

Provedba sveeuropskih kriterija i uvažavanje općeg interesa

Članak 11.

Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona te uvažavanja općeg interesa u gospodarenju šumama, šumoposjednici su dužni:

◊ gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima

◊ dopustiti neometan pristup šumi osobama ovlaštenim za obavljanje nadzora nad gospodarenjem šumama

◊ dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa, sakupljanja podataka sukladno međunarodnim obvezama te znanstvenih istraživanja.

Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske

Članak 12.

(1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) je područje koje se ustanovljuje na svim šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske kao funkcionalna cjelina koja se utvrđuje s ciljem osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.

(2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.

(3) Osnivanje novih gospodarskih jedinica te promjene granica postojećih Ministarstvo odobrava rješenjem.

(4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Registar šumskogospodarskog područja

Članak 13.

(1) Za šumskogospodarsko područje ustanovljuje se Registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar) pri Ministarstvu .

(2) Registar se vodi u elektroničkom obliku, sastoji se od više upisnika podataka, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.

(3) Sadržaj Registra, način prikupljanja podataka, vođenje i upis u upisnike podataka u Registar, izradu i uspostavu Registra, dostupnost i uvjete korištenja podataka iz Registra, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka kao i objavu pojedinih podataka iz Registra na mrežnoj stranici Ministarstva, ministar propisuje pravilnikom.

Šumoposjednik

Članak 14.

(1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem.

(2) U smislu ovoga Zakona šumoposjednici su:

a) javni šumoposjednik je pravna osoba koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske

b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu: Ustanova).

c) privatni šumoposjednik je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik koji ima pravno ovlaštenje vlasnika za korištenje šume i/ili šumskog zemljišta

(3) Prema površini šume i šumskog zemljišta kojima gospodari privatni šumoposjednik može biti:

a) mali šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine do 20 ha

b) srednji šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine veće od 20, a manje od 300 ha

c) veliki šumoposjednik koji gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem površine veće od 300 ha.

Upis u upisnik privatnih šumoposjednika

Članak 15.

(1) Privatni šumoposjednik može se upisati u upisnik privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva za upis.

(2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: nadležni ured), na čijem području se nalazi šuma i šumsko zemljište koji su temelj zahtjeva.

(3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu nadležni ured odlučuje rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Uvjete i način upisa u upisnik privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja, ministar propisuje pravilnikom.

Gospodarenje i korištenje šumama i šumskim zemljištima

Članak 16.

(1) Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik.

(2) Šumama i šumskim zemljištima koji nisu u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare privatni šumoposjednici.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi gospodari Ustanova.

(4) Drvni sortimenti iz šuma kojima gospodari Ustanova prodaju se javnim nadmetanjem koje provodi javni šumoposjednik, na način i uz uvjete određene propisima koji uređuju prodaju drvnih sortimenata, a sredstva ostvarena prodajom prihod su Ustanove.

(5) Pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu koristiti javnopravna tijela i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: Korisnici).

(6) Korištenje iz stavka 5. ovoga članka je, u smislu ovoga Zakona, upotreba pojedine šume i šumskog zemljišta bez prava na gospodarenje istom, u svrhu poslova koje Korisnici obavljaju iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava te iz drugih područja sukladno posebnim propisima.

(7) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima iz ovoga članka obavlja se na načelu održivog gospodarenja šumama, na način i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.

✧ vidi kȍrīst

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 17.

(1) Javni šumoposjednik je pravna osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Osnivač javnog šumoposjednika kao trgovačkog društva je Republika Hrvatska.

(3) Sjedište javnog šumoposjednika je u Zagrebu.

(4) Naziv javnog šumoposjednika je ''HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću''.

(5) Model organizacije, djelatnosti i način poslovanja javnog šumoposjednika utvrđeni su izjavom o osnivanju.

Odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem

Članak 18.

(1) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem, Ministarstvo odlučuje rješenjem.

(2) Uz zahtjev za odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem prilažu se dokazi o postojanju pravnog interesa ili posebnog pravnog interesa, vlasnički list, dokazi o stanju posjeda, o statusu i namjeni zemljišta prema prostorno planskoj dokumentaciji, kao i ostala dokumentacija u vezi zemljišta o kojem se odlučuje.

(3) Danom pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, kojim je utvrđeno da se neko zemljište smatra šumskim zemljištem ili šumom, to zemljište je uključeno u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a kojim je utvrđeno da se neko zemljište ne smatra šumskim zemljištem ili šumom, to zemljište je isključeno iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Sanacija i umjetna obnova u određenom roku

Članak 19.

Šumoposjednici su dužni sanirati i obnoviti opožarene površine, umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, u roku dva vegetacijska razdoblja, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom.

Izvršenje i provedba mjera

Članak 20.

(1) Ukoliko šumoposjednici ne izvrše mjere naređene na osnovi ovoga Zakona i na osnovi njega donesenih propisa, kao i na temelju posebnih propisa, ove će mjere provesti tijelo koje ih je naredilo ili pravna osoba koju ono ovlasti, na trošak šumoposjednika ili pravne osobe koja koristi šumu ili šumsko zemljište, a bila je dužna izvršiti naređene mjere.

Kretanje i posjet šumi ili šumskim zemljištima

Članak 21.

(1) Fizičke osobe mogu se kretati šumom ili šumskim zemljištem kao posjetitelji šuma, ako nije drukčije određeno ovim Zakonom ili drugim propisom.

(2) Posjetom šumi ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi.

(3) Posjetitelji šume ili šumskog zemljišta preuzimaju sve rizike kojima su izloženi prilikom kretanja šumom ili šumskim zemljištem.

(4) Šumoposjednik nije dužan poduzimati posebne mjere opreza prema posjetiteljima šuma niti se može smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepažnjom prilikom obavljanja redovne djelatnosti gospodarenja šumom.

Šuma i šumsko zemljište prema namjeni

Članak 22.

(1) Prema namjeni šume i šumska zemljišta mogu biti:

a) gospodarska

b) zaštitna

c) posebne namjene.

(2) Gospodarska šuma i šumsko zemljište uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koristi se prvenstveno za proizvodnju šumskih proizvoda.

(3) Zaštitna šuma i šumsko zemljište uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija prvenstveno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine.

(4) Šuma i/ili šumsko zemljište posebne namjene su:

1. šumski sjemenski objekti kategorije „selekcioniran“, „kvalificiran“ i „testiran“

2. zaštićena šuma – šuma i šumsko zemljište unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode

3. šuma za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata – šuma i šumsko zemljište čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor, rekreaciju posjetitelja, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata

4. šuma za znanstvena istraživanja – šuma i šumsko zemljište namijenjeni znanstvenim istraživanjima i nastavi

5. šuma za potrebe obrane Republike Hrvatske – šuma i šumsko zemljište namijenjeni potrebama obrane Republike Hrvatske te

6. šuma za potrebe utvrđene posebnim propisima – šuma i šumsko zemljište namijenjeni potrebama utvrđenim posebnim propisima.

(5) Namjena šume i šumskog zemljišta posebne namjene osim namjene navedene u stavku 4. ovoga članka može biti gospodarska ili zaštitna.

Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem

Članak 23.

(1) Šumoposjednici su dužni gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom.

(2) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem obuhvaća radove:

1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova

2. prirodne obnove šuma

3. umjetne obnove šuma

4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu

5. konverzije šuma

6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima

7. njege šuma prorjedom

8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara

9. doznake stabala

10. čuvanja šuma

11. rasadničarstva i sjemenarstva

12. projektiranja, izgradnje , rekonstrukcija i održavanja šumske infrastrukture

13. održavanja izvora, bunara i cisterni

14. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda

15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda.

Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima

Članak 24.

Osoba koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, dužna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Članak 25.

(1) Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj.

(2) Djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u području šumarstva za privatne šumoposjednike uređene su statutom.

DIO TREĆI

PLANIRANJE U ŠUMARSTVU

I. Nacionalna strategija šumarstva, Nacionalni program šumarstva i Nacionalna inventura šumskih resursa

Općenito o strategiji i programu

Članak 26.

(1) Nacionalnom strategijom šumarstva utvrđuje se i definira nacionalna politika šumarstva te osigurava njezina usklađenost sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske.

(2) Nacionalnim programom šumarstva utvrđuju se uvjeti za provođenje elemenata šumarske politike te se definira okvir potrajnog gospodarenja šumama uvažavajući njihovu višenamjensku ulogu i uporabu. Njegov sastavni dio jesu provedbe politika, praćenja i procjena na nacionalnoj razini s ciljem daljnjeg unapređenja potrajnog gospodarenja šumama, kao i uspostavljanje i očuvanje prirodnih odnosa među vrstama i unapređivanje njihovih prirodnih staništa. Nacionalnim programom šumarstva uspostavlja se suradnja s drugim sektorima te osigurava njihovo usklađivanje aktivnosti pri provođenju šumarskih politika.

(3) Za kvalitetno planiranje u šumarstvu provodi se nacionalna inventura šumskih resursa kojom će se prikupljati informacije o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija.

(4) Nacionalnu strategiju šumarstva iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a izrađuje je Ministarstvo.

(5) Nacionalni program šumarstva iz stavka 2. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

(6) Postupak provođenja nacionalne inventure šumskih resursa iz stavka 4. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

II. Šumskogospodarski planovi

Naziv šumskogospodarskih planova

Članak 27.

(1) Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.

(2) Šumskogospodarski planovi su:

◊ šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja)

◊ osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom (u daljnjem tekstu: Osnova gospodarenja)

◊ program gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže (u daljnjem tekstu: Program gospodarenja)

◊ program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika

◊ program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

◊ program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata

◊ program gospodarenja šumama za znanstvena istraživanja i nastavu

◊ program gospodarenja šumama za potrebe obrane Republike Hrvatske

◊ program gospodarenja šumama za potrebe utvrđene posebnim propisima

◊ program zaštite, njege i obnove šuma

◊ operativni godišnji planovi za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Sadržaj i trajanje šumskogospodarskih planova

Članak 28.

(1) Osnovom područja planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od 10 godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih 10 godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 10 godina.

(2) Osnove i Programi gospodarenja propisuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika za razdoblje od 10 godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planiraju potrajnost prihoda etata za daljnjih 10 godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavljaju se svakih 20 godina uz reviziju svakih 10 godina.

(3) Programi gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika propisuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice privatnih šumoposjednika za razdoblje 10 godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planiraju potrajnost prihoda etata za daljnjih 10 godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavljaju se svakih 20 godina uz reviziju svakih 10 godina.

(4) Programi zaštite, njege i obnove šuma utvrđuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kojima je zabranjena gospodarska aktivnost i korištenje prirodnih dobara za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina.

(5) Programi gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuju zahvate na šumama koje služe za proizvodnju šumskog sjemena za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina.

(6) Programi gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata utvrđuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima za odmor i rekreaciju za razdoblje od 10 godina, a obnavljaju se svakih 10 godina.

(7) Programi gospodarenja šumama za znanstvena istraživanja i nastavu, programi gospodarenja šumama za potrebe obrane Republike Hrvatske i programi gospodarenja šumama za potrebe utvrđene posebnim propisima propisuju zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice za razdoblje od 10 godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planiraju potrajnost prihoda etata za daljnjih 10 godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavljaju se svakih 20 godina uz reviziju svakih 10 godina.

(8) Za šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti, zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode u kojima je dozvoljena gospodarska aktivnost i korištenje prirodnih dobara, nije potrebno izrađivati poseban program već se njima gospodari na temelju šumskogospodarskog plana gospodarske jedinice u čijem se sastavu nalaze.

(9) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane Zakonom, u razdoblju trajanja od 1 godine.

(10) Sadržaj šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja dostupan je javnosti.

(11) Šumskogospodarski planovi nakon isteka važenja trajno se pohranjuju.

(12) Sadržaj, rok donošenja te način izrade šumskogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.

Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova

Članak 29.

(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika ili Ustanove, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog Službe.

(2) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i odrednicama prostornog planiranja.

(3) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.

(4) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona.

(5) Povjerenstvo iz stavka 2. i 4. ovoga članka iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.

(6) Javni šumoposjednik, Ustanova te Služba dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.

(7) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i troškovi rada povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka terete javnog šumoposjednika i Ustanovu, a troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova za šume i šumska zemljišta privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka terete Službu.

(8) Troškove izrade, obnove ili revizije Programa gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i provedbe aktivnosti iz programa snose podnositelj zahtjeva odnosno nositelj prava građenja.

(9) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, srednji i veliki šumoposjednik mogu od Ministarstva zahtijevati formiranje vlastite gospodarske jedinice i snositi troškove izrade programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika.

(10) Javni šumoposjednik, Ustanova i Služba dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(12) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 11. ovoga članka, potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova i Služba.

(13) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

DIO ČETVRTI

ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE

Gospodarenje zaštitnim šumama i šumama posebne namjene

Članak 30.

Način gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma posebne namjene propisuje se šumskogospodarskim planovima, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene i na način određen aktom o njihovome proglašenju.

Proglašavanje zaštitne šume ili gospodarske šume

Članak 31.

(1) Ministarstvo rješenjem o odobrenju šumskogospodarskog plana pojedinu šumu proglašava gospodarskom ili zaštitnom šumom.

(2) Prije proglašenja šume gospodarskom ili zaštitnom Ministarstvo nije dužno pribaviti mišljenje šumoposjednika.

Proglašavanje šume posebne namjene

Članak 32.

(1) Ministarstvo donošenjem akta o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava šumom posebne namjene.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo ne proglašava šume posebne namjene iz članka 22. stavak 4. točka 2., ali prije njihovog proglašenja mora dati svoju suglasnost.

(3) Prije donošenja akta o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene, podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šumske sjemenske objekte proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šumu posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela nadležnog za obranu Republike Hrvatske.

(6) Šume posebne namjene, osim šuma iz stavka 2. i 5. ovoga članka, proglašava Ministarstvo na prijedlog zainteresiranih tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Lovnogospodarski planovi

Članak 33.

(1) Šumskogospodarskim planovima utvrđuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora.

(2) Lovnogospodarski planovi moraju biti usklađen i sa šumskogospodarskim planovima iz stavka 1. ovoga članka.

DIO PETI

KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA

Doznaka stabala

Članak 34.

(1) U šumi se mogu sjeći samo doznačena stabla.

(2) Doznaku stabala u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja javni šumoposjednik i Ustanova, a u šumama privatnih šumoposjednika doznaku stabala obavlja osoba koja posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.

(3) Doznaku stabala može izvršiti osoba sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(4) Zahtjev za doznaku stabala privatni šumoposjednik podnosi Službi.

(5) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program privatnih šumoposjednika, Služba odlučuje rješenjem koje je upravni akt.

(6) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala upisuju samostalno u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Služba.

(7) Uvjete i mjerila za doznaku stabala, upisivanje podataka u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka, ministar propisuje pravilnikom.

Teretni list i obilježba šumskih proizvoda

Članak 35.

(1) Šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta, mogu se transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica).

(2) Transport iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća: otpremu, prijevoz i pohranu šumskih proizvoda.

(3) Obilježbu šumskih drvnih proizvoda proizvedenih  u šumi ili ostalom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i ostalih šumskih proizvoda podrijetlom iz šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te izdavanje teretnih listova obavlja javni šumoposjednik.

(4) U šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik, obilježbu i izdavanje teretnih listova obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore.

(5) Uvjete i način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbe šumskih proizvoda, njihove otpreme, prijevoza i pohrane, kao i vrijeme sječe i šumski red, ministar propisuje pravilnikom.

Zabranjene radnje u šumi i na šumskom zemljištu

Članak 36.

(1) Ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je:

◊ pustošenje šuma, bespravna sječa stabala ili njihovo oštećivanje

◊ krčenje šume

◊ odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima

◊ pašarenje, brst i žirenje  

◊ skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda

◊ odnošenje humusa, treseta i listinca i

◊ smolarenje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskim planovima i posebnim propisima, u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske javni šumoposjednik može uz naknadu dopustiti sakupljanje šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa i smolarenje.

(3) Javni šumoposjednik iznimno može predvidjeti šumskogospodarskim planom određene površine degradiranih šuma na kojima se može dopustiti brst.

(4) Privatni šumoposjednik može u svojoj šumi pašariti te sakupljati i iznositi iz šume nedrvne šumske proizvode u skladu s programom privatnih šumoposjednika ili posebnim propisima.

(5) U šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade, uvjete za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog zemljišta javni šumoposjednik utvrđuje općim aktom uz prethodnu suglasnost  Ministarstva.

Krčenje šuma

Članak 37.

(1) Krčenje se može dozvoliti:

◊ u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

◊ ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

◊ ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

◊ ako je to potrebno radi provedbe akta donesenog na temelju dokumenta prostornog uređenja donesenog prema posebnome propisu i

◊ ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema dokumentu prostornog uređenja, odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavka 4. i 5. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva, a koja se može izdati na temelju općeg ili pojedinačnog akta.

(4) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume, mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku naredne godine.

(5) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(6) Protiv dozvole iz stavka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Izrada prostornih planova i suglasnost Ministarstva

Članak 38.

(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, građevine za potrebe obrane, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata te građevine koje su planirane prostornim planovima.

(2) Dokumentima prostornog uređenja može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.

(3) U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja javni šumoposjednik dužan je dostaviti smjernice i podatke na zahtjev nositelja izrade sukladno posebnom propisu.

(4) Prostorni planovi državne razine, prostorni planovi županija, prostorni plan Grada Zagreba, prostorni planovi uređenja gradova i općina i generalni urbanistički planovi koji se odnose na šume i šumska zemljišta donose se uz suglasnost Ministarstva.

(5) Javni šumoposjednik dužan je dostaviti Ministarstvu mišljenje na prostorne planove iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 2. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja u dijelu koji se odnosi na šume i šumska zemljišta, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva.

(7) U postupku izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, posebne uvjete za izgradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje javni šumoposjednik odnosno Ustanova, a za šume privatnih šumoposjednika Služba.

DIO ŠESTI

ZAŠTITA ŠUMA

Praćenje zdravstvenog stanja šuma i mjere zaštite

Članak 39.

(1) Šumoposjednici su dužni pratiti zdravstveno stanje šuma i poduzimati mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba.

(3) S ciljem očuvanja zdravstvenoga stanja šuma Hrvatski šumarski institut (u daljnjem tekstu: Institut) provodi izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu, te u okviru tih poslova propisuje i mjere za suzbijanje štetnih organizama.

(4) U slučaju kada zdravstveno stanje šuma zahtijeva poduzimanje intenzivnih mjera praćenja i suzbijanja štetnih organizama, ministar može naredbom propisati njihovo provođenje.

Upisnik oštećenosti šumskih ekosustava

Članak 40.

(1) Radi provođenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad šumskim ekološkim sustavima, s obzirom na štetu izazvanu atmosferskim onečišćenjem i drugim čimbenicima koji utječu na stanje šuma, Ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka koji će se upisivati u Registar kao upisnik oštećenosti šumskih ekosustava.

(2) Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

Upisnik šumskih požara

Članka 41.

(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji podaci se upisuju u Registar u dijelu upisnika o šumskim požarima.

(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Služba i veliki šumoposjednici dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijaviti njegov nastanak.

(3) Ministarstvo će prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev dostavljati domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.

(4) Način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

Osiguranje zaštite, šumski red i čuvanje šuma

Članak 42.

(1) Javni šumoposjednik i Ustanova dužni su osigurati zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.

(2) Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici.

(3) Radi ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik i Ustanova dužni su osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.

(4) Srednji i veliki šumoposjednici dužni su čuvati šumu kojom gospodare , a mali šumoposjednici dužni su čuvati svoju šumu sami ili u suradnji sa Službom.

(5) Čuvanje šuma može obavljati osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera – lugar te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima.

(6) Ako lugar zatekne u šumi ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:

1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe

2. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.

(7) Mjere zaštite šuma, zadaci i način čuvanja šuma i obavljanja poslova lugara, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice lugara ministar propisuje pravilnikom.

Mjere zaštite šuma

Članak 43.

(1) U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume ne smije se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske dopušteno je ložiti vatru u svrhu uspostave šumskog reda i paliti drveni ugljen uz mjere opreznosti koje odredi javni šumoposjednik i Ustanova.

(3) U šumi je zabranjeno odlagati otpad.

(4) Šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su otpad ukloniti iz šume, a nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu.

Opožarene šume i šumska zemljišta

Članak 44.

Na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta ne može se promijeniti namjena 5 godina od opožarenja.