Opće odredbe

Primjena uredbe

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuju se odgovor na izvanredni događaj koji može nastati u djelatnostima s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnim djelatnostima i djelatnostima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te radnim aktivnostima, kao i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja koje se poduzimaju kao dio odgovora u slučaju izvanrednog događaja.

Zakonska podloga

Članak 2.

(1)Ovom Uredbom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće Direktive:

– Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.),

– Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25. 7. 2014.).

(2) Mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja u slučaju izvanrednog događaja u Republici Hrvatskoj propisuju se sukladno Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, broj 141/13 i 39/15, u daljnjem tekstu: Zakon) i preporukama sadržanima u sigurnosnim standardima i drugim dokumentima iz područja pripravnosti i djelovanja u slučaju nuklearne ili radiološke nesreće Međunarodne agencije za atomsku energiju (u daljnjem tekstu: IAEA).

Definicije

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:

Dekontaminacija jest aktivnost kojom se potpuno ili dijelom uklanja radioaktivno onečišćenje korištenjem ciljanih fizičkih, kemijskih ili bioloških postupaka, a uključuje osobnu dekontaminaciju, dekontaminaciju građevina te dekontaminaciju poljoprivrednih, javnih i drugih površina.

Djelatnost jest djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearna djelatnost i djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

Druge mjere su mjere prvenstveno namijenjene prevladavanju neradioloških posljedica, a uključuju mjere kao što su psihološko savjetovanje i pomoć, liječnički pregled te dugoročno medicinsko nadziranje. Iste se ne smatraju mjerama zaštite.

Evakuacija jest hitna mjera zaštite kojom se ugrožene osobe premještaju iz ugroženog objekta ili područja u manje ugrožene ili neugrožene objekte ili područja.

Hitne mjere zaštite su mjere koje je potrebno provesti najkasnije nekoliko sati nakon izvanrednog događaja da bi postigle željeni učinak. Uključuju evakuaciju, zaklanjanje, profilaksu stabilnim jodom, osobnu dekontaminaciju, medicinsko zbrinjavanje, sprečavanje slučajnog unosa radionuklida u organizam te unosa kontaminirane hrane i pića.

Koordinator na lokaciji jest predstavnik žurnih službi koji koordinira njihov rad na lokaciji izvanrednog događaja; način odabira koordinatora na lokaciji definiran je propisima iz područja zaštite i spašavanja.

Lokacija pod nadzorom nositelja odobrenja je lokacija na kojoj nositelj odobrenja ima pravo i/ili obavezu osigurati nadzor i ograničavanje pristupa. Navedeno uključuje sve lokacije, kao što su pogoni i pripadajući prostor oko istih, a koje se smatraju lokacijama nositelja odobrenja, i lokacije na kojima nositelj odobrenja obavlja djelatnost pokretnim izvorima kod naručitelja usluge, a na kojima je nositelj odobrenja odgovoran osigurati nadzor i ograničavanje pristupa. U ključuje i lokaciju nesreće u prijevozu radioaktivnih izvora, ukoliko je nositelj odobrenja za prijevoz u mogućnosti poduzeti mjere zaštite sukladno svojim obavezama.

Mjere zaštite u poljoprivredi su mjere koje se poduzimaju radi ograničenja konzumacije, distribucije i prometa hrane, hrane za životinje i drugih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u području zahvaćenom posljedicama izvanrednog događaja. Mogu biti i hitne i rane.

Neradiološke posljedice su posljedice koje se mogu pojaviti u uvjetima izvanrednog događaja, a nisu izravno vezane s izlaganjem ionizirajućem zračenju, npr. psihološke, socijalne, ekonomske i druge prirode.

Opasni izvor jest opasni izvor u smislu pravilnika koji se donosi temeljem članka 61. stavka 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.

Praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu je sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu, predmetima opće uporabe, stambenim i radnim prostorijama te mjerenje vanjskog zračenja kako bi se utvrdile promjene u intenzitetu ili vrsti zračenja ili u koncentraciji radionuklida.

Preseljenje stanovništva jest rana mjera zaštite koja se poduzima radi sprječavanja dugotrajnog izlaganja stanovništva ionizirajućem zračenju, a podrazumijeva preseljenje ljudi iz njihovih domova u privremeni smještaj (prihvatni centri) na duže vremensko razdoblje. Osim ljudi, preseljavaju se i domaće životinje te premješta pokretna osobna imovina. Provodi se unutar mjesec dana nakon izvanrednog događaja. Ako traje do dvije godine, radi se o privremenom preseljenju, a ako povratak nije moguć u tom roku, radi se o trajnom preseljenju.

Profilaksa stabilnim jodom ili uzimanje tableta stabilnog joda je hitna mjera zaštite koja se provodi konzumiranjem odgovarajuće doze stabilnog joda u tabletama.

Rane mjere zaštite su mjere koje mogu postići željeni učinak ako se poduzmu unutar jednog ili nekoliko tjedana nakon izvanrednog događaja. Uključuju preseljenje stanovništva, mjere zaštite u poljoprivredi te pojačani nadzor prekograničnog prometa ljudi i roba..

Upravljanje jest postupak odlučivanja o potrebi poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite stanovništva, zaštite imovine i zaštite okoliša i nadzor nad provedbom tih mjera. Upravljanje je postavljeno na načelima jednonadređenosti i subordinacije.

Zaklanjanje jest hitna mjera zaštite stanovništva koja se provodi u kućama ili bilo kojem drugom prostoru koji sa ili bez prilagodbe omogućava zaštitu od radioaktivnog onečišćenja i direktnog zračenja iz radioaktivnog oblaka.

Žurne službe su službe hitne medicinske pomoći, vatrogastva i policije koje po prirodi svoga posla prve dolaze na lokaciju izvanrednog događaja.

Dio drugi

Sustav pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj

Poglavlje I.

IZVANREDNI DOGAĐAJI

Načela postupanja

Članak 4.

(1) Načela postupanja u slučaju izvanrednih događaja koji mogu nastati u djelatnostima s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnim djelatnostima i djelatnostima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te radnim aktivnostima su: načelo opravdanosti i načelo optimizacije.

(2) Kod provedbe mjera zaštite i drugih mjera koje se poduzimaju u slučaju izvanrednog događaja primjenjuju se načela iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prilikom razmatranja pojedine mjere potrebno je utvrditi da je vjerojatno da će korist od primjene te mjere biti veća nego šteta, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike te poduzimati samo takve mjere (načelo opravdanosti).

(4) Provedba, opseg i trajanje svake mjere moraju osigurati da su primljene doze, broj izloženih ljudi (uključujući i radnike koji sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj) te vjerojatnost izlaganja toliko male koliko je razumno moguće postići, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i druge čimbenike (načelo optimizacije).

Izvori izvanrednih događaja

Članak 5.

Odredbe ove Uredbe odnose se na sustav pripravnosti i odgovora za sljedeće izvanredne događaje:

a) izvanredni događaj u nuklearnoj elektrani Krško (Republika Slovenija), nuklearnoj elektrani Pakš (Mađarska) te u drugim nuklearnim elektranama u svijetu,

b) izvanredni događaj na nuklearnom brodu koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

c) izvanredni događaj na unaprijed poznatoj lokaciji stacionarnog izvora ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja odnosno unaprijed poznatoj lokaciji skladištenja pokretnog izvora ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja,

d) izvanredni događaj prilikom zbrinjavanja radioaktivnog otpada,

e) izvanredni događaj na lokaciji koja nije unaprijed poznata, uključujući izvanredni događaj u transportu, izvanredni događaj prilikom rada s pokretnim izvorima, otkriće izvora bez posjednika, teroristički čin, gubitak ili krađu radioaktivnog izvora, pad satelita, nedozvoljen promet radioaktivnih izvora, radioaktivnog otpada i nuklearnog materijala,

i

f) radioaktivno onečišćenje ili povišeno izlaganje ionizirajućem zračenju izazvano nepoznatim okolnostima ili drugim okolnostima.

Kategorije pripravnosti za izvanredni događaj

Članak 6.

(1) Objekti prve kategorije pripravnosti za izvanredni događaj (u daljnjem tekstu: prva kategorija) su objekti u kojima izvanredni događaji mogu izazvati ozbiljne determinističke zdravstvene učinke izvan lokacije na kojoj se obavlja djelatnost i imati za posljedicu potrebu primjene hitnih i ranih mjera zaštite te drugih mjera izvan lokacije.

(2) Objekti druge kategorije pripravnosti za izvanredni događaj (u daljnjem tekstu: druga kategorija) su objekti u kojima izvanredni događaji mogu imati za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja za stanovništvo zbog kojih bi bilo potrebno primijeniti hitne mjere zaštite ili rane mjere zaštite i druge mjere izvan lokacije objekta. Druga kategorija, za razliku od prve kategorije, ne uključuje objekte u kojima izvanredni događaji mogu izazvati ozbiljne determinističke zdravstvene učinke izvan lokacije.

(3) Objekti treće kategorije pripravnosti za izvanredni događaj (u daljnjem tekstu: treća kategorija) su objekti u kojima izvanredni događaji mogu imati za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti mjere zaštite na lokaciji nositelja odobrenja. Treća kategorija ne uključuje objekte za koje je potrebno odrediti planske zone i udaljenosti.

(4) Četvrtu kategoriju pripravnosti za izvanredni događaj (u daljnjem tekstu: četvrta kategorija) predstavljaju djelatnosti i radne aktivnosti koje mogu dovesti do izvanrednog događaja i imati za posljedicu potrebu primjene mjera zaštite na lokacijama koje nije moguće unaprijed predvidjeti.

(5) U četvrtu kategoriju svrstavaju se:

– izvanredni događaji u prijevozu radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala te radioaktivnog otpada,

– izvanredni događaji prilikom korištenja pokretnih izvora ionizirajućeg zračenja kao što su industrijski radiografi,

– nedozvoljeni promet radioaktivnih izvora i nuklearnog materijala na cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima te pomorskim, riječnim i zračnim lukama,

– izvanredni događaj pada satelita koji za proizvodnju energije koristi radioizotope,

– izvanredni događaji otkrivanja izvora bez posjednika u otpadnom metalu ili drugdje,

– izvanredni događaji koji imaju za posljedicu radioaktivno onečišćenje ili povišeno izlaganje ionizirajućem zračenju, a izazvani su drugim okolnostima, npr. vandalizam, sabotaža i terorizam,

i

– transnacionalni izvanredni događaji nastali kao posljedica izvanrednih događaja na teritoriju drugih država, u objektima koji ne ulaze u petu kategoriju.

(6) Objekti pete kategorije pripravnosti za izvanredni događaj (u daljnjem tekstu: peta kategorija) su objekti prve i druge kategorije koji se nalaze na teritoriju druge države, a za koje postoje određene planske zone i udaljenosti na teritoriju Republike Hrvatske.

(7) Registar objekata prve, druge, treće i pete kategorije za Republiku Hrvatsku održava Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod).

Poglavlje II.

Pripravnost za izvanredne događaje

Odjeljak a

Planovi i sudionici

Procjena opasnosti

Članak 7.

(1) Zavod izrađuje Procjenu nuklearne i radiološke opasnosti za Republiku Hrvatsku.

(2) Najmanje jednom svakih pet godina potrebno je provesti analizu kojom će se utvrditi da li je došlo do promjena koje zahtijevaju reviziju dokumenata iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je revizija iz stavka 2. ovoga članka potrebna, potrebno ju je provesti u roku od 6 mjeseci od izrade analize iz stavka 2. ovoga članka.

Koncepti odgovora na izvanredni događaj

Članak 8.

(1) Na temelju dokumenata iz članka 7. stavka 1. ove Uredbe, Zavod određuje grupe radioloških i nuklearnih izvanrednih događaja za koje je potrebno izraditi posebne koncepte odgovora.

(2) Zavod izrađuje koncepte odgovora iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Koncepte odgovora iz stavka 2. ovoga članka potrebno je revidirati u roku od 6 mjeseci od promjene dokumenta iz članka 7. stavka 1. ove Uredbe na temelju kojeg su ti koncepti napravljeni.

Plan pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj

Članak 9.

(1) Na temelju koncepata odgovora iz članka 8. stavka 2. ove Uredbe, Zavod izrađuje Plan pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Zavoda.

(3) Elementi koje treba sadržavati Plan iz stavka 1. ovoga stavka su dani u Prilogu 1. ove Uredbe.

(4) Reviziju Plana iz stavka 1. ovoga članka potrebno je provesti u roku od 6 mjeseci od završene revizije iz članka 8. stavka 3. ove Uredbe.

Sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj

Članak 10.

(1) U sustav pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj uključeni su sljedeći sudionici:

a) nositelji odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja uključujući nositelje odobrenja za prijevoz izvora ionizirajućeg zračenja,

b) nositelji odobrenja za obavljanje nuklearne djelatnosti,

c) nositelji odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

d) subjekti u poslovanju s otpadnim metalom,

e) subjekti u poslovanju s hranom i/ili vodom te subjekti u poslovanju s hranom za životinje,

f) središnja tijela državne uprave,

g) predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

h) operativne snage sustava civilne zaštite,

i) ovlašteni stručni tehnički servisi,

j) stručnjaci za zaštitu od ionizirajućeg zračenja,

k) ovlašteni izvršitelji nuklearne sigurnosti, i

l) drugi koji mogu pridonijeti provođenju mjera zaštite.

(2) Središnja tijela državne uprave uključena u sustav pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj sukladno svojim nadležnostima i ovoj Uredbi su:

a) Vlada Republike Hrvatske,

b) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost,

c) središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite,

d) Državni hidrometeorološki zavod,

e) ministarstvo nadležno za zdravstvo,

f) ministarstvo nadležno za unutarnje poslove,

g) ministarstvo nadležno za poljoprivredu,

h) ministarstvo nadležno za obranu,

i) ministarstvo nadležno za financije,

j) ministarstvo nadležno za gospodarstvo

k) ministarstvo nadležno za socijalnu politiku, i

l) ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove.

Odjeljak b

Obaveze sudionika u dijelu pripravnosti

Planovi i procedure

Članak 11.

(1) Za operativnu razradu odredbi ove Uredbe sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj obavezni su izraditi, samostalno ili u suradnji s drugim sudionicima, vlastite Planove pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj sukladno njihovim nadležnostima u sustavu pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj sukladno Planu pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj iz članka 9. stavka 1. Planovi će sadržavati prilog s popisom radnika koji su odgovorni za obavljanje pojedinih zadataka navedenih u Planovima.

(2) Zavod odobrava planove iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na temelju vlastitih Planova pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj iz stavka 1. ovog članka svi sudionici koji su obavezni izraditi Planove iz stavka 1. ovog članka obavezni su izraditi i procedure za postupanje u svakom od izvanrednih događaja u kojem određeni sudionik sudjeluje.

(4) Program kontinuiranog obučavanja i uvježbavanja radnika koji sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj je sastavni dio Planova iz stavka 1. ovog članka.

(5) Program upravljanja kvalitetom u pripravnosti i odgovoru na izvanredni događaj je sastavni dio Planova iz stavka 1. ovog članka.

(6) Obveznici izrade planskih dokumenata sukladno pravilniku iz članka 61. stavka 1. Zakona nisu obavezni izraditi posebne dokumente iz stavka 1. i stavka 3. ovoga članka.

Radnici

Članak 12.

Svi sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj sukladno opsegu sudjelovanja predviđenim Planom iz članka 9. stavka 1. ove Uredbe i planovima i procedurama iz članka 11. stavka 1. i članka 11. stavka 3. ove Uredbe obavezni su osigurati dovoljan broj radnika koji će provoditi dužnosti tijekom odgovora na izvanredni događaj u cijelom vremenskom periodu u kojem se očekuje da bi izvanredni događaj mogao trajati.

Oprema

Članak 13.

(1) Svi sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj obavezni su osigurati svu potrebnu opremu za izvršavanje njihovih dužnosti u odgovoru na izvanredni događaj.

(2) Sudionici su odgovorni da je oprema iz stavka 1. ovoga članka u odgovarajućem stanju za izvršavanje navedenih dužnosti (odgovarajuće je kvalitete, nije u kvaru, umjerena je sukladno potrebama i slično).

Osposobljavanje i uvježbavanje

Članak 14.

(1) Svi sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj obavezni su provoditi osposobljavanje i uvježbavanje odgovora na izvanredni događaj.

(2) Uvježbavanje sudionika sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj provodi se na razini pojedinih sudionika i na nacionalnoj razini.

(3) Provjera učinkovitosti sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj na nacionalnoj razini, tj. vježba u punom opsegu na nacionalnoj razini, provodi se svakih deset godina.

(4) Uvježbavanje sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj na razini pojedinih sudionika sustava provodi se kontinuirano, a provjera učinkovitosti, to jest, vježba istih u punom opsegu, provodi se svake dvije godine.

(5) Nakon izrade plana iz članka 11. stavka 1. ove Uredbe ili plana iz članka 61. stavka 1. Zakona ili izmjene navedenih planova koja zahtijevaj ponovno odobrenje od strane Zavoda, provjera učinkovitosti, to jest, vježba u punom opsegu, provodi se u roku od 12 mjeseci od odobrenja istih.

(6) Nakon svake provjere učinkovitosti provodi se evaluacija te se, prema potrebi, planovi iz stavka 5. ovoga članka ažuriraju, uzimajući u obzir iskustva iz provjere učinkovitosti.

(7) Prilikom ažuriranja planova iz stavka 5. ovoga članka potrebno je voditi računa i o poukama stečenim iz nesreća u sličnim postrojenjima ili pri sličnim aktivnostima.

(8) Za objekte prve i druge kategorije provjere učinkovitosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka je obavezno raditi i za teške nesreće.

(9) Za objekte prve i druge kategorije kontinuirano uvježbavanje iz stavka 4. ovoga članka obavezno uključuje i mjere za sprečavanje izvanrednih događaja, mjere za smanjivanje posljedica izvanrednih događaja te provjeru sustava obrane po dubini.

(6) Organizacija vježbe na nacionalnoj razini obaveza je Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Informiranje stanovništva

Članak 15.

(1) Informiranje stanovništva o mjerama zaštite za slučaj izvanrednog događaja obveza je svih sudionika sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj sukladno njihovim nadležnostima. Informiranje treba biti usmjereno na osnovne činjenice o radioaktivnosti i njezinim učincima na ljudska bića i okoliš, na različite vrste radioloških opasnosti i njihove posljedice za stanovništvo i okoliš, na izvanredne mjere predviđene radi uzbunjivanja i zaštite stanovništva te pomoći stanovništvu u slučaju radiološke opasnosti, kao i na odgovarajuće informacije o radnjama koje stanovništvo treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti.

(2) Stanovništvu koje može biti zahvaćeno posljedicama određenog izvanrednog događaja potrebno je, bez podnošenja zahtjeva, osigurati informacije o njima namijenjenim mjerama zaštite i o radnjama koje trebaju poduzeti u slučaju takvog izvanrednog događaja. Informacije trebaju biti stalno dostupne javnosti te ažurirane i dostavljene u redovnim razmacima i kada dođe do značajnih promjena.

(3) Informiranje pravnih ili fizičkih osoba, tijela državne uprave i drugih državnih tijela ili tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje bi se mogle susresti s radioaktivnim izvorima bez posjednika o opasnostima takvih izvora i o načinu postupanja provodi sukladno potrebama Zavod.

(4) Podizanje svijesti stanovništva o mogućnosti pronalaska izvora bez posjednika, o opasnostima takvih izvora i o načinu postupanja te organiziranje projekata za ciljano pronalaženje takvih izvora, uključujući, ali ne ograničavajući se na, pretraživanje povijesnih podataka ustanova koje su mogle koristiti takve izvore, kao što su medicinske ustanove, istraživačke ustanove ili ustanove za testiranje materijala, provodi, sukladno potrebama, Zavod.

(5) Opseg obveza i odgovornosti pojedinih sudionika u informiranju iz stavka 1. ovoga članka te pružanju informacija iz stavka 2. ovoga članka je sastavni dio Plana iz članka 9. stavka 1. ove Uredbe.

Obaveze nositelja odobrenja

Članak 16.

(1) Nositelj odobrenja je obavezan informirati radnike koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj o važnim činjenicama iz planova i procedura za odgovor na izvanredni događaj.

(2) Nositelj odobrenja je obavezan informirati vanjske radnike koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj o očekivanim postupanjima u izvanrednom događaju.

(3) Nositelj odobrenja je obavezan osigurati da u slučaju izvanrednog događaja sve osobe koje se zateknu na lokaciji pod kontrolom nositelja odobrenja (posjetitelji, vježbenici, inspektori i drugi) imaju pravovremenu informaciju o mjerama koje moraju poduzeti (zbirna mjesta, mjesta zaklanjanja, evakuacijski putevi i slično).

(4) Ukoliko je planom iz članka 61. stavka 1. Zakona predviđeno poduzimanje zaštitnih ili drugih mjera izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja (objekti prve i druge kategorije), nositelj odobrenja je obavezan planirati, osigurati i kontinuirano provjeravati kvalitetnu i funkcionalnu komunikaciju i koordinaciju između sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj na lokaciji te onih izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja.

(5) Nositelj odobrenja objekata 3. kategorije i aktivnosti 4. kategorije je obavezan planirati koordinaciju s lokalnim vlastima i jedinicama Civilne zaštite sukladno propisima iz područja zaštite i spašavanja.

Obaveze ostalih sudionika

Članak 17.

(1) Subjekti u poslovanju s otpadnim metalom obvezni su izraditi planove postupanja za slučaj izvanrednog događaja koji uključuje otkrivanje izvora ionizirajućeg zračenja bez posjednika u otpadnom metalu i/ili otpadnog metala onečišćenog radionuklidima te za iste pribaviti suglasnost Zavoda.

Subjekti u poslovanju s otpadnim metalom obavezni su informirati radnike o osnovnim činjenicama o ionizirajućem zračenju i njegovim učincima te kako da vizualno prepoznaju izvore ionizirajućeg zračenja.

(3) U slučaju nastanka izvanrednog događaja subjekti u poslovanju s otpadnim metalom obvezni su postupati po planovima postupanja za slučaj izvanrednog događaja te o događaju bez odlaganja putem operativno-komunikacijskih centara središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite (koji obuhvaća i centre 112) obavijestiti Zavod.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka odnose se i na svaku pravnu ili fizičku osobu, tijelo državne uprave ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je otkrilo izvor ionizirajućeg zračenja bez posjednika.

(5) Subjekti u poslovanju s hranom i/ili vodom, uključujući Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te koncesionare, tj. subjekte u poslovanju s vodom za piće, te subjekti u poslovanju s hranom za životinje u Republici Hrvatskoj obvezni su napraviti planove za primjenu mjera ograničenja konzumacije, distribucije i prometa vode, lokalno proizvedene hrane i poljoprivrednih proizvoda sukladno planovima i procedurama ministarstva nadležnog za poljoprivredu i ministarstva nadležnog za zdravstvo.

Referentne razine

Članak 18.

(1) Referentna razina za stanovništvo za izvanredne događaje u objektima prve, druge i pete kategorije je 100 mSv efektivne doze.

(2) Načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske može tijekom odgovora na izvanredni događaj iz stavka 1. ovoga članka, sukladno situaciji, a na prijedlog Zavoda, odrediti nižu referentnu dozu.

(3) Referentna doza za stanovništvo za izvanredne događaje pri aktivnostima koje predstavljaju četvrtu kategoriju izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja ili kada ne postoji nositelj odobrenja odnosno kada nositelj odobrenja nije poznat je 100 mSv efektivne doze.

(4) Zavod može tijekom odgovora na izvanredni događaj iz stavka 3. ovoga članka, sukladno situaciji, odrediti nižu referentnu dozu.

(5) Nositelj odobrenja objekta prve, druge i treće kategorije odnosno aktivnosti koja predstavlja četvrtu kategoriju određuje u svojem planu iz članka 61. stavka 1. Zakona referentnu razinu za radnike koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj, vanjske radnike koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj i ostale osobe koje se zateknu na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja u rasponu između 20 mSv i 100 mSv efektivne doze, sukladno analizi rizika.

(6) Ako uz mjere predviđene planom iz članka 61. stavka 1. Zakona analiza pokaže da primljena doza radnika koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj, vanjskih radnika koji ne sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj i ostalih osoba koje se zateknu na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja ne može prijeći 20 mSv, nositelj odobrenja nije obavezan odrediti referentnu razinu.

(7) Zaštitne mjere se prvo primjenjuju u cilju zaštite stanovništva i radnika, tj. osoba za koje postoji mogućnost da bi ozračenje zbog izvanrednog događaja moglo preći referentnu razinu; zaštitne mjere se, sukladno procjeni, i na način da njihova primjena ne utječe na primjenu mjera za gore navedene osobe, primjenjuju i za osobe za koje se ne očekuje da bi ozračenje zbog izvanrednog događaja moglo preći referentnu razinu.

Financijska sredstva

Članak 19.

(1) Financijska sredstva potrebna za uspostavu, uvježbavanje i provođenje sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj sukladno ovoj Uredbi osiguravaju sudionici sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj financirani iz državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim proračunima.

(2) Središnje tijelo državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja sukladno odredbama ove Uredbe u odgovor na izvanredni događaj uključuje pravne i fizičke osobe osigurava u svom proračunu sredstva potrebna za uspostavu, uvježbavanje i provođenje sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj navedenih pravnih i fizičkih osoba.

Poglavlje III.

Odgovor na izvanredni događaj

Odjeljak A

Aktiviranje i upravljanje sustavom te stručna potpora

Aktiviranje sustava odgovora na izvanredni događaj

Članak 20.

U slučaju kada obavijest o izvanrednom događaju zaprimi operativno-komunikacijski centar središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, daljnje postupanje se provodi u skladu s komunikacijskim protokolom koji donose ravnatelji Zavoda i središnjeg tijela državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite.

Upravljanje sustavom odgovora na izvanredni događaj u objektima prve i druge kategorije

Članak 21.

(1) Odgovorom na izvanredni događaj u objektu prve ili druge kategorije na lokaciji pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja nositelj odobrenja.

(2) Odmah po aktiviranju sustava odgovora na izvanredni događaj, odgovorom na izvanredni događaj u području planskih zona upravljaju načelnici Stožera Civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Po dolasku načelnika Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske u Stožer, upravljanje odgovorom na izvanredni događaj u objektu prve ili druge kategorije izvan lokacije pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske.

(4) Načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske putem operativno-komunikacijskih centara središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite obavještava načelnike Stožera Civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da preuzima upravljanje odgovorom na izvanredni događaj.

Upravljanje sustavom odgovora na izvanredni događaj u objektima treće kategorije

Članak 22.

(1) Odgovorom na izvanredni događaj u objektu treće kategorije na lokaciji pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja nositelj odobrenja.

(2) Odgovorom na izvanredni događaj u objektu treće kategorije izvan lokacije pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja koordinator na lokaciji.

Upravljanje sustavom odgovora na izvanredni događaj pri aktivnostima četvrte kategorije

Članak 23.

(1) Odgovorom na izvanredni događaj pri aktivnostima koje predstavljaju četvrtu kategoriju upravlja koordinator na lokaciji.

(2) U slučaju potrebe za većim opsegom odgovora, upravljanje preuzima načelnik stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Kada u odgovoru na izvanredni događaj pri aktivnostima koje predstavljaju četvrtu kategoriju ne sudjeluju žurne službe, inspektor Zavoda se smatra koordinatorom na lokaciji.

Upravljanje sustavom odgovora na izvanredni događaj u objektima pete kategorije

Članak 24.

(1) Odgovorom na izvanredni događaj u objektu pete kategorije na lokaciji pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja nositelj odobrenja.

(2) Odmah po aktiviranju sustava odgovora na izvanredni događaj, odgovorom na izvanredni događaj u području planskih zona upravljaju načelnici Stožera Civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Po dolasku načelnika Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske u Stožer, upravljanje odgovorom na izvanredni događaj u objektu pete kategorije izvan lokacije pod kontrolom nositelja odobrenja upravlja načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske.

(4) Načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske putem operativno-komunikacijskih centara središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite obavještava načelnike Stožera Civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da preuzima upravljanje odgovorom na izvanredni događaj.

Stručna potpora upravljanju odgovorom na izvanredni događaj u objektima prve, druge i pete kategorije

Članak 25.

(1) U slučaju izvanrednog događaja u objektu prve, druge ili pete kategorije, načelniku Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske potporu upravljanju odgovorom na izvanredni događaj pruža Zavod u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom.

(2) Način pružanja stručne potpore upravljanju odgovorom na izvanredni događaj je sastavni dio planova iz članka 11. stavka 1. tijela iz stavka 1. ovog članka.

(3) Zavod sukladno nadležnosti osniva Centar za izvanredni događaj kao tijelo koje će 24 sata dnevno biti u mogućnosti reagirati u trenutku izvanrednog događaja u objektu prve, druge ili pete kategorije.

(4) Državni hidrometeorološki zavod osigurava spremnost da u najkraćem mogućem roku Zavodu pruži meteorološke podatke na lokaciji objekta prve, druge ili pete kategorije te na teritoriju od posebnog interesa za Zavod s obzirom na vrstu nesreće, njen tijek i ostale podatke.

(5) Pri pružanju stručne potpore Zavod prema potrebi uključuje ovlaštene stručne tehničke servise, ovlaštene izvršitelje za nuklearnu sigurnost i stručnjake za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(6) Pravna ili fizička osoba pri čijem je obavljanju djelatnosti nastao izvanredni događaj snosi pun trošak pravnih i fizičkih osoba uključenih u odgovor na izvanredni događaj, a koje nisu sastavni dio državne uprave, do razine određene međunarodnim ugovorima.

Stručna potpora upravljanju odgovorom na ostale izvanredne događaje

Članak 26.

(1) U slučaju izvanrednog događaja u objektima treće kategorije i pri aktivnostima koje predstavljaju četvrtu kategoriju Zavod pruža stručnu potporu nositelju odobrenja odnosno koordinatoru na lokaciji.

(2) Pri pružanju stručne potpore Zavod prema potrebi uključuje ovlaštene stručne tehničke servise, ovlaštene izvršitelje za nuklearnu sigurnost i stručnjake za zaštitu od ionizirajućeg zračenja te nositelje odobrenja za djelatnosti koje su potrebne pri vraćanju kontrole nad izvorom (na primjer, montaža i demontaža izvora).

(3) Zavod sukladno nadležnosti osniva Centar za izvanredni događaj kao tijelo koje će 24 sata dnevno biti u mogućnosti reagirati u trenutku izvanrednog događaja u objektima treće kategorije i pri aktivnostima koje predstavljaju četvrtu kategoriju.

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka Zavod angažira na komercijalnoj bazi.

(5) Ukoliko Zavod zahtjeva da određene pravne i fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka budu pripravne 24 sata dnevno, Zavod to ugovara na komercijalnoj bazi.

(6) Ukoliko je pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pri čijem je obavljanju djelatnosti ili ljudske aktivnosti nastao izvanredni događaj poznato, ono snosi pun trošak pravnih i fizičkih osoba uključenih u odgovor na izvanredni događaj, a koje nisu sastavni dio državne uprave.

Odjeljak b

Obaveze nositelja odobrenja

Obaveze nositelja odobrenja objekata prve i druge kategorije

Članak 27.

(1) Nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije snosi punu odgovornost za planiranje i provođenje odgovora na izvanredni događaj na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja.

(2) Nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije je o svakom izvanrednom događaju obavezan neodgodivo obavijestiti operativno-komunikacijski centar središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite.

(3) Nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije obavezan je neodgodivo operativno-komunikacijski centar središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite i o događajima koji se ne smatraju izvanrednim događajima, a mogu narušiti nuklearnu sigurnost.

(4) Nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije obavezan je promptno kategorizirati izvanredni događaj.

(3) Nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije je obavezan provoditi mjere na lokaciji čija je namjena sprečavanje ili umanjenje posljedica izvanrednog događaja.

(4) Ukoliko je potrebno provoditi mjere zaštite izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja, nositelj odobrenja objekta prve i druge kategorije je obavezan osigurati kvalitetnu i funkcionalnu komunikaciju i koordinaciju između sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj na lokaciji te onih izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja.

Obaveze nositelja odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije

Članak 28.

(1) Nositelj odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije snosi punu odgovornost za planiranje i provođenje odgovora na izvanredni događaj na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja.

(2) Nositelj odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije je o svakom izvanrednom događaju obavezan neodgodivo obavijestiti operativno-komunikacijski centar središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite.

(3) U slučaju intervencija žurnih službi na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije, bilo vezanih uz izvanredni događaj u tijeku ili iz drugih razloga, nositelj odobrenja je obavezan osigurati kvalitetnu i funkcionalnu komunikaciju i koordinaciju između sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj na lokaciji te žurnih službi.

(4) Nositelj odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije obavezan je osigurati kvalitetnu i funkcionalnu komunikaciju i koordinaciju između sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj na lokaciji te onih izvan lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja.

(5) Nositelj odobrenja objekata treće kategorije i aktivnosti četvrte kategorije obavezan je osigurati provođenje radioloških mjerenja u cilju praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu kako bi se utvrdilo postoji li potreba poduzimanja mjera van lokacije pod nadzorom nositelja odobrenja.

Odjeljak C

Mjere zaštite i ostale mjere

Uzbunjivanje

Članak 29.

Uzbunjivanje stanovništva u slučaju izvanrednog događaja u kojemu se poduzimaju hitne mjere zaštite stanovništva provodi se sukladno odredbama propisa iz područja zaštite i spašavanja te Plana iz članka 9. stavka 1. ove Uredbe.

Planske zone i područja

Članak 30.

(1) Ravnatelj Zavoda odredit će odlukom planske zone i područja temeljem Procjene nuklearne i radiološke opasnosti za Republiku Hrvatsku.

(2) Mjere zaštite planiraju se u planskim zonama i područjima.

(3) Mjere zaštite se provode u planskim zonama i područjima, a po potrebi i izvan planskih zona i područja.

Primjena hitnih mjera zaštite