UVOD

Europski socijalni fond je, uz Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP ULJP) je plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150).

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: (1) zapošljavanje i tržište rada, (2) socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, (3) povećavanje sposobnosti institucija i učinkovitosti javne uprave i (4) promicanje koncepta dobrog upravljanja.

Ovaj Poziv provodi se u okviru OP ULJP, Prioritetne osi 4. „Dobro upravljanje“, Investicijskog prioriteta 11.ii „Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini“, Specifičnog cilja 11.ii.1 „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Iako u odgojno-obrazovnom sustavu od 1993. godine postoji obvezni predmet Politika i gospodarstvo u svim srednjim školama, a od 1999. godine prvi program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo ¹ u Republici Hrvatskoj prisutna je niska razina političke pismenosti i demokratske kulture građana te niska razina svijesti o važnosti sudioničke demokracije, što doprinosi osjećaju nepovjerenja građana u sustav te nositelje i provoditelje javnih politika. Istraživanje ² provedeno 2013. godine pokazalo je da mladi u Hrvatskoj prihvaćaju temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava, no imaju izrazito slabo povjerenje u određene institucije poput političkih stranaka, Vlade i parlamenta te vrlo slabo sudjeluju u društvenom i političkom životu. Isto je istraživanje pokazalo kako su mladi tradicionalniji od svojih roditelja, kako je netolerancija prema nacionalnim manjinama veća kod mladih nego u vrijeme rata kod odraslih te da je izražena netolerancija prema seksualnim manjinama.

^{1   Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999) Vlada Republike Hrvatske (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 5030108-99-18). On se provodio na dobrovoljnoj osnovi. Na temelju navedene odluke Vlade i Nacionalnog programa, Građanski odgoj i obrazovanje postupno se uvodio u odgojno-obrazovni sustav, što je razvidno iz sljedećih dokumenata: Nastavni plan i program za osnovnu školu iz 2006, Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) iz 2010.}

^{2  Ilišin Vlasta, Bouillet Dejan, Gvozdanović Anja & Potočnik Dunja (2013) „Mladi u vremenu krize“, Institut za društvena istraživanja & Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb}

Dio organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj niz godina radi na neformalnom građanskom obrazovanju i stvaranju uvjeta za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav i sustav cjeloživotnog učenja koji obuhvaća i obrazovanje odraslih. Programi neformalnog obrazovanja donose inovativne metode i sadržaje koje mogu pridonijeti razvoju boljeg i efikasnijeg formalnog odgojno-obrazovnog sustava. Neformalno obrazovanje je važan element u procesu učenja koji na učinkovit način čini učenje privlačnijim te utječe na razvoj cjeloživotnog učenja i promoviranje socijalne uključenosti mladih. Međutim, zbog manjka ljudskih i financijskih kapaciteta organizacija civilnoga društva, broj programa neformalnog obrazovanja koje one pružaju nije velik. Također, u sustavu formalnog obrazovanja nisu dovoljno prepoznati pozitivni učinci programa neformalnog obrazovanja.

U razdoblju od 2012. do 2014. godine eksperimentalno je proveden kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Praćenje i vrednovanje provedbe povjereno je Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Mreži mladih Hrvatske (MMH) s partnerima (Centar za mirovne studije i GONG).

Rezultati provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola (školska godina 2012/2013. objedinjeni su i objavljeni u studiji (Ne)moć građanskog odgoja i obrazovanja (2015) ³ .

^{3   (Ne)moć građanskog odgoja i obrazovanja (2015.): Prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš i sur. - objedinjeni izvještaj o učincima Eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola (2012./2013.), Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb, str. 210-219}

U studiji se kao prepreke uvođenju Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u škole navode: „preopterećenost nastavnika drugim nastavnim obvezama“, „pretrpana školska satnica“, „nesustavna priprema i provedba reformi odgoja i obrazovanja“, „nedostatak odgovarajućih udžbenika i priručnika“ i dr.

Među prijedlozima za unapređenje kvalitete Kurikuluma i nastave navode se: osiguranje materijalnih sredstava za provedbu GOO-a; dodatno bodovanje rada učitelja koji provode GOO (naročito kroz izvanučioničke aktivnosti, odnosno projekte škole i društvene zajednice); osiguranje vremena za GOO u školskoj satnici; osiguranje uvjeta za veću aktivnost učenika u školi i lokalnoj zajednici; priprema izvora za učenje i usavršavanje učitelja; unapređenje suradnje škole i roditelja, te škole i organizacija civilnoga društva; uvođenje odgovarajuće pripreme učitelja na učiteljskim i nastavničkim fakultetima, ali i ugradnja tema i vrijednosti koje promiče GOO u sve predmete i rad škole u cjelini. Pri tome nastavnik ne smije ni na koji način pokušavati indoktrinirati svoje učenike da usvoje poželjne stavove, jer se to protivi odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava i njegovom cilju da obrazuje građane koji su sposobni i spremni participirati u otvorenom društvu i slobodnoj, pluralističkoj demokraciji. ⁴ Isto tako, jedna od preporuka objedinjenog izvještaja o učincima Eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola (2012./2013.) ⁵ je uspostaviti učinkovitu suradnju s roditeljima, organizacijama civilnoga društva i drugim relevantnim lokalnim akterima u nastavi GOO-a, osobito s organizacijama mladih i za mlade.

^{4   Obrazovanjem do demokracije,  Lekcija 5: Profesionalna etika učitelja odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, 5.1. Načelo ne-indoktrinacije (2010): Ur. Rolf Golob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger, Vijeće Europe, str. 4o, www.coe.int ; prijevod i licenca za korištenje Agencija za odgoj i obrazovanje (2013), www.azoo.hr}

^{5 (Ne)moć građanskog odgoja i obrazovanja, Isto, str. 213}

U školskoj godini 2014./2015. uveden je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj čime građanski odgoj nije uveden kao zaseban predmet, nego međupredmetno ( Odluka o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_08_104_2019.html ), što znači povezivanje postojećih sadržaja oko ključnih pojmova građanskog odgoja i obrazovanja, njihovog horizontalnog i vertikalnog povezivanja, produbljivanja i proširivanja kroz cijelu osnovnu i srednju školu. Učenje je bazirano na zadacima za učenike koji ih vode aktivnom uključivanju, grupnom radu, promišljanju, istraživanju i zaključivanju o ljudsko-pravnim, političkim, društvenim, gospodarsko-poduzetničkim, kulturološkim i ekološkim konceptima aktivnog građanstva zauzetog za promicanje društvenog, gospodarskog i svekolikog razvoja društvenih zajednica te očuvanja i razvoja općeg dobra. Ključ uvođenja i, što je još važnije, uspješnog provođenja ovog predmeta u školama jest zajednički rad svih relevantnih dionika u ovom području:

- organizacija civilnoga društva koje imaju uvid u stanje na terenu i potrebe korisnika,

- stručnjaka koji će razvijati kurikulum i pratiti provedbu,

- nastavnika koji trebaju biti multiplikatori znanja i koje tim znanjima treba opremiti,

- institucija koje trebaju svojim kapacitetima i sredstvima pružiti sustavnu podršku.

Organizacije civilnoga društva potrebno je uključiti u procese sustavne i kvalitetne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja i to u području neformalnog obrazovanja koje organizacije civilnoga društva provode radi razvoja inovativnih metoda i strategija učenja i poučavanja koje će služiti kao podrška u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, te cjeloživotnog učenja, uključujući i obrazovanje odraslih.

Zbog povećanja netolerancije, klasnih i drugih podjela u društvu te zbog slabo razvijenih instrumenata društvene kohezije, organizacije civilnoga društva razvit će programe i materijale za edukaciju čime će doprinijeti razvoju demokratskih vrijednosti u društvu, društvene kohezije, kompetencija za demokratski kulturni dijalog i međukulturni dijalog ⁶ , razvoju kompetencija za oblikovanje javnih politika usmjerenih na rješavanje problema te na upoznavanje s činjenicom da politika u demokraciji ne služi samo zaštiti osobne koristi (kakvo mišljenje prevladava u društvenoj praksi i u javnom mnijenju u Hrvatskoj) najčešće na štetu općeg dobra, na sprječavanje koruptivnih ponašanja (kako kod učenika u razredu tako kod odraslih članova na lokalnoj i nacionalnoj razini) te razvoju znanja o mehanizmima izgradnje uspješnih društvenih zajednica.

^{6 Competences for Democratic Culture (2016) Council of Europe, Strasbourg, , https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016806ccc07}

Organizacije civilnoga društva mogu doprinijeti provedbi građanskog odgoja i obrazovanja kao partneri u cjelokupnom procesu pripreme, provedbe i praćenja rezultata. Uvođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme pristupilo se primjeni suvremenog koncepta koji je proširen među zapadnoeuropskim zemljama, a odnosi se na međupredmetno provođenje toga programa/predmeta, pri čemu se racionalno koriste predmetne teme i metode aktivnog učenja i poučavanja koje osiguravaju razvoj kompetencija zadanih programom. Za takav je koncept potrebna edukacija učitelja i nastavnika da umjesto predavačke nastave više koriste metode inovativnog i interaktivnog poučavanja usmjerenog na povezivanje sa životom i potrebama osposobljavanja za cjeloživotno učenje. Prema istraživanju „Citizenship Education in Europe“ Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA), u europskim zemljama uspostavljeni su različiti oblici potpore učiteljima i nastavnicima, poput mrežnih stranica i priručnika, a tijela uključena u pružanje podrške uključuju obrazovne institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini, javne i privatne centre za profesionalni razvoj, istraživačke centre i organizacije civilnoga društva.

Ključni izazov u okviru Specifičnog cilja „Razvijanje kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito NVO-a i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“ Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ predstavljaju slabi kapaciteti organizacija civilnoga društva za učinkoviti dijalog i partnerstvo s javnom upravom u oblikovanju i provođenju reformi. Provedbom ove operacije osigurat će se jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva u području neformalnog obrazovanja vezanog uz građanski odgoj i obrazovanje čime će se pridonijeti stvaranju odgovornih i aktivnih građana koji će u budućnosti imati utjecaj na javnu upravu propitujući njenu ulogu i čineći je otvorenijom prema građanima.

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je osnažiti doprinos organizacija civilnoga društva u odgoju i obrazovanju djece za aktivne i odgovorne građane.

Specifični ciljevi Poziva:

1. Povećati broj učenika sa stečenim znanjima i vještinama u područjima građanskog odgoja i obrazovanja

2. Povećati broj učitelja i nastavnika educiranih za kvalitetno međupredmetno i predmetno poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja

4. Pokazatelji provedbe (indikatori)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti pokazatelju SO408 - Broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada.  Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi polazišnu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Iznimno je važno realno planirati ciljane vrijednosti obzirom da njihovo neostvarivanje može imati za posljedicu financijske korekcije.

5. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  27.000.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP ULJP iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a) dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 500.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 1.200.000,00 kn.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih  roškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Bespovratna sredstva prema ovom Pozivu moraju činiti najmanje 70% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj može biti organizacija civilnoga društva sa sljedećim pravnim statusom:

a) udruga – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama (NN 74/14, 70/17) ili

b) zaklada – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama i fundacijama (NN 36/95, 64/01)

Prijavitelji moraju također ispunjavati sljedeće uvjete ( označava obavezu ispunjavanja uvjeta za pojedinu pravnu osobu ):

^{7   Zakon o udrugama (NN 74/14) u članku 32. stavak 4. aktivnostima od interesa za opće dobro smatra osobito aktivnosti udruga koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaštiti prava potrošača, zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.}

6.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu. U provedbi projekta mora biti najmanje jedna udruga (neovisno je li u ulozi prijavitelja ili partnera).

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u poglavlju 6.1., partneri mogu biti i:

- ustanove osnovane sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08; 86/09; 92/10; 105/10; 90/12; 5/12; 16/12; 86/12; 126/12; 94/13; 152/14; 7/2017);

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Organizacije civilnoga društva, kao partneri, trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri koji su ustanove osnovane sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi moraju ispuniti sljedeće uvjete:

6.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 18 i 24 mjeseca.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

- jačanje stručnih kapaciteta i opremanje udruga za provedbu programa neformalnog obrazovanja u području građanskog odgoja i obrazovanja;

- razvoj i provedba programa edukacije/treninga učitelja i nastavnika u području građanskog odgoja i obrazovanja;

- aktivnosti razmjene iskustava između učitelja i nastavnika u području građanskog odgoja i obrazovanja;

- izrada i provedba programa građanskog odgoja i obrazovanja namijenjenog učenicima koji uključuje participativne metode:

o debate;

o rad u skupinama;

o rad u paru;

o korištenje multimedije;

o brainstorming;

o dramske metode;

o iskustvene vježbe i sl.

- razvoj metodologije praćenja i vrednovanja programa građanskog odgoja i obrazovanja

- izrada priručnika, udžbenika i stručne literature u području građanskog odgoja i obrazovanja

- podizanje javne svijesti o važnosti tema koje se odnose na građanski odgoj i obrazovanje:

o organizacija javnih rasprava

o zagovaračke kampanje

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također moći uzeti u obzir za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija.

6.4. Okvirni raspored procesa prijave