NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, studeni 2017.
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 7. stavka 12. i članka 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Njegujući duh pobjedničke Hrvatske vojske posebna pozornost posvećena je vraćanju dostojanstva pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske. Upravo zbog toga 2017. godina proglašena je godinom vojnika, dočasnika i časnika, s temeljnim ciljem podizanja standarda i uvjeta života i rada vojnicima, dočasnicima i časnicima, državnim službenicima i namještenicima pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Povećane su određene naknade i materijalna prava, poboljšani su smještajni i radni kapaciteti i izjednačen je i podignut standard prehrane pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Radi povećanja standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanja sigurnosti i zaštite stanovništva, a u kontekstu promjena u sigurnosnom okružju te odgovora na sigurnosne izazove, pristupilo se izradi novog operativnog rasporeda Oružanih snaga Republike Hrvatske kroz povratak postrojbi u Sinj, Varaždin i Ploče te dolaskom postrojbe u Vukovar. Ove godine realiziran je povratak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojarnu „126. brigade Hrvatske vojske“ u Sinj te dolazak Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojarnu „204. brigade Hrvatske vojske“ u Vukovar. Povratak postrojbi u Varaždin i Ploče očekuje se u 2018. godini.
Napušta se koncept putujuće vojske, a novi raspored postrojbi omogućit će pravodobno djelovanje u uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, stvaranje preduvjeta za narastanje snaga i stvaranje percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao čimbenika sigurnosti i zaštite – dio sustava domovinske sigurnosti.
Povratak Oružanih snaga Republike Hrvatske u gradove rezultirat će ekonomskim učinkom i dodatnim impulsom na lokalno gospodarstvo.
Kroz sustavnu popunu s osobljem koje gravitira prema novim lokacijama postići će se stanje da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalazi njegova postrojba.
Započeli smo proces tranzicije i pomlađivanja Oružanih snaga Republike Hrvatske novim zapovjednim kadrom, školovanim u inozemstvu i s iskustvom iz Domovinskog rata. Tako će se s 31. prosincem 2017. umiroviti neki od zapovjednika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a te dužnosti preuzet će novi zapovjednici. Promjene koje provodimo osigurat će napredak i nove sposobnosti neophodne za odgovor na izazove koji dolaze.
Poduzete mjere za vraćanje dostojanstva vojnog poziva rezultirale su povećanim interesom za pristup Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nakon suspenzije vojnog roka i uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, prvi put je 2017. godine zabilježeno upućivanje trećeg naraštaja dragovoljnih ročnika u istoj kalendarskoj godini. Povećan je interes i za prijam profesionalnih vojnika, dočasnika i časnika.
U petoj godini primjene Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s njegovim novelama, pokazalo se potrebnim određena rješenja izmijeniti odnosno dopuniti i na drugačiji način urediti radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Cilj predloženoga Zakona je učinkovitije ostvarivanje svrhe pojedinih instituta te se ovim Zakonom predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine.
Riječ je o ugovorima na određeno vrijeme kojima vojnici/mornari pristupaju u djelatnu vojnu službu, a za koje su dosadašnja iskustva pokazala kako su po trajanju dostatni za ocjenu zadovoljavanja kriterija vojničke službe.
Rok od dvije godine je predložen i kao najkraći rok u kojem se odlučuje hoće li vojnik/mornar biti upućen na dočasničku izobrazbu ili ne. Nakon uspješno završene specijalističke vojne obuke, vojnici/mornari se upućuju odlukom o rasporedu na obnašanje vojničke dužnosti.
Ugovor o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine propisuje da probni rad traje šest mjeseci, dok specijalistička vojna obuka traje do četiri mjeseca. Ovom izmjenom omogućilo bi se raskidanje ugovora i tijekom ili nakon završetka specijalističke vojne obuke, ako vojnik/mornar na svojoj dužnosti u prvim mjesecima ne ispunjava kriterije.
Prvotna zamisao ugovorne vojničke službe utemeljena je na zamisli da bi vojnici/mornari uz prijam do 27 godina mogli ostati u službi najdulje do 35 godine života kad im je s obzirom na ustaljene odnose na tržištu rada još ostvariva druga civilna karijera. Uvođenjem trećeg ugovora najviša dob za vojnike/mornare je podignuta na 41 odnosno 42 godine kada je njihova dobna prikladnost za vojničku službu manja, a upitna je i mogućnost njihove nove civilne karijere. Stoga se postavlja pitanje što nakon prestanka službe odnosno društvene skrbi ranim umirovljenjem ili produljenjem službe. Stoga se uz postojanje ugovora na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine predlaže mogućnost potpisivanja drugog ugovora na neodređeno vrijeme. Kako dob vojnika/mornara iz praktičnih razloga i zahtjeva službe ipak treba ograničiti predviđeno je da vojnička služba po ugovoru na neodređeno vrijeme traje najdulje do 45 godine života vojnika/mornara ovisno o postojećim potrebama za osobljem.
U skladu s važećom odredbom Zakona nije moguće primiti u službu vojnog specijalista ili ugovornog pričuvnika koji je stariji od 29 godina i koji do tada nije služio vojni rok ili završio dragovoljno vojno osposobljavanje jer je postavljena dobna granica od 29 godina. Vojni specijalisti, kao kategorija djelatne vojne osobe i ugovorni pričuvnici, kao vojne osobe moraju proći određeni program vojnog osposobljavanja kojim će steći vojna znanja. Predloženom Zakonom omogućit će se da osobe završe određeni skraćeni program i da im se omogući pristup u Oružane snage Republike Hrvatske. Priznaje se dragovoljno vojno osposobljavanje osobama kojima je prekinuta kadetska služba, a koji su uspješno završili odgovarajući program obuke za kadete jer su u tom razdoblju stekli znanja odgovarajuća programu dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
Predlaže se uvođenje kasnog prijma za vrhunske sportaše odnosno prijma iznad propisanih dobi.Takvo rješenje predloženo je da obuhvati i doktore medicine, zbog njihove deficitarnosti u vojnom sustavu.
Predložen je izravno prijam kadeta, koji ne uspijevaju zadovoljiti akademske obveze, u ugovornu vojničku službu. Pri odabiru za kadete oni su već prošli odabirni postupak te su tijekom studiranja stekli vojnička znanja i iskustva koja ih nedvojbeno čine kvalificiranim za vojnike.
Za kandidate za časnike sa zvanjem doktora medicine predložena je dodjela časničkog čina natporučnika. Ovime se posebno priznaje dulje školovanje doktora medicine, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država.
Predloženo je da Zakonom ne bude ograničen rok osposobljavanja vojnih specijalista. Osposobljavanje treba trajati različito, ovisno o zahtijevanom znanju i sposobnostima te specifičnostima pojedinih ustrojbenih mjesta vojnih specijalista. Dinamiku i trajanje osposobljavanja za vojnog specijalista treba urediti programom za osposobljavanje.
Rok raspoređivanja na ustrojbenom mjestu djelatnih časnika i dočasnika u trajanju od četiri godine nije primjenjiv za sva ustrojbena mjesta. Niz časničkih i dočasničkih dužnosti i ustrojbenih mjesta koje zbog svojih specifičnosti ne bi mogle biti obuhvaćene rotacijom raspoređenog osoblja nakon isteka roka od četiri godine.
Uz zapovjedne i voditeljske dužnosti predlaže se da četverogodišnjim rotacijama budu obuhvaćene i dužnosti prvih dočasnika.
U skladu s važećim Zakonom vojnici/mornari tijekom zadnje godine trećeg ugovora u vojničkoj službi mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u drugo državno tijelo čime se isključuje mogućnost premještaja iz Oružanih snaga Republike Hrvatske u Ministarstvo obrane. Obzirom da postoji interes i potreba da vojnici/mornari nakon završene vojničke karijere nastave raditi u statusu državnog službenika predlaže se urediti predloženim Zakonom ovo područje, kao i da ovo upućivanje može biti bilo kada tijekom zadnjeg ugovora, a ne samo tijekom zadnje godine.
Djelatnu vojnu osobu izabranu u nastavno, suradničko, znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje u skladu sa zakonom kojim je uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, a koja sudjeluje u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, propisuje se da ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage Republike Hrvatske u svojstvu državnog službenika na određena ustrojbena mjesta.
Budući da je važećim Zakonom propisano da su svi djelatni vojnici/mornari za vrijeme službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske smješteni u vojnim lokacijama bez naknade, predloženo je propisati mogućnost djelatnim vojnicima/mornarima na neodređeno i ugovornim djelatnim vojnicima/mornarima mogućnost izbora smještaja u vojnoj lokaciji ili izvan vojne lokacije, zbog ostvarivanja društvenih, socijalnih, obiteljskih i drugih potreba, kao i očuvanja motivacije za vojni poziv.
Postojeća odredba na temelju koje se naknada za stanovanje vezala uz raspored u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od dosadašnjeg mjesta službe izlazi iz okvira osnovne svrhe propisivanja naknade koja bi trebala biti u službi potpore kvaliteti življenja odnosno naknade povećanih materijalnih troškova života, troškova najma stana, uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta. Smatramo da osnovni uvjet za priznavanje prava treba biti udaljenost mjesta prebivališta i mjesta službe, a ne dosadašnje mjesto službe i sadašnje/trenutno mjesto službe.
Ovim Zakonom predlože se uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Naime, važećom odredbom članka 155. Zakona propisano je kako za sve oblike rada povrh redovnog radnog vremena djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće. Navedena odredba nije uzela u obzir da pored općih zahtjevnosti službe, srodnim na svim dužnostima, pojedine postrojbe i pojedinci obavljaju zadaće koje zahtijevaju dodatni vremenski i dugi napor. Stoga je predloženo da se odredbe prema kojima djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za stražu, dežurstva i rad na terenu na drugačiji način urede. Riječ je o najčešćim zadaćama koje se obavljaju i izvan redovnog radnog vremena.
Proces izdvajanja temeljem potreba službe posljednjih nekoliko godina odvija se u skladu s godišnjim planom izdvajanja i kriterija koji se na godišnjoj razini propisuju od strane ministra obrane. Predlaže se da se zakonski uredi vrijeme prestanka djelatne vojne službe po sili zakona s pravom na starosnu mirovinu po posebnom propisu koji bi propisao navršene godine života, ovisno o osobnom činu uz uvjet ispunjavanja uvjeta godina mirovinskog staža. Temeljna je zamisao da se omogući točno utvrđivanje vremena završetka profesionalne vojničke karijere, kako bi se djelatne vojne osobe pravodobno pripremile za tranziciju, a vojnom sustavu osigurala mogućnost, vrijeme i prostor za planiranje upravljanja ljudskim potencijalima. Inače, većina oružanih snaga, a osobito u državama članicama NATO saveza ima definiran trenutak kada završava karijera djelatne vojne osobe. To istodobno ne znači i kraj njihova radnog angažiranja nego samo kraj jedne faze u cjeloživotnoj karijeri te osobe.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, S OBRAZLOŽENJEM
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 1.
U Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15 i 50/16) članak 14. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad:
-kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
-radi obavljanje djelatnosti i poslova izvan radnog vremena ako to nije u suprotnosti s interesima službe.“
Iza članka 20. dodaje se članak 20.a i naslov iznad njega koji glase:
„Tjelesna spremnost
Članak 20.a
(1) Djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti.
(2) Kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Članak 4.
U članku 25. stavku 2. riječi: „na obuku“ zamjenjuje se riječima: „na službu u Oružane snage“, a iza riječi: „dragovoljnom vojnom osposobljavanju“ dodaju se riječi: „i programima za razvijanje sigurnosne kulture“.
U članku 28. stavku 2. riječi: „29 godina“ zamjenjuje se riječima: „30 godina“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„ (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste ili ugovorne pričuvnike – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.“
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaji stavci 4. i 5.
Članak 7.
Iza članka 34. dodaje se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase:
„Kasni prijam
Članak 34.a
(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje šport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.
(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.“.
Članak 8.
U članku 36. stavku 1. podstavku 1. riječi: „srednju stručnu spremu“ zamjenjuju se riječima: „srednjoškolsko obrazovanje“.
U podstavku 2. riječi: „ 27 godina“ zamjenjuje se riječima: „30 godina“.
Članak 9.
Naslov iznad članka 37. mijenja se i glasi: „Ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme“.
U članku 37. stavku 1. riječi: „u trajanju od četiri godine“ zamjenjuju se riječima: „u trajanju od dvije godine.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„ (3)Probni rad sastoji se od specijalističke vojne obuke i obuke na temelju obnašanja vojničke dužnosti i traje najdulje šest mjeseci.“
Članak 10.
Naslov iznad članka 38. i članak 38. mijenjaju se i glase:
„Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme
Članak 38.
(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.
(3) Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
(4) Ako se djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona nalazi na bolovanju jer je privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta, čuvanju trudnoće ili rodiljnom dopustu te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje 6 mjeseci.“
Članak 11.
U članku 40. stavku 1. riječi: „prve službene ocjene“ zamjenjuju se riječima: „navršene dvije godine službe“.
U stavku 2. riječi: “i nisu stariji od 29 godina“ zamjenjuju se riječima: „najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.“
Članak 12.
U članku 42. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Kadeti kojima je raskinut ugovor o kadetskoj službi s Ministarstvom obrane, a koji su u okviru obuke za kadete stekli temeljna vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogu biti bez javnog natječaja primljeni u djelatnu vojnu službu kao ugovorni vojnici uz ispunjavanje ostalih uvjeta za prijam propisanih ovim Zakonom, osim kadeta kojima je izrečena stegovna kazna raskida ugovora o kadetskoj službi.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 13.
U članku 44. stavku 1. riječi: „ u trajanju do godinu dana“ brišu se.
Članak 14.
U članku 45. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate.“
Članak 15.
U članku 46. stavku 4. riječi: „u trajanju do godinu dana“ brišu se.
Članak 16.
U članku 49. stavku 1. podstavku 4. iza riječi: „vojno predstavništvo“ dodaju se riječi: „u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela)“.
U stavku 2. iza podstavka 6. dodaje se podstavak 7. koji glasi:
„- na roditeljskom dopustu“.
Članak 17.
Članak 50. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.
(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.
(4) Ako nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.
(5) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.“
Članak 18.
U članku 52. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi: “ – u međunarodna tijela“.
Članak 19.
U članku 54. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi: „–na osobni zahtjev“
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi: „– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina“.
Dosadašnji podstavci 5. i 6. postaju podstavci 6. i 7.
U stavku 2. riječi: „uz zadržavanje prava osobnog čina“ brišu se, a riječi: „podstavaka 5. i 6.“ zamjenjuju se riječima: „podstavaka 6. i 7.“
Članak 20.
Iza članka 55. dodaje se članak 55.a koji glasi:
„Članak 55.a
(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može istovremeno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja.
(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.
(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.”
Članak 21.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(3) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.“
Članak 22.
Naslov iznad članka 58. mijenja se i glasi: “ Rod, služba, struka i specijalnost“.
U članku 58. dodaju se novi stavci 1. i 2. koji glase:
„(1) Vojnostručna specijalnost je potvrđena osposobljenost vojnih osoba za obnašanje dužnosti u okviru roda, službe ili struke.
(2) Vojnostručna specijalnost određuje se završetkom vojnog školovanja, vojne izobrazbe ili obuke.“
Dosadašnji stavci 1. do 4. postaju stavci 3. do 6.
Članak 23.
Naslov iznad članka 62. mijenja se i glasi: „5. UPUĆIVANJE U MEĐUNARODNA TIJELA“.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u ijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.“
Članak 24.
U članku 63.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Vojnik/mornar tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.“
Članak 25.
Članak 64. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:
– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca
– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca
– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.
(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.
(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.
(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.
(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.“.
Članak 26.
Iza članka 66. dodaje se članak 66.a koji glasi:
„Članak 66.a
Djelatna vojna osoba koja koristi roditeljski dopust dulje od šest mjeseci razrješava se dužnosti te nakon iskorištenog roditeljskog dopusta ima pravo biti raspoređena na istu ili odgovarajuću vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja s dužnosti.“
Članak 27.
U članku 78.a iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatnu vojnu osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje u skladu sa zakonom kojim je uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, a koja sudjeluje u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.“
Članak 28.
Članak 81. mijenja se i glasi:
„(1) Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi:
– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje dočasničke dužnosti i dodjelu čina skupnika
– druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin desetnika i narednika
– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin nadnarednika i stožernog narednika
– četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin časničkog namjesnika.
(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za dočasnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.“
Članak 29.
Članak 82. mijenja se i glasi:
„(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine života.
(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 godina života.
(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5)Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.
(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.“
Članak 30.
Članak 83. mijenja se i glasi:
„(1) Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi:
– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate
– druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete
– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate, a unutar nje intergranska zapovjedno-stožerna škola za promicanje u čin brigadira/kapetana bojnog broda
– četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.
(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji propisuje načelnik Glavnog stožera.“
Članak 31.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.
(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.
(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 godina.
(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.
(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.“
Članak 32.
U članku 89. stavku 3. podstavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
„ kadet nadnarednik knn“.
Članak 33.
Članak 91. mijenja se i glasi:
„(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:
– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu
–ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa
– ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju
– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti
– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin
– ako je raspoređena na dužnost višeg čina.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom „zadovoljava“ vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu „zadovoljava“.
(5)Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru ili operacije odgovora na krize ili humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.
(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.
(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.
(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.“
Članak 34.
Članak 92a. mijenja se i glasi:
„(1) Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.
(2) Upisom u drugu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.
(3) Upisom u treću godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.
(4) Upisom u četvrtu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.
(5) Upisom u petu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta nadnarednika.
(6) Činovi se dodjeljuju kadetima Oružanih snaga i kadetima iz drugih država koji su na školovanju u Oružanim snagama na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora
(7) Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dodjeljuje kadetske činove.“
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, studeni 2017.
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 7. stavka 12. i članka 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Njegujući duh pobjedničke Hrvatske vojske posebna pozornost posvećena je vraćanju dostojanstva pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske. Upravo zbog toga 2017. godina proglašena je godinom vojnika, dočasnika i časnika, s temeljnim ciljem podizanja standarda i uvjeta života i rada vojnicima, dočasnicima i časnicima, državnim službenicima i namještenicima pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Povećane su određene naknade i materijalna prava, poboljšani su smještajni i radni kapaciteti i izjednačen je i podignut standard prehrane pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Radi povećanja standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanja sigurnosti i zaštite stanovništva, a u kontekstu promjena u sigurnosnom okružju te odgovora na sigurnosne izazove, pristupilo se izradi novog operativnog rasporeda Oružanih snaga Republike Hrvatske kroz povratak postrojbi u Sinj, Varaždin i Ploče te dolaskom postrojbe u Vukovar. Ove godine realiziran je povratak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojarnu „126. brigade Hrvatske vojske“ u Sinj te dolazak Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojarnu „204. brigade Hrvatske vojske“ u Vukovar. Povratak postrojbi u Varaždin i Ploče očekuje se u 2018. godini.
Napušta se koncept putujuće vojske, a novi raspored postrojbi omogućit će pravodobno djelovanje u uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, stvaranje preduvjeta za narastanje snaga i stvaranje percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao čimbenika sigurnosti i zaštite – dio sustava domovinske sigurnosti.
Povratak Oružanih snaga Republike Hrvatske u gradove rezultirat će ekonomskim učinkom i dodatnim impulsom na lokalno gospodarstvo.
Kroz sustavnu popunu s osobljem koje gravitira prema novim lokacijama postići će se stanje da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalazi njegova postrojba.
Započeli smo proces tranzicije i pomlađivanja Oružanih snaga Republike Hrvatske novim zapovjednim kadrom, školovanim u inozemstvu i s iskustvom iz Domovinskog rata. Tako će se s 31. prosincem 2017. umiroviti neki od zapovjednika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a te dužnosti preuzet će novi zapovjednici. Promjene koje provodimo osigurat će napredak i nove sposobnosti neophodne za odgovor na izazove koji dolaze.
Poduzete mjere za vraćanje dostojanstva vojnog poziva rezultirale su povećanim interesom za pristup Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nakon suspenzije vojnog roka i uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, prvi put je 2017. godine zabilježeno upućivanje trećeg naraštaja dragovoljnih ročnika u istoj kalendarskoj godini. Povećan je interes i za prijam profesionalnih vojnika, dočasnika i časnika.
U petoj godini primjene Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s njegovim novelama, pokazalo se potrebnim određena rješenja izmijeniti odnosno dopuniti i na drugačiji način urediti radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Cilj predloženoga Zakona je učinkovitije ostvarivanje svrhe pojedinih instituta te se ovim Zakonom predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine.
Riječ je o ugovorima na određeno vrijeme kojima vojnici/mornari pristupaju u djelatnu vojnu službu, a za koje su dosadašnja iskustva pokazala kako su po trajanju dostatni za ocjenu zadovoljavanja kriterija vojničke službe.
Rok od dvije godine je predložen i kao najkraći rok u kojem se odlučuje hoće li vojnik/mornar biti upućen na dočasničku izobrazbu ili ne. Nakon uspješno završene specijalističke vojne obuke, vojnici/mornari se upućuju odlukom o rasporedu na obnašanje vojničke dužnosti.
Ugovor o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine propisuje da probni rad traje šest mjeseci, dok specijalistička vojna obuka traje do četiri mjeseca. Ovom izmjenom omogućilo bi se raskidanje ugovora i tijekom ili nakon završetka specijalističke vojne obuke, ako vojnik/mornar na svojoj dužnosti u prvim mjesecima ne ispunjava kriterije.
Prvotna zamisao ugovorne vojničke službe utemeljena je na zamisli da bi vojnici/mornari uz prijam do 27 godina mogli ostati u službi najdulje do 35 godine života kad im je s obzirom na ustaljene odnose na tržištu rada još ostvariva druga civilna karijera. Uvođenjem trećeg ugovora najviša dob za vojnike/mornare je podignuta na 41 odnosno 42 godine kada je njihova dobna prikladnost za vojničku službu manja, a upitna je i mogućnost njihove nove civilne karijere. Stoga se postavlja pitanje što nakon prestanka službe odnosno društvene skrbi ranim umirovljenjem ili produljenjem službe. Stoga se uz postojanje ugovora na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine predlaže mogućnost potpisivanja drugog ugovora na neodređeno vrijeme. Kako dob vojnika/mornara iz praktičnih razloga i zahtjeva službe ipak treba ograničiti predviđeno je da vojnička služba po ugovoru na neodređeno vrijeme traje najdulje do 45 godine života vojnika/mornara ovisno o postojećim potrebama za osobljem.
U skladu s važećom odredbom Zakona nije moguće primiti u službu vojnog specijalista ili ugovornog pričuvnika koji je stariji od 29 godina i koji do tada nije služio vojni rok ili završio dragovoljno vojno osposobljavanje jer je postavljena dobna granica od 29 godina. Vojni specijalisti, kao kategorija djelatne vojne osobe i ugovorni pričuvnici, kao vojne osobe moraju proći određeni program vojnog osposobljavanja kojim će steći vojna znanja. Predloženom Zakonom omogućit će se da osobe završe određeni skraćeni program i da im se omogući pristup u Oružane snage Republike Hrvatske. Priznaje se dragovoljno vojno osposobljavanje osobama kojima je prekinuta kadetska služba, a koji su uspješno završili odgovarajući program obuke za kadete jer su u tom razdoblju stekli znanja odgovarajuća programu dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
Predlaže se uvođenje kasnog prijma za vrhunske sportaše odnosno prijma iznad propisanih dobi. Takvo rješenje predloženo je da obuhvati i doktore medicine, zbog njihove deficitarnosti u vojnom sustavu.
Predložen je izravno prijam kadeta, koji ne uspijevaju zadovoljiti akademske obveze, u ugovornu vojničku službu. Pri odabiru za kadete oni su već prošli odabirni postupak te su tijekom studiranja stekli vojnička znanja i iskustva koja ih nedvojbeno čine kvalificiranim za vojnike.
Za kandidate za časnike sa zvanjem doktora medicine predložena je dodjela časničkog čina natporučnika. Ovime se posebno priznaje dulje školovanje doktora medicine, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država.
Predloženo je da Zakonom ne bude ograničen rok osposobljavanja vojnih specijalista. Osposobljavanje treba trajati različito, ovisno o zahtijevanom znanju i sposobnostima te specifičnostima pojedinih ustrojbenih mjesta vojnih specijalista. Dinamiku i trajanje osposobljavanja za vojnog specijalista treba urediti programom za osposobljavanje.
Rok raspoređivanja na ustrojbenom mjestu djelatnih časnika i dočasnika u trajanju od četiri godine nije primjenjiv za sva ustrojbena mjesta. Niz časničkih i dočasničkih dužnosti i ustrojbenih mjesta koje zbog svojih specifičnosti ne bi mogle biti obuhvaćene rotacijom raspoređenog osoblja nakon isteka roka od četiri godine.
Uz zapovjedne i voditeljske dužnosti predlaže se da četverogodišnjim rotacijama budu obuhvaćene i dužnosti prvih dočasnika.
U skladu s važećim Zakonom vojnici/mornari tijekom zadnje godine trećeg ugovora u vojničkoj službi mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u drugo državno tijelo čime se isključuje mogućnost premještaja iz Oružanih snaga Republike Hrvatske u Ministarstvo obrane. Obzirom da postoji interes i potreba da vojnici/mornari nakon završene vojničke karijere nastave raditi u statusu državnog službenika predlaže se urediti predloženim Zakonom ovo područje, kao i da ovo upućivanje može biti bilo kada tijekom zadnjeg ugovora, a ne samo tijekom zadnje godine.
Djelatnu vojnu osobu izabranu u nastavno, suradničko, znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje u skladu sa zakonom kojim je uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, a koja sudjeluje u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, propisuje se da ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage Republike Hrvatske u svojstvu državnog službenika na određena ustrojbena mjesta.
Budući da je važećim Zakonom propisano da su svi djelatni vojnici/mornari za vrijeme službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske smješteni u vojnim lokacijama bez naknade, predloženo je propisati mogućnost djelatnim vojnicima/mornarima na neodređeno i ugovornim djelatnim vojnicima/mornarima mogućnost izbora smještaja u vojnoj lokaciji ili izvan vojne lokacije, zbog ostvarivanja društvenih, socijalnih, obiteljskih i drugih potreba, kao i očuvanja motivacije za vojni poziv.
Postojeća odredba na temelju koje se naknada za stanovanje vezala uz raspored u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od dosadašnjeg mjesta službe izlazi iz okvira osnovne svrhe propisivanja naknade koja bi trebala biti u službi potpore kvaliteti življenja odnosno naknade povećanih materijalnih troškova života, troškova najma stana, uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta. Smatramo da osnovni uvjet za priznavanje prava treba biti udaljenost mjesta prebivališta i mjesta službe, a ne dosadašnje mjesto službe i sadašnje/trenutno mjesto službe.
Ovim Zakonom predlože se uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Naime, važećom odredbom članka 155. Zakona propisano je kako za sve oblike rada povrh redovnog radnog vremena djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće. Navedena odredba nije uzela u obzir da pored općih zahtjevnosti službe, srodnim na svim dužnostima, pojedine postrojbe i pojedinci obavljaju zadaće koje zahtijevaju dodatni vremenski i dugi napor. Stoga je predloženo da se odredbe prema kojima djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za stražu, dežurstva i rad na terenu na drugačiji način urede. Riječ je o najčešćim zadaćama koje se obavljaju i izvan redovnog radnog vremena.
Proces izdvajanja temeljem potreba službe posljednjih nekoliko godina odvija se u skladu s godišnjim planom izdvajanja i kriterija koji se na godišnjoj razini propisuju od strane ministra obrane. Predlaže se da se zakonski uredi vrijeme prestanka djelatne vojne službe po sili zakona s pravom na starosnu mirovinu po posebnom propisu koji bi propisao navršene godine života, ovisno o osobnom činu uz uvjet ispunjavanja uvjeta godina mirovinskog staža. Temeljna je zamisao da se omogući točno utvrđivanje vremena završetka profesionalne vojničke karijere, kako bi se djelatne vojne osobe pravodobno pripremile za tranziciju, a vojnom sustavu osigurala mogućnost, vrijeme i prostor za planiranje upravljanja ljudskim potencijalima. Inače, većina oružanih snaga, a osobito u državama članicama NATO saveza ima definiran trenutak kada završava karijera djelatne vojne osobe. To istodobno ne znači i kraj njihova radnog angažiranja nego samo kraj jedne faze u cjeloživotnoj karijeri te osobe.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI
U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 1.
U Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15 i 50/16) članak 14. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad:
- kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
- radi obavljanje djelatnosti i poslova izvan radnog vremena ako to nije u suprotnosti s interesima službe.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 2.
U članku 18. stavku 4. podstavku 4. riječi: „(vojna policija)“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 3.
Iza članka 20. dodaje se članak 20.a i naslov iznad njega koji glase:
„Tjelesna spremnost
Članak 20.a
(1) Djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti.
(2) Kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 4.
U članku 25. stavku 2. riječi: „na obuku“ zamjenjuje se riječima: „na službu u Oružane snage“, a iza riječi: „dragovoljnom vojnom osposobljavanju“ dodaju se riječi: „i programima za razvijanje sigurnosne kulture“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 5.
U članku 26. stavku 1. podstavku 5. riječi: „na određeno vrijeme“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 6.
U članku 28. stavku 2. riječi: „29 godina“ zamjenjuje se riječima: „30 godina“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„ (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste ili ugovorne pričuvnike – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.“
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaji stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 7.
Iza članka 34. dodaje se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase:
„Kasni prijam
Članak 34.a
(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje šport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.
(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 8.
U članku 36. stavku 1. podstavku 1. riječi: „srednju stručnu spremu“ zamjenjuju se riječima: „srednjoškolsko obrazovanje“.
U podstavku 2. riječi: „ 27 godina“ zamjenjuje se riječima: „30 godina“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 9.
Naslov iznad članka 37. mijenja se i glasi: „Ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme“.
U članku 37. stavku 1. riječi: „u trajanju od četiri godine“ zamjenjuju se riječima: „u trajanju od dvije godine.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„ (3)Probni rad sastoji se od specijalističke vojne obuke i obuke na temelju obnašanja vojničke dužnosti i traje najdulje šest mjeseci.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 10.
Naslov iznad članka 38. i članak 38. mijenjaju se i glase:
„Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme
Članak 38.
(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.
(3) Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
(4) Ako se djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona nalazi na bolovanju jer je privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta, čuvanju trudnoće ili rodiljnom dopustu te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje 6 mjeseci.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 11.
U članku 40. stavku 1. riječi: „prve službene ocjene“ zamjenjuju se riječima: „navršene dvije godine službe“.
U stavku 2. riječi: “i nisu stariji od 29 godina“ zamjenjuju se riječima: „najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 12.
U članku 42. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Kadeti kojima je raskinut ugovor o kadetskoj službi s Ministarstvom obrane, a koji su u okviru obuke za kadete stekli temeljna vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogu biti bez javnog natječaja primljeni u djelatnu vojnu službu kao ugovorni vojnici uz ispunjavanje ostalih uvjeta za prijam propisanih ovim Zakonom, osim kadeta kojima je izrečena stegovna kazna raskida ugovora o kadetskoj službi.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 13.
U članku 44. stavku 1. riječi: „ u trajanju do godinu dana“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 14.
U članku 45. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 15.
U članku 46. stavku 4. riječi: „u trajanju do godinu dana“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 16.
U članku 49. stavku 1. podstavku 4. iza riječi: „vojno predstavništvo“ dodaju se riječi: „u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela)“.
U stavku 2. iza podstavka 6. dodaje se podstavak 7. koji glasi:
„- na roditeljskom dopustu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 17.
Članak 50. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.
(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.
(4) Ako nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.
(5) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 18.
U članku 52. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi: “ – u međunarodna tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 19.
U članku 54. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi: „–na osobni zahtjev“
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi: „– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina“.
Dosadašnji podstavci 5. i 6. postaju podstavci 6. i 7.
U stavku 2. riječi: „uz zadržavanje prava osobnog čina“ brišu se, a riječi: „podstavaka 5. i 6.“ zamjenjuju se riječima: „podstavaka 6. i 7.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 20.
Iza članka 55. dodaje se članak 55.a koji glasi:
„Članak 55.a
(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može istovremeno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja.
(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.
(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.”
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 21.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(3) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 22.
Naslov iznad članka 58. mijenja se i glasi: “ Rod, služba, struka i specijalnost“.
U članku 58. dodaju se novi stavci 1. i 2. koji glase:
„(1) Vojnostručna specijalnost je potvrđena osposobljenost vojnih osoba za obnašanje dužnosti u okviru roda, službe ili struke.
(2) Vojnostručna specijalnost određuje se završetkom vojnog školovanja, vojne izobrazbe ili obuke.“
Dosadašnji stavci 1. do 4. postaju stavci 3. do 6.
Članak 23 .
Naslov iznad članka 62. mijenja se i glasi: „5. UPUĆIVANJE U MEĐUNARODNA TIJELA“.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u ijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 24.
U članku 63.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Vojnik/mornar tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 25.
Članak 64. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:
– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca
– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca
– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.
(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.
(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.
(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.
(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 26.
Iza članka 66. dodaje se članak 66.a koji glasi:
„Članak 66.a
Djelatna vojna osoba koja koristi roditeljski dopust dulje od šest mjeseci razrješava se dužnosti te nakon iskorištenog roditeljskog dopusta ima pravo biti raspoređena na istu ili odgovarajuću vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja s dužnosti.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 27.
U članku 78.a iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatnu vojnu osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje u skladu sa zakonom kojim je uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, a koja sudjeluje u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 28.
Članak 81. mijenja se i glasi:
„ (1) Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi:
– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje dočasničke dužnosti i dodjelu čina skupnika
– druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin desetnika i narednika
– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin nadnarednika i stožernog narednika
– četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin časničkog namjesnika.
(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za dočasnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 29.
Članak 82. mijenja se i glasi:
„(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine života.
(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 godina života.
(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5)Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.
(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 30.
Članak 83. mijenja se i glasi:
„(1) Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi:
– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate
– druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete
– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate, a unutar nje intergranska zapovjedno-stožerna škola za promicanje u čin brigadira/kapetana bojnog broda
– četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.
(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji propisuje načelnik Glavnog stožera.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 31.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.
(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.
(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 godina.
(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.
(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 32.
U članku 89. stavku 3. podstavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
„ kadet nadnarednik knn “.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 33.
Članak 91. mijenja se i glasi:
„(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:
– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu
–ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa
– ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju
– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti
– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin
– ako je raspoređena na dužnost višeg čina.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom „zadovoljava“ vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu „zadovoljava“.
(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru ili operacije odgovora na krize ili humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.
(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.
(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.
(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 34.
Članak 92a. mijenja se i glasi:
„(1) Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.
(2) Upisom u drugu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.
(3) Upisom u treću godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.
(4) Upisom u četvrtu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.
(5) Upisom u petu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta nadnarednika.
(6) Činovi se dodjeljuju kadetima Oružanih snaga i kadetima iz drugih država koji su na školovanju u Oružanim snagama na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora
(7) Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dodjeljuje kadetske činove.“