PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI
Zagreb, siječanj 2018.
1. PROBLEM
Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je 2009. godini Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ broj 30/09). Tim Zakonom tada je bila propisana obveza članstva za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno. To je dovelo do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Hrvatska poljoprivredna komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, i dr.). Takva Komora koja danas okuplja manje od 6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika nije u mogućnosti izvršiti i sve zadaće koje su joj Zakonom dodijeljene, a prije svega svoju primarnu i najvažniju zadaću koja se odnosi na prikupljanje stavova poljoprivrednika i jedinstveno zastupanje njihovih interesa prvenstveno prema ministarstvu nadležnom za poljoprivredu ali i drugim tijelima državne uprave. Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je registrirano 170.515 poljoprivrednika od čega je 165.167 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja 96,9% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika. Ostatak od 3,1% čini: 2.201 obrta (1,3%), 2.566 trgovačkih društava (1,5%), 324 zadruga (0,2%), te 196 ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (0,1%). Iako obiteljska poljoprivredna gospodarstva brojčano dominiraju u ukupnoj strukturi organizacijskih oblika koji obavljaju djelatnost poljoprivrede do sada nisu na adekvatan način bila obuhvaćena kroz članstvo u nekoj od komora, za razliku od poljoprivrednika registriranih kao obrt ili trgovačko društvo koji su obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore. Međutim iako su poljoprivrednici organizirani kroz rad Hrvatske obrtničke komore ili Hrvatske gospodarske komore imali mogućnost zastupanja svojih interesa unutar ovih organizacija, obzirom na njihov udio u ukupnoj populaciji poljoprivrednika, nisu u mogućnosti odgovarajuće zastupati interese svih poljoprivrednika a osobito najbrojnije skupine koju po organizacijskom obliku čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. To je značajno utjecalo na ulogu zastupanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini, budući da su se do sada upravo obiteljska poljoprivredna gospodarstva pojedinačno ili zajedno s drugim organizacijskim oblicima poljoprivrednika interesno udruživala u brojne poljoprivredne udruge kojih danas u Republici Hrvatskoj djeluje oko 1.130, a od kojih gotovo niti jedna od njih nije u mogućnosti u potpunosti obuhvatiti interesno sve poljoprivredne proizvođače. Stoga je namjera prijedloga ovoga Zakona da poljoprivrednici, a prije svega najbrojnija populacija poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, budu okupljeni unutar Hrvatske poljoprivredne komore kao svoje krovne interesne organizacije koja će jedinstveno promicati, štiti i zastupati interese svih poljoprivrednika, a osobito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jačanjem uloge Hrvatske poljoprivredne komore stvorit će se pretpostavke za održivi razvoj poljoprivrednika, unapređenje i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu, te jačanje njihove društvene, socijalne i ekološke uloge u očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa.
2. CILJEVI
Osnovni cilj Zakona je jačanje uloge i unaprjeđenje statusa poljoprivrednika, a prije svega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definiranog posebnim propisom, kako bi se ojačala njegova uloga i unaprijedio status kao sudionika na tržištu.
Misija donošenja Zakona je prije svega jačanje položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i drugih oblika poljoprivrednika, da kroz krovnu interesnu instituciju jedinstveno zastupaju svoje interese kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Na taj način, kroz iznošenje ujednačenih stavova, poljoprivrednici a prvenstveno obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju priliku da kroz svoje krovno interesno udruženje sudjeluju u kreiranju javnih politika od njihova posebnog interesa na nacionalnoj a u suradnji sa sličnim međunarodnim udruženjima na Europskoj i svjetskoj razini.
Specific (specifični):
Cilj je obuhvatiti obveznim članstvom u Hrvatsku poljoprivrednu komoru poljoprivrednike a osobito obiteljska poljoprivredna gospodarstva definirana posebnim propisom, kako bi se ojačala njihova uloga i unaprijedio status na tržištu. Ciljana skupina poljoprivrednika koji će imati obvezu članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori obuhvatiti će one poljoprivrednike koji su korisnici potpora u poljoprivredi, a koje su zasebno za svakog poljoprivrednika barem po jednoj osnovi financirane iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj sukladno posebnom propisu, i u naravi obuhvaćati će ona gospodarstva koja se bave poljoprivredom kao gospodarskom djelatnošću i od nje ostvaruju dohodak na tržištu.
Measurable (mjerljivi):
Mjerljivi cilj ovog normativnog rješenja je broj obveznih članova Hrvatske poljoprivredne komore.
Achievable (ostvarivi):
Ostvarljivi cilj je da će poljoprivrednici, u skupini kojih najveći udio po organizacijskom obliku čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kroz rad Hrvatske poljoprivredne komore moći aktivno i organizirano sudjelovati u kreiranju javne poljoprivredne politike radi poboljšanja proizvodnje i života u ruralnim prostorima.
Realistic (realistični):
Ujednačenim pristupom u stavovima po pitanju javne poljoprivredne politike kroz krovnu interesnu instituciju na nacionalnoj, Europskoj i međunarodnoj razini poljoprivrednicima će se jačati uloga u donošenju planova i ciljeva kroz koje će ostvariti povoljnije prednosti kojima će se doprijeti njihovoj održivosti i zadržavanju ključne uloge kao značajnog faktora u održavanju gospodarske aktivnosti, prije svega primarne proizvodnje hrane, u poljoprivredi i ruralnom prostoru. Osobito se ovo odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao strateškog organizacijskog oblika poljoprivrednika u našoj zemlji.
Time-dependent (vremenski ograničeni):
Cilj je Zakonom kroz obavezno članstvo obuhvatiti što je moguće veći broj poljoprivrednika u Hrvatsku poljoprivrednu komoru, kako bi ista imala pouzdanu vjerodostojnost u zastupanju interesa poljoprivrednika u kreiranju javnih politika vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj kako na nacionalnoj tako i na europskoj i međunarodnoj razini. Osobiti značaj se ovdje može postići i kroz suradnju sa srodnim interesnim institucijama poljoprivrednika na europskoj razini na kreiranju nove Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije u nadolazećem sedmogodišnjem razdoblju.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Ako zakonodavac ne intervenira u cilju rješavanja postojećeg problema te ako se ne poduzmu aktivnosti za sustavno jačanje statusa poljoprivrednika, prije svega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao temeljnog i tradicionalno najbrojnijeg organizacijskog oblika u okviru kojeg se obavlja poljoprivredna proizvodnja, teško se može očekivati njihova opstojnost i daljnji razvoj koji je od presudnog značaja za proizvodnju hrane s jedne strane te očuvanja okoliša, očuvanja tradicijske baštine i njezine vrijednosti u kulturnom nasljeđu te očuvanja ruralnog prostora s druge strane.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
Moguće je promotivnim kampanjama podizati svijest poljoprivrednika o važnosti učlanjivanja u Hrvatsku poljoprivrednu komoru i koristi koje im iz toga proizlaze, međutim na taj način ne bi se moglo u cijelosti i sveobuhvatno ostvariti zacrtane ciljeve.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Problem bi se mogao riješiti djelomično kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Međutim, zbog opsežnosti predloženih izmjena i na činjenicu da je Zakon već dva puta mijenjan, tijekom 2010. i 2012. godine, bilo bi teže pratiti njegovu primjenu.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
Donošenjem novog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori stvara se pravni okvir za jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije koja bi okupljala sve poljoprivrednike u našoj zemlji. Osobito je ovo značajno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, najbrojniji organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u našim ruralnim područjima, s obzirom da ona u postojećem sustavu nisu jedinstveno zastupana kroz postojeće komorske organizacije. Na taj će način Hrvatska poljoprivredna komora ispuniti svoju primarnu zadaću, a to je prikupljanje stavova većine poljoprivrednika te njihovo jedinstveno zastupanje u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako na nacionalnoj razini tako i na europskoj razini.
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija.
Utvrđeni učinci koji su zajednički za sve naprijed navedene opcije:
- gospodarski učinci: utvrđene opcije 1 i 2 ne pridonose značajno financijskom učinku na gospodarstvo jer se zadržava postojeće stanje i ne potiče se postizanje reformskog prioriteta poticajnog poslovnog okruženja, jačanja poljoprivrede, seoskog turizma i održivog razvoja. Opcije 3 i 4 potiču poljoprivrednike a prije svega obiteljska poljoprivredna gospodarstva na jačanje interesa u zastupanju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori čime mogu postići značajni utjecaj na kreiranje javne politike u poljoprivredi i ruralnom razvoju te posljedično mogućnosti daljnjeg razvoja svojeg poljoprivrednog gospodarstva u uvjetima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije odnosno nacionalne poljoprivredne politike koja uvažava i nacionalne specifičnosti Republike Hrvatske kao članice Europske unije.
- socijalni učinci: opcije 1 i 2 nemaju značajan socijalni učinak, budući se zadržava postojeće stanje.Opcije 3 i 4 potiču poljoprivrednike, u čijem sastavu u nas dominiraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na kreiranje svojih stavova i interesa te ciljano usmjeravanje prema nadležnim institucijama na nacionalnoj i europskoj razini koje imaju značajan utjecaj na kreiranje nacionalne i europske javne politike u poljoprivredi. Navedenim se doprinosi značaju poljoprivrednika, ali prije svega strateškoj održivosti uloge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao značajnih sudionika u gospodarskoj aktivnosti na ruralnom prostoru.
- okolišni učinci: poljoprivreda općenito ima povoljan utjecaj na okoliš, posebice za okoliš prihvatljivo održivo gospodarenje u poljoprivredi. Opcije 1 i 2 nemaju značajan utjecaj na okoliš, budući se ne mijenja postojeći sustav i propisane obveze. Opcije 3 i 4 potiču zadržavanje većeg broja malih i srednjih poljoprivrednika, proizvodnju proizvoda radno intenzivnih kultura s manjim korištenjem agrotehničkih mjera koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Ovim se nenormativnim rješenjem bez intervencije zakonodavstva ne može se postići cilj u rješavanju opisanih problema, a zadržava se postojeće stanje.
Nema troškova
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Bez intervencije zakonodavstva kroz održavanje kampanja, radionica i seminara i sličnih aktivnosti nije moguće postizanje opisanih ciljeva.
Nema troškova ukoliko kampanje provodi Ministarstvo, Savjetodavna služba i ustanove u poljoprivredi
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Moguće je djelomično obuhvatiti interveniranjem kroz izmjene i dopune
Nema troškova.
Izmjene i dopune postojećeg Zakona ne bi doprinijele konceptu Zakona kojim se uređuju ciljevi i mjere javne poljoprivredne politike što bi otežalo njegovu primjenu.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Predviđenim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućit će se jasan pravni okvir za definiranje i prepoznavanje Hrvatske poljoprivredne komore kao značajnog subjekta u zastupanju poljoprivrednika a prije svega obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Nema troškova za Državni proračun Republike Hrvatske. Kao trošak za poljoprivrednike javlja se propisani iznos članarine od maksimalnih 6,00 kuna mjesečno, odnosno 72,00 kune godišnje, po članu Komore što je iznos za koji se procjenjuje da neće značajnije utjecati na financijsko poslovanje poljoprivrednika koji će nakon stupanja na snagu ovoga zakonskoga akta biti obveznici članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, kroz obvezu plaćanja članarina procjenjuje se godišnji prihod od članarina u iznosu od 7.500.000,00 kuna koji će se koristiti radi obavljanja djelatnosti propisanih ovim zakonskim aktom.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
5. SAVJETOVANJE
Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i o nacrtu propisa - zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, održana je 11. rujna 2017. godine u Ministarstvu poljoprivrede.
Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori objavljen je radi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na stranicama Središnjeg državnog portala e-savjetovanje u razdoblju 21. srpnja do 21. kolovoza 2017. godine.
Dopisom Ministarstva poljoprivrede od 24. kolovoza 2017. godine na Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori zatražena su mišljenja slijedećih državnih tijela Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva zdravstva.
O Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 15. rujna 2017. održan je tematski sastanak sa Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta na kojem su dana pojašnjenja razloga donošenja Zakona i propisivanja obveze članstva te plaćanja članarine.
Održani su sastanci Povjerenstva za izradu Zakona o HPK-u (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u čijem sastavu su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Agronomskog fakulteta u Zagrebu Hrvatske poljoprivredne agencije, Savjetodavne službe, Hrvatske zajednice županija.
Navedene institucije podržavaju donošenje Zakona, a kroz sudjelovanje svojih predstavnika u radu Povjerenstva sudjelovale su u izradi nacrta propisa.
6. PREPORUČENA OPCIJA
Svi sudionici u provedenom postupku procjene učinka propisa podržavaju da se željeni cilj i postizanje najviše koristi uz najmanje troškove može postići na jedinstven način normativnim rješenjem kroz donošenje propisa.
PREPORUČENA OPCIJA:
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Predviđenim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućit će se jasan pravni okvir za definiranje i prepoznavanje Hrvatske poljoprivredne komore kao značajnog subjekta u zastupanju poljoprivrednika a prije svega obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Nema troškova za Državni proračun Republike Hrvatske. Kao trošak za poljoprivrednike javlja se propisani iznos članarine od maksimalnih 6,00 kuna mjesečno, odnosno 72,00 kune godišnje, po članu Komore što je iznos za koji se procjenjuje da neće značajnije utjecati na financijsko poslovanje poljoprivrednika koji će nakon stupanja na snagu ovoga zakonskoga akta biti obveznici članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, kroz obvezu plaćanja članarina procjenjuje se godišnji prihod od članarina u iznosu od 7.500.000,00 kuna koji će se koristiti radi obavljanja djelatnosti propisanih ovim zakonskim aktom.
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Kao osnovno pratiti će se dva kriterija:
1. Prepoznatljivost i prihvatljivost Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne interesne organizacije za zastupanje stavova poljoprivrednika.
Pratiti će se na godišnjoj razini prema Godišnjem izvješću rada te prema Godišnjem programu rada, u kojima će se posebno pratiti prethodne i buduće djelatnosti Hrvatske poljoprivredne komore propisane u obavljanju poslova i zadataka sadržanih u odredbama ovoga zakonskog akta. Posebno će se navedeno odnositi na:
- promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor kroz zastupljenost u sudjelovanju radnih tijela i povjerenstava vezanih uz ovu tematiku,
- promicanje i zastupanje interesa članova Komore na nacionalnoj i međunarodnoj razini te uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama, i to osobito kroz aktivnosti u krovnoj organizaciji poljoprivrednika na nivou Europske unije COPA –COGECA,
- organiziranje edukacija, stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica iz područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja kroz usporedbu održanog broja ovih aktivnosti u prethodnom i budućem razdoblju kao izravni način komunikacije Hrvatske poljoprivredne komori sa svojim članstvom te,
- prikupljanje, obrada i publiciranje informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja djelatnosti Komore zajedno sa medijskim promoviranjem rada Komore, njenih članova te svih vidova poljoprivrednih djelatnosti kojima se članstvu na jednom mjestu daju ažurirane informacije od koristi za poslovanje njihovih poljoprivrednih gospodarstava, a široj javnosti predstavlja i promovira rad ove institucije, njenih članova te značaj ukupne poljoprivredne proizvodnje kako u našoj zemlji tako i izvan nje.
2. Promjene u broju i strukturi članova Hrvatske poljoprivredne komore u odnosu na trenutno stanje te u budućnosti.
Pratiti će se na godišnjoj razini prema Godišnjem izvješću rada iz kojeg će biti vidljive promjene u broju i strukturi članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Osobito će se ovo odnositi na kretanje broja članova koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju u organizacijskom obliku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao najzastupljenijem a time i najznačajnijem organizacijskom obliku poljoprivrednika u našoj zemlji.
Evaluacijom dobivenih podataka nakon svake pojedine godine utvrditi će se potreba da se u suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore poduzmu koraci za eventualne daljnje aktivnosti u provedbi ovoga propisa.
8. PRILOZI
-
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Komora).
Članak 2.
Komora je samostalna, stručna i poslovna organizacija osnovana s ciljem:
- promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore
- edukacije i savjetovanja članova Komore
- pružanja potpore članovima Komore u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje i
ruralnog prostora
- promicanja vrijednosti i važnosti očuvanja i unapređenja poljoprivrede i ruralnog prostora u
ukupnom društveno-gospodarskom razvitku zemlje.
II. STATUS KOMORE
Članak 3.
(1)Komora ima svojstvo pravne osobe.
(2)Sjedište Komore je u Zagrebu.
(3)Komora ima svoj znak i pečat.
(4)Izgled i način korištenja znaka i pečata utvrđuju se Statutom Komore (u daljnjem tekstu: Statut).
III. DJELATNOST KOMORE
Članak 4.
Djelatnost Komore čine sljedeći poslovi i zadaci:
1.promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor
2.promicanje i zastupanje interesa članova Komore na nacionalnoj i međunarodnoj razini
3.razmatranje i davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih akata iz područja poljoprivrede, hrane, ruralnog razvoja te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja
4. usklađivanje interesa članova Komore
5. praćenje stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, te predlaganje nadležnim tijelima rješenja za unapređenje poljoprivrede i razvoja ruralnog prostora
6. koordinacija aktivnosti udruženja iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja
7.organiziranje edukacija, stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica iz područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja
8.suradnja s obrazovnim, znanstvenim, stručnim i istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, razvoju tržišta u području poljoprivrede, te oko uloge i aktivnosti vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju u okviru područja šumarstva, ribarstva, sigurnosti hrane, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi i životinja, dobrobiti životinja, očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora
9.uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim
organizacijama
10.organiziranje i suorganiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih manifestacija iz područja poljoprivrede i ruralnog prostora
11.organiziranje i suorganiziranje savjetovanja o socijalnim, pravnim i poreznim pitanjima za potrebe članova Komore
12.prikupljanje, obrada i publiciranje informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja djelatnosti Komore
13.medijsko promoviranje rada Komore, njenih članova te svih vidova poljoprivrednih djelatnosti
14.obavljanje i drugih poslova u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.
Članak 5.
U obavljanju djelatnosti iz članka 4. ovoga Zakona Komora vodi evidencije o:
- članstvu u Komori
- provedenim edukacijama
- druge evidencije utvrđene Statutom i drugim općim aktima Komore.
IV. STATUT KOMORE
Članak 6.
(1)Statutom Komore se uređuju:
- naziv i sjedište
- poslovi i zadaci
- početak, mirovanje i prestanak članstva
- počasno članstvo
- prava, obveze i odgovornosti članova
- unutarnje ustrojstvo i poslovanje
- osnivanje ispostava
- način odlučivanja
- sastav i djelokrug tijela Komore
- trajanje mandata, način provođenja izbora i imenovanja u tijela Komore
- način ostvarivanja javnosti rada i obavještavanja članova o radu Komore
- zastupanje Komore
- način određivanja iznosa i način plaćanja članarine
- način i rokovi za donošenje Godišnjeg financijskog plana Komore
- način obavljanja nadzora financijskog poslovanja
- raspolaganje imovinom
- odnos prema pravnim osobama koje Komora osniva
- postupak donošenja Statuta i drugih općih akata Komore i
- ostala pitanja važna za poslovanje Komore.
(2)Statut iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
V. ČLANSTVO U KOMORI
Članak 7.
(1)Članstvo u Komori je obvezno za sve poljoprivrednike koji su korisnici potpore koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: EFJP) ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: EPFRR) sukladno posebnom propisu.
(2)Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dobrovoljni članovi Komore mogu biti sve ostale fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika sukladno posebnom propisu koje nisu korisnici potpora iz državnog proračuna Republike Hrvatske, EFJP ili EPFRR te fizičke ili pravne osobe koje svojim radom mogu doprinijeti u obavljanju djelatnosti iz članka 4. ovoga Zakona a nemaju obvezu upisa u Upisnik poljoprivrednika.
(3)Dobrovoljnim članom postaje se na vlastiti zahtjev dostavom potpisane Izjave o pristupanju Komori i jednokratnom uplatom godišnje članarine ili uplatom mjesečne članarine utvrđene od strane Skupštine Komore.
(4)Počasno članstvo u Komori te obveza visine članarine za počasnog člana Komore uređuje se prema odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(5)Prestanak članstva u Komori za člana iz stavka 1. i 3. ovoga članka nastupa brisanjem iz Upisnika poljoprivrednika sukladno posebnom propisu, ili prema drugim odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(6)Prestanak članstva u Komori za člana iz stavka 3. ovoga članka koji nema obvezu upisa u Upisnik poljoprivrednika, te za člana iz stavka 4. ovoga članka, nastupa prema odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(7)Za potrebe praćenja obveze upisa te vođenje vjerodostojne evidencije članova Komore Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) najkasnije do 15. lipnja svake godine, ili na primljeni pisani upit od strane Komore, dostavlja Komori podatak o svim poljoprivrednicima iz stavka 1. ovoga članka koji su od trenutka zadnje dostave podataka brisani ili upisani u Upisnik poljoprivrednika.
Članak 8.
Prava i obveze članova Komore su:
1.biraju i mogu biti birani u tijela Komore
2.putem svojih predstavnika upravljaju radom Komore
3.sudjeluju u radu odbora i drugih oblika organiziranja u Komori, razmjenjuju u Komori informacije i iskustva, obavljaju konzultacije te organiziraju savjetovanja
4.predlažu inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu
5.koriste stručnu pomoć ureda Komore u pitanjima iz djelokruga Komore
6.biti zastupani i dati ovlaštenje za pravno zastupanje od strane Komore pred državnim tijelima
7.pred Sud časti iznose slučajeve povrede/kršenja dobrih poslovnih običaja članova Komore, kršenja Statuta i akata Komore, međusobne sporove radi odlučivanja o tim sporovima i eventualno rješavanje istih
8.daju podatke i obavijesti potrebne za izvršenje zadaća Komore
9.pridržavaju se odredaba Statuta, odluka, zaključaka i drugih akata tijela Komore te razvijaju međusobnu odgovornost za provođenje zadaća Komore
10.uredno podmiruju članarinu i ostale obaveze prema Komori.
VI. SASTAV I DJELOKRUG TIJELA KOMORE
Članak 9.
Tijela Komore su:
- Skupština Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Skupština)
- Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor)
- Nadzorni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor)
- Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: predsjednik Komore).
SKUPŠTINA
Članak 10.
(1)Skupština je najviše tijelo upravljanja Komore, a čine je predstavnici članova Komore.
(2)U Skupštini se osigurava razmjerna zastupljenost članova u odnosu na poslovanje Komore.
(3)Članove Skupštine biraju članovi neposredno na izborima.
(4)Članovi Skupštine biraju se na mandat od četiri godine.
(5)Skupština može pravovaljano odlučivati ukoliko je na sjednici nazočna većina članova, a odluka je prihvaćena ako je za prijedlog glasovala većina nazočnih članova.
(6)Skupština:
- donosi Statut
- donosi godišnji program rada, godišnji financijski plan i proračun Komore
- donosi druge opće akte Komore
- usvaja godišnje izvješće o radu i godišnje financijsko izvješće
- bira članove Upravnog odbora
- bira članove Nadzornog odbora
- imenuje i razrješava predsjednika Komore i
- obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Komore.
(7)Način izbora, sastav i djelokrug Skupštine utvrđen je Statutom.
UPRAVNI ODBOR
Članak 11.
(1)Upravni odbor:
- provodi odluke i zaključke Skupštine
- izrađuje prijedlog Statuta i drugih općih akata Komore
- predlaže odluke i zaključke, zauzima stavove te daje mišljenja o pitanjima o kojima će raspravljati Skupština
- utvrđuje i usklađuje interese članova Komore
- predlaže Skupštini imenovanja i razrješenja u skladu sa Statutom
- odlučuje o početku i prestanku članstva ili mirovanja članstva u Komori
- imenuje i razrješava suce, vještake i tajnika Suda časti
- ustanovljuje listu arbitara te imenuje i razrješava članove arbitraže
- obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Komore.
(2)Upravni odbor čine predsjednik i članovi koje bira Skupština u skladu sa Statutom.
(3)Skupština može izabrati u Upravni odbor određeni broj članova iz redova priznatih stručnjaka iz redova članstva ili koji nisu članovi Komore a čiji je strukovni, istraživački, pedagoški, ili znanstveni rad povezan s poljoprivredom ili ruralnim razvojem, ali ne više od jedne trećine od ukupnog broja članova.
(4)Članovi Upravnog odbora biraju se na mandat od četiri godine.
(5)Način izbora, sastav i djelokrug Upravnog odbora utvrđeni su Statutom.
PREDSJEDNIK KOMORE
Članak 12.
(1)Predsjednik Komore:
- zastupa Komoru
- vodi i nadzire poslovanje Komore
- saziva sjedniceSkupštine i Upravnog odbora
- provodi odluke i zaključke tijela Komore i
- odgovoran je za zakonitost rada Komore.
(2)Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština iz redova članova Komore i za svoj rad odgovara Skupštini.
(3)Predsjednik Komore je i predsjednik Upravnog odbora.
(4)Predsjednik Komore imenuje se na mandat od četiri godine.
(5)Način izbora i ovlasti predsjednika Komore utvrđuju se Statutom.
NADZORNI ODBOR
Članak 13.
(1)Nadzorni odbor nadzire:
- provođenje Statuta i drugih općih akata Komore
- materijalno-financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore i
- rad Stručne službe, u skladu sa Statutom i drugim općim aktima.
(2)Nadzorni odbor čine predsjednik i četiri člana koje bira Skupština.
(3)Članovi Nadzornog odbora ne mogu istodobno biti članovi Skupštine ,Upravnog odbora, ni predsjednik Komore.
(4)Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od četiri godine.
(5)O obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Nadzorni odbor izvješćuje Skupštinu.
(6)Način izbora, sastav i djelokrug Nadzornog odbora utvrđuju se Statutom.
Članak 14.
(1)Pri Komori osniva se i djeluje Sud časti.
(2)Sud časti brine se o razvitku, ugledu i jačanju dobrih poslovnih običaja članova Komore.
(3)Nadležnost, sastav i način postupanja Suda časti utvrđuje se Statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 15.
(1)Sud časti odlučuje o:
- kršenju dobrih poslovnih običaja članova Komore
- kršenju Statuta i
- kršenju drugih općih akata Komore i odluka tijela Komore, ako je to utvrđeno Statutom.
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Sud časti odlučuje o odgovornosti i izriče mjere određene Statutom.
VII. UNUTARNJE USTROJSTVO
STRUČNA SLUŽBA
Članak 16.
Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova u Komori osniva se Stručna služba.
Članak 17.
(1)Stručna služba treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova Komore te omogućavati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršavanje zadaća Komore, utvrđene ovim Zakonom, Statutom i ostalim aktima Komore.
(2)Rad Stručne službe i provedbu njezinih zadaća nadzire predsjednik Komore.
(3)Način uređenja prava i dužnosti djelatnika Komore i osnovice za plaće djelatnika Komore uređuju se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.
VIII. SURADNJA KOMORE S DRUGIM TIJELIMA
Članak 18.
U obavljanju poslova i zadataka iz članka 4. ovoga Zakona Komora posebno surađuje sa:
- središnjim tijelima državne uprave
- tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom
veterinarskom komorom i Hrvatskom agronomskom komorom
- pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u području poljoprivrede i ruralnog razvoja i
- znanstvenim i stručnim ustanovama.
Članak 19.
(1)Godišnji program rada i godišnji financijski plan iz članka 10. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona Skupština donosi uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
(2)Godišnje izvješće o radu i godišnje financijsko izvješće iz članka 10. stavka 6. podstavka 4. ovoga Zakona prije usvajanja Komora dostavlja na mišljenje ministarstvu nadležnom za poljoprivredu.
(3)Mišljenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka nije obvezujuće.
(4)Godišnji program rada i godišnje izvješće o radu Komora objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
IX. FINANCIRANJE KOMORE
Članak 20.
Sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju se iz:
- članarina
- sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti
- državnog proračuna te
- izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
Članak 21.
(1)Članarina je obvezna za sve članove Komore iz članka 7. stavka 1. i 3. ovoga Zakona.
(2)Maksimalno godišnje dopušteni iznos članarine iz stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti iznos od 6,00 kuna mjesečno.
(3)Iznos članarine iz stavka 2. ovoga članka za sve poljoprivrednike iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona jednom godišnje za tekuću godinu obračunava i obustavlja Agencija za plaćanja te ga uplaćuje na račun Komore.
(4)Članovi Komore iz članka 7. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona iznos članarine iz stavka 2. ovoga članka uplaćuju na račun Komore.
(5)Odluku o načinu određivanja iznosa i rokovima plaćanja te o oslobođenju od plaćanja članarine za članove Komore donosi Skupština.
(6)Komora je dužna jednom godišnje Agenciji za plaćanja dostaviti podatak za sve članove Komore iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona za koje je Skupština donijela odluku o oslobođenju od plaćanja članarine.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
(1) Obveznim članom Komore poljoprivrednik postaje u trenutku prve evidentirane isplate potpore iz državnog proračuna Republike Hrvatske, EFJP ili EPFRR nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Agencija za plaćanja dostavlja podatke Komori radi upisa poljoprivrednika u evidenciju članova.
(2) Pravne i fizičke osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona evidentirane kao članovi Hrvatske poljoprivredne komore ostaju članovi Hrvatske poljoprivredne komore do reguliranja svoga statusa sukladno članku 7. ovoga Zakona.
Članak 23.
Skupština Komore Statut i druge akte potrebne za rad Komore mora uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 24.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (»Narodne novine«, br. 30/09, 127/10 i 50/12).
Članak 25.
Ministarstvo poljoprivrede će u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona.
Članak 26.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI
Zagreb, siječanj 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
1. PROBLEM
Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je 2009. godini Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ broj 30/09). Tim Zakonom tada je bila propisana obveza članstva za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno. To je dovelo do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Hrvatska poljoprivredna komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, i dr.). Takva Komora koja danas okuplja manje od 6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika nije u mogućnosti izvršiti i sve zadaće koje su joj Zakonom dodijeljene, a prije svega svoju primarnu i najvažniju zadaću koja se odnosi na prikupljanje stavova poljoprivrednika i jedinstveno zastupanje njihovih interesa prvenstveno prema ministarstvu nadležnom za poljoprivredu ali i drugim tijelima državne uprave. Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je registrirano 170.515 poljoprivrednika od čega je 165.167 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja 96,9% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika. Ostatak od 3,1% čini: 2.201 obrta (1,3%), 2.566 trgovačkih društava (1,5%), 324 zadruga (0,2%), te 196 ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (0,1%). Iako obiteljska poljoprivredna gospodarstva brojčano dominiraju u ukupnoj strukturi organizacijskih oblika koji obavljaju djelatnost poljoprivrede do sada nisu na adekvatan način bila obuhvaćena kroz članstvo u nekoj od komora, za razliku od poljoprivrednika registriranih kao obrt ili trgovačko društvo koji su obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore. Međutim iako su poljoprivrednici organizirani kroz rad Hrvatske obrtničke komore ili Hrvatske gospodarske komore imali mogućnost zastupanja svojih interesa unutar ovih organizacija, obzirom na njihov udio u ukupnoj populaciji poljoprivrednika, nisu u mogućnosti odgovarajuće zastupati interese svih poljoprivrednika a osobito najbrojnije skupine koju po organizacijskom obliku čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. To je značajno utjecalo na ulogu zastupanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini, budući da su se do sada upravo obiteljska poljoprivredna gospodarstva pojedinačno ili zajedno s drugim organizacijskim oblicima poljoprivrednika interesno udruživala u brojne poljoprivredne udruge kojih danas u Republici Hrvatskoj djeluje oko 1.130, a od kojih gotovo niti jedna od njih nije u mogućnosti u potpunosti obuhvatiti interesno sve poljoprivredne proizvođače. Stoga je namjera prijedloga ovoga Zakona da poljoprivrednici, a prije svega najbrojnija populacija poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, budu okupljeni unutar Hrvatske poljoprivredne komore kao svoje krovne interesne organizacije koja će jedinstveno promicati, štiti i zastupati interese svih poljoprivrednika, a osobito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jačanjem uloge Hrvatske poljoprivredne komore stvorit će se pretpostavke za održivi razvoj poljoprivrednika, unapređenje i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu, te jačanje njihove društvene, socijalne i ekološke uloge u očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
2. CILJEVI
Osnovni cilj Zakona je jačanje uloge i unaprjeđenje statusa poljoprivrednika, a prije svega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definiranog posebnim propisom, kako bi se ojačala njegova uloga i unaprijedio status kao sudionika na tržištu.
Misija donošenja Zakona je prije svega jačanje položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i drugih oblika poljoprivrednika, da kroz krovnu interesnu instituciju jedinstveno zastupaju svoje interese kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Na taj način, kroz iznošenje ujednačenih stavova, poljoprivrednici a prvenstveno obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju priliku da kroz svoje krovno interesno udruženje sudjeluju u kreiranju javnih politika od njihova posebnog interesa na nacionalnoj a u suradnji sa sličnim međunarodnim udruženjima na Europskoj i svjetskoj razini.
Specific (specifični):
Cilj je obuhvatiti obveznim članstvom u Hrvatsku poljoprivrednu komoru poljoprivrednike a osobito obiteljska poljoprivredna gospodarstva definirana posebnim propisom, kako bi se ojačala njihova uloga i unaprijedio status na tržištu. Ciljana skupina poljoprivrednika koji će imati obvezu članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori obuhvatiti će one poljoprivrednike koji su korisnici potpora u poljoprivredi, a koje su zasebno za svakog poljoprivrednika barem po jednoj osnovi financirane iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj sukladno posebnom propisu, i u naravi obuhvaćati će ona gospodarstva koja se bave poljoprivredom kao gospodarskom djelatnošću i od nje ostvaruju dohodak na tržištu.
Measurable (mjerljivi):
Mjerljivi cilj ovog normativnog rješenja je broj obveznih članova Hrvatske poljoprivredne komore.
Achievable (ostvarivi):
Ostvarljivi cilj je da će poljoprivrednici, u skupini kojih najveći udio po organizacijskom obliku čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kroz rad Hrvatske poljoprivredne komore moći aktivno i organizirano sudjelovati u kreiranju javne poljoprivredne politike radi poboljšanja proizvodnje i života u ruralnim prostorima.
Realistic (realistični):
Ujednačenim pristupom u stavovima po pitanju javne poljoprivredne politike kroz krovnu interesnu instituciju na nacionalnoj, Europskoj i međunarodnoj razini poljoprivrednicima će se jačati uloga u donošenju planova i ciljeva kroz koje će ostvariti povoljnije prednosti kojima će se doprijeti njihovoj održivosti i zadržavanju ključne uloge kao značajnog faktora u održavanju gospodarske aktivnosti, prije svega primarne proizvodnje hrane, u poljoprivredi i ruralnom prostoru. Osobito se ovo odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao strateškog organizacijskog oblika poljoprivrednika u našoj zemlji.
Time-dependent (vremenski ograničeni):
Cilj je Zakonom kroz obavezno članstvo obuhvatiti što je moguće veći broj poljoprivrednika u Hrvatsku poljoprivrednu komoru, kako bi ista imala pouzdanu vjerodostojnost u zastupanju interesa poljoprivrednika u kreiranju javnih politika vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj kako na nacionalnoj tako i na europskoj i međunarodnoj razini. Osobiti značaj se ovdje može postići i kroz suradnju sa srodnim interesnim institucijama poljoprivrednika na europskoj razini na kreiranju nove Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije u nadolazećem sedmogodišnjem razdoblju.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Ako zakonodavac ne intervenira u cilju rješavanja postojećeg problema te ako se ne poduzmu aktivnosti za sustavno jačanje statusa poljoprivrednika, prije svega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao temeljnog i tradicionalno najbrojnijeg organizacijskog oblika u okviru kojeg se obavlja poljoprivredna proizvodnja, teško se može očekivati njihova opstojnost i daljnji razvoj koji je od presudnog značaja za proizvodnju hrane s jedne strane te očuvanja okoliša, očuvanja tradicijske baštine i njezine vrijednosti u kulturnom nasljeđu te očuvanja ruralnog prostora s druge strane.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
Moguće je promotivnim kampanjama podizati svijest poljoprivrednika o važnosti učlanjivanja u Hrvatsku poljoprivrednu komoru i koristi koje im iz toga proizlaze, međutim na taj način ne bi se moglo u cijelosti i sveobuhvatno ostvariti zacrtane ciljeve.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Problem bi se mogao riješiti djelomično kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Međutim, zbog opsežnosti predloženih izmjena i na činjenicu da je Zakon već dva puta mijenjan, tijekom 2010. i 2012. godine, bilo bi teže pratiti njegovu primjenu.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
Donošenjem novog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori stvara se pravni okvir za jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije koja bi okupljala sve poljoprivrednike u našoj zemlji. Osobito je ovo značajno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, najbrojniji organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u našim ruralnim područjima, s obzirom da ona u postojećem sustavu nisu jedinstveno zastupana kroz postojeće komorske organizacije. Na taj će način Hrvatska poljoprivredna komora ispuniti svoju primarnu zadaću, a to je prikupljanje stavova većine poljoprivrednika te njihovo jedinstveno zastupanje u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako na nacionalnoj razini tako i na europskoj razini.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija.
Utvrđeni učinci koji su zajednički za sve naprijed navedene opcije:
- gospodarski učinci : utvrđene opcije 1 i 2 ne pridonose značajno financijskom učinku na gospodarstvo jer se zadržava postojeće stanje i ne potiče se postizanje reformskog prioriteta poticajnog poslovnog okruženja, jačanja poljoprivrede, seoskog turizma i održivog razvoja. Opcije 3 i 4 potiču poljoprivrednike a prije svega obiteljska poljoprivredna gospodarstva na jačanje interesa u zastupanju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori čime mogu postići značajni utjecaj na kreiranje javne politike u poljoprivredi i ruralnom razvoju te posljedično mogućnosti daljnjeg razvoja svojeg poljoprivrednog gospodarstva u uvjetima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije odnosno nacionalne poljoprivredne politike koja uvažava i nacionalne specifičnosti Republike Hrvatske kao članice Europske unije.
- socijalni učinci : opcije 1 i 2 nemaju značajan socijalni učinak, budući se zadržava postojeće stanje. Opcije 3 i 4 potiču poljoprivrednike, u čijem sastavu u nas dominiraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na kreiranje svojih stavova i interesa te ciljano usmjeravanje prema nadležnim institucijama na nacionalnoj i europskoj razini koje imaju značajan utjecaj na kreiranje nacionalne i europske javne politike u poljoprivredi. Navedenim se doprinosi značaju poljoprivrednika, ali prije svega strateškoj održivosti uloge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao značajnih sudionika u gospodarskoj aktivnosti na ruralnom prostoru.
- okolišni učinci : poljoprivreda općenito ima povoljan utjecaj na okoliš, posebice za okoliš prihvatljivo održivo gospodarenje u poljoprivredi. Opcije 1 i 2 nemaju značajan utjecaj na okoliš, budući se ne mijenja postojeći sustav i propisane obveze. Opcije 3 i 4 potiču zadržavanje većeg broja malih i srednjih poljoprivrednika, proizvodnju proizvoda radno intenzivnih kultura s manjim korištenjem agrotehničkih mjera koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Ovim se nenormativnim rješenjem bez intervencije zakonodavstva ne može se postići cilj u rješavanju opisanih problema, a zadržava se postojeće stanje.
Nema troškova
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Bez intervencije zakonodavstva kroz održavanje kampanja, radionica i seminara i sličnih aktivnosti nije moguće postizanje opisanih ciljeva.
Nema troškova ukoliko kampanje provodi Ministarstvo, Savjetodavna služba i ustanove u poljoprivredi
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Moguće je djelomično obuhvatiti interveniranjem kroz izmjene i dopune
Nema troškova.
Izmjene i dopune postojećeg Zakona ne bi doprinijele konceptu Zakona kojim se uređuju ciljevi i mjere javne poljoprivredne politike što bi otežalo njegovu primjenu.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Predviđenim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućit će se jasan pravni okvir za definiranje i prepoznavanje Hrvatske poljoprivredne komore kao značajnog subjekta u zastupanju poljoprivrednika a prije svega obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Nema troškova za Državni proračun Republike Hrvatske. Kao trošak za poljoprivrednike javlja se propisani iznos članarine od maksimalnih 6,00 kuna mjesečno, odnosno 72,00 kune godišnje, po članu Komore što je iznos za koji se procjenjuje da neće značajnije utjecati na financijsko poslovanje poljoprivrednika koji će nakon stupanja na snagu ovoga zakonskoga akta biti obveznici članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, kroz obvezu plaćanja članarina procjenjuje se godišnji prihod od članarina u iznosu od 7.500.000,00 kuna koji će se koristiti radi obavljanja djelatnosti propisanih ovim zakonskim aktom.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
5. SAVJETOVANJE
Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i o nacrtu propisa - zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, održana je 11. rujna 2017. godine u Ministarstvu poljoprivrede.
Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori objavljen je radi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na stranicama Središnjeg državnog portala e-savjetovanje u razdoblju 21. srpnja do 21. kolovoza 2017. godine.
Dopisom Ministarstva poljoprivrede od 24. kolovoza 2017. godine na Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori zatražena su mišljenja slijedećih državnih tijela Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva zdravstva.
O Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 15. rujna 2017. održan je tematski sastanak sa Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta na kojem su dana pojašnjenja razloga donošenja Zakona i propisivanja obveze članstva te plaćanja članarine.
Održani su sastanci Povjerenstva za izradu Zakona o HPK-u (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u čijem sastavu su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Agronomskog fakulteta u Zagrebu Hrvatske poljoprivredne agencije, Savjetodavne službe, Hrvatske zajednice županija.
Navedene institucije podržavaju donošenje Zakona, a kroz sudjelovanje svojih predstavnika u radu Povjerenstva sudjelovale su u izradi nacrta propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
6. PREPORUČENA OPCIJA
Svi sudionici u provedenom postupku procjene učinka propisa podržavaju da se željeni cilj i postizanje najviše koristi uz najmanje troškove može postići na jedinstven način normativnim rješenjem kroz donošenje propisa.
PREPORUČENA OPCIJA:
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Predviđenim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućit će se jasan pravni okvir za definiranje i prepoznavanje Hrvatske poljoprivredne komore kao značajnog subjekta u zastupanju poljoprivrednika a prije svega obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Nema troškova za Državni proračun Republike Hrvatske. Kao trošak za poljoprivrednike javlja se propisani iznos članarine od maksimalnih 6,00 kuna mjesečno, odnosno 72,00 kune godišnje, po članu Komore što je iznos za koji se procjenjuje da neće značajnije utjecati na financijsko poslovanje poljoprivrednika koji će nakon stupanja na snagu ovoga zakonskoga akta biti obveznici članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, kroz obvezu plaćanja članarina procjenjuje se godišnji prihod od članarina u iznosu od 7.500.000,00 kuna koji će se koristiti radi obavljanja djelatnosti propisanih ovim zakonskim aktom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Kao osnovno pratiti će se dva kriterija:
1. Prepoznatljivost i prihvatljivost Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne interesne organizacije za zastupanje stavova poljoprivrednika.
Pratiti će se na godišnjoj razini prema Godišnjem izvješću rada te prema Godišnjem programu rada, u kojima će se posebno pratiti prethodne i buduće djelatnosti Hrvatske poljoprivredne komore propisane u obavljanju poslova i zadataka sadržanih u odredbama ovoga zakonskog akta. Posebno će se navedeno odnositi na:
- promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor kroz zastupljenost u sudjelovanju radnih tijela i povjerenstava vezanih uz ovu tematiku,
- promicanje i zastupanje interesa članova Komore na nacionalnoj i međunarodnoj razini te uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama, i to osobito kroz aktivnosti u krovnoj organizaciji poljoprivrednika na nivou Europske unije COPA –COGECA,
- organiziranje edukacija, stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica iz područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja kroz usporedbu održanog broja ovih aktivnosti u prethodnom i budućem razdoblju kao izravni način komunikacije Hrvatske poljoprivredne komori sa svojim članstvom te,
- prikupljanje, obrada i publiciranje informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja djelatnosti Komore zajedno sa medijskim promoviranjem rada Komore, njenih članova te svih vidova poljoprivrednih djelatnosti kojima se članstvu na jednom mjestu daju ažurirane informacije od koristi za poslovanje njihovih poljoprivrednih gospodarstava, a široj javnosti predstavlja i promovira rad ove institucije, njenih članova te značaj ukupne poljoprivredne proizvodnje kako u našoj zemlji tako i izvan nje.
2. Promjene u broju i strukturi članova Hrvatske poljoprivredne komore u odnosu na trenutno stanje te u budućnosti.
Pratiti će se na godišnjoj razini prema Godišnjem izvješću rada iz kojeg će biti vidljive promjene u broju i strukturi članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Osobito će se ovo odnositi na kretanje broja članova koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju u organizacijskom obliku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao najzastupljenijem a time i najznačajnijem organizacijskom obliku poljoprivrednika u našoj zemlji.
Evaluacijom dobivenih podataka nakon svake pojedine godine utvrditi će se potreba da se u suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore poduzmu koraci za eventualne daljnje aktivnosti u provedbi ovoga propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
8. PRILOZI
-
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Komora).
Članak 2.
Komora je samostalna, stručna i poslovna organizacija osnovana s ciljem:
- promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore
- edukacije i savjetovanja članova Komore
- pružanja potpore članovima Komore u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje i
ruralnog prostora
- promicanja vrijednosti i važnosti očuvanja i unapređenja poljoprivrede i ruralnog prostora u
ukupnom društveno-gospodarskom razvitku zemlje.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
II. STATUS KOMORE
Članak 3.
(1) Komora ima svojstvo pravne osobe.
(2) Sjedište Komore je u Zagrebu.
(3) Komora ima svoj znak i pečat.
(4) Izgled i način korištenja znaka i pečata utvrđuju se Statutom Komore (u daljnjem tekstu: Statut).
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
III. DJELATNOST KOMORE
Članak 4.
Djelatnost Komore čine sljedeći poslovi i zadaci:
1. promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor
2. promicanje i zastupanje interesa članova Komore na nacionalnoj i međunarodnoj razini
3. razmatranje i davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih akata iz područja poljoprivrede, hrane, ruralnog razvoja te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja
4. usklađivanje interesa članova Komore
5. praćenje stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, te predlaganje nadležnim tijelima rješenja za unapređenje poljoprivrede i razvoja ruralnog prostora
6. koordinacija aktivnosti udruženja iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja
7. organiziranje edukacija, stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica iz područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja
8. suradnja s obrazovnim, znanstvenim, stručnim i istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, razvoju tržišta u području poljoprivrede, te oko uloge i aktivnosti vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju u okviru područja šumarstva, ribarstva, sigurnosti hrane, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi i životinja, dobrobiti životinja, očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora
9. uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim
organizacijama
10. organiziranje i suorganiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih manifestacija iz područja poljoprivrede i ruralnog prostora
11. organiziranje i suorganiziranje savjetovanja o socijalnim, pravnim i poreznim pitanjima za potrebe članova Komore
12. prikupljanje, obrada i publiciranje informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja djelatnosti Komore
13. medijsko promoviranje rada Komore, njenih članova te svih vidova poljoprivrednih djelatnosti
14. obavljanje i drugih poslova u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.
Članak 5.
U obavljanju djelatnosti iz članka 4. ovoga Zakona Komora vodi evidencije o:
- članstvu u Komori
- provedenim edukacijama
- druge evidencije utvrđene Statutom i drugim općim aktima Komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
IV. STATUT KOMORE
Članak 6.
(1) Statutom Komore se uređuju:
- naziv i sjedište
- poslovi i zadaci
- početak, mirovanje i prestanak članstva
- počasno članstvo
- prava, obveze i odgovornosti članova
- unutarnje ustrojstvo i poslovanje
- osnivanje ispostava
- način odlučivanja
- sastav i djelokrug tijela Komore
- trajanje mandata, način provođenja izbora i imenovanja u tijela Komore
- način ostvarivanja javnosti rada i obavještavanja članova o radu Komore
- zastupanje Komore
- način određivanja iznosa i način plaćanja članarine
- način i rokovi za donošenje Godišnjeg financijskog plana Komore
- način obavljanja nadzora financijskog poslovanja
- raspolaganje imovinom
- odnos prema pravnim osobama koje Komora osniva
- postupak donošenja Statuta i drugih općih akata Komore i
- ostala pitanja važna za poslovanje Komore.
(2) Statut iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
V. ČLANSTVO U KOMORI
Članak 7.
(1) Članstvo u Komori je obvezno za sve poljoprivrednike koji su korisnici potpore koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: EFJP) ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: EPFRR) sukladno posebnom propisu.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dobrovoljni članovi Komore mogu biti sve ostale fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika sukladno posebnom propisu koje nisu korisnici potpora iz državnog proračuna Republike Hrvatske, EFJP ili EPFRR te fizičke ili pravne osobe koje svojim radom mogu doprinijeti u obavljanju djelatnosti iz članka 4. ovoga Zakona a nemaju obvezu upisa u Upisnik poljoprivrednika.
(3) Dobrovoljnim članom postaje se na vlastiti zahtjev dostavom potpisane Izjave o pristupanju Komori i jednokratnom uplatom godišnje članarine ili uplatom mjesečne članarine utvrđene od strane Skupštine Komore.
(4) Počasno članstvo u Komori te obveza visine članarine za počasnog člana Komore uređuje se prema odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(5) Prestanak članstva u Komori za člana iz stavka 1. i 3. ovoga članka nastupa brisanjem iz Upisnika poljoprivrednika sukladno posebnom propisu, ili prema drugim odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(6) Prestanak članstva u Komori za člana iz stavka 3. ovoga članka koji nema obvezu upisa u Upisnik poljoprivrednika, te za člana iz stavka 4. ovoga članka, nastupa prema odredbama utvrđenim Statutom iz članka 6. ovoga Zakona.
(7) Za potrebe praćenja obveze upisa te vođenje vjerodostojne evidencije članova Komore Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) najkasnije do 15. lipnja svake godine, ili na primljeni pisani upit od strane Komore, dostavlja Komori podatak o svim poljoprivrednicima iz stavka 1. ovoga članka koji su od trenutka zadnje dostave podataka brisani ili upisani u Upisnik poljoprivrednika.
Članak 8.
Prava i obveze članova Komore su:
1. biraju i mogu biti birani u tijela Komore
2. putem svojih predstavnika upravljaju radom Komore
3. sudjeluju u radu odbora i drugih oblika organiziranja u Komori, razmjenjuju u Komori informacije i iskustva, obavljaju konzultacije te organiziraju savjetovanja
4. predlažu inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu
5. koriste stručnu pomoć ureda Komore u pitanjima iz djelokruga Komore
6. biti zastupani i dati ovlaštenje za pravno zastupanje od strane Komore pred državnim tijelima
7. pred Sud časti iznose slučajeve povrede/kršenja dobrih poslovnih običaja članova Komore, kršenja Statuta i akata Komore, međusobne sporove radi odlučivanja o tim sporovima i eventualno rješavanje istih
8. daju podatke i obavijesti potrebne za izvršenje zadaća Komore
9. pridržavaju se odredaba Statuta, odluka, zaključaka i drugih akata tijela Komore te razvijaju međusobnu odgovornost za provođenje zadaća Komore
10. uredno podmiruju članarinu i ostale obaveze prema Komori.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
VI. SASTAV I DJELOKRUG TIJELA KOMORE
Članak 9.
Tijela Komore su:
- Skupština Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Skupština)
- Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor)
- Nadzorni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor)
- Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: predsjednik Komore).
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
SKUPŠTINA
Članak 10.
(1) Skupština je najviše tijelo upravljanja Komore, a čine je predstavnici članova Komore.
(2) U Skupštini se osigurava razmjerna zastupljenost članova u odnosu na poslovanje Komore.
(3) Članove Skupštine biraju članovi neposredno na izborima.
(4) Članovi Skupštine biraju se na mandat od četiri godine.
(5) Skupština može pravovaljano odlučivati ukoliko je na sjednici nazočna većina članova, a odluka je prihvaćena ako je za prijedlog glasovala većina nazočnih članova.
(6) Skupština:
- donosi Statut
- donosi godišnji program rada, godišnji financijski plan i proračun Komore
- donosi druge opće akte Komore
- usvaja godišnje izvješće o radu i godišnje financijsko izvješće
- bira članove Upravnog odbora
- bira članove Nadzornog odbora
- imenuje i razrješava predsjednika Komore i
- obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Komore.
(7) Način izbora, sastav i djelokrug Skupštine utvrđen je Statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
UPRAVNI ODBOR
Članak 11.
(1) Upravni odbor:
- provodi odluke i zaključke Skupštine
- izrađuje prijedlog Statuta i drugih općih akata Komore
- predlaže odluke i zaključke, zauzima stavove te daje mišljenja o pitanjima o kojima će raspravljati Skupština
- utvrđuje i usklađuje interese članova Komore
- predlaže Skupštini imenovanja i razrješenja u skladu sa Statutom
- odlučuje o početku i prestanku članstva ili mirovanja članstva u Komori
- imenuje i razrješava suce, vještake i tajnika Suda časti
- ustanovljuje listu arbitara te imenuje i razrješava članove arbitraže
- obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Komore.
(2) Upravni odbor čine predsjednik i članovi koje bira Skupština u skladu sa Statutom.
(3) Skupština može izabrati u Upravni odbor određeni broj članova iz redova priznatih stručnjaka iz redova članstva ili koji nisu članovi Komore a čiji je strukovni, istraživački, pedagoški, ili znanstveni rad povezan s poljoprivredom ili ruralnim razvojem, ali ne više od jedne trećine od ukupnog broja članova.
(4) Članovi Upravnog odbora biraju se na mandat od četiri godine.
(5) Način izbora, sastav i djelokrug Upravnog odbora utvrđeni su Statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
PREDSJEDNIK KOMORE
Članak 12.
(1) Predsjednik Komore:
- zastupa Komoru
- vodi i nadzire poslovanje Komore
- saziva sjednice
Skupštine i Upravnog odbora- provodi odluke i zaključke tijela Komore i
- odgovoran je za zakonitost rada Komore.
(2) Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština iz redova članova Komore i za svoj rad odgovara Skupštini.
(3) Predsjednik Komore je i predsjednik Upravnog odbora.
(4) Predsjednik Komore imenuje se na mandat od četiri godine.
(5) Način izbora i ovlasti predsjednika Komore utvrđuju se Statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
NADZORNI ODBOR
Članak 13.
(1) Nadzorni odbor nadzire:
- provođenje Statuta i drugih općih akata Komore
- materijalno-financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore i
- rad Stručne službe, u skladu sa Statutom i drugim općim aktima.
(2) Nadzorni odbor čine predsjednik i četiri člana koje bira Skupština.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu istodobno biti članovi Skupštine ,Upravnog odbora, ni predsjednik Komore.
(4) Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od četiri godine.
(5) O obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Nadzorni odbor izvješćuje Skupštinu.
(6) Način izbora, sastav i djelokrug Nadzornog odbora utvrđuju se Statutom.
Članak 14.
(1) Pri Komori osniva se i djeluje Sud časti.
(2) Sud časti brine se o razvitku, ugledu i jačanju dobrih poslovnih običaja članova Komore.
(3) Nadležnost, sastav i način postupanja Suda časti utvrđuje se Statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 15.
(1) Sud časti odlučuje o:
- kršenju dobrih poslovnih običaja članova Komore
- kršenju Statuta i
- kršenju drugih općih akata Komore i odluka tijela Komore, ako je to utvrđeno Statutom.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Sud časti odlučuje o odgovornosti i izriče mjere određene Statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
VII. UNUTARNJE USTROJSTVO
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
STRUČNA SLUŽBA
Članak 16.
Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova u Komori osniva se Stručna služba.
Članak 17.
(1) Stručna služba treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova Komore te omogućavati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršavanje zadaća Komore, utvrđene ovim Zakonom, Statutom i ostalim aktima Komore.
(2) Rad Stručne službe i provedbu njezinih zadaća nadzire predsjednik Komore.
(3) Način uređenja prava i dužnosti djelatnika Komore i osnovice za plaće djelatnika Komore uređuju se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
VIII. SURADNJA KOMORE S DRUGIM TIJELIMA
Članak 18.
U obavljanju poslova i zadataka iz članka 4. ovoga Zakona Komora posebno surađuje sa:
- središnjim tijelima državne uprave
- tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom
veterinarskom komorom i Hrvatskom agronomskom komorom
- pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u području poljoprivrede i ruralnog razvoja i
- znanstvenim i stručnim ustanovama.
Članak 19.
(1) Godišnji program rada i godišnji financijski plan iz članka 10. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona Skupština donosi uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
(2) Godišnje izvješće o radu i godišnje financijsko izvješće iz članka 10. stavka 6. podstavka 4. ovoga Zakona prije usvajanja Komora dostavlja na mišljenje ministarstvu nadležnom za poljoprivredu.
(3) Mišljenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka nije obvezujuće.
(4) Godišnji program rada i godišnje izvješće o radu Komora objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
IX. FINANCIRANJE KOMORE
Članak 20.
Sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju se iz:
- članarina
- sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti
- državnog proračuna te
- izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
Članak 21.
(1) Članarina je obvezna za sve članove Komore iz članka 7. stavka 1. i 3. ovoga Zakona.
(2) Maksimalno godišnje dopušteni iznos članarine iz stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti iznos od 6,00 kuna mjesečno.
(3) Iznos članarine iz stavka 2. ovoga članka za sve poljoprivrednike iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona jednom godišnje za tekuću godinu obračunava i obustavlja Agencija za plaćanja te ga uplaćuje na račun Komore.
(4) Članovi Komore iz članka 7. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona iznos članarine iz stavka 2. ovoga članka uplaćuju na račun Komore.
(5) Odluku o načinu određivanja iznosa i rokovima plaćanja te o oslobođenju od plaćanja članarine za članove Komore donosi Skupština.
(6) Komora je dužna jednom godišnje Agenciji za plaćanja dostaviti podatak za sve članove Komore iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona za koje je Skupština donijela odluku o oslobođenju od plaćanja članarine.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
(1) Obveznim članom Komore poljoprivrednik postaje u trenutku prve evidentirane isplate potpore iz državnog proračuna Republike Hrvatske, EFJP ili EPFRR nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Agencija za plaćanja dostavlja podatke Komori radi upisa poljoprivrednika u evidenciju članova.
(2) Pravne i fizičke osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona evidentirane kao članovi Hrvatske poljoprivredne komore ostaju članovi Hrvatske poljoprivredne komore do reguliranja svoga statusa sukladno članku 7. ovoga Zakona.
Članak 23.
Skupština Komore Statut i druge akte potrebne za rad Komore mora uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 24.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (»Narodne novine«, br. 30/09, 127/10 i 50/12).
Članak 25.
Ministarstvo poljoprivrede će u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona.
Članak 26.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede