SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
OBRAZLOŽENJE ODREDBI ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Republika Hrvatska još je od 1996. godine donošenjem Zakona o područjima posebne državne skrbi, čiji je sadržaj nakon brojnih izmjena i dopuna zamijenjen Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2010. godine te Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009), kao jedan od temeljnih ciljeva odredila postizanje što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanje demografskog i gospodarskog napretka, završetak programa obnove, povratak prijeratnog stanovništva te trajno stambeno zbrinjavanje.
U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava razlikovale su se četiri kategorije potpomognutih područja, odnosno područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpjela izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja.
Od 2009. godine potpomognuta područja definirana su Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009) te Uredbom o izračunu indeksa razvijenosti (NN 63/2010) gdje je temeljem izračuna indeksa razvijenosti za županije i jedinice lokalne samouprave omogućeno njihovo razvrstavanje u razvojne skupine. Potpomognutim područjima definirane su one jedinice lokalne i područne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti ne prelazi 75% državnog prosjeka. Međutim, metodologija te mehanizam izračuna indeksa razvijenosti, osim zakonske upotrebe dao je jasnu sliku značajne divergencije razvoja hrvatskog nacionalnog prostora te se mogu uočiti značajne razlike potpomognutih i razvijenih područja u gospodarskom, fiskalnom i demografskom smislu. S obzirom na relativno učestale promjene metodologije i mehanizma definiranja potpomognutih područja, na agregatnoj razini nije moguće obuhvatiti duže vremensko razdoblje koje bi poslužilo za analizu gospodarskih, demografskih te fiskalnih trendova u okviru potpomognutih područja.
Kada je riječ o županijama, prosječni dohodak po glavi stanovnika u trogodišnjem razdoblju (od 2010.-2012. godine) u okviru svih županija svrstanih u potpomognuta područja kretao se na razini od 22.798 HRK dok za ostale, razvijenije županije iznosi 29.426 HRK što svjedoči o znatno nižoj razini životnog standarda stanovništva na potpomognutim područjima. Kao pokazatelj gospodarskog stanja, prosječna stopa nezaposlenosti u navedenom trogodišnjem razdoblju također je značajno niža u razvijenijim županijama gdje se prosječno kreće oko 13% dok je u potpomognutim županijama na razini od 20%.
Kada se u obzir uzmu prosječni izvorni prihodi po glavi stanovnika, kao fiskalna kategorija, tada je divergencija razvojnih mogućnosti još značajnija. Trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja za ovaj pokazatelj iznosi 1.912 HRK po glavi stanovnika, a za ostale županije 3.659 HRK što govori o gotovo dvostruko većem fiskalnom kapacitetu razvijenijih županija.
Najveći problem zasigurno predstavljaju demografski činitelji koji su, u dugom roku, najznačajnija odrednica i gospodarskih kriterija. Pokazatelj kretanja stanovništva koji se izračunava kao omjer usporedivog broja stanovnika jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u dva zadnja popisa stanovništva, u ovom slučaju 2001. i 2011. godine, ukazuje na jaku depopulaciju u županijama svrstanima u potpomognuta područja. Pokazatelj kretanja stanovništva za županije u potpomognutim područjima iznosi 93%, a za razvijenije županije 103% što svakako govori o bitno različitim demografskim postavkama. Takvim podacima odgovara i kretanje udjela obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 15 do 65 godine gdje trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja iznosi 81%, dok je za razvijenije županije bitno veći te iznosi 69%.
Kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave, mogu se utvrditi vrlo slični odnosi koji su u ovom slučaju još izraženiji jer su, zbog velikog broja lokalnih samouprava, prisutne i značajnije razlike u kretanju pojedinih pokazatelja. Tako u svim jedinicama lokalne samouprave svrstanima u potpomognuta područja pokazatelj prosječnog dohotka u trogodišnjem razdoblju iznosi 17.197 HRK, a za sve ostale lokalne jedinice 25.598 HRK. Prosječna stopa nezaposlenosti gotovo je dvostruko veća u potpomognutim područjima gdje iznosi 25,5%, naspram 13% u razvijenijim lokalnim samoupravama. Prosječni izvorni prihodi skoro su trostruko veći u razvijenijoj skupini lokalnih samouprava te iznose 2.894 HRK u promatranom razdoblju, naspram 971 HRK. Pokazatelj kretanja stanovništva pokazuje još izraženiju depopulaciju na potpomognutim područjima u odnosu na kretanja po županijama. U promatranom razdoblju broj stanovnika u lokalnim jedinicama na potpomognutim područjima smanjio se za oko 9,5 postotnih bodova, dok se u razvijenijim jedinicama povećao za 4,3%. Slične tendencije karakteriziraju i pokazatelj obrazovanosti važan u smislu mogućnosti stvaranja viših dodanih vrijednosti u gospodarstvu, koji za potpomognuta područja iznosi 60,7%, a za razvijenije lokalne samouprave 75,7%.
Prethodno iznesena sažeta analiza kretanja odnosa ključnih gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja jasno ukazuje na važnost osmišljavanja nove zakonske podloge.
Nastavno na gore iznijeto Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima.
U razdoblju od 28.08.2017. – 12.09.2017. godine provedeno je javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanje o obrascu Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima. Tijekom navedenog razdoblja u javnoj raspravi nije bilo očitovanja niti primjedbi na tekst.
Zakonom o potpomognutim područjima kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske uređivat će se upravljanje razvojem potpomognutih područja. Cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja je pridonijeti njihovu gospodarskom i svekolikom razvoju u skladu s njihovim posebnostima i načelima zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Nacrtom prijedloga Zakona predviđeno je donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja te se predviđa aktivnost Fond za potpomognuta područja i naknada zbog zaštićenih prirodnih područja. Zakonom je predviđena i odredba kojom se posebno propisuje poticanje zapošljavanja osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima te druge poticajne mjere kao što su porezne olakšice i uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Zakonom o potpomognutim područjima uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
- povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
- potpore potpomognutim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
- odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
- poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
- razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
- stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
- poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
c) Posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona
Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal slabije razvijenih područja odnosno potpomognutih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile gospodarski oporavak potpomognutih područja kroz rast i razvoj investicija, te zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju tih područja.
III.OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurati će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 061 - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na Aktivnosti K549110 Razvoj potpomognutih područja.
IV.TEKST NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom, kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, uređuje se upravljanje razvojem područja koja su, prema odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj, određena kao potpomognuta područja.
Članak 2.
Cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja je pridonijeti njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju u skladu s njihovim posebnostima i načelima zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Članak 3.
Republika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave te njihova tijela dužna su osiguravati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja te poduzimati sve potrebne radnje zbog ostvarenja cilja navedenog u članku 2. ovoga Zakona, a osobito one koje se odnose na:
- povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
- potporu potpomognutim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
- odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
- poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
- razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
- stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
- poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
Rodno značenje pojmova
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u svim dijelovima ovog Zakona, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 5.
Upravljanje razvojem potpomognutih područja provodi se uz zabranu svakog oblika diskriminacije i uvažavanje autonomije lokalne i područne (regionalne) samouprave.
DIO DRUGI - INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE
GLAVA I. -SREDIŠNJA RAZINA
Nositelj i sudionici
Članak 6.
Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (u nastavku teksta: Ministarstvo) nositelj je upravljanja razvojem potpomognutih područja.
Članak 7.
U pripremi i provedbi mjera, programa i projekata za razvoj potpomognutih područja sudjeluju i druga središnja tijela državne uprave te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti njihovu razvoju.
GLAVA II. - RAZINA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Članak 8.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nositelji su planiranja i upravljanja razvojem svoga područja.
Članak 9.
Pri planiranju i provedbi planova razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave surađuju s jedinicama lokalne samouprave na svom području te drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 10.
Regionalne razvojne agencije osnovane sukladno odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske (regionalni koordinatori) dužne su, bez prava na posebnu naknadu, sudjelovati u pripremi i provedbi mjera vezanih za jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima, kao i u pripremi projektne i druge dokumentacije za učinkovitije korištenje europskih fondova i drugih izvora sredstava za te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA
Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja
Članak 11.
Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja utvrđuju se Programom održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja (u nastavku teksta: Program) odredbama ovoga Zakona te drugih propisa čije su odredbe usmjerene na poticanje razvoja potpomognutih područja.
Članak 12.
Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja u skladu s zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Članak 13.
Ministarstvo je dužno koordinirati i pratiti učinkovitu provedbu mjera i programa iz članka 12. ovoga Zakona.
Članak 14.
Nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni su u svojim planovima i programima posebno predvidjeti sljedeće skupine mjera:
- gospodarske mjere
- socijalne mjere
- fiskalne mjere
- demografske mjere
- mjere stambenog zbrinjavanja
- mjere jačanja administrativnih kapaciteta i
- mjere za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja
Članak 15.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Program iz članka 11. ovog Zakona na razdoblje od četiri godine.
Članak 16.
Programom se utvrđuju mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja, nositelji i sudionici njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.
Članak 17.
Središnja tijela državne uprave dužna su za upravno područje iz svoje nadležnosti, najkasnije u roku od 60 dana od donošenja državnog proračuna za određenu kalendarsku godinu, donijeti pojedinačne godišnje planove provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom te o tome izvijestiti Ministarstvo.
Članak 18.
(1) Godišnji plan provedbe Programa sadrži plan provedbe pojedinih poticajnih mjera, aktivnosti, potrebna sredstva, izvore i način korištenja sredstava te metodologiju praćenja i izvještavanja.
(2)Godišnji plan provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom donosi Ministarstvo na prijedlog središnjih tijela državne uprave u roku od 90 dana od dana donošenja državnog proračuna.
Fond za potpomognuta područja
Članak 19.
Ministarstvo će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnost Fond za potpomognuta područja u okviru kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja.
Članak 20.
Ministarstvo će u okviru upravljanja politikom regionalnog razvoja te sukladno proračunskim sredstvima osiguravati:
-razvoj i provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima te pripremu ciljnih poziva za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih potencijalnih izvora
-stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
-odgovarajuća sredstva za sufinanciranje provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova
-stručnu potporu potpomognutim područjima za prepoznavanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
-financijsku pomoć za provedbu projekata koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije građevina socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini
-razvoj ljudskih kapaciteta lokalne i regionalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.
Posebni kriteriji odabira projekata
Članak 21.
Nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni su razraditi posebne kriterije odabira te oblikovanje potpora za projekte na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora.
Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja
Članak 22.
(1) Jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu naknadu od strane javne ustanove nadležne za upravljanje prirodnim područjem.
(2) Naknada se osigurava iz godišnjeg neto prihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim prirodnim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.
(3) Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg neto prihoda koji ostvari javna ustanova iz stavka 1. ovoga članka u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno prirodno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave. Ukupna godišnja visina naknade ne može iznositi više od 6 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.
(4) Sredstva naknade iz stavaka 3. i 7. ovoga članka osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za projekte zaštite prirode, izgradnje građevina namijenjenih opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja te sakupljanju i obradi komunalnog otpada.
(5) Odluku o visini naknade iz stavka 3. i 7. ovog članka i načinu isplate, kao i prihvatljivim troškovima povezanih s projektima iz stavka 4. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
(6) Ministarstvo i ministarstvo nadležno za zaštitu prirode dužna su osigurati učinkovitu kontrolu korištenja sredstava iz ovoga članka. Ako se u postupku kontrole utvrdi da se sredstva ne koriste sukladno stavku 4. ovoga članka, ministarstva će uskratiti isplatu daljnjih naknada, kao i zatražiti povrat prethodno isplaćenih sredstava koja nisu utrošena u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(7) Iznimno od odredbe stavka 1. i stavka 3. ovog članka pravo na naknadu ostvaruje i jedinica lokalne samouprave koja nema status potpomognutog područja, a koja se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalazi u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave te na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova. Ukupna godišnja visina naknade za te jedinice lokalne samouprave ne može iznositi više od 3% neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja te ako javna ustanova ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna.
Zapošljavanje na potpomognutim područjima
Članak 23.
Programom iz članka 11. ovog Zakona posebno će se utvrditi mjere kojima će se dodatno potaknuti zapošljavanje osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima.
Porezne olakšice za potpomognuta područja
Članak 24.
Ministarstvo utvrđuje pravo na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima.
Održiva proizvodnja i potrošnja
Članak 25.
(1) Ovim Zakonom potiče se uvođenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave, u smislu ekološki prihvatljivih roba, radova i usluga te usmjeravanje proizvodnje na specifične proizvode od sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja.
(2) Cilj je politike održive proizvodnje i potrošnje smanjiti potrošnju resursa, onečišćenje okoliša, jačanje izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na potpomognutim područjima.
Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima
Članak 26.
(1) Republika Hrvatska će poticati zadržavanje, povratak raseljenih i naseljavanje stanovnika na potpomognutim područjima osobito onih zanimanja koji mogu obavljanjem svoje djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju spomenutih područja.
(2) Pitanje utvrđivanja područja stambenog zbrinjavanja, programa stambenog zbrinjavanja, nositelja provedbe mjera iz programa, provedbenih aktivnosti, izvora sredstava te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera uređuje se posebnim zakonom.
DIO ČETVRTI - PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Članak 27.
Ministarstvo koordinira i prati provedbu Programa iz članka 11. ovog Zakona na razini koordinatora, a druga središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela provode i prate provedbu aktivnosti i mjera za svoja upravna područja i njihov učinak na razvoj potpomognutih područja.
Članak 28.
Središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke prikupljene na temelju odredbe članka 27. ovog Zakona te najkasnije do 30. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti Ministarstvu izvješće o učincima provedbe Programa iz njihove nadležnosti.
Članak 29.
Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o učincima provedbe Programa, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 30.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
DIO PETI - ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Program iz članka 11. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 32.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE ODREDBI NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Uz članak 1.
Odredbom ovog članka uređuje se upravljanje razvojem područja određenih kao potpomognuta područja.
Uz članak 2.
Odredbom ovog članka definira se temeljni cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja u skladu sa njihovim posebnostima.
Uz članak 3.
Odredbom ovog članka određuju se dionici koji su dužni osiguravati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja te poduzimati sve potrebne radnje u svrhu ostvarenja cilja definiranog u članku 2. a osobito one radnje koje se odnose na povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima; poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije; poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima; razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije; zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju; stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova e drugih izvora; poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
Uz članak 4.
Odredbom ovog članka definira se rodno značenje pojma, odnosno primjena neutralnosti rodnog izraza u svrhu isključivanja bilo kakvog oblika diskriminacije.
Uz članak 5.
Odredbom ovog članka propisuje se zabrana svakog oblika diskriminacije i uvažavanje autonomije lokalne i područne (regionalne) samouprave zajamčene člankom 4. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Uz članak 6.
Odredbom ovog članka definira se nositelj upravljana razvojem potpomognutih područja.
Uz članak 7.
Odredbom ovog članka propisuje se uključivanje svih potrebnih dionika u pripremi i provedbi mjera, programa i projekata za razvoj područja na koje se ovaj Zakon odnosi, a koji svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti njihovu razvoju.
Uz članak 8.
Odredbom ovog članka definiraju se nositelji planiranja i upravljana razvojem područja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave.
Uz članak 9.
Odredbom ovog članka propisuje se suradnja jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave na svom području te drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave prilikom planiranja i provedbe planova razvoja.
Uz članak 10.
Odredbom ovog članka propisuje se obveza Regionalnih razvojnih agencija osnovanih sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske (regionalni koordinatori), da bez prava na posebnu naknadu sudjeluju u pripremi i provedbi mjera vezanih za jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima, kao i u pripremi projektne i druge dokumentacije za učinkovitije korištenje europskih fondova i drugih izvora sredstava za te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 11.
Odredbom ovog članka propisuje se naziv Programa u kojem će biti utvrđene mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja.
Uz članak 12.
Odredbom ovog članka propisuje se obveza središnjih tijela državne uprave da prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno vode računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja u skladu s posebnim zakonom.
Uz članak 13.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležno tijelo za koordinaciju i praćenje učinkovite provedbe mjera i programa iz članka 12. ovog Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka propisuje se da su nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni u svojim planovima i programima posebno predvidjeti gospodarske, socijalne, fiskalne i demografske mjere, mjere jačanja administrativnih kapaciteta i mjere za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Uz članak 15.
Odredbom ovog članka propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja navedenog u članku 11. ovog Zakona.
Uz članak 16.
Odredbom ovog članka propisuje se da se Programom održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja utvrđuju mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja, nositelji njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.
Uz članak 17.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za donošenje pojedinačnih godišnjih planova provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom, a koja su središnja tijela državne uprave dužna donijeti za upravno područje iz svoje nadležnosti te su u obvezi izvještavanja Ministarstva o istom.
Uz članak 18.
Odredbom ovog članka propisuje se sadržaj Godišnjeg plana provedbe Programa, tijelo zaduženo za donošenje kao i rok donošenja.
Uz članak 19.
Odredbom ovog članka propisuje se planiranje aktivnosti unutar proračunskog razdjela Ministarstva, pod nazivom Fond za potpomognuta područja iz kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja.
Uz članak 20.
Odredbom ovog članka propisuje se da Ministarstvo u okviru upravljanja politikom regionalnog razvoja te sukladno proračunskim mogućnostima osigurava razvoj i provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima te pripremu ciljnih poziva za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih potencijalnih izvora; stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora; odgovarajuća sredstva za sufinanciranje provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova; stručnu potporu slabije razvijenim područjima za prepoznavanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala; financijsku pomoć za provedbu projekata koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije građevina socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini; razvoj ljudskih kapaciteta lokalne i regionalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.
Uz članak 21.
Odredbom ovog članka propisuje se dužnost nositelja i sudionika razvoja potpomognutih područja za razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanja potpora za projekte na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora.
Uz članak 22.
Odredbom stavka 1. ovog članka propisuje se pravo jedinica lokalne samouprave na potpomognutim područjima na novčanu naknadu od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja. Jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu naknadu od strane javne ustanove nadležne za upravljanje prirodnim područjem.
U stavku 2. do 4. ovog članka propisuje se izvor iz kojeg se osiguravaju sredstva za naknadu, visina i namjena naknade. U stavku 5. propisuje se da Odluku o visini naknade, načinu isplate kao i prihvatljivim troškovima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Obveza Ministarstva i ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, za osiguravanje učinkovite kontrole korištenja sredstava te poduzimanje mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti propisuje se stavkom 6. ovog članka.
Odredbom stavka 7. ovog članka također se propisuje da iznimno od odredbe stavka 1. i stavka 3. ovog članka pravo na naknadu ostvaruje i jedinica lokalne samouprave koja nema status potpomognutog područja, a koja se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalazi u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave te na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova. Ukupna godišnja visina naknade za te jedinice lokalne samouprave ne može iznositi više od 3% neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja te ako javna ustanova ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna.
Uz članak 23.
Odredbom ovog članka propisuje se da će se Programom iz članka 11. posebno utvrditi mjere kojima će se dodatno potaknuti zapošljavanje osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima.
Uz članak 24.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležnost prilikom utvrđivanja prava na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima.
Uz članak 25.
Odredbom ovog članka propisuje se poticanje uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave, u smislu ekološki prihvatljivih roba, radova i usluga te usmjeravanje proizvodnje na specifične proizvode od sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja. Održivom proizvodnjom i potrošnjom smanjiti će se potrošnja resursa, onečišćenje okoliša, jačanje izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na potpomognutim područjima.
Uz članak 26.
Odredbom ovog članka propisuje se poticanje zadržavanja, povratak raseljenih i naseljavanja stanovnika na potpomognutim područjima osobito onih zanimanja koji mogu obavljanjem svoje djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju spomenutih područja. Također se propisuje da se pitanje utvrđivanja područja stambenog zbrinjavanja, programa stambenog zbrinjavanja, nositelja provedbe mjera iz programa, provedbenih aktivnosti, izvora sredstava te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera uređuje posebnim zakonom.
Uz članak 27.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležno tijelo za koordiniranje i praćenje provedbe Programa iz članka 11. ovog Zakona kao i nadležno tijelo za provedbu i praćenje provedbe aktivnosti i mjera te njihov učinak na razvoj potpomognutih područja.
Uz članak 28.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za dostavu podataka prikupljenih na temelju odredbe članka 27. ovog Zakona. Također je propisano tijelo kojemu se dostavlja izvješće o učincima provedbe Programa sukladno nadležnosti.
Uz članak 29.
Odredbom ovog članka propisuje se rok u kojem Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o učincima provedbe Programa.
Uz članak 30.
Odredbom ovog članka propisuje se tijelo koje provodi nadzor nad provedbom ovog Zakona.
Uz članak 31.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za donošenje Programa iz članka 11. ovog Zakona.
Uz članak 32.
Odredbom ovog članka propisuje se dan stupanja na snagu ovog Zakona.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o potpomognutim područjima
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016-2020.
Opis mjere: 8. Ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja na potpomognutim područjima. Naprotiv, u gotovo svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja.
Posebno je važno naglasiti da su zapažena značajna odstupanja ključnih gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja u potpomognutim područjima u odnosu na razvijenija područja Republike Hrvatske. Pored navedenog, pogotovo negativne demografske tendencije utječu na dodatno pogoršanje gospodarskih te fiskalnih kretanja. Stoga je od presudne važnosti osmišljavanje nove zakonske podloge koja bi kroz realizaciju gospodarskih, demografskih, socijalnih mjera doprinijela revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem preokreta razvojnih trendova lokalnih i područnih samouprava na potpomognutim područjima u Republici Hrvatskoj.
Dosadašnji zakonski okviri nisu ponudili zadovoljavajuća rješenja u okviru problema razvojnih nejednakosti lokalnih samouprava te županija na prostoru potpomognutih područja Republike Hrvatske. Problematika potpomognutih područja do sada se rješavala u okviru Zakona o regionalnom razvoju. Izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj: 123/17) izuzeti su dijelovi koji se odnose na mjere za razvoj potpomognutih područja.
Cilj novog zakona je osigurati podlogu za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja. Zakonom se želi staviti naglasak na specifičnosti mikro lokacija i potaknuti aktivacija svih dionika na zajedničkom radu za dobrobit potpomognutih područja.
Temeljem Zakona donijet će se Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja u kojemu će biti utvrđene mjere i politike koje se usmjeravaju na pružanje podrške razvoju potpomognutih područja. Nužna je suradnja svih sektora u planiranju razvojnih projekata potpomognutih područja. Središnja tijela državne uprave će prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti posebno voditi računa i predvidjeti mjere i učinke na razvoj potpomognutih područja.
Razvoj potpomognutih područja poticati će se sljedećim skupinama mjera: demografskim, gospodarskim, socijalnim, fiskalnim mjerama, mjerama jačanja administrativnih kapaciteta te mjerama za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Zakonom će se uređivati sljedeća pitanja:
povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
potpore slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova e drugih izvora
poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti
razrada posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja, demografski ugroženih i rijetko naseljenih područja kod dodjele sredstava (ESI fondovi i dr.).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnost Fond za potpomognuta područja u okviru kojega će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji tih područja, naročito područja od posebne demografske skrbi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Prepoznata je problematika depopulacije udaljenih (perifernih) ruralnih područja koja su suočena s nizom demografskih izazova. Zadnja dva popisa stanovništva 2001. i 2011. godine ukazuje na jaku depopulaciju stanovništva svrstanima u potpomognuta područja. Starenje i iseljavanje su vrlo ozbiljni problemi koji dovode do smanjenja operativnosti u poslovnoj zajednici. Nedostatak odgovarajuće radne snage, kako kvalitativno tako i kvantitativno, može odbiti potencijalne investicije. Udaljena slabije dostupna ruralna područja suočena su s depopulacijom i poteškoćama u zadržavanju dobne strukture pogodne za radnu funkciju te razine usluga i funkcija od općega gospodarskog interesa.
Jedan od najvažnijih ciljeva prijedloga zakona je omogućiti platformu za donošenje mjera poticaja demografske obnove budući da se negativna demografska kretanja smatraju najvažnijim prediktorom negativnih razvojnih kretanja u dugom roku. Demografski činitelji smatraju se najznačajnijim odrednicom socijalnih kriterija te se prijedlogom Zakona nastoji osigurati podloga za jačanje konkurentnosti i ostvarivanjem razvojnog potencijala potpomognutih područja kreiranjem novih politika mjera i uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja.
Demografska kretanja su postala značajni ograničavajući čimbenik na ukupnom teritoriju Republike Hrvatske a posebice na potpomognutim područjima. Zbog toga je provođenje demografskih mjera od izuzetnog značaja za ublažavanje procesa starenja stanovništva, pražnjenja pojedinačnih lokaliteta te poticanje ukupne gospodarske i društvene aktivnosti na potpomognutim područjima. Primjenom mjera koje će se utvrditi Programom cilj je poboljšati demografska kretanja i trendove u pozitivnom smislu.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
Kao prijedlog normativnog rješenja uzima se u obzir donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima.
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
1
1
Opcija 2.
1
1
Opcija 3.
1
1
Opcija 4.
1
+
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na nacrt prijedloga zakona i Iskaz o procjeni učinaka propisa.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Iskaz o procjeni učinaka propisa i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Izrada Zakona o potpomognutim područjima predstavlja optimalno normativno rješenje i sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje mjera i programa. Zakonom o potpomognutim područjima kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske uređivat će se upravljanje razvojem potpomognutih područja. Nacrtom prijedloga Zakona predviđeno je donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja te se predviđa aktivnost Fond za potpomognuta područja i naknada zbog zaštićenih prirodnih područja. Zakonom je predviđena i odredba kojom se posebno propisuje poticanje zapošljavanja osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima te druge poticajne mjere kao što su porezne olakšice i uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave. Cilj Zakona je pridonijeti gospodarskom i svekolikom razvoju potpomognutih područja.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.
9.
PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Gabrijela Žalac, dipl. oec.
Datum: 7. lipnja 2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
OBRAZLOŽENJE ODREDBI ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Republika Hrvatska još je od 1996. godine donošenjem Zakona o područjima posebne državne skrbi, čiji je sadržaj nakon brojnih izmjena i dopuna zamijenjen Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2010. godine te Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009), kao jedan od temeljnih ciljeva odredila postizanje što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanje demografskog i gospodarskog napretka, završetak programa obnove, povratak prijeratnog stanovništva te trajno stambeno zbrinjavanje.
U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava razlikovale su se četiri kategorije potpomognutih područja, odnosno područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpjela izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja.
Od 2009. godine potpomognuta područja definirana su Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009) te Uredbom o izračunu indeksa razvijenosti (NN 63/2010) gdje je temeljem izračuna indeksa razvijenosti za županije i jedinice lokalne samouprave omogućeno njihovo razvrstavanje u razvojne skupine. Potpomognutim područjima definirane su one jedinice lokalne i područne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti ne prelazi 75% državnog prosjeka. Međutim, metodologija te mehanizam izračuna indeksa razvijenosti, osim zakonske upotrebe dao je jasnu sliku značajne divergencije razvoja hrvatskog nacionalnog prostora te se mogu uočiti značajne razlike potpomognutih i razvijenih područja u gospodarskom, fiskalnom i demografskom smislu. S obzirom na relativno učestale promjene metodologije i mehanizma definiranja potpomognutih područja, na agregatnoj razini nije moguće obuhvatiti duže vremensko razdoblje koje bi poslužilo za analizu gospodarskih, demografskih te fiskalnih trendova u okviru potpomognutih područja.
Kada je riječ o županijama, prosječni dohodak po glavi stanovnika u trogodišnjem razdoblju (od 2010.-2012. godine) u okviru svih županija svrstanih u potpomognuta područja kretao se na razini od 22.798 HRK dok za ostale, razvijenije županije iznosi 29.426 HRK što svjedoči o znatno nižoj razini životnog standarda stanovništva na potpomognutim područjima. Kao pokazatelj gospodarskog stanja, prosječna stopa nezaposlenosti u navedenom trogodišnjem razdoblju također je značajno niža u razvijenijim županijama gdje se prosječno kreće oko 13% dok je u potpomognutim županijama na razini od 20%.
Kada se u obzir uzmu prosječni izvorni prihodi po glavi stanovnika, kao fiskalna kategorija, tada je divergencija razvojnih mogućnosti još značajnija. Trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja za ovaj pokazatelj iznosi 1.912 HRK po glavi stanovnika, a za ostale županije 3.659 HRK što govori o gotovo dvostruko većem fiskalnom kapacitetu razvijenijih županija.
Najveći problem zasigurno predstavljaju demografski činitelji koji su, u dugom roku, najznačajnija odrednica i gospodarskih kriterija. Pokazatelj kretanja stanovništva koji se izračunava kao omjer usporedivog broja stanovnika jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u dva zadnja popisa stanovništva, u ovom slučaju 2001. i 2011. godine, ukazuje na jaku depopulaciju u županijama svrstanima u potpomognuta područja. Pokazatelj kretanja stanovništva za županije u potpomognutim područjima iznosi 93%, a za razvijenije županije 103% što svakako govori o bitno različitim demografskim postavkama. Takvim podacima odgovara i kretanje udjela obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 15 do 65 godine gdje trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja iznosi 81%, dok je za razvijenije županije bitno veći te iznosi 69%.
Kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave, mogu se utvrditi vrlo slični odnosi koji su u ovom slučaju još izraženiji jer su, zbog velikog broja lokalnih samouprava, prisutne i značajnije razlike u kretanju pojedinih pokazatelja. Tako u svim jedinicama lokalne samouprave svrstanima u potpomognuta područja pokazatelj prosječnog dohotka u trogodišnjem razdoblju iznosi 17.197 HRK, a za sve ostale lokalne jedinice 25.598 HRK. Prosječna stopa nezaposlenosti gotovo je dvostruko veća u potpomognutim područjima gdje iznosi 25,5%, naspram 13% u razvijenijim lokalnim samoupravama. Prosječni izvorni prihodi skoro su trostruko veći u razvijenijoj skupini lokalnih samouprava te iznose 2.894 HRK u promatranom razdoblju, naspram 971 HRK. Pokazatelj kretanja stanovništva pokazuje još izraženiju depopulaciju na potpomognutim područjima u odnosu na kretanja po županijama. U promatranom razdoblju broj stanovnika u lokalnim jedinicama na potpomognutim područjima smanjio se za oko 9,5 postotnih bodova, dok se u razvijenijim jedinicama povećao za 4,3%. Slične tendencije karakteriziraju i pokazatelj obrazovanosti važan u smislu mogućnosti stvaranja viših dodanih vrijednosti u gospodarstvu, koji za potpomognuta područja iznosi 60,7%, a za razvijenije lokalne samouprave 75,7%.
Prethodno iznesena sažeta analiza kretanja odnosa ključnih gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja jasno ukazuje na važnost osmišljavanja nove zakonske podloge.
Nastavno na gore iznijeto Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima.
U razdoblju od 28.08.2017. – 12.09.2017. godine provedeno je javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanje o obrascu Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima. Tijekom navedenog razdoblja u javnoj raspravi nije bilo očitovanja niti primjedbi na tekst.
Zakonom o potpomognutim područjima kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske uređivat će se upravljanje razvojem potpomognutih područja. Cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja je pridonijeti njihovu gospodarskom i svekolikom razvoju u skladu s njihovim posebnostima i načelima zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Nacrtom prijedloga Zakona predviđeno je donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja te se predviđa aktivnost Fond za potpomognuta područja i naknada zbog zaštićenih prirodnih područja. Zakonom je predviđena i odredba kojom se posebno propisuje poticanje zapošljavanja osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima te druge poticajne mjere kao što su porezne olakšice i uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave.
b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Zakonom o potpomognutim područjima uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
- povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
- potpore potpomognutim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
- odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
- poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
- razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
- stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
- poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
c) Posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona
Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal slabije razvijenih područja odnosno potpomognutih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile gospodarski oporavak potpomognutih područja kroz rast i razvoj investicija, te zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju tih područja.
III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurati će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 061 - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na Aktivnosti K549110 Razvoj potpomognutih područja.
IV. TEKST NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 1.
Ovim Zakonom, kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, uređuje se upravljanje razvojem područja koja su, prema odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj, određena kao potpomognuta područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 2.
Cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja je pridonijeti njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju u skladu s njihovim posebnostima i načelima zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 3.
Republika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave te njihova tijela dužna su osiguravati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja te poduzimati sve potrebne radnje zbog ostvarenja cilja navedenog u članku 2. ovoga Zakona, a osobito one koje se odnose na:
- povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
- potporu potpomognutim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
- odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
- poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
- razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
- zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
- stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
- poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Rodno značenje pojmova
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u svim dijelovima ovog Zakona, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 5.
Upravljanje razvojem potpomognutih područja provodi se uz zabranu svakog oblika diskriminacije i uvažavanje autonomije lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
DIO DRUGI - INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
GLAVA I. -SREDIŠNJA RAZINA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nositelj i sudionici
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 6.
Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (u nastavku teksta: Ministarstvo) nositelj je upravljanja razvojem potpomognutih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 7.
U pripremi i provedbi mjera, programa i projekata za razvoj potpomognutih područja sudjeluju i druga središnja tijela državne uprave te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti njihovu razvoju.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
GLAVA II. - RAZINA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 8.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nositelji su planiranja i upravljanja razvojem svoga područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 9.
Pri planiranju i provedbi planova razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave surađuju s jedinicama lokalne samouprave na svom području te drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 10.
Regionalne razvojne agencije osnovane sukladno odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske (regionalni koordinatori) dužne su, bez prava na posebnu naknadu, sudjelovati u pripremi i provedbi mjera vezanih za jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima, kao i u pripremi projektne i druge dokumentacije za učinkovitije korištenje europskih fondova i drugih izvora sredstava za te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 11.
Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja utvrđuju se Programom održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja (u nastavku teksta: Program) odredbama ovoga Zakona te drugih propisa čije su odredbe usmjerene na poticanje razvoja potpomognutih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 12.
Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja u skladu s zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 13.
Ministarstvo je dužno koordinirati i pratiti učinkovitu provedbu mjera i programa iz članka 12. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 14.
Nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni su u svojim planovima i programima posebno predvidjeti sljedeće skupine mjera:
- gospodarske mjere
- socijalne mjere
- fiskalne mjere
- demografske mjere
- mjere stambenog zbrinjavanja
- mjere jačanja administrativnih kapaciteta i
- mjere za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 15.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Program iz članka 11. ovog Zakona na razdoblje od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 16.
Programom se utvrđuju mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja, nositelji i sudionici njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 17.
Središnja tijela državne uprave dužna su za upravno područje iz svoje nadležnosti, najkasnije u roku od 60 dana od donošenja državnog proračuna za određenu kalendarsku godinu, donijeti pojedinačne godišnje planove provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom te o tome izvijestiti Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 18.
(1) Godišnji plan provedbe Programa sadrži plan provedbe pojedinih poticajnih mjera, aktivnosti, potrebna sredstva, izvore i način korištenja sredstava te metodologiju praćenja i izvještavanja.
(2) Godišnji plan provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom donosi Ministarstvo na prijedlog središnjih tijela državne uprave u roku od 90 dana od dana donošenja državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Fond za potpomognuta područja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 19.
Ministarstvo će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnost Fond za potpomognuta područja u okviru kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 20.
Ministarstvo će u okviru upravljanja politikom regionalnog razvoja te sukladno proračunskim sredstvima osiguravati:
- razvoj i provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima te pripremu ciljnih poziva za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih potencijalnih izvora
- stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora
- odgovarajuća sredstva za sufinanciranje provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova
- stručnu potporu potpomognutim područjima za prepoznavanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
- financijsku pomoć za provedbu projekata koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije građevina socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini
- razvoj ljudskih kapaciteta lokalne i regionalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Posebni kriteriji odabira projekata
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 21.
Nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni su razraditi posebne kriterije odabira te oblikovanje potpora za projekte na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 22.
(1) Jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu naknadu od strane javne ustanove nadležne za upravljanje prirodnim područjem.
(2) Naknada se osigurava iz godišnjeg neto prihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim prirodnim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.
(3) Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg neto prihoda koji ostvari javna ustanova iz stavka 1. ovoga članka u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno prirodno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave. Ukupna godišnja visina naknade ne može iznositi više od 6 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.
(4) Sredstva naknade iz stavaka 3. i 7. ovoga članka osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za projekte zaštite prirode, izgradnje građevina namijenjenih opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja te sakupljanju i obradi komunalnog otpada.
(5) Odluku o visini naknade iz stavka 3. i 7. ovog članka i načinu isplate, kao i prihvatljivim troškovima povezanih s projektima iz stavka 4. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
(6) Ministarstvo i ministarstvo nadležno za zaštitu prirode dužna su osigurati učinkovitu kontrolu korištenja sredstava iz ovoga članka. Ako se u postupku kontrole utvrdi da se sredstva ne koriste sukladno stavku 4. ovoga članka, ministarstva će uskratiti isplatu daljnjih naknada, kao i zatražiti povrat prethodno isplaćenih sredstava koja nisu utrošena u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(7) Iznimno od odredbe stavka 1. i stavka 3. ovog članka pravo na naknadu ostvaruje i jedinica lokalne samouprave koja nema status potpomognutog područja, a koja se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalazi u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave te na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova. Ukupna godišnja visina naknade za te jedinice lokalne samouprave ne može iznositi više od 3% neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja te ako javna ustanova ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Zapošljavanje na potpomognutim područjima
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 23.
Programom iz članka 11. ovog Zakona posebno će se utvrditi mjere kojima će se dodatno potaknuti zapošljavanje osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Porezne olakšice za potpomognuta područja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 24.
Ministarstvo utvrđuje pravo na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Održiva proizvodnja i potrošnja
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 25.
(1) Ovim Zakonom potiče se uvođenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave, u smislu ekološki prihvatljivih roba, radova i usluga te usmjeravanje proizvodnje na specifične proizvode od sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja.
(2) Cilj je politike održive proizvodnje i potrošnje smanjiti potrošnju resursa, onečišćenje okoliša, jačanje izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na potpomognutim područjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 26.
(1) Republika Hrvatska će poticati zadržavanje, povratak raseljenih i naseljavanje stanovnika na potpomognutim područjima osobito onih zanimanja koji mogu obavljanjem svoje djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju spomenutih područja.
(2) Pitanje utvrđivanja područja stambenog zbrinjavanja, programa stambenog zbrinjavanja, nositelja provedbe mjera iz programa, provedbenih aktivnosti, izvora sredstava te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera uređuje se posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
DIO ČETVRTI - PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 27.
Ministarstvo koordinira i prati provedbu Programa iz članka 11. ovog Zakona na razini koordinatora, a druga središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela provode i prate provedbu aktivnosti i mjera za svoja upravna područja i njihov učinak na razvoj potpomognutih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 28.
Središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke prikupljene na temelju odredbe članka 27. ovog Zakona te najkasnije do 30. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti Ministarstvu izvješće o učincima provedbe Programa iz njihove nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 29.
Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o učincima provedbe Programa, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 30.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
DIO PETI - ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 31.
Program iz članka 11. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Članak 32.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
OBRAZLOŽENJE ODREDBI NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Uz članak 1.
Odredbom ovog članka uređuje se upravljanje razvojem područja određenih kao potpomognuta područja.
Uz članak 2.
Odredbom ovog članka definira se temeljni cilj upravljanja razvojem potpomognutih područja u skladu sa njihovim posebnostima.
Uz članak 3.
Odredbom ovog članka određuju se dionici koji su dužni osiguravati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja te poduzimati sve potrebne radnje u svrhu ostvarenja cilja definiranog u članku 2. a osobito one radnje koje se odnose na povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima; poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije; poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima; razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije; zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju; stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova e drugih izvora; poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
Uz članak 4.
Odredbom ovog članka definira se rodno značenje pojma, odnosno primjena neutralnosti rodnog izraza u svrhu isključivanja bilo kakvog oblika diskriminacije.
Uz članak 5.
Odredbom ovog članka propisuje se zabrana svakog oblika diskriminacije i uvažavanje autonomije lokalne i područne (regionalne) samouprave zajamčene člankom 4. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Uz članak 6.
Odredbom ovog članka definira se nositelj upravljana razvojem potpomognutih područja.
Uz članak 7.
Odredbom ovog članka propisuje se uključivanje svih potrebnih dionika u pripremi i provedbi mjera, programa i projekata za razvoj područja na koje se ovaj Zakon odnosi, a koji svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti njihovu razvoju.
Uz članak 8.
Odredbom ovog članka definiraju se nositelji planiranja i upravljana razvojem područja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave.
Uz članak 9.
Odredbom ovog članka propisuje se suradnja jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave na svom području te drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave prilikom planiranja i provedbe planova razvoja.
Uz članak 10.
Odredbom ovog članka propisuje se obveza Regionalnih razvojnih agencija osnovanih sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske (regionalni koordinatori), da bez prava na posebnu naknadu sudjeluju u pripremi i provedbi mjera vezanih za jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima, kao i u pripremi projektne i druge dokumentacije za učinkovitije korištenje europskih fondova i drugih izvora sredstava za te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 11.
Odredbom ovog članka propisuje se naziv Programa u kojem će biti utvrđene mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja.
Uz članak 12.
Odredbom ovog članka propisuje se obveza središnjih tijela državne uprave da prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno vode računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja u skladu s posebnim zakonom.
Uz članak 13.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležno tijelo za koordinaciju i praćenje učinkovite provedbe mjera i programa iz članka 12. ovog Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka propisuje se da su nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja dužni u svojim planovima i programima posebno predvidjeti gospodarske, socijalne, fiskalne i demografske mjere, mjere jačanja administrativnih kapaciteta i mjere za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Uz članak 15.
Odredbom ovog članka propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja navedenog u članku 11. ovog Zakona.
Uz članak 16.
Odredbom ovog članka propisuje se da se Programom održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja utvrđuju mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja, nositelji njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.
Uz članak 17.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za donošenje pojedinačnih godišnjih planova provedbe aktivnosti koje su predviđene Programom, a koja su središnja tijela državne uprave dužna donijeti za upravno područje iz svoje nadležnosti te su u obvezi izvještavanja Ministarstva o istom.
Uz članak 18.
Odredbom ovog članka propisuje se sadržaj Godišnjeg plana provedbe Programa, tijelo zaduženo za donošenje kao i rok donošenja.
Uz članak 19.
Odredbom ovog članka propisuje se planiranje aktivnosti unutar proračunskog razdjela Ministarstva, pod nazivom Fond za potpomognuta područja iz kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja.
Uz članak 20.
Odredbom ovog članka propisuje se da Ministarstvo u okviru upravljanja politikom regionalnog razvoja te sukladno proračunskim mogućnostima osigurava razvoj i provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima te pripremu ciljnih poziva za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih potencijalnih izvora; stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora; odgovarajuća sredstva za sufinanciranje provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova; stručnu potporu slabije razvijenim područjima za prepoznavanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala; financijsku pomoć za provedbu projekata koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije građevina socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini; razvoj ljudskih kapaciteta lokalne i regionalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.
Uz članak 21.
Odredbom ovog članka propisuje se dužnost nositelja i sudionika razvoja potpomognutih područja za razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanja potpora za projekte na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora.
Uz članak 22.
Odredbom stavka 1. ovog članka propisuje se pravo jedinica lokalne samouprave na potpomognutim područjima na novčanu naknadu od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja. Jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu naknadu od strane javne ustanove nadležne za upravljanje prirodnim područjem.
U stavku 2. do 4. ovog članka propisuje se izvor iz kojeg se osiguravaju sredstva za naknadu, visina i namjena naknade. U stavku 5. propisuje se da Odluku o visini naknade, načinu isplate kao i prihvatljivim troškovima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Obveza Ministarstva i ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, za osiguravanje učinkovite kontrole korištenja sredstava te poduzimanje mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti propisuje se stavkom 6. ovog članka.
Odredbom stavka 7. ovog članka također se propisuje da iznimno od odredbe stavka 1. i stavka 3. ovog članka pravo na naknadu ostvaruje i jedinica lokalne samouprave koja nema status potpomognutog područja, a koja se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalazi u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave te na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova. Ukupna godišnja visina naknade za te jedinice lokalne samouprave ne može iznositi više od 3% neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja te ako javna ustanova ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna.
Uz članak 23.
Odredbom ovog članka propisuje se da će se Programom iz članka 11. posebno utvrditi mjere kojima će se dodatno potaknuti zapošljavanje osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima.
Uz članak 24.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležnost prilikom utvrđivanja prava na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima.
Uz članak 25.
Odredbom ovog članka propisuje se poticanje uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave, u smislu ekološki prihvatljivih roba, radova i usluga te usmjeravanje proizvodnje na specifične proizvode od sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja. Održivom proizvodnjom i potrošnjom smanjiti će se potrošnja resursa, onečišćenje okoliša, jačanje izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na potpomognutim područjima.
Uz članak 26.
Odredbom ovog članka propisuje se poticanje zadržavanja, povratak raseljenih i naseljavanja stanovnika na potpomognutim područjima osobito onih zanimanja koji mogu obavljanjem svoje djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju spomenutih područja. Također se propisuje da se pitanje utvrđivanja područja stambenog zbrinjavanja, programa stambenog zbrinjavanja, nositelja provedbe mjera iz programa, provedbenih aktivnosti, izvora sredstava te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera uređuje posebnim zakonom.
Uz članak 27.
Odredbom ovog članka propisuje se nadležno tijelo za koordiniranje i praćenje provedbe Programa iz članka 11. ovog Zakona kao i nadležno tijelo za provedbu i praćenje provedbe aktivnosti i mjera te njihov učinak na razvoj potpomognutih područja.
Uz članak 28.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za dostavu podataka prikupljenih na temelju odredbe članka 27. ovog Zakona. Također je propisano tijelo kojemu se dostavlja izvješće o učincima provedbe Programa sukladno nadležnosti.
Uz članak 29.
Odredbom ovog članka propisuje se rok u kojem Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o učincima provedbe Programa.
Uz članak 30.
Odredbom ovog članka propisuje se tijelo koje provodi nadzor nad provedbom ovog Zakona.
Uz članak 31.
Odredbom ovog članka propisuje se rok za donošenje Programa iz članka 11. ovog Zakona.
Uz članak 32.
Odredbom ovog članka propisuje se dan stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o potpomognutim područjima
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/ Ne:
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016-2020.
Opis mjere: 8. Ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/ Ne :
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja na potpomognutim područjima. Naprotiv, u gotovo svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja.
Posebno je važno naglasiti da su zapažena značajna odstupanja ključnih gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja u potpomognutim područjima u odnosu na razvijenija područja Republike Hrvatske. Pored navedenog, pogotovo negativne demografske tendencije utječu na dodatno pogoršanje gospodarskih te fiskalnih kretanja. Stoga je od presudne važnosti osmišljavanje nove zakonske podloge koja bi kroz realizaciju gospodarskih, demografskih, socijalnih mjera doprinijela revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem preokreta razvojnih trendova lokalnih i područnih samouprava na potpomognutim područjima u Republici Hrvatskoj.
Dosadašnji zakonski okviri nisu ponudili zadovoljavajuća rješenja u okviru problema razvojnih nejednakosti lokalnih samouprava te županija na prostoru potpomognutih područja Republike Hrvatske. Problematika potpomognutih područja do sada se rješavala u okviru Zakona o regionalnom razvoju. Izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj: 123/17) izuzeti su dijelovi koji se odnose na mjere za razvoj potpomognutih područja.
Cilj novog zakona je osigurati podlogu za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja. Zakonom se želi staviti naglasak na specifičnosti mikro lokacija i potaknuti aktivacija svih dionika na zajedničkom radu za dobrobit potpomognutih područja.
Temeljem Zakona donijet će se Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja u kojemu će biti utvrđene mjere i politike koje se usmjeravaju na pružanje podrške razvoju potpomognutih područja. Nužna je suradnja svih sektora u planiranju razvojnih projekata potpomognutih područja. Središnja tijela državne uprave će prilikom planiranja mjera i programa za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti posebno voditi računa i predvidjeti mjere i učinke na razvoj potpomognutih područja.
Razvoj potpomognutih područja poticati će se sljedećim skupinama mjera: demografskim, gospodarskim, socijalnim, fiskalnim mjerama, mjerama jačanja administrativnih kapaciteta te mjerama za provedbu programa integriranih teritorijalnih ulaganja.
Zakonom će se uređivati sljedeća pitanja:
povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije
potpore slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala
odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima
poticanje suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasnovane na partnerstvu s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao pretpostavke za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
poticanje programa integriranih teritorijalnih ulaganja na potpomognutim područjima
razradu posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja kod dodjele sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
zadržavanje, povratak raseljenog i poticanje naseljavanja stanovnika na potpomognuta područja, osobito onih zanimanja koji obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju
stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima, za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova e drugih izvora
poticanje unaprjeđenja razvojnih programa na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti
razrada posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s potpomognutih područja, demografski ugroženih i rijetko naseljenih područja kod dodjele sredstava (ESI fondovi i dr.).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnost Fond za potpomognuta područja u okviru kojega će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji tih područja, naročito područja od posebne demografske skrbi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Prepoznata je problematika depopulacije udaljenih (perifernih) ruralnih područja koja su suočena s nizom demografskih izazova. Zadnja dva popisa stanovništva 2001. i 2011. godine ukazuje na jaku depopulaciju stanovništva svrstanima u potpomognuta područja. Starenje i iseljavanje su vrlo ozbiljni problemi koji dovode do smanjenja operativnosti u poslovnoj zajednici. Nedostatak odgovarajuće radne snage, kako kvalitativno tako i kvantitativno, može odbiti potencijalne investicije. Udaljena slabije dostupna ruralna područja suočena su s depopulacijom i poteškoćama u zadržavanju dobne strukture pogodne za radnu funkciju te razine usluga i funkcija od općega gospodarskog interesa.
Jedan od najvažnijih ciljeva prijedloga zakona je omogućiti platformu za donošenje mjera poticaja demografske obnove budući da se negativna demografska kretanja smatraju najvažnijim prediktorom negativnih razvojnih kretanja u dugom roku. Demografski činitelji smatraju se najznačajnijim odrednicom socijalnih kriterija te se prijedlogom Zakona nastoji osigurati podloga za jačanje konkurentnosti i ostvarivanjem razvojnog potencijala potpomognutih područja kreiranjem novih politika mjera i uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja.
Demografska kretanja su postala značajni ograničavajući čimbenik na ukupnom teritoriju Republike Hrvatske a posebice na potpomognutim područjima. Zbog toga je provođenje demografskih mjera od izuzetnog značaja za ublažavanje procesa starenja stanovništva, pražnjenja pojedinačnih lokaliteta te poticanje ukupne gospodarske i društvene aktivnosti na potpomognutim područjima. Primjenom mjera koje će se utvrditi Programom cilj je poboljšati demografska kretanja i trendove u pozitivnom smislu.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
Ova opcija se ne može razmatrati
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
Nenormativno rješenje nije moguća opcija.
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«
Kao prijedlog normativnog rješenja uzima se u obzir donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima.
Ova opcija se ne može razmatrati
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
Kao prijedlog normativnog rješenja uzima se u obzir donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima.
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
1
1
Opcija 2.
1
1
Opcija 3.
1
1
Opcija 4.
1
+
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na nacrt prijedloga zakona i Iskaz o procjeni učinaka propisa.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Iskaz o procjeni učinaka propisa i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Izrada Zakona o potpomognutim područjima predstavlja optimalno normativno rješenje i sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje mjera i programa. Zakonom o potpomognutim područjima kao dijelom opće politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske uređivat će se upravljanje razvojem potpomognutih područja. Nacrtom prijedloga Zakona predviđeno je donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja te se predviđa aktivnost Fond za potpomognuta područja i naknada zbog zaštićenih prirodnih područja. Zakonom je predviđena i odredba kojom se posebno propisuje poticanje zapošljavanja osoba onih zanimanja koja pridonose poboljšanju kvalitete života na potpomognutim područjima te druge poticajne mjere kao što su porezne olakšice i uvođenja zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave. Cilj Zakona je pridonijeti gospodarskom i svekolikom razvoju potpomognutih područja.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.
9.
PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Gabrijela Žalac, dipl. oec.
Datum: 7. lipnja 2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.