NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o djelatnosti socijalnog rada sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj  85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) ocjena stanja

Cilj donošenja novog Zakona o djelatnosti socijalnog rada je poboljšanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Donošenjem predmetnog Zakona osigurat će se dosadašnja razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, ali će se i dodatnim odredbama stvoriti preduvjeti za poboljšanje kvalitete istog.

Djelatnost socijalnog rada po prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2012. godine, no u skladu sa razvojem znanosti socijalnog rada, dokumentima Međunarodne federacije socijalnih radnika potrebno je u Zakonu o djelatnosti socijalnog rada uskladiti odredbe kojima se uređuje djelatnost s definicijom socijalnog rada koji je odobrila Generalna skupština Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodne udruge škola socijalnog rada (IASSSW) 2014. godine, a koja je uvrštena u Etički kodeks socijalnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, kao i uslugama uređenim u sustavu socijalne skrbi. Sukladno navedenom definira se vođenje slučaja, intervencije socijalnog rada, psihosocijalna podrška, rana intervencija, socijalno planiranje, profesionalna i organizacijska podrška kao djelatnost socijalnog rada, te je individualno planiranje, odnosno dotadašnje osobno usmjereno planiranje preformulirano na način da obuhvaća sve korisnike, a ne samo osobe s invaliditetom, a obiteljska medijacija je usklađena s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i suvremenim znanstvenim postignućima.

Sukladno godišnjem statističkom izvješću za 2016. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno sveukupno 1.476 socijalna radnika (1.404 na poslovima socijalnih radnika (1.233 socijalna radnika VSS, 171 socijalna radnika VŠS) te 72 na poslovima odgajatelja) koji sukladno Zakonu o djelatnosti socijalnog rada obavljaju djelatnost socijalnog rada. S duge strane prema podacima Komore ista je izdala 2.085 rješenja o davanju odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,  e je sveukupno u Imenik upisano 2.085 osoba (1.779 osoba u Imenik magistara socijalnog rada, 91 u Imenik magistara socijalne politike te 215 u Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada) što ukazuje da je 70,7% socijalnih radnika upisanih u imenike obavljalo djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi.

Sustav socijalne skrbi vrlo je složen sustav te je sukladno godišnjem statističkom izvješću za 2016. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vidljivo da je 353.521 korisnika. Opseg, složenost i značaj djelatnosti socijalnog rada za sustav socijalne skrbi i društvo u cjelini nameću potrebu donošenja novog Zakona o djelatnosti socijalnog rada čime će se stvoriti uvjeti za uspješnije djelovanje profesije socijalnog rada.

Važeći Zakon o djelatnosti socijalnog rada nedovoljno jasno uređuje kompetencije socijalnih radnika koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, te se nejasno definiranje istih pokazalo kao veliki problem u praksi nakon stupanju na snagu Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj: 82/15). Na važnost uređivanja ovog područja također ukazuje podatak Komore sukladno kojem je ista d o sada zaprimila 144 zahtjeva od osoba koje su diplomu stekle izvan Republike Hrvatske, a ukoliko se iste ne poboljšaju omogućit će se obavljanje djelatnosti socijalnog rada osobama koje su stekle diplome izvan Republike Hrvatske, a čije stručne kompetencije nisu dovoljne za obavljanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada. U skladu s navedenim potrebno je ovlastiti Komoru na postupanje u postupcima sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.

Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potrebno je jasnije uređenje rada osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada - stranaca i državljana članica Europske unije.

U svrhu jasnoće propisa potrebno je jasnije uređenje uvjeta za izdavanje i obnavljanje odobrenja za samostalan rad (opća dopusnica) dosadašnja licencija, te sa istima uskladiti uvjete za prestanak prava za obavljanje djelatnosti socijalnog rada, kao i dodavanje uvjeta smrti. Zbog navedenoga potrebno je jasnije urediti uvjete za upis u imenike magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada i izdavanje odobrenja za samostalan rad, te  sa istima uskladiti uvjete za prestanak prava za obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

Sukladno podacima Komore ni jedna osoba koja je upisana u imenike Komore ne obavlja privatnu praksu u Republici Hrvatskoj te je potrebno poboljšati odredbe vezane uz privatnu praksu i obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti, odnosno propisati samo obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti te dio nadležnosti vezanih uz obavljanje iste prenijeti na Komoru.

Kako bi se stvorili preduvjeti za obavljanje svih javnih ovlasti Komore potrebno je poboljšati kvalitetu rada, organizacijske kapacitete i održivost Komore što će se postići kroz promjenu članova Upravnog odbora na način da se u isti uvode predstavnici osnivača, odnosno ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i Hrvatske udruge socijalnih radnika.

b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Zakonom se uređuje sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Uz do sada opisanu djelatnost (informiranje, procjenjivanje, savjetovanje, socijalno mentorstvo, supervizija, psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje, krizne intervencije, vještačenje, vođenje i izrada dokumentacije, zastupanje, zagovaranje i osnaživanje, socijalne akcije, socijalni menadžment, suradnja s drugim tijelima, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, edukacijske i istraživačke aktivnosti i rad s javnošću), propisuje se vođenje slučaja, intervencije socijalnog rada, psihosocijalna podrška, rana intervencija, socijalno planiranje, profesionalna i organizacijska podrška, a mijenjaju se odredbe vezane uz individualno planiranje, odnosno dotadašnje osobno usmjereno planiranje na način da obuhvaća sve korisnike, a ne samo osobe s invaliditetom. Također odredbe vezane uz obiteljsku medijaciju usklađuju se s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i suvremenim znanstvenim postignućima.

Umjesto dosadašnjeg odobrenja za samostalan rad (licencija) propisuje se odobrenje za samostalan rad (opća dopusnica).

Jasnije se propisuju uvjeti za odobrenje za upis u imenike Komore, odnosno postupak izdavanja odobrenja za samostalan rad (opća dopusnica), te uvjeti za prestanak prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Prenosi se nadležnost priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Komoru.

U svrhu smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada odredbe vezane uz obvezu provjere stručnosti pri Komori svakih šest godina brišu se.

Kako bi se poboljšali uvjeti za sudjelovanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada na tržištu, dosadašnje odredbe vezane uz obavljanje privatne prakse i samostalnu profesionalnu djelatnost, objedinjuju se u odredbe vezane uz obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti te se jasnije uređuju uvjeti za obavljanje, privremenu obustavu i prestanak.

Odredbe vezane uz određivanja najniže cijene rada privatnih magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada brišu se, ali se zadržavaju odredbe kojima Komora odobrava pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada koje se pružaju u okviru obavljanju djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.

Proširuju se odredbe vezane uz čuvanje profesionalne tajne na način da se odredbe proširuju i na instrumente socijalnog rada i zaključna mišljenja. U svrhu zaštite korisnika zabranjuje se instrumente socijalnog rada u cjelini ili dijelovima umnožavati ili na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.

Kako bi se stvorili preduvjeti za obavljanje svih javnih ovlasti Komore u svrhu jačanja kapaciteta i poboljšanja kvalitete rada Komore mijenja se sastav članova Upravnog odbora na način da se za dva člana smanjuje broj članova koje bira Skupština, a u isti uvode predstavnici osnivača, odnosno ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i Hrvatske udruge socijalnih radnika. Dodatno se uvodi razrješenje predsjednika i potpredsjednika Komore, predsjednika i člana Upravnog odbora ako Skupština Komore iz drugih razloga ocjeni da više nije u mogućnosti izvršavati povjerene ovlasti od strane Skupštine, a predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

Uvode se prekršajne odredbe osim za fizičku osobu koja obavlja djelatnost socijalnog rada i za  pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi koja zaposli ili sklopi ugovor o radu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane za izdavanje odobrenja za samostalan rad i posebnog odobrenja za samostalan rad.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA

Sredstva za provođenje ovog Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu na Aktivnosti A792007 – Administracija i upravljanje.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem .

PRIJEDLOG ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Ciljevi obavljanja djelatnosti socijalnog rada su: osnaživanje pojedinaca, obitelji, grupa i zajednica te razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima, koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život.

DJELATNOST SOCIJALNOG RADA

Članak 4.

Djelatnost socijalnog rada obuhvaća: informiranje, procjenjivanje, intervencije socijalnog rada, i ndividualno planiranje, savjetovanje, vođenje slučaja, psihosocijalnu podršku, ranu intervenciju, obiteljsku medijaciju, socijalno mentorstvo, superviziju, psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje, k rizne intervencije, e valuaciju, vještačenje, vođenje i izradu dokumentacije, zastupanje, zagovaranje i osnaživanje, socijalne akcije, s ocijalno planiranje, p rofesionalnu i organizacijsku podršku, socijalni menadžment, suradnju s drugim tijelima, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, edukacijske aktivnosti, istraživačke aktivnosti i rad s javnošću.

SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Informiranje

Članak 5.

Informiranje je postupak pripremanja i pružanja informacija bitnih za područje socijalnog rada, a koje su važne za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju.

P rocjenjivanje

Članak 6.

P rocjenjivanje je sustavni proces prikupljanja i analize podataka o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u životu pojedinca, obitelji i zajednice, u svrhu identificiranja poteškoća, mogućnosti njihova smanjenja ili uklanjanja, procjene razloga koji su doveli do poteškoća, poduzimanja mjera za poboljšanje položaja korisnika uvažavajući snage i perspektivu korisnika te praćenja ostvarivanja promjena.

I ntervencije socijalnog rada

Članak 7.

I ntervencije socijalnog rada  su postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i stručni tretman s ciljem podrške i pomoći korisnicima socijalne skrbi u savladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena.

Individualno planiranje

Članak 8.

(1) Individualno planiranje je proces planiranja i izrade individualnog plana promjene životne situacije ili ponašanja korisnika, utvrđen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa korisnika, uz suradnju i partnerstvo s korisnicima i njihovim obiteljima.

(2) Izrada individualnog plana obuhvaća aktivnosti procjene, organiziranja pristupa pravima i uslugama, koordiniranja s drugim pružateljima usluga, praćenja i evaluacije koje trebaju odgovoriti na potrebe korisnika.

S avjetovanje

Članak 9.

S avjetovanje  je komunikacijski proces kojim socijalni radnik u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu.

Vođenje  slučaja

Članak 10.

Vođenje slučaja je metoda socijalnog rada kojom se u suradnji s korisnikom procijenjuju potrebe, dogovaraju i koordiniraju neophodne usluge, vrši praćenje, evaluaciju i zastupa najbolji interes korisnika s ciljem poboljšanja njegove socijalne dobrobiti.

Psihosocijalna podrška

Članak 11.

Psihosocijalna podrška je skup stručnih postupaka pružanja pomoći i podrške s ciljem poticanja razvoja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.

Rana intervencija

Članak 12.

Rana intervencija je postupak kojim socijalni radnik pruža stručnu poticajnu pomoć djeci, stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, drugim članovima obitelji ili udomiteljima djece, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta .

Obiteljska medijacija

Članak 13.

Obiteljska medijacija je  strukturirani proces rješavanja sukoba i spornih pitanja između članova obitelji uz pomoć treće osobe, socijalnog radnika – obiteljskog medijatora, a u svrhu postizanja zajedničkog sporazuma.

Socijalno mentorstvo

Članak 14.

Socijalno mentorstvo je aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći svoje stručno znanje, razvija specifičan odnos i partnerstvo usmjereno na osnaživanje socijalno isključenih korisnika radi promjene socijalnog statusa korisnika, odnosno premošćivanja iz pozicije isključenosti u socijalnu uključenost.

S upervizija

Članak 15.

(1) S upervizija je proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti i podizanje razine kvalitete u pružanju usluga u socijalnom radu.

(2) Superviziju mogu obavljati socijalni radnici koji imaju licencu supervizora.

Psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje

Članak 16.

Psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje je komunikacijski proces u kojem dodatno educirani socijalni radnici posebnim stručnim postupcima i aktivnostima pomažu korisnicima u oblikovanju njihovog interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života.

Krizna intervencija

Članak 17.

Krizna intervencija je stručni postupak u kojem socijalni radnici posebnim tehnikama i vještinama interveniraju u situacijama obilježenim neočekivanim događajima koji izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika, a s ciljem stabiliziranja kognitivnih i emocionalnih procesa kod korisnika izloženih kriznom događaju.

Evaluacija

Članak 18.

Evaluacija je skup postupaka kojima se ispituju učinci intervencija, tretmana i/ili programa koje provode socijalni radnici i ostali stručnjaci u svrhu provjere stupnja ostvarenja zadanih ciljeva.

Vještačenje

Članak 19.

Vještačenje je postupak u kojem socijalni radnik temeljem  specifične  stručne  procjene  izrađuje  nalaz o socijalnom statusu  korisnika  i/ ili daje  mišljenje  o najprimjerenijem  obliku usluge ili  zaštite  korisnika.

Vođenje i izrada dokumentacije

Članak 20.

Vođenje i izrada dokumentacije je tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu.

Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje 

Članak 21.

Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje   su strateški procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime, kako bi ostvarili ravnopravniji položaj u društvu, pravo na socijalnu uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena, što uključuje i zalaganje za bolju socijalnu politiku, bolje socijalno zakonodavstvo i socijalnu pravdu u društvu.

S ocijalna akcija

  Članak 22.  

Socijalna akcija je organizirano djelovanje u području socijalne skrbi i drugim područjima djelatnosti socijalnog rada kojim se potiču i organiziraju aktivnosti radi promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu, promicanja ljudskih prava, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranja raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene kojima se želi postići rješavanje socijalnih poteškoća, ispravljanje socijalne nepravde i podizanje kvalitete života i dobrobiti ljudi u društvu.

S ocijalno planiranje 

Članak 23.

S ocijalno planiranje je proces pripreme donošenja odluka za buduće postupanje u kojemu se ispituju potrebe i resursi, utvrđuju planovi aktivnosti za rješavanje socijalnih problema, planiraju potrebe za socijalnim uslugama, potiču nove inicijative i uspostavljaju mehanizmi za mobiliziranje postojećih resursa, osigurava mreža usluga te evaluira i preispituje dogovorene rezultate i ciljeve socijalnog planiranja, a uključuje sve interesne skupine.

Profesionalna i organizacijska podrška

Članak 24.

Profesionalna i organizacijska podrška pruža se u procesima u kojima ovlašteni socijalni radnik, koristeći posebna stručna znanja i iskustvo, zajedno s drugim stručnjacima, unaprjeđuje određene organizacijske ili profesionalne aspekte rada u svrhu povećanja kvalitete obavljanja djelatnosti socijalnog rada.

Socijalni menadžment 

Članak 25.

Socijalni menadžment  je aktivnost socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti, pri čemu socijalni radnici koriste vještine socijalnog rada za unaprjeđenje rada ustanove, udruge i druge pravne osobe.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 26.

Suradnja s nadležnim ministarstvima, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim dionicima na unapređivanju mjera socijalne politike  i razvoja socijalnog rada sastoji se od aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao  članovi radnih skupina, vanjski suradnici nadležnih ministarstava i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike i socijalnog rada.

Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima 

Članak 27.

Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima  čine procesi razvijanja profesionalne karijere radnika s ciljem poboljšanja individualne, grupne i organizacijske efikasnosti.

E dukacijske aktivnosti

Članak 28.

E dukacijske aktivnosti   sastoje se od izobrazbe socijalnih radnika u ovladavanju općim i specifičnim znanjima i vještinama radi stjecanja i poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti i razvoja kompetencija te izobrazbe korisnika ili stručnjaka u stjecanju socijalnih vještina s ciljem povećanja osobne i obiteljske dobrobiti i poboljšanja kvalitete života u zajednici.

I straživačke aktivnosti

Članak 29.

I straživačke aktivnosti  socijalnih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca, skupina i zajednica u cilju produbljivanja spoznaja o zakonitostima socijalnog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih i društvenih inicijativa.

Rad s javnošću

Članak 30.

Rad s javnošću  je sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su značajne za socijalni rad i korisnike socijalnog rada s ciljem informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim projektima u zajednici.

OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 31.

Djelatnost socijalnog rada obavlja se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, obitelji, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, u drugim područjima te kao samostalna profesionalna djelatnost.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada

Članak 32.

(1) Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ima osoba koja je upisana u odgovarajući imenik iz članka 34. stavka 1. ovog Zakona i ima odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu), temeljem odredbi ovoga Zakona.

(2) Odobrenje za samostalan rad ( opća dopusnica) je javna isprava kojom se dokazuje stručna osposobljenost za samostalno obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(3) Odobrenje za samostalni rad ( opću dopusnicu) izdaje Hrvatska komora socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora).

Članak 33.

(1) Osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja.

(2) Poslodavac je dužan osobi koja obavlja djelatnost socijalnog rada omogućiti sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovog članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 34.

(1) Komora vodi Imenik:

- magistara socijalnog rada

- magistara socijalne politike i

- sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

(2) Komora vodi i druge evidencije određene zakonom i Statutom.

(3) Sadržaj i način vođenja imenika iz stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar .