1.1.Naziv zakona:Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
1.2.Broj "Narodnih novina"115/16.
1.3.Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:Da/Ne:
DANaziv akta:
Opis mjere: porezna reforma
1.4.Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unijeDa/Ne:
NENaziv pravne stečevine EU:
2.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 115/16) dodatno je normativno uređen, odnosno moderniziran i pojednostavljen sustav oporezivanja motornih vozila registracijskim porezom te je tako osuvremenjen sukladno trendovima u Europskoj uniji čime je postao još transparentniji, efikasniji i predvidljiviji, što su glavni razlozi zbog kojih je usvojen ovaj zakon.
U tom smislu najvažnije novine koje je uveo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila odnose se na:
1.uvođenje instituta registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima čime oni ulaze u sustav odgođenog plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i čime se njihov položaj izjednačava s trgovcima novim vozilima
Uvođenjem ovog instituta izjednačen je položaj trgovaca rabljenim i novim motornim vozilima na način da i trgovci rabljenim vozilima imaju mogućnost ulaska u sustav odgođenog plaćanja posebnog poreza. Uvođenjem ovoga instituta omogućava se trgovcima rabljenim motornim vozilima da sami obračunavaju i uplaćuju posebni porez za prodana rabljena motorna vozila krajnjim kupcima.
Procjenjujemo da je uvođenjem ovoga instituta olakšano poslovanje trgovcima rabljenim motornim vozilima i da je to dovelo do njihovog administrativnog rasterećenja (kao i kupaca vozila – poreznih obveznika), do bržeg postupka oporezivanja te je ujedno smanjen administrativni angažman Carinske uprave, kao poreznog tijela.
Od siječnja 2017. godine do danas registrirana su 34 registrirana trgovca rabljenim motornim vozilima koji su u razdoblju od siječnja 2017. do 30. travnja 2018. prodali ukupno 2.888 rabljenih motornih vozila i za koja je obračunat posebni porez u ukupnom iznosu 29.734.989,85 kn.
Držimo da treba dodatno informirati trgovce rabljenim motornim vozilima o pogodnostima ovoga instituta što bi olakšalo poslovanje njima a posljedično smanjilo angažman Carinske uprave.
2.proširenje kruga vozila koja nisu predmet oporezivanja odnosno koja ne poliježu obvezi plaćanja posebnog poreza niti po vrijednosnom niti prema ekološkom kriteriju
Prethodna odredba zakona od oporezivanja posebnim porezom je izuzimala samo vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon, a novom odredbom to je prošireno i na motorna vozila čija emisija ugljičnog dioksida (CO2) iznosi 0 grama po kilometru (dakle, ta vozila ne samo da nisu predmet oporezivanja po CO2 komponenti, nego su izuzeta i po vrijednosnoj komponenti).
Također, od oporezivanja izuzeta su i motorna vozila proizvedena prije više od 30 godina. Izuzimanjem od oporezivanja starodobnih (oldtimer) vozila registracijskim porezom Hrvatska se izjednačila s većinom država članica EU-a.
3.uveden je izmijenjeni način izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema emisiji CO2
Komponenta oporezivanja temeljem emisije CO2 postala je samostalna i objektivna te neovisna o vrijednosti vozila, čime se na puno jednostavniji način utvrđuje iznos posebnog poreza. Izračun se vrši tako da se na osnovnu naknadu (ovisno kojoj skupini konkretna emisija CO2 pripada) dodaje naknada koja se utvrđuje na način da se od iznosa prosječne emisije CO2 motornog vozila oduzme najniži iznos za skupinu kojoj motorno vozilo pripada i tako dobiveni iznos pomnoži s pripadajućim iznosom u kunama za jedan g/km CO2.
Uvođenjem ekološke komponente oporezivanja (temeljem emisije CO2) kao samostalne, neovisne o vrijednosnoj komponenti, na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza, olakšana je mogućnost uporabe deprecijacijske tablice za izračun posebnog poreza za rabljena motorna vozila čime je kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućena “porezna predvidljivost”, odnosno da unaprijed, točno i bez dodatnih troškova znaju koliki iznos posebnog poreza trebaju platiti. Tako deprecijacijsku tablicu odnosno postupak obračuna posebnog poreza temeljem Tablice 1 Pravilnika koristi oko 63% obveznika plaćanja posebnog poreza na rabljena vozila dok se u 2016. velikom većinom koristila procjena kao način utvrđivanja porezne obveze.
4.uveden je izmijenjeni način izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema obujmu motora (za motocikle i ATV vozila)
Komponenta oporezivanja temeljem obujma motora postala je samostalna i objektivna te neovisna o vrijednosnoj komponenti, čime se na puno jednostavniji način utvrđuje iznos posebnog poreza. Izračun se vrši prema obujmu motora u kubičnim centimetrima koji se množi propisanim koeficijentom (unutar pet razreda) koji se uvećava za fiksni broj za razine emisije ispušnih plinova EURO I do EURO III.
5.proširene su i oporezivanjem obuhvaćene i niže emisije CO2 te je brisana posebnost koja se odnosila na oporezivanje motornih vozila koja koriste dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI
Propisano proširenje oporezivanja za dizelska vozila znači da se oporezuju i emisije već od 70 g/km, a za vozila na benzin, UNP i prirodni plin emisije od 75 g/km, pri čemu dizelska vozila koja emitiraju CO2 ispod 70 g/km i vozila na benzin, UNP i prirodni plin ispod 75 g/km ne plaćaju posebni porez temeljem emisije CO2. Tu je riječ o vozilima koja zahvaljujući modernim tehnologijama imaju nisku emisiju CO2 i već se nalaze na hrvatskom tržištu (u ovu skupinu primjerice spada većina hibridnih vozila).
Brisana je posebnost koja se odnosila na oporezivanje motornih vozila koja koriste dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI iz razloga jer je norma EURO VI postala standard.
6.uvedeno je smanjenje posebnog poreza na motorna vozila s osam i devet sjedala
Uvođenjem ovog instituta, posebni porez se na motorna vozila s osam sjedala umanjuje za 50% te za motorna vozila s devet sjedala za 75% budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, pri čemu treba uzeti u obzir i okolnost da su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.
U razdoblju od siječnja 2017. do 24. svibnja 2018., prema podacima informacijskog sustava Carinske uprave oporezovao je ukupno 373 vozila s osam sjedala (novih 314 i rabljenih 59) i 1429 vozila s devet sjedala (novih 1.229 i rabljenih 200) za koja je naplaćeno ukupno 32.055.527,86 kuna (za vozila s osam sjedala 12.920.506,81 kuna i za vozila s devet sjedala 19.135.021,05 kuna) .
7.uvedena je posebnost u oporezivanju za „pick-up” vozila iz tarifne oznake KN 8704
Za ovu vrstu vozila obračun posebnog poreza se temelji na snazi motora u kilovatima (kW) što objektivnije odražava izvornu namjenu takve vrste vozila i njihovu uobičajeno mješovitu privatno-poslovnu uporabu, što u konačnici dovodi do manjeg poreznog opterećenja i potiče unos/uvoz ovakve vrste vozila.
8.uveden je drugačiji obračun i plaćanje posebnog poreza za rabljena motorna vozila
Posebni porez za rabljena motorna vozila plaća se u iznosu ostatka posebnog poreza utvrđenog prema postotku pada vrijednosti istog motornog vozila na tržištu u Republici Hrvatskoj od čije je prve registracije proteklo isto vremensko razdoblje, pri čemu navedeno pravilo vrijedi za iznos posebnog poreza koji se utvrđuje kako po ekološkom, tako i po vrijednosnom kriteriju.
Time je u cijelosti zajamčeno poštivanje temeljnih načela prava Europske unije uzimanjem u obzir pri oporezivanju rabljenih motornih vozila njihove stvarne amortizacije (deprecijacije) te se ujedno potiče kupnja novih motornih vozila što je jedna od osnovnih pretpostavki povećanja sigurnosti prometa na cestama te predstavlja poželjan izbor s aspekta zaštite okoliša, odnosno time se, uzimajući u obzir i važnost oporezivanja po CO2 komponenti, nastoji poticati kupnja ekološki najprihvatljivijih vozila.
9.propisane su ovlasti Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine posebnog poreza
Ovdje je bitno za naglasiti da je Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila („Narodne novine“, broj 127/2017) koji je u suštini nastavak porezne reforme, mijenjana i ova odredba te je propisano da Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila pa je u tom smjeru i donesena Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila („Narodne novine“, broj 4/2018). Temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila primarno zasniva na emisiji CO2 na što Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila.
10.uvedena je mogućnost obračuna posebnog poreza razmjerno vremenu trajanja ugovora o najmu ili leasingu odnosno vremenu trajanja uporabe vozila na cestama u Republici Hrvatskoj
Radi dosljedne provedbe pravnih shvaćanja Suda Europske unije propisano je da osoba u Republici Hrvatskoj koja unajmi ili uzme u leasing od dobavljača sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije motorno vozilo (registrirano u drugoj državi članici Europske unije) radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana, može odlučiti da joj se posebni porez odmah obračuna u određenom iznosu razmjerno vremenu trajanja ugovora ili vremenu korištenja vozila na cestama u Republici Hrvatskoj ili da nakon plaćanja cjelokupnog iznosa posebnog poreza u okolnostima povrata vozila u drugu državu članicu Europske unije koristiti institut povrata dijela plaćenog posebnog poreza (u visini ostatka iznosa posebnog poreza), koji je do sada bio jedino moguć.
Do tada se posebni porez u takvim slučajevima isključivo obračunavao i plaćao u cijelosti nakon unosa vozila u Republiku Hrvatsku, a kada bi se vozilo iznijelo iz Republike Hrvatske (nakon isteka ugovora o najmu ili leasingu ili iz drugih razloga) i na zahtjev osobe koja je platila posebni porez odobrava se povrat posebnog poreza razmjerno vremenu korištenja vozila u Republici Hrvatskoj.
Ova mjera je implementirana je temeljem pojedinih presude Suda Europske unije koje su u međuvremenu postale aktualne. Relevantna praksa Suda Europske unije odnosi se na plaćanje posebnog poreza na vozila stranih registarskih oznaka koja će biti korištena u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o najmu ili koja su uzeta u leasing u drugoj državi članici Europske unije (presude u slučajevima Cura Anlagen (C 451/99, EU:C:2002:195), Van de Coevering (C 242/05, EU:C:2006:430), Ilhan (C 42/08, EU:C:2008:305), VAV Autovermietung (C 91/10, EU:C:2010:558), Europska Komisija protiv Grčke (C-66/15, EU:C:2016:5).
U razdoblju od siječnja 2017. do 23. svibnja 2018., prema podacima informacijskog sustava Carinske uprave za 36 rabljenih motornih vozila (27 vozila u 2017. i 9 vozila u 2018.) zatražen je obračun posebnog poreza razmjerno vremenu trajanja ugovora i pri tom obračunato 626.037,65 kn (552.519,14 kn u 2017. i 73.518,51 kn u 2018.).
11.brisana je odredba kojom se propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske
Ova je mjera propisana uzimajući u obzir pravno shvaćanje Suda Europske unije prema kojem, između ostaloga, nije u skladu s pravom Europske unije nacionalnim zakonodavstvom uskratiti pravo na povrat posebnog poreza ako motorno vozilo nije namijenjeno korištenju na cestama u državi članici u kojoj je taj porez plaćen te u kojoj se takvo motorno vozilo niti ne koristi (npr. presuda u slučaju Staatssecretaris van Financiën v L.A.C. van Putten (C-578/10), P. Mook (C-579/10), G. Frank (C-580/10)).
12.uvedena je obveza podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektoničkim putem uglavnom u slučajevima kada se predviđa izuzeće od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila ili povrat vozila s EU registarskim oznakama
Propisana je obveza podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektronskim putem o ulasku u Republiku Hrvatsku domaćeg poreznog obveznika s motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici Europske unije u sljedećim situacijama: uporaba vozila u trajanju dužem od 15 dana (članak 14. Zakona), kratkotrajna uporaba vozila (članak 17. stavak 1. točka 3. Zakona) i u slučaju izuzeća od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila čija je prvenstvena namjena obavljanje poslova ili uporaba izvan područja Republike Hrvatske (članak 17. stavak 1. točke 1. i 2. Zakona), a čime se olakšava nadzor vezan za utvrđivanje dana unosa vozila u Republiku Hrvatsku.
U razdoblju od siječnja 2017. do 23. svibnja 2018. takvih prijava je bilo 67, uz napomenu da uvid u te prijave imaju službenici koji obavljaju nadzor nad zakonitom uporabom tih vozila.
Ciljevi zbog kojih je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila u cijelosti su ostvareni u razdoblju od stupanja na snagu ovog zakona do početka postupka naknadne procjene učinaka ovoga zakona.
3.ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Držimo da primjena Zakona nije izravno utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost ni na poboljšanje uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta te na makroekonomsku stabilnost. Isto tako držimo da je uvođenjem instituta registriranih trgovaca rabljenim motornim vozilima znatno olakšano poslovanje toj kategoriji trgovaca. Međutim, teško je usporediti taj učinak brojkama budući su takvi trgovci prije poslovali pod drugačijim uvjetima. Učinci Zakona na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala, rada su takvi da primjenom Zakona oni nisu onemogućeni. Primjena Zakona nije dovela do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga niti je dovela do poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja i stvaranja monopolističkog tržišta. Primjena Zakona nije utjecala na smanjenje konkurentnosti hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji. Primjena Zakona nije izravno potaknula priljev investicija niti je primjena Zakona utjecala na oglašavanje proizvoda tako da ograničava ili zabranjuje oglašavanje. Primjena Zakona nije negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta niti je došlo do njihovih zatvaranja uslijed primjene Zakona. Primjena Zakona nije izravno olakšala uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda niti na prava intelektualnog vlasništva niti je ograničila istraživanja akademskog ili industrijskog tipa. Primjena Zakona nije izravno potaknula bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa.
3.2.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije utjecala na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima. Nije utjecala ni na status regulacijskih barijera u sektoru poreznog sustava, osobito trošarinskog sustava ni na tržištu niti na strukturalne, financijske, tehničke ili druge barijere na tržištu koje se odnose na robe i usluge. Primjena Zakona nije utjecala na tijelo kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu.
3.3.Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije utjecala na demografske trendove ni u pozitivnom niti u negativnom smislu niti je imala učinak na sustav socijalne skrbi niti na jednakost ili nejednakost korisnika socijalne skrbi te stoga nije odlučno jesu li korisnici socijalne skrbi bili bolje informirani o promjenama koje je uveo Zakon i/ili primjeni Zakona. Primjena Zakona nije utjecala ni na posebne skupine pojedinaca, tvrtke ili ostale organizacije niti je nametnula dodatne administrativne zahtjeve pojedincima u sektoru socijalne skrbi niti se povećao njihov administrativni teret uslijed primjene Zakona. Primjena Zakona nije izravno utjecala na obiteljski život, instituciju braka ni na pravnu, gospodarsku ili socijalnu zaštitu obitelji. Primjena Zakona nije utjecala ni na prava djeteta ni na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom života, a osobito nije utjecala na konzumaciju alkohola i alkoholnih pića te duhanskih proizvoda. Primjena Zakona nije pogodila rizične skupine stanovništva. Primjena Zakona nije ostvarila nikakve učinke na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.
3.4.Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije izravno utjecala na otvaranje novih radnih mjesta niti je dovela izravno ili neizravno do gubitka radnih mjesta. Primjena Zakona nije imala nikakve negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene niti je utjecala na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva. Primjena Zakona nije izravno utjecala na ponudu poslova niti na funkcioniranje tržišta rada, kao ni na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života te na kvalitetu radnog mjesta kao ni na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije te na zdravlje i sigurnost radnika kao ni, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika te na postojeća prava i obveze poslodavaca kao ni na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna. Primjena Zakona nije utjecala na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini ni na pravo kolektivnog djelovanja.
3.5.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Može se reći da je primjena Zakona imala pozitivan utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu (odnosno ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša te ima učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva) budući je broj oporezovanih novih motornih vozila s benzinskim motorima u 2017. porastao za oko 39% u odnosu na 2016. godinu, a isto tako kod rabljenih motornih vozila s dizelskim gorivom znatno je porastao broj vozila kojima emisija CO2 iznosi do 120 g/ km (za oko 50%), a smanjio se broj vozila s emisijom iznad 120 g/km za 47%.
Primjena Zakona nije imala izravan učinak na kombinaciju goriva koji se koriste u proizvodnji energije. Također nije imala izravan učinak na povećanje ili smanjenje potražnje za prijevozom. Primjena Zakona nije imala izravan učinak na povećanje ili smanjenje potražnje za energijom i gorivom kao ni na broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području niti je povećala broj vrsta. Primjena Zakona nije utjecala na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja niti na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone kao ni na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda. Primjena Zakona nije utjecala na povećanje ili smanjenje kvalitete vode u priobalnim i morskim područjima niti na uporabu obnovljivih izvora energije, obnovljivih resursa hrane i njihovu uporabu. Primjena Zakona nije utjecala ni na tvrtke (podatak o tome da li su tvrtke više ili manje zagađivale atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja nije odlučan za razmatranje procjene učinaka primjene Zakona). Primjena Zakona nije izravno utjecala na proizvodnju otpada ni na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama. Nije poznato da bi primjena Zakona utjecala na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU.
3.6.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije utjecala na građane drugih nacionalnosti ni na strane sezonske radnike. Nije utjecala na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve, kao ni na različit tretman žena i muškaraca. Primjena Zakona nije utjecala ni na različit tretman skupina ili pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije, kao ni na neizravnu diskriminaciju te na prava djeteta i privatnost pojedinaca. Primjena Zakona nije utjecala ni na pravo izbora ni na slobodu pojedinaca. Primjena Zakona također nije utjecala ni na obradu osobnih podataka ni na prava pojedinaca na pristup osobnim podacima ni na ograničavanje ili poticanje uključenosti dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom. Primjena Zakona je utjecala na odnos prema svim sudionicima i dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima. Primjena Zakona nije utjecala ni na kulturološku niti na jezičnu raznolikost. Primjena Zakona nije utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom ni na pristup pravnim institucijama, kao ni na medije, pluralizam medija i slobodu govora te na etička pitanja. Primjena ovog Zakona također nije utjecala utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu kao ni na prava žrtve i svjedoka te na kapacitet redarstvenih snaga ni na javne institucije i administraciju niti je primjena Zakona povećala broj kaznenih djela.
4.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja Obrasca o naknadnoj procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te navesti broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Obrazac o naknadnoj procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen ovaj Obrazac i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
5.PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Obzirom na iznijeto vidljivi su rezultati poslovanja u navedenim segmentima i to: uvođenjem instituta registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima omogućava se trgovcima rabljenim motornim vozilima olakšano poslovanje; proširenjem kruga vozila koja nisu predmet oporezivanja (oldtimer vozila) Hrvatska se izjednačila s većinom država članica EU-a; uvođenjem izmijenjenog načina izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema emisiji CO2., na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza te se kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućava “porezna predvidljivost”; uvođenjem izmijenjenog načina izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema obujmu motora (za motocikle i ATV vozila), na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza; uvođenjem smanjenja posebnog poreza na motorna vozila s osam i devet sjedala, budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, pri čemu se uzima u obzir i okolnost da su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece; uvođenjem posebnosti u oporezivanju za „pick-up” vozila iz tarifne oznake KN 8704, dovelo je do manjeg poreznog opterećenja i znatno sepotiče unos/uvoz ovakve vrste vozila; uvođenjem drugačijeg obračuna i plaćanje posebnog poreza za rabljena motorna vozila, se olakšava mogućnost uporabe deprecijacijske tablice za izračun posebnog poreza za rabljena motorna vozila čime se kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućava “porezna predvidljivost”, odnosno da unaprijed, točno i bez dodatnih troškova znaju koliki iznos posebnog poreza trebaju platiti, a i sam porezni postupak je brži (donošenje rešenja bez sastavljanja zapisnika); propisivanjem (prvo) ovlasti Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine posebnog poreza odnosno daljnjim izmjenama da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, olakšan je način izmjena visina sastavnica za izračun posebnog poreza, a temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila primarno zasniva na emisiji CO2 na što Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila; uvođenjem mogućnosti obračuna razmjerno trajanju vremena trajanja ugovora i brisanjem odredbe kojom se propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske, implementirane su mjere temeljem pojedinih presude Suda Europske unije koje su u međuvremenu postale aktualne i prema tome postale obvezujuće; uvođenjem obveze podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektroničkim putem, značajno je olakšan nadzor nad mogućim zlouporabama i korištenjem motornih vozila s ciljem izbjegavanja plaćanja posebnog poreza te će se pojednostaviti i ubrzati administrativni postupak.
Na temelju svega iznijetog mišljenja smo da treba nastaviti s primjenom Zakona.
6. PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.Naziv zakona:Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
1.2.Broj "Narodnih novina"115/16.
1.3.Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:Da/Ne:
DANaziv akta:
Opis mjere: porezna reforma
1.4.Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unijeDa/Ne:
NENaziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 115/16) dodatno je normativno uređen, odnosno moderniziran i pojednostavljen sustav oporezivanja motornih vozila registracijskim porezom te je tako osuvremenjen sukladno trendovima u Europskoj uniji čime je postao još transparentniji, efikasniji i predvidljiviji, što su glavni razlozi zbog kojih je usvojen ovaj zakon.
U tom smislu najvažnije novine koje je uveo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila odnose se na:
1.uvođenje instituta registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima čime oni ulaze u sustav odgođenog plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i čime se njihov položaj izjednačava s trgovcima novim vozilima
Uvođenjem ovog instituta izjednačen je položaj trgovaca rabljenim i novim motornim vozilima na način da i trgovci rabljenim vozilima imaju mogućnost ulaska u sustav odgođenog plaćanja posebnog poreza. Uvođenjem ovoga instituta omogućava se trgovcima rabljenim motornim vozilima da sami obračunavaju i uplaćuju posebni porez za prodana rabljena motorna vozila krajnjim kupcima.
Procjenjujemo da je uvođenjem ovoga instituta olakšano poslovanje trgovcima rabljenim motornim vozilima i da je to dovelo do njihovog administrativnog rasterećenja (kao i kupaca vozila – poreznih obveznika), do bržeg postupka oporezivanja te je ujedno smanjen administrativni angažman Carinske uprave, kao poreznog tijela.
Od siječnja 2017. godine do danas registrirana su 34 registrirana trgovca rabljenim motornim vozilima koji su u razdoblju od siječnja 2017. do 30. travnja 2018. prodali ukupno 2.888 rabljenih motornih vozila i za koja je obračunat posebni porez u ukupnom iznosu 29.734.989,85 kn.
Držimo da treba dodatno informirati trgovce rabljenim motornim vozilima o pogodnostima ovoga instituta što bi olakšalo poslovanje njima a posljedično smanjilo angažman Carinske uprave.
2.proširenje kruga vozila koja nisu predmet oporezivanja odnosno koja ne poliježu obvezi plaćanja posebnog poreza niti po vrijednosnom niti prema ekološkom kriteriju
Prethodna odredba zakona od oporezivanja posebnim porezom je izuzimala samo vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon, a novom odredbom to je prošireno i na motorna vozila čija emisija ugljičnog dioksida (CO2) iznosi 0 grama po kilometru (dakle, ta vozila ne samo da nisu predmet oporezivanja po CO2 komponenti, nego su izuzeta i po vrijednosnoj komponenti).
Također, od oporezivanja izuzeta su i motorna vozila proizvedena prije više od 30 godina. Izuzimanjem od oporezivanja starodobnih (oldtimer) vozila registracijskim porezom Hrvatska se izjednačila s većinom država članica EU-a.
3.uveden je izmijenjeni način izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema emisiji CO2
Komponenta oporezivanja temeljem emisije CO2 postala je samostalna i objektivna te neovisna o vrijednosti vozila, čime se na puno jednostavniji način utvrđuje iznos posebnog poreza. Izračun se vrši tako da se na osnovnu naknadu (ovisno kojoj skupini konkretna emisija CO2 pripada) dodaje naknada koja se utvrđuje na način da se od iznosa prosječne emisije CO2 motornog vozila oduzme najniži iznos za skupinu kojoj motorno vozilo pripada i tako dobiveni iznos pomnoži s pripadajućim iznosom u kunama za jedan g/km CO2.
Uvođenjem ekološke komponente oporezivanja (temeljem emisije CO2) kao samostalne, neovisne o vrijednosnoj komponenti, na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza, olakšana je mogućnost uporabe deprecijacijske tablice za izračun posebnog poreza za rabljena motorna vozila čime je kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućena “porezna predvidljivost”, odnosno da unaprijed, točno i bez dodatnih troškova znaju koliki iznos posebnog poreza trebaju platiti. Tako deprecijacijsku tablicu odnosno postupak obračuna posebnog poreza temeljem Tablice 1 Pravilnika koristi oko 63% obveznika plaćanja posebnog poreza na rabljena vozila dok se u 2016. velikom većinom koristila procjena kao način utvrđivanja porezne obveze.
4.uveden je izmijenjeni način izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema obujmu motora (za motocikle i ATV vozila)
Komponenta oporezivanja temeljem obujma motora postala je samostalna i objektivna te neovisna o vrijednosnoj komponenti, čime se na puno jednostavniji način utvrđuje iznos posebnog poreza. Izračun se vrši prema obujmu motora u kubičnim centimetrima koji se množi propisanim koeficijentom (unutar pet razreda) koji se uvećava za fiksni broj za razine emisije ispušnih plinova EURO I do EURO III.
5.proširene su i oporezivanjem obuhvaćene i niže emisije CO2 te je brisana posebnost koja se odnosila na oporezivanje motornih vozila koja koriste dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI
Propisano proširenje oporezivanja za dizelska vozila znači da se oporezuju i emisije već od 70 g/km, a za vozila na benzin, UNP i prirodni plin emisije od 75 g/km, pri čemu dizelska vozila koja emitiraju CO2 ispod 70 g/km i vozila na benzin, UNP i prirodni plin ispod 75 g/km ne plaćaju posebni porez temeljem emisije CO2. Tu je riječ o vozilima koja zahvaljujući modernim tehnologijama imaju nisku emisiju CO2 i već se nalaze na hrvatskom tržištu (u ovu skupinu primjerice spada većina hibridnih vozila).
Brisana je posebnost koja se odnosila na oporezivanje motornih vozila koja koriste dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI iz razloga jer je norma EURO VI postala standard.
6.uvedeno je smanjenje posebnog poreza na motorna vozila s osam i devet sjedala
Uvođenjem ovog instituta, posebni porez se na motorna vozila s osam sjedala umanjuje za 50% te za motorna vozila s devet sjedala za 75% budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, pri čemu treba uzeti u obzir i okolnost da su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.
U razdoblju od siječnja 2017. do 24. svibnja 2018., prema podacima informacijskog sustava Carinske uprave oporezovao je ukupno 373 vozila s osam sjedala (novih 314 i rabljenih 59) i 1429 vozila s devet sjedala (novih 1.229 i rabljenih 200) za koja je naplaćeno ukupno 32.055.527,86 kuna (za vozila s osam sjedala 12.920.506,81 kuna i za vozila s devet sjedala 19.135.021,05 kuna) .
7.uvedena je posebnost u oporezivanju za „pick-up” vozila iz tarifne oznake KN 8704
Za ovu vrstu vozila obračun posebnog poreza se temelji na snazi motora u kilovatima (kW) što objektivnije odražava izvornu namjenu takve vrste vozila i njihovu uobičajeno mješovitu privatno-poslovnu uporabu, što u konačnici dovodi do manjeg poreznog opterećenja i potiče unos/uvoz ovakve vrste vozila.
8.uveden je drugačiji obračun i plaćanje posebnog poreza za rabljena motorna vozila
Posebni porez za rabljena motorna vozila plaća se u iznosu ostatka posebnog poreza utvrđenog prema postotku pada vrijednosti istog motornog vozila na tržištu u Republici Hrvatskoj od čije je prve registracije proteklo isto vremensko razdoblje, pri čemu navedeno pravilo vrijedi za iznos posebnog poreza koji se utvrđuje kako po ekološkom, tako i po vrijednosnom kriteriju.
Time je u cijelosti zajamčeno poštivanje temeljnih načela prava Europske unije uzimanjem u obzir pri oporezivanju rabljenih motornih vozila njihove stvarne amortizacije (deprecijacije) te se ujedno potiče kupnja novih motornih vozila što je jedna od osnovnih pretpostavki povećanja sigurnosti prometa na cestama te predstavlja poželjan izbor s aspekta zaštite okoliša, odnosno time se, uzimajući u obzir i važnost oporezivanja po CO2 komponenti, nastoji poticati kupnja ekološki najprihvatljivijih vozila.
9.propisane su ovlasti Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine posebnog poreza
Ovdje je bitno za naglasiti da je Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila („Narodne novine“, broj 127/2017) koji je u suštini nastavak porezne reforme, mijenjana i ova odredba te je propisano da Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila pa je u tom smjeru i donesena Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila („Narodne novine“, broj 4/2018). Temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila primarno zasniva na emisiji CO2 na što Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila.
10.uvedena je mogućnost obračuna posebnog poreza razmjerno vremenu trajanja ugovora o najmu ili leasingu odnosno vremenu trajanja uporabe vozila na cestama u Republici Hrvatskoj
Radi dosljedne provedbe pravnih shvaćanja Suda Europske unije propisano je da osoba u Republici Hrvatskoj koja unajmi ili uzme u leasing od dobavljača sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije motorno vozilo (registrirano u drugoj državi članici Europske unije) radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana, može odlučiti da joj se posebni porez odmah obračuna u određenom iznosu razmjerno vremenu trajanja ugovora ili vremenu korištenja vozila na cestama u Republici Hrvatskoj ili da nakon plaćanja cjelokupnog iznosa posebnog poreza u okolnostima povrata vozila u drugu državu članicu Europske unije koristiti institut povrata dijela plaćenog posebnog poreza (u visini ostatka iznosa posebnog poreza), koji je do sada bio jedino moguć.
Do tada se posebni porez u takvim slučajevima isključivo obračunavao i plaćao u cijelosti nakon unosa vozila u Republiku Hrvatsku, a kada bi se vozilo iznijelo iz Republike Hrvatske (nakon isteka ugovora o najmu ili leasingu ili iz drugih razloga) i na zahtjev osobe koja je platila posebni porez odobrava se povrat posebnog poreza razmjerno vremenu korištenja vozila u Republici Hrvatskoj.
Ova mjera je implementirana je temeljem pojedinih presude Suda Europske unije koje su u međuvremenu postale aktualne. Relevantna praksa Suda Europske unije odnosi se na plaćanje posebnog poreza na vozila stranih registarskih oznaka koja će biti korištena u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o najmu ili koja su uzeta u leasing u drugoj državi članici Europske unije (presude u slučajevima Cura Anlagen (C 451/99, EU:C:2002:195), Van de Coevering (C 242/05, EU:C:2006:430), Ilhan (C 42/08, EU:C:2008:305), VAV Autovermietung (C 91/10, EU:C:2010:558), Europska Komisija protiv Grčke (C-66/15, EU:C:2016:5).
U razdoblju od siječnja 2017. do 23. svibnja 2018., prema podacima informacijskog sustava Carinske uprave za 36 rabljenih motornih vozila (27 vozila u 2017. i 9 vozila u 2018.) zatražen je obračun posebnog poreza razmjerno vremenu trajanja ugovora i pri tom obračunato 626.037,65 kn (552.519,14 kn u 2017. i 73.518,51 kn u 2018.).
11.brisana je odredba kojom se propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske
Ova je mjera propisana uzimajući u obzir pravno shvaćanje Suda Europske unije prema kojem, između ostaloga, nije u skladu s pravom Europske unije nacionalnim zakonodavstvom uskratiti pravo na povrat posebnog poreza ako motorno vozilo nije namijenjeno korištenju na cestama u državi članici u kojoj je taj porez plaćen te u kojoj se takvo motorno vozilo niti ne koristi (npr. presuda u slučaju Staatssecretaris van Financiën v L.A.C. van Putten (C-578/10), P. Mook (C-579/10), G. Frank (C-580/10)).
12.uvedena je obveza podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektoničkim putem uglavnom u slučajevima kada se predviđa izuzeće od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila ili povrat vozila s EU registarskim oznakama
Propisana je obveza podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektronskim putem o ulasku u Republiku Hrvatsku domaćeg poreznog obveznika s motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici Europske unije u sljedećim situacijama: uporaba vozila u trajanju dužem od 15 dana (članak 14. Zakona), kratkotrajna uporaba vozila (članak 17. stavak 1. točka 3. Zakona) i u slučaju izuzeća od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila čija je prvenstvena namjena obavljanje poslova ili uporaba izvan područja Republike Hrvatske (članak 17. stavak 1. točke 1. i 2. Zakona), a čime se olakšava nadzor vezan za utvrđivanje dana unosa vozila u Republiku Hrvatsku.
U razdoblju od siječnja 2017. do 23. svibnja 2018. takvih prijava je bilo 67, uz napomenu da uvid u te prijave imaju službenici koji obavljaju nadzor nad zakonitom uporabom tih vozila.
Ciljevi zbog kojih je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila u cijelosti su ostvareni u razdoblju od stupanja na snagu ovog zakona do početka postupka naknadne procjene učinaka ovoga zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3.ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Držimo da primjena Zakona nije izravno utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost ni na poboljšanje uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta te na makroekonomsku stabilnost. Isto tako držimo da je uvođenjem instituta registriranih trgovaca rabljenim motornim vozilima znatno olakšano poslovanje toj kategoriji trgovaca. Međutim, teško je usporediti taj učinak brojkama budući su takvi trgovci prije poslovali pod drugačijim uvjetima. Učinci Zakona na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala, rada su takvi da primjenom Zakona oni nisu onemogućeni. Primjena Zakona nije dovela do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga niti je dovela do poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja i stvaranja monopolističkog tržišta. Primjena Zakona nije utjecala na smanjenje konkurentnosti hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji. Primjena Zakona nije izravno potaknula priljev investicija niti je primjena Zakona utjecala na oglašavanje proizvoda tako da ograničava ili zabranjuje oglašavanje. Primjena Zakona nije negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta niti je došlo do njihovih zatvaranja uslijed primjene Zakona. Primjena Zakona nije izravno olakšala uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda niti na prava intelektualnog vlasništva niti je ograničila istraživanja akademskog ili industrijskog tipa. Primjena Zakona nije izravno potaknula bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa.
3.2.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nije utjecala na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima. Nije utjecala ni na status regulacijskih barijera u sektoru poreznog sustava, osobito trošarinskog sustava ni na tržištu niti na strukturalne, financijske, tehničke ili druge barijere na tržištu koje se odnose na robe i usluge. Primjena Zakona nije utjecala na tijelo kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu.
3.3.Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije utjecala na demografske trendove ni u pozitivnom niti u negativnom smislu niti je imala učinak na sustav socijalne skrbi niti na jednakost ili nejednakost korisnika socijalne skrbi te stoga nije odlučno jesu li korisnici socijalne skrbi bili bolje informirani o promjenama koje je uveo Zakon i/ili primjeni Zakona. Primjena Zakona nije utjecala ni na posebne skupine pojedinaca, tvrtke ili ostale organizacije niti je nametnula dodatne administrativne zahtjeve pojedincima u sektoru socijalne skrbi niti se povećao njihov administrativni teret uslijed primjene Zakona. Primjena Zakona nije izravno utjecala na obiteljski život, instituciju braka ni na pravnu, gospodarsku ili socijalnu zaštitu obitelji. Primjena Zakona nije utjecala ni na prava djeteta ni na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom života, a osobito nije utjecala na konzumaciju alkohola i alkoholnih pića te duhanskih proizvoda. Primjena Zakona nije pogodila rizične skupine stanovništva. Primjena Zakona nije ostvarila nikakve učinke na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.
3.4.Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije izravno utjecala na otvaranje novih radnih mjesta niti je dovela izravno ili neizravno do gubitka radnih mjesta. Primjena Zakona nije imala nikakve negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene niti je utjecala na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva. Primjena Zakona nije izravno utjecala na ponudu poslova niti na funkcioniranje tržišta rada, kao ni na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života te na kvalitetu radnog mjesta kao ni na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije te na zdravlje i sigurnost radnika kao ni, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika te na postojeća prava i obveze poslodavaca kao ni na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna. Primjena Zakona nije utjecala na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini ni na pravo kolektivnog djelovanja.
3.5.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Može se reći da je primjena Zakona imala pozitivan utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu (odnosno ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša te ima učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva) budući je broj oporezovanih novih motornih vozila s benzinskim motorima u 2017. porastao za oko 39% u odnosu na 2016. godinu, a isto tako kod rabljenih motornih vozila s dizelskim gorivom znatno je porastao broj vozila kojima emisija CO2 iznosi do 120 g/ km (za oko 50%), a smanjio se broj vozila s emisijom iznad 120 g/km za 47%.
Primjena Zakona nije imala izravan učinak na kombinaciju goriva koji se koriste u proizvodnji energije. Također nije imala izravan učinak na povećanje ili smanjenje potražnje za prijevozom. Primjena Zakona nije imala izravan učinak na povećanje ili smanjenje potražnje za energijom i gorivom kao ni na broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području niti je povećala broj vrsta. Primjena Zakona nije utjecala na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja niti na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone kao ni na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda. Primjena Zakona nije utjecala na povećanje ili smanjenje kvalitete vode u priobalnim i morskim područjima niti na uporabu obnovljivih izvora energije, obnovljivih resursa hrane i njihovu uporabu. Primjena Zakona nije utjecala ni na tvrtke (podatak o tome da li su tvrtke više ili manje zagađivale atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja nije odlučan za razmatranje procjene učinaka primjene Zakona). Primjena Zakona nije izravno utjecala na proizvodnju otpada ni na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama. Nije poznato da bi primjena Zakona utjecala na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU.
3.6.Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije utjecala na građane drugih nacionalnosti ni na strane sezonske radnike. Nije utjecala na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve, kao ni na različit tretman žena i muškaraca. Primjena Zakona nije utjecala ni na različit tretman skupina ili pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije, kao ni na neizravnu diskriminaciju te na prava djeteta i privatnost pojedinaca. Primjena Zakona nije utjecala ni na pravo izbora ni na slobodu pojedinaca. Primjena Zakona također nije utjecala ni na obradu osobnih podataka ni na prava pojedinaca na pristup osobnim podacima ni na ograničavanje ili poticanje uključenosti dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom. Primjena Zakona je utjecala na odnos prema svim sudionicima i dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima. Primjena Zakona nije utjecala ni na kulturološku niti na jezičnu raznolikost. Primjena Zakona nije utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom ni na pristup pravnim institucijama, kao ni na medije, pluralizam medija i slobodu govora te na etička pitanja. Primjena ovog Zakona također nije utjecala utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu kao ni na prava žrtve i svjedoka te na kapacitet redarstvenih snaga ni na javne institucije i administraciju niti je primjena Zakona povećala broj kaznenih djela.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja Obrasca o naknadnoj procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te navesti broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Obrazac o naknadnoj procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen ovaj Obrazac i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5.PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Obzirom na iznijeto vidljivi su rezultati poslovanja u navedenim segmentima i to: uvođenjem instituta registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima omogućava se trgovcima rabljenim motornim vozilima olakšano poslovanje; proširenjem kruga vozila koja nisu predmet oporezivanja (oldtimer vozila) Hrvatska se izjednačila s većinom država članica EU-a; uvođenjem izmijenjenog načina izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema emisiji CO2., na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza te se kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućava “porezna predvidljivost”; uvođenjem izmijenjenog načina izračuna posebnog poreza koji se obračunava prema obujmu motora (za motocikle i ATV vozila), na puno jednostavniji način se utvrđuje iznos posebnog poreza; uvođenjem smanjenja posebnog poreza na motorna vozila s osam i devet sjedala, budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, pri čemu se uzima u obzir i okolnost da su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece; uvođenjem posebnosti u oporezivanju za „pick-up” vozila iz tarifne oznake KN 8704, dovelo je do manjeg poreznog opterećenja i znatno sepotiče unos/uvoz ovakve vrste vozila; uvođenjem drugačijeg obračuna i plaćanje posebnog poreza za rabljena motorna vozila, se olakšava mogućnost uporabe deprecijacijske tablice za izračun posebnog poreza za rabljena motorna vozila čime se kupcima, a i trgovcima tih vozila omogućava “porezna predvidljivost”, odnosno da unaprijed, točno i bez dodatnih troškova znaju koliki iznos posebnog poreza trebaju platiti, a i sam porezni postupak je brži (donošenje rešenja bez sastavljanja zapisnika); propisivanjem (prvo) ovlasti Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine posebnog poreza odnosno daljnjim izmjenama da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, olakšan je način izmjena visina sastavnica za izračun posebnog poreza, a temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila primarno zasniva na emisiji CO2 na što Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila; uvođenjem mogućnosti obračuna razmjerno trajanju vremena trajanja ugovora i brisanjem odredbe kojom se propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske, implementirane su mjere temeljem pojedinih presude Suda Europske unije koje su u međuvremenu postale aktualne i prema tome postale obvezujuće; uvođenjem obveze podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektroničkim putem, značajno je olakšan nadzor nad mogućim zlouporabama i korištenjem motornih vozila s ciljem izbjegavanja plaćanja posebnog poreza te će se pojednostaviti i ubrzati administrativni postupak.
Na temelju svega iznijetog mišljenja smo da treba nastaviti s primjenom Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
Komentirate u ime: Ministarstvo financija