PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA ČEŠKI JEZIK - MODEL A
Radna nelektorirana i nekorigirana verzija
A. OPIS PREDMETA
Česi su jedna od 22 Ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 deklariranih Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Svrha učenja i poučavanja predmeta Češki jezik i je osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje na češkom jeziku.
Jezik je bitna odrednica svakog pojedinog pripadnika određenog naroda i jedan je od elemenata koji nas definira kao pripadnike određene kulture i pomaže nam u očuvanju i prenošenju vlastite kulture na sljedeće generacije. Svrha učenja češkoga jezika je poticati kod učenika želju za prepoznavanjem svog identiteta kao pripadnika češke nacionalne manjine u RH i integriteta, kao i razvijanje ljubavi prema češkoj kulturnoj baštini.
Češki jezik poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Oslanja se u poučavanju na Hrvatski jezik. Kurikulum Češkoga jezika utemeljen je na domenama Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Postupnim i sustavnim usvajanjem jezičnih zakonitosti češkog jezika, učenici će se uspješno služiti češkim jezikom u raznim komunikacijskim situacijama i biti osposobljeni za usmeno i pismeno izražavanje. Tijekom četvrtog i petog ciklusa učenja češkog jezika učenici će provoditi vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te biti osposobljeni da samostalno odabiru način prezentiranja rezultata vlastitog istraživanja. Usvajanjem i doživljavanjem različitih književnih tekstova iz književnosti češkoga naroda učenici će se osposobiti za njihovo razumijevanje, tumačenje te kritičko vrednovanje. Na taj se način učenje češkoga jezika usredotočuje na istraživanje, argumentiranje, kao i na primjenu stečenog znanja o književnosti i jeziku te komunikacijske vještine.
Kurikulum obuhvaća odabrane teme iz češke i svjetske književnosti i češkoga jezika. Učenici stječu znanja i vještine za razumijevanje i vrednovanje kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europskii globalni kontekst.
Nastavom češkoga jezika po modelu A od prvoga se razreda usmjerava učenike i razvija svijest:
- o nacionalnom identitetu, tj. pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini,
- o češkom jeziku kao materinskom jeziku,
- o češkoj kulturi, običajima i tradiciji.
Vrlo je važno kod učenika razvijati ljubav prema češkom jeziku, književnosti i kulturi sa svim njezinim raznolikostima, jerse njegovanjem i ljubavlju prema materinskom, tj. češkomjeziku, narodu i kulturi gradi osobni identitet i razvija osjetljivost i tolerancija zadruge jezike, narode i kulture te razumijevanje i poštivanje drugih nacionalnih pripadnika. Na taj način učenik može bolje razumjeti druge narode, njihovu kulturu i tradiciju.
U skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima iz nižih razreda, u višim razredima osnovne škole i srednjoj školitreba poticati usvajanjeznanja i poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija te razvijati sposobnosti za aktivno i odgovorno sudjelovanje u multikulturalnoj sredini.
Tijekom cijele osnovnei srednje škole uz ostale se predmete i predmetom Češki jezik pridonosi izgradnji cjelovite osobnosti učenika. Od prvoga razreda do kraja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nastava predmeta Češki jezik treba različitim sadržajima poticati i njegovati opće vrijednosti (kao što su npr. pristojnost, obazrivost, urednost, čistoća), zatim humanističke vrijednosti (kao što su npr.
prijateljstvo, suradnja, čovjekoljublje, snošljivost, ljubav i ponos na obitelj), osjećaj za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja, odgovornost za zdravlje i razvijati ekološku svijest.
Nastavom Češkoga jezika važno je u učeniku razvijati osjećaje poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti, osposobljavati ga za odgovornost u životu u sadašnjosti i budućnosti, prema sebi, svojim bližnjima i svim ostalim pripadnicima društva.
Što se tiče predmeta Češki jezik učenika treba sustavno uvoditi u spoznaje o važnosti, vrijednosti i ljepoti češkog jezika i kulture. Kod svakog učenika treba: -razvijati ljubavi prema češkom jeziku i književnosti,
- razvijati ljubav prema češkoj kulturi i tradiciji,
- razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima češkog jezika, -odgojiti ga za čuvanje jezične baštine.
- razvijati svijest o važnosti znanja o jeziku kao dijela opće kulture, npr. o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju češkog književnog jezika, o nužnosti učenja češkog jezika,
- razvijati zanimanje za učenje češkog jezika i književnostiŠto se tiče jezičnog izražavanja, osnovni je cilj:
- razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost,
- razvijati učenikove jezične sposobnosti u govoru, pisanju i jezično stvaralaštvo,
- osposobiti učenika za kvalitetnu komunikaciju u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora,
- spoznati da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe,
- razvijati svijest o važnosti pravilnog pisanja u svakodnevnoj uporabi.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijalapri čemu je ključan doživljaj radosti iuspjeha u učenju češkog jezika, književnosti i kulture te u izražavanju i stvaranju na češkom jeziku. Vrlo važna su i načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti kojima se usvim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta i identiteta, osjećaja domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturalnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
B. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Temeljni cilj nastave Češkog jezika jest osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju. Jezična komunikacija ili sporazumijevanje podrazumijeva primanje i odašiljanje poruka, što se ostvaruje jezičnim djelatnostima: slušanjem i čitanjem u njihovu primanju, govorenjem i pisanjem u proizvodnji ili odašiljanju poruka.
Učenici će znati na kraju obrazovanja sigurno i precizno upotrebljavati svoj materinski jezik u njegovom usmenom i pismenom obliku. Na razini primjerenoj svojoj dobi, učenici će potpuno razumjeti različite jezične informacije, čitati s razumijevanjem različite tekstove, korektno se pismeno i usmeno izražavati - upotrebljavati književni jezik i znati donijeti odluke na temelju pročitanog ili preslušanog teksta. Rad s umjetničkim tekstom obogaćuje duhovni život učenika, proširuje njihov rječnički fond i olakšava jezičnu i pismenu komunikaciju. Težište učenja češkoga jezika je na razvijanju sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja.
Učenici:
● izražavaju vlastite misli, osjećaje, ideje te sukladno jezičnim i komunikacijskim normama prikladno jezično reagiraju u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući
(samo)poštovanje i izražavaju svoje doživljaje, gledišta, stavove i kritičko mišljenje
● stječu potrebne razine slušanja, razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razvijaju sposobnost komunikacije u različitim situacijama, razumiju informacije iz teksta i procjenjuju njihovu pouzdanost i korisnost, reproduciraju ih i primjereno interpretiraju
● razumiju kako jezik djeluje i ovladavaju potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima, razlikuju književni (standardni) i razgovorni jezik i znaju ih prikladno upotrijebiti
● razvijaju naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta tekstova i znaju izraziti vlastiti doživljaj pročitanog umjetničkog (književnog) teksta i samostalno se kreativno izražavaju stvarajući tekstove različitih sadržaja i namjena
● poštuju vlastiti jezičnokulturni identitet, prihvaćaju i uvažavaju različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti,razvijaju vlastiti svjetonazor, njeguju etičke i estetske vrijednosti
Na kraju trećeg ciklusa obrazovanja učenik se na češkom jeziku samostalno izražava o temama koje se tiču njega samoga, doma, stanovanja, obitelji, škole, slobodnog vremena, kulture, sporta, brige za zdravlje, osjećaja i raspoloženja, prehrambenih navika,zanimanja, ljudskog tijela, hrane i pića, oblačenja, kupovine, mode, prometnih sredstava, kalendarske godine (praznici, godišnja doba, mjeseci, dani u tjednu, sati), životinje, priroda, vremenske prilike, društvo i društveni problemi, izbor zanimanja, moderne tehnologije i mediji, putovanje, realije Češke Republike.
C. DOMENE/KONCEPTI NASTAVNOGA PREDMETA ČEŠKI JEZIK
Jezik je sredstvo izražavanja, komuniciranja i interakcije sa svijetom, a omogućuje osobni i društveni razvoj pojedinca. Učenjem i poučavanjem unutar jezično-komunikacijskoga područja učenici razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije, čitalačke interese, sposobnosti kritičkoga pristupa medijima i njihovim sadržajima što im omogućuje razumijevanje različitih tekstova s kojima se susreću u životu.
Unutar ovoga područja razvijaju se vještine sporazumijevanja i međuljudskih djelovanja.Svaki odgojno obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nastavlja na prethodno stečena znanja, vještina i sposobnosti.
Kurikulum Češkoga jezika strukturiran je oko tri domene:
1. Komunikacija i jezik
2. Književnost i stvaralaštvo
3. Kultura i mediji
Ove domene su u skladu s domenama Hrvatskoga jezika, a odlučile smo se za njih jer nam omogućavaju ispuniti svrhu poučavanja Češkoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi tj. da na odabranim temama učenici steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavog života, što znači ovladavanje češkim standardnim jezikom na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja, razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina, tj. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Kod učenika se također razvijaju literarne sposobnosti, čitateljski interesi, čitateljska kultura kao i potrebe za sadržajima medijske kulture. Usvajajući ove domene osvješćuje se važnost znanja češkoga jezika kao kulturnog dobra i razvija se poštivanje i ljubavprema jeziku češkoga naroda, njegove književnosti i kulture. Uz sve ovo razvijaju se i druge kompetencije potrebne u drugim predmetima (Hrvatskom jeziku, Stranom jeziku, Likovnoj i Glazbenoj kulturi) kao i sposobnosti pronalaženja odgovarajućih informacija i načina njihovog vrednovanja. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencijate ovladavanjejezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja te njihova međudjelovanja uz stalni razvoj aktivnoga rječnika.
1. Komunikacija i jezik
U svakodnevnom životu govor nam služiza izražavanje misli, potreba, želja i osjećaja te predstavlja jedno od važnihsredstava i načina komuniciranja. Komunikacija i jezik pružaju velike mogućnosti izražavanja i prenošenja drugima naših mentalnih i psihičkih aktivnosti. Komunikacija je osnovna funkcija jezika.
Važnost komunikacije je u poticanju svjesnoga korištenja jezika kao temelja za razvoj vještina apstraktnog i kritičkog mišljenja u izražavanju. U okviru ove domene učenici otkrivaju, prepoznaju i pohranjuju nova znanja te razvijaju jezične i komunikacijske vještine na materinskome jeziku. Učenici će se osposobiti za javnu komunikaciju pri čemu će morati naučiti poštivati određena komunikacijska i jezična pravila utvrđena standardnojezičnom normom češkoga jezika. Ova domena obuhvaća jezik kao sredstvo radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene razvijaju se:
- kompetencije stvaralaštva i kreativnosti: stvaranje tekstova različitih vrsta i struktura u različite svrhe
- socijalizacijske sposobnosti učenika razmjenom ideja, mišljenja, iskustava, osjećaja, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima
- uvjeti za izražavanje osobnih mišljenja, emocija, mašte
- navike slušanja i uvažavanja drugih, kultura dijalog
2. Književnost i stvaralaštvo
Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Ona je stvaralačka djelatnost ljudskog duha koja se ostvaruje u jeziku.Domena Književnost i stvaralaštvo ključna je za razumijevanje razvoja književnosti od njezinog nastanka do danas. Kroz cijelo obrazovanje učenici se upoznaju s reprezentativnim književnicima češke književnosti kao i s njihovim djelima te s književnicima i djelima češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. U četvrtom i petom ciklusu obrazovanja učenik usvaja kronološki nastanak književnih razdoblja, izgrađuje osjećaj za njihovo trajanje, smješta književnike i njihova djela u književne pravce, uspoređuje obilježja književnih pravaca, koristi se i interpretira književna djela ili ulomke. Ova domena podrazumijeva razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura, njihovo korištenje i kritičko promišljanje radi osobnog razvoja, stjecanje i razvijanje znanja na svim razinama obrazovanja te osposobljavanje za cjeloživotno učenje:
- radoznalost kao preduvjet za čitanje i pisanje
- sposobnost dubinskog čitanja obavijesnih i književnih tekstova, analize i interpretacije teksta te razumijevanje konteksta
- kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema i donošenje odluka
- sposobnost praktične i istraživačke primjene informacija dobivenih iz tekstova
3. Kultura i mediji
Zadaće domene Kultura i mediji su osposobljavanje za komunikaciju s medijima - kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom, tj. primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije kao i osposobljavanje za vrednovanje istih. U predmetu Češki jezik uloga domene Kultura i mediji je upoznati učenike s kazališnim predstavama, filmovima, radijskim emisijama, časopisima, tiskom i korisnim web stranicama češkoga naroda i češke nacionalne manjine u RH i potaknuti učenike da se i sami uključe u kulturni život češke nacionalne manjine.
Medijska kultura bi trebala pridonositi kulturnom obrazovanju učenika, upoznavanju općekulturalnih činjenica vezanih uz medije, a u odrastanju djece mediji bi trebali imati zabavnu, odgojnu, obrazovnu, komunikacijsku svrhu.
Uporabom medija postiže se osuvremenjivanje nastave, a na njihovu uporabu utječu društveni zahtjevi za povećanjem informatičke pismenosti mladih.
U okviru nastave Češkoga jezika medijska kultura treba biti adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u svakodnevnom životu te bi trebala kod učenika razvijati kompetenciju pri traženju i selekciji informacija, uporabi informacija, odabiru različitih metoda i teorija u rješavanju svakodnevnih problema. Medijska kultura treba biti odgoj za medije, a kao osnovni cilj joj se nameće edukacija za kritičko promišljanje. Uloga medija važna je u obrazovanju i odgovornosti za kulturu i kulturne vrednote. Medijsko obrazovanje proizlazi iz potreba društva i potreba pojedinca, zato treba omogućiti da djeca i mladi u svojoj interakciji s medijima svih vrsta zadovolje i intelektualne potrebe i potrebe za zabavom. U okviru ove domene učenici usvajaju znanje o sebi i drugima, odgovorno ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavaju različite vrijednosti, uvjerenja, ponašanja razvijaju i svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet drugih, sposobnost posredovanja između jezika i kultura s ciljem njegovanja otvorenosti prema različitim perspektivamate svijest o nužnosti razbijanja svih vrsta stereotipa i predrasuda, diskriminacije i govora mržnje.
D. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole (gimnazije) pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno obrazovnim ciklusima (razredima) koji slijede. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti u četiri kategorije.
Tablični prikaz odgojno obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvojnost svakoga pojedinog ishoda od prvog razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja do završnoga razreda gimnazije. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKAOBJAŠNJENJE OZNAKE
A. domena Komunikacija i jezik
B. domena Književnost i stvaralaštvo
C. domena Kultura i medij
A.1.domena Komunikacija i jezik, prvi razred
B.1.1domena Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, ishod jedan
OSNOVNAŠKOLA
1. - 4. razred
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
1. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.1.1. Učenik u razgovoru na odgovarajući način reagira na govorne situacije u skladu s jezičnim razvojem,izražava svoje misli, potrebe i osjećaje te poštuje pravila uljudnog ophođenja
- razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- pažljivo sluša pitanje i odgovara cjelovitom rečenicom
- postavlja jednostavna pitanja
Sudjeluje urazgovoru, postavljapitanja i odgovarana njih uz pomoćučitelja u skladu svlastitim potrebamate poštuje pravilauljudnogaophođenja.
Započinje razgovoruz poticaj, postavljapitanja i odgovarana njih u skladu svlastitim potrebamate poštuje pravilauljudnogaophođenja.
Započinje razgovorprema smjernicama,izražava svojepotrebe, misli iosjećaje te poštujepravila uljudnogaophođenja.
Samostalnozapočinje razgovoru skladu saslobodno
odabranom ilizadanom temom,
izražava svojepotrebe, misli iosjećaje te poštujepravila uljudnogaophođenja.
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- objašnjava nepoznate riječi nakon vođenoga razgovora- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora(pozdrav, zahvala, molba,
isprika)
A.1.2. Učenik sluša s razumijevanjem jednostavnije pročitane ili govorene tekstove, točno i razgovijetno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta
- sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove iz različitih izvora-sluša i razumije uputu te postupa prema uputi
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu pojašnjavajući vlastito razumijevanje i nepoznate riječi
- razgovara s drugim učenikom o sadržaju slušanoga teksta radi boljega razumijevanja teksta
- točno ponavlja izgovor glasova i prototipnih riječi te intonira rečenice s
Sluša srazumijevanjemjednostavnegovorne/čitanetekstove, odgovarana pitanja uzpogreške i izgovaraglasove i
prototipne riječi uzpokušaje ipogreške.
Sluša srazumijevanjemgovorni/čitanitekst, točnoodgovara napitanja o sadržajuteksta uz pomoćučitelja i izgovaraglasove, prototipneriječi i rečeniceprema modelu.
Sluša srazumijevanjemgovorni/čitanitekst, točnoodgovara napitanja o sadržajuteksta premasmjernicama iizgovara glasove,
prototipne riječi irečenice uz pomoćučitelja.
Sluša srazumijevanjemgovorni/čitanitekst, samostalnoodgovara napitanja o sadržajuteksta i točnoizgovara glasove iriječi te točnointonira rečenice.
obzirom na priopćajnu svrhu nakon slušanja dijela teksta
A.1.3. Učenik govori jednostavne tekstove, sažeto prepričava svoje doživljaje
- govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i vlastitimiskustvom
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici, u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- povezuje riječi i sintagme u jednostavne i/ili složene rečenice veznicima a, ale,protože, anebo...
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika- prepričava kratke i jednostavne slušane i pročitane tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i životinje iz školskog ili obiteljskog okružja te zamišljena bića
Prema modelugovori jednostavnetekstove u skladu svlastitim iskustvom.
Uz pomoć učiteljagovori jednostavnetekstove u skladu svlastitim iskustvom.
Prema
smjernicama govorijednostavnetekstove u skladu svlastitim iskustvom.
Samostalno govorijednostavnetekstove u skladu svlastitim iskustvom.
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- prepoznaje da različiti sadržaji govorenja pobuđuju različite osjećaje
- prepoznaje da određeni osjećaji govornika utječu na
način govorenja
A.1.4. Učenik čita naglas riječi, rečenice i kratke tekstove i čita srazumijevanjem jednostavne tekstove,
- povezuje napisano slovo s glasom
- razlikuje slovo od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi- razlikuje duge i kratke samoglasnike u govoru i pismu te ostale glasove, slogove i riječi koje sadrže h, ch, ď, ť, ň, ř, i/y, dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova
Čita riječi i kraćerečenice primjerenepočetnomuopismenjavanju uz
- točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice- prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
A.1.5. Učenik piše formalna slova, riječi i kratke rečenice, prepoznaje rečenicu i piše točku na kraju rečenice
- povezuje glas s odgovarajućim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih formalnih slova
- razlikuje malo i veliko
Prepisuje riječi ikratke rečeniceformalnim slovimastandardnogaškolskog pismaprema modelu.
Piše riječi i kratkerečenice formalnimslovimastandardnogaškolskog pisma.
Samostalno piše
riječi i oblikujekratke rečeniceformalnim slovimastandardnogaškolskog pisma.
Samostalno pišeriječi, kratkerečenice i oblikujekratak tekstformalnim slovimastandardnogaškolskog pisma.
formalno slovo
- piše velika i mala formalna slova
- prepisuje riječi i rečenice- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice
A.1.6. Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama irazumije jednostavne pisane upute
- objašnjava svojim riječima značenje riječi nakon vođenoga razgovora, na temelju pročitanoga ili slušanoga teksta
- izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
- izabire jednu od predloženih riječi i dopunjuje rečenicu
Uz pomoć učiteljaprepoznaje značenjeriječi i upotrebljavaih u sintagmama irečenicama uuobičajenimkomunikacijskimsituacijama.
Samostalnoprepoznaje značenjeriječi i upotrebljavaih u sintagmama irečenicama uuobičajenimkomunikacijskimsituacijama.
Objašnjavaznačenje riječi isamostalno ihupotrebljava usintagmama irečenicama uuobičajenimkomunikacijskimsituacijama.
Samostalno izabireodgovarajuće riječi itočno ihupotrebljava uoblikovanjusintagmi i rečenicau uobičajenimkomunikacijskimsituacijama.
-pronalazi traženuriječ u dječjem rječniku uvažavajući abecedni poredak riječi i čita s
razumijevanjem značenje
riječi
A.1.7. Učenik razlikuje češki i hrvatski jezik i prepoznaje razlike
- prepoznaje razliku u izražavanju na i hrvatskom jeziku
- sluša i čita tekstove primjerene jezičnomu razvoju na standardnome češkom
jeziku
- govori i razgovara na češkom jeziku
- razlikuje riječi govornog češkog i standardnoga jezika
Prepoznajegovorne i pisanetekstove načeškom jezikuprikladneučeničkomuiskustvu, jezičnomurazvoju i interesima.
Uz pomoć učiteljaprepoznaje razlikuizmeđu govornih ipisanih tekstova načeškom ihrvatskom jeziku uneposrednojživotnoj stvarnosti.
Uz pomoć učiteljaizražava svoje misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta i
opisuje situacije izsvakodnevnogaživota slične onimau književnometekstu.
Samostalno
izražava svoje misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta ipovezuje situacije izknjiževnoga teksta sonima usvakodnevnomeživotu.
Samostalno
izražava svoje misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta iobjašnjava sličnostii razlike izmeđusituacija uknjiževnome tekstui situacija u
književnoga teksta
- izabire vlastite proživljene situacije koje su u vezi s pročitanim tekstom- iskazuje mišljenje o postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
svakodnevnomeživotu.
B.1.2. Učenik čita ili sluša književne tekstove s razumijevanjem, razumije o čemu tekst govori, razlikuje dobro i zlo u postupcima likova i prepoznaje književne oblike u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
- usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,
usmeno odgovarana pitanja osadržaju teksta iprepoznajeknjiževne vrsteprema obliku uzpomoć učitelja.
usmeno odgovarana pitanja osadržaju teksta iprepoznajeknjiževne vrsteprema obliku uzpomoć učitelja.
Sluša/čita srazumijevanjem
književni tekst,
samostalno usmenoodgovara na pitanjao sadržaju teksta iprepoznaje vrstuknjiževnoga tekstaprema obliku.
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,
usmeno odgovarana pitanja osadržaju teksta,kazuje o čemu tekstgovori i prepoznajevrstu književnogateksta prema obliku.
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama- prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu- prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče nakon čitanja ili slušanja priče
- sluša s razumijevanjem dok učitelj čita književni tekst- prepričava pročitanu priču svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
B.1.3. Učenik prema vlastitom interesu odabire preporučene književne tekstove za samostalno
čitanje iizražava sviđa li mu se pročitani/slušani
književni tekst ili ne
- upoznaje se s prostorom školske knjižnice- upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
- posjećuje knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
Uz pomoć izabire tekst za čitanje i čita/sluša tekstove prema vlastitome interesu i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst bez navođenja razloga.
Samostalno izabire tekst za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu iiskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju ili ne sviđaju.
Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita tekstove i objašnjava razloge odabira pojedinoga teksta za čitanje i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i navodi razloge zbog kojih mu se
Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita iz užitka te preporučuje tekstove za čitanje i navodi razloge zbog kojih nudi izabrani tekst za čitanje drugim učenicima
- preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica
- iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- razgovara o načinu čitanja pojedine slikovnice (čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru)
- izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja
tekst sviđa ili ne sviđa.
i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst i navodi razloge i primjere iz teksta zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa.
B.1.4. Učenik se stvaralački
- istražuje, eksperimentira i
izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa.
samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove ipriprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr.- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju
rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.1.1. Učenik sluša/čita obavijesni tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i razlikuje članak, naslov, odlomak, redak
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s
početnim opismenjavanjem
- izdvaja informaciju iz slušanoga ili pročitanog teksta prema uputama
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema postavljenome pitanju- crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
Sluša/čitaobavijesni tekstoblikovan u skladu spočetnimopismenjavanjem iuz pomoć učiteljapronalazi podatke utekstu.
Sluša/čitaobavijesni tekstoblikovan u skladu spočetnimopismenjavanjem iprema smjernicamapronalazi podatke utekstu.
Sluša/čitaobavijesni tekstoblikovan u skladu spočetnimopismenjavanjem isamostalnopronalazi podatke utekstu.
Sluša/čitaobavijesni tekstoblikovan u skladu spočetnimopismenjavanjem,
samostalnopronalazi i iskazujepodatke u tekstu.
C.1.2. Učenik razlikuje različite medijske sadržaje
- razlikuje vrste medija primjerenih djeci
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu
Prepoznaje medijei medijske sadržajeprimjerene dobi iinteresu.
Prepoznaje medijei medijske sadržajeprimjerene dobi iinteresu te izdvajaomiljene medijskesadržaje.
Razlikuje medije imedijske sadržajeprimjerene dobi iinteresu te izdvajaomiljene medijskesadržaje.
Razlikuje medijskesadržaje te iskazujesvoje mišljenje onjima.
obrazovnoga i dječjeg
programa, kazališne predstave- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima- izražava svoje mišljenje o medijskim sadržajima
govorom i crtežom
C.1.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
- sudjeluje u kulturnim događajima primjerenima dobi
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
Iskazuje sviđa limu se kulturnidogađaj.
Opisuje kulturnedogađaje i izdvajadijelove koji su mubili zanimljivi.
Iskazuje mišljenjeo kulturnimdogađajima i izdvajašto mu je bilozanimljivo.
A.2.1. Učenik razgovora u skladu s temom iz svakodnevnoga života, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost i osjećajni svijet
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika- točno izgovara sve glasove uprototipnim riječima koje su dio aktivnoga rječnika ukojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y, slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te
- razlikuje tvrde i meke
Uz pomoć učiteljarazgovara o temamaiz svakodnevnogaživota u skladu svlastitim iskustvomi poštuje pravilauljudnogaophođenja.
Premasmjernicamarazgovara o temamaiz svakodnevnogaživota u skladu svlastitim iskustvomi poštuje pravilauljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara o temamaiz svakodnevnogaživota u skladu svlastitim iskustvomi poštuje pravilauljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara orazličitim temama iz
svakodnevnoga
života, proširujetemu u skladu svlastitim iskustvomi poštuje pravilauljudnogaophođenja.
slogove (di, ti, ni - dy, ty, ny) te kratke i duge samoglasnike.- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu- točno izgovara niječne i jesne rečenice
- poštuje pravila uljudnoga
ophođenja tijekom razgovora
A.2.2. Učenik sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura i odgovara na pitanja o slušanome tekstu.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene jezičnomu razvoju i dobi- odgovara na pitanja o slušanome tekstu- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- postavlja dodatna pitanja za dio sadržaja slušanoga teksta koji nije potpuno razumio
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom,
pismom, govorom, pokretom)
Sluša tekst srazumijevanjem i uzpomoć učiteljaodgovara na pitanjao sadržajuslušanoga teksta.
Sluša tekst srazumijevanjem itočno odgovara napitanja o sadržajuslušanoga teksta.
Sluša tekst srazumijevanjem,točno odgovara napitanja o sadržajuteksta i objašnjavao čemu govorislušani tekst.
Sluša tekst srazumijevanjem,točno odgovara napitanja o sadržajuteksta i izražavasvoje mišljenje oslušanome tekstu.
A.2.3. Učenik govori kratke
- govori kratke tekstove
Prema modelu
Uz pomoć učitelja
Prema
Samostalno
tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
jednostavnih struktura u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom, primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- prepoznaje da su rečenice smislene cjeline sastavljene od riječi ili skupova riječi koji čine smisao- prepoznaje da se rečenicama izriču misli i osjećaji
- točno izgovara riječi; izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu- točno izgovara slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te di-dy, ti-ty, ni-ny
oblikuje i govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu stemom.
oblikuje i govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu stemom.
smjernicama
oblikuje i govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu stemom.
oblikuje i govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu stemom.
- točno izgovara duge/kratke samoglasnike u riječima
A.2.4. Učenik čita s razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
- čita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- izdvaja nepoznate riječi- pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema ostalim riječima u čitanome tekstu
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- izdvaja podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita s
razumijevanjemkratke tekstovetematski prikladneiskustvu, dobi iinteresima te uzpomoć učiteljaodgovara na pitanjao tekstu.
Čita s
razumijevanjemkratke tekstovetematski prikladneiskustvu, dobi iinteresima te premasmjernicamaodgovara na pitanjao tekstu.
Čita s
razumijevanjemkratke tekstovetematski prikladneiskustvu, dobi iinteresima teobjašnjava o čemugovori tekst.
Čita s
razumijevanjemtekstove tematskiprikladne iskustvu,dobi i interesima teizražava svojemišljenje o tekstu.
A.2.5. Učenik piše rukopisna slova, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnom razvoju
- piše velika i mala rukopisna slova
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih rukopisnih slova
- razlikuje veliko i malo rukopisno slovo
- povezuje glasove i slova u
Uz pomoć učiteljaprepisuje i piše
slova, riječi ijednostavnerečenice rukopisnimslovima, primjenjujepravopisnapravila primjerenaurednomu jezičnom
Samostalno
prepisuje i piše
slova, riječi ijednostavnerečenice rukopisnimslovima, primjenjujepravopisna pravilaprimjerenaurednomu jezičnom
Uz pomoć učiteljaoblikuje i pišejednostavnerečenice i kratketekstove
cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući rukopisnim slovima- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim rukopisnim slovima- samostalno stvara pisane rečenice prema poticaju
- piše da bi izrazio misli i osjećaje
- oblikuje i piše tekstove realnih sadržaja (pravila, upute, pisma, i sl.)- piše kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- razlikuje samoglasnike (duge i kratke) i suglasnike i pravilno izgovara kratke i duge samoglasnike te slogove di, ti, ni, dy, ty, ny
- u pismu označava dužinu iznad dugih samoglasnika, pravilno izgovara i piše dvoglasnike (diftonge) au, ou, eu,slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě.
razvoju.
razvoju.
urednomu jezičnomrazvoju.
urednomu jezičnomrazvoju.
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka- piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učeniksvakodnevno susreće; rečenične znakove na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik); oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme))
A.2.6. Učenik točno upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst
- izabire odgovarajuće riječi i
Uz pomoć učiteljatočno upotrebljavariječi i opisujenjihovo značenje sobzirom napriopćajnu svrhu tekomunikacijsku
Upotrebljava riječi,sintagme i rečeniceu točnome značenjus obzirom napriopćajnu svrhu tekomunikacijskusituaciju.
Prema smjernicama točno upotrebljava riječi i objašnjava značenjeriječi, sintagmi irečenica s obziromna priopćajnu svrhui komunikacijsku
Samostalno
upotrebljava riječi i
objašnjava značenje
riječi, sintagmi irečenica s obziromna priopćajnu svrhui komunikacijsku
upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- upotrebljava nove riječi pri oblikovanju ili dopunjavanju rečenica
-traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika- prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu te jesnu i niječnu u tekstu
- prepoznaje u tekstu prototipne imenice, tj. imenice koje imaju konkretno značenje povezano s
neposrednom stvarnošću
situaciju.
situaciju.
situaciju.
A.2.7. Učenik uspoređuje razgovorni i standardni češki jezik i sličnosti i razlike s riječima u hrvatskom jeziku
- razlikuje riječi razgovornoga i standardnoga češkog jezika
- uspoređuje riječi razgovornog govora i standardnoga češkog jezika
- zamjenjuje riječi razgovornog jezika riječju na standardnome češkom jeziku istog značenja
- čita i piše literarne tekstove
Prepoznajegovorne i pisanetekstove narazgovornom češkom
jezikuprikladneučeničkomuiskustvu, jezičnomurazvoju i interesima.
Uz pomoć učiteljaprepoznaje razlikuizmeđu govornih ipisanih tekstova narazgovornom istandardnomečeškom jeziku uneposrednojživotnoj stvarnosti.
Prepoznaje razlikuizmeđu govornih ipisanih tekstova narazgovornom istandardnomečeškom jeziku uneposrednojživotnoj stvarnosti.
Samostalnoprepoznaje i opisujerazliku izmeđurazgovornog češkog
jezika i
Standardnoga uneposrednojživotnoj stvarnosti.
u skladu sa svojim interesima,
potrebama i iskustvom
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na
vlastiti doživljaj
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Uz poticajizražava svoje mislii osjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga tekstai prepoznaje
Uz pomoć učiteljaizražava svoje mislii osjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta iopisuje situacije izknjiževnoga teksta
slične onima usvakodnevnomeživotu.
Samostalno
izražava svoje mislii osjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta ipovezuje situacijeiz književnogateksta s onima usvakodnevnomeživotu.
Samostalno izražavasvoje misli i osjećajenakon slušanja/čitanjaknjiževnoga teksta iobjašnjava sličnosti irazlike izmeđusituacija uknjiževnome tekstu i
situacija u
svakodnevnomeživotu.
B.2.2. Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i razlikuje književne
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
Sluša/čita srazumijevanjem
književni tekst, uz
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,
vrste prema obliku i sadržaju.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu- prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama- odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepričava književni tekst svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta, primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
pomoć učiteljaodgovara na pitanjao sadržaju teksta iprepoznajeknjiževne tekstovepo obliku.
samostalnoodgovara na pitanjao sadržaju teksta iprepoznajeknjiževne tekstovepo obliku i sadržaju.
prepričava sadržajknjiževnoga tekstaprema smjernicamai prepoznajeknjiževne tekstovepo obliku i sadržaju.
prepričava sadržajknjiževnoga teksta irazlikuje tekstove po obliku i sadržaju.
B.2.3. Učenik objašnjava razloge zbog kojih mu se
- iskazuje sviđa mu li se književni tekst i iskazuje
Iskazuje sviđa limu se književni
Iskazuje sviđa limu se književni
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
književni tekst sviđa ili ne sviđa.
mišljenje o događajima u priči o postupcima likova
- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa- objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa- dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
tekst ili ne sviđabez navođenjarazloga.
tekst ili ne sviđa iuz pomoć učiteljanavodi razloge.
i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju.
sviđa i objašnjava razloge.
B.2.4. Učenik samostalno izabire književne tekstove i čita/sluša ih s
razumijevanjem prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu- upoznaje se s prostorom različitih knjižnica (školska, gradska, manjinskih udruga)- upoznaje se s radom dječjega odjela gradske knjižnice i knjižnice manjinskih udruga
- posjećuje školsku ili gradskuknjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje- svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
Uz pomoć učiteljaili odrasle osobeizabire tekst za
čitanje i čita/slušatekstove premavlastitome interesu.
Samostalno
izabire tekst za
čitanje i čita
tekstove premavlastitome interesu.
Samostalnoizabire tekstove začitanje i objašnjavarazloge izborateksta.
Samostalno izabiretekstove za čitanje,čita prema interesu i iz užitka, objašnjavarazloge izboratekstova ipreporučuje ihdrugim učenicima.
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu- objašnjava način čitanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru
B.2.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke, uređuje razredne
Ishod se vrednuje formativno.
novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr.- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za
stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.2.1. Učenik sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i navodi podatke iz teksta.
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan
u skladu s početnimopismenjavanjem
- pronalazi podatke u tekstu
- izdvaja podatke iz teksta- iskazuje jedan ili više podataka iz teksta
Uz pomoć učiteljapronalazi podatkeu obavijesnometekstuoblikovanome uskladu s početnimopismenjavanjem.
Premasmjernicamapronalazi podatkeu obavijesnometekstuoblikovanome uskladu s početnimopismenjavanjem.
Samostalnopronalazi podatkeu obavijesnometekstuoblikovanome uskladu s početnimopismenjavanjem.
Samostalnopronalazi podatkeu obavijesnometekstuoblikovanome uskladu s početnimopismenjavanjem idrugima usmeno
- izražava o čemu govori tekst govorom, pismom ili crtežom
iskazuje traženepodatke.
C.2.2. Učenik razlikuje različite vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima- gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu- priča kratku filmsku priču nakon gledanja filma- razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu- razlikuje film od kazališne predstave
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima- prepoznaje interaktivne
Prepoznaje
različite vrstemedija i medijskesadržaje primjerenedobi i interesu.
Razlikuje vrstemedija i medijskesadržaje primjerenedobi i interesu teizdvaja medijskesadržaje kojima jeizložen u
svakodnevnomeživotu.
Razlikuje vrstemedija i medijskesadržaje primjerenedobi i interesu teizdvaja omiljenemedijske sadržaje.
Razlikuje vrstemedija i medijskesadržaje primjerenedobi i interesu iiskazuje svojemišljenje o njima.
digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje lutkarsku kazališnu predstavu od ostalih predstava za djecu
C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
- sudjeluje u kulturnim događajima
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
Iskazuje sviđa limu se kulturnidogađaj.
Opisuje kulturnedogađaje i izdvajadijelove koji su mubili zanimljivi.
Iskazuje mišljenjeo kulturnimdogađajima i izdvajašto mu je bilozanimljivo.
A.3.1. Učenik razgovara u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom
Uz pomoć učiteljaodgovara napostavljena pitanjau skladu sazadanom temom upoznatoj
Premasmjernicamarazgovara u skladu
sa zadanom temom,izražava svojepotrebe, misli i
Razgovara u skladusa zadanom ili
slobodnom temom,izražava svojepotrebe, misli iosjećaje te poštuje
Samostalnozapočinje razgovor irazgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom,izražava svoje
ophođenja.
situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružjai vršnjacima
- razgovara o
slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y te slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě,
mě
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Tekstne vrste: razgovorne
komunikacijskojsituaciji i poštujepravila uljudnogaophođenja.
osjećaje te poštujepravila uljudnogaophođenja.
pravila uljudnogaophođenja.
potrebe, misli iosjećaje te poštujepravila uljudnogaophođenja.
A.3.2. Učenik aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepričava sadržaj slušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom-prepoznaje neverbalne znakove aktivnog slušanja: uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
- izdvaja nepoznate riječi,
pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta-razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini i oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
Sluša srazumijevanjemtekstovejednostavnihstruktura i uzpomoć učiteljaodgovora na pitanjao tekstu.
Aktivno slušatekstovejednostavnihstruktura iprepoznaje važnepodatke u tekstu.
Aktivno slušatekstovejednostavnihstruktura i izdvajavažne podatke izteksta.
Aktivno slušatekstovejednostavnihstruktura, izdvajavažne podatke izteksta i samostalnoprepričava tekst.
A.3.3. Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura i razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornoga
teksta.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- razlikuje okružje u kojem se govor odvija: obitelj, učionica, pozornica...
- razlikuje privatni i javni
govor
- prepoznaje uvod, središnji i završni dio teksta- oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- oblikuje kratku obavijest i izvješće
- sudjeluje u stvaranju zajedničke stvaralačke priče
- služi se novim riječima
Uz pomoć učiteljagovori kratketekstovejednostavnihstruktura.
Prema
smjernicama govorikratke tekstovejednostavnihstruktura i uzpomoć učiteljaoblikuje uvodni,središnji i završnidio teksta.
Govori kratketekstovejednostavnihstruktura i premasmjernicamaoblikuje govor(uvod, središnji dioi zaključak).
Govori kratketekstovejednostavnihstruktura isamostalno oblikujegovor.
povezanima s
komunikacijskom situacijom i temom govora
- prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obilježjima u govoru
- primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnoću govora
- točno izgovara riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi (ř, h, ch, ď, ť, ň, y), slogovi (dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě)te suglasnici (d - t, ď - ť, v - f, b - p, s - z, ž - š u sredini i na kraju riječi)
Tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba, obavijest, izvješće, vijest, opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki govor
A.3.4. Učenik čita tekst s razumijevanjem i pronalazi važne podatke u tekstu.
- čita različite vrste tekstova s
razumijevanjem
- uočava grafičku strukturu teksta
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o
Čita kratki tekst srazumijevanjem iuz pomoć učiteljapronalazi važnepodatke u tekstu.
Čita tekst srazumijevanjem iprema smjernicamapronalazi važnepodatke u tekstu.
Čita tekst srazumijevanjem,pronalazi važnepodatke iz teksta iobjašnjava čitanitekst.
Čita tekst srazumijevanjem,pronalazi važnepodatke iz teksta teizražava svojemišljenje o čitanometekstu.
pročitanome tekstu- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
- pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima- prepričava tekst
- izražajno čita različite tekstove
Tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi,
isprekidani tekstovi
A.3.5. Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- piše kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja- piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu
(uvod, glavni dio, zaključak)- oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, dnevnici
Uz pomoć učiteljapiše kratketekstovejednostavnihstruktura u skladu
sa zadanom ilislobodnom temomte uz pomoćučitelja primjenjujepravopisna pravilaprimjerenajezičnomu razvoju.
Premasmjernicama pišekratke tekstovejednostavnihstruktura u skladusa zadanom ili
slobodnom temomte uz odstupanjaprimjenjujepravopisna pravilaprimjerenajezičnomu razvoju.
Samostalno piševođenim pisanjem
tekstovejednostavnihstruktura u skladu
sa zadanom ilislobodnom temomte primjenjujepravopisna pravilaprimjerenajezičnomu razvoju.
Samostalno piševođenim pisanjem
tekstovejednostavnihstruktura u skladu sazadanom ilislobodnom temom,
grafički organiziratekst i bezodstupanjaprimjenjujepravopisna pravila
- rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
- izabire riječi u skladu s komunikacijskom situacijom- usvaja lingvistički pojam imenica, glagol, pridjev na prototipnim riječima- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi prema vlastitome jezičnom razvoju- prepoznaje prototipne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretnoznačenje povezano s neposrednom stvarnošću- prepoznaje prototipne i česte umanjenice i uvećanice- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga češkog rječnika u kojima su slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě- rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
primjerenajezičnomu razvoju.
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju, nebeskih tijela;pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj; dvotočka i zarez u nabrajanju)
A.3.6. Učenik prepoznaje razliku između govora na češkom jeziku pripadnika češke manjine istandardnoga češkoga jezika.
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na
standardnome češkom jeziku i jeziku u svojoj okolini- opisuje govor pripadnika češke manjine
- govori i piše literarne tekstove na češkom jeziku- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
Uz pomoć učiteljauočava razliku
između riječi narazgovornome češkom
jeziku i
standardnomečeškom jeziku.
Uz pomoć učiteljauočava razlikuizmeđugovora pripadnika češke manjine istandardnogačeškog jezika.
Prema
smjernicama
opisuje razlikeizmeđu govora češke manjine u slobodnoj komunikaciji istandardnogačeškog jezika.
Prepoznaje razlikuizmeđu razgovornog
češkog jezika istandardnogačeškog jezika,uočava važnostučenja standardnog jezika.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.3.1. Učenik iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta s vlastitim iskustvom.
- objašnjava zapažanja, misli i osjećaje nakon
čitanja/slušanja književnogateksta
- razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta sa zapažanjima, mislima i osjećajima ostalih učenika
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na
vlastiti doživljaj
- povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
- iskazuje mišljenje o postupcima likova iz književnoga teksta
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi
Uz poticaj iskazujesvoje misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta.
Iskazuje svojazapažanja nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga tekstate povezuje temu isadržaj teksta svlastitim iskustvom.
Iskazuje iuspoređuje svojazapažanja, misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnog tekstasa zapažanjimaostalih učenika,povezuje temu isadržaj teksta svlastitim iskustvom.
Iskazuje,uspoređuje iobjašnjava svojazapažanja, misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnog teksta,navodi sličnosti irazlike izmeđuknjiževnoga teksta ivlastitoga iskustva.
svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
B.3.2. Učenik čita književni tekst s razumijevanjem i prepoznaje obilježja književnog teksta.
- razlikuje realističnu priču ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz i dječji roman po obliku i sadržaju
- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta- odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstuopisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
- prepoznaje redoslijed događaja
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- prepoznaje glavne i sporedne likove u priči- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
Čita književnitekst i uz pomoćučitelja odgovarana pitanja o tekstu.
Čita književnitekst, samostalnoodgovara na pitanjai premasmjernicamaprepoznaje obilježjaknjiževnoga teksta.
Čita književnitekst, samostalnoodgovara na pitanjai prepoznajeobilježjaknjiževnoga teksta.
Čita književni tekst,prepoznaje obilježjaknjiževnoga teksta iizražava svojarazmišljanjapotkrepljujući ihprimjerima iz teksta.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- zapaža ritam i rimu u poeziji za djecu
- zapaža ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
- zapaža brzi i spori ritam u pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme
(stih, kitica)
- prepoznaje pjesničke slike- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u
pjesmama za djecu i bajkama
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnom svladavanju vještine čitanja- prepričava književni tekst svojim riječima
B.3.3. Učenik uočava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- uočava i izdvaja vrijednosti koje je uočio u književnome tekstu
- iskazuje što mu je u tekstu lijepo
- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu- prepoznaje pozitivne osobine likova u književnome tekstu
- razgovara s ostalim učenicima o vrijednostima u književnome tekstu- navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje o vrijednostiknjiževnoga teksta
Uočava vrijednostiknjiževnoga teksta,iskazuje mišljenje opročitanomeknjiževnom tekstu,navodi dijeloveteksta s jasnoistaknutimvrijednostimaprimjerenorecepcijskimsposobnostima tevlastitomučitateljskom iosobnom iskustvu.
B.3.4. Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske, gradske ili manjinske knjižnice
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i
Uz pomoć učitelja i knjižničara izabire
knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu.
Izabire knjige začitanje, čita premavlastitome interesui prepoznaje vrstuknjige za djecu.
Izabire knjige začitanje, redovito
čita iz užitka i
prema vlastitomeinteresu te
Izabire knjige začitanje, čita iz užitkai prema vlastitomeinteresu, razlikujevrste knjiga za djecu
motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji
roman
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone i služi se njima
- sudjeluje u radionicama i/ili projektima za poticanje čitanja u knjižnici
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika-izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
prepoznaje vrsteknjiga za djecu.
i preporučujepročitane knjigedrugim učenicima.
B.3.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojimadolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak- nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u razgovoru o
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivatiindividualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom/ hrvatskom jeziku, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, crta slikovnicu i dr.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.3.1. Učenik pronalazi podatke u obavijesnome tekstu iz različitih izvora primjerenih dobi učenika.
- izabire i čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima i knjigama za djecu teedukativnim internetskim stranicama
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova- prepoznaje različite izvore
Uz pomoć učiteljaprepoznaje ključnipodatak uobavijesnometekstuprimjerenome
razvoju čitalačkepismenosti.
Premasmjernicamaprepoznaje i izdvajaključne podatke ukratkome tekstuprimjerenome
razvoju čitalačkepismenosti.
Premasmjernicamaizdvaja ključnepodatke i poruku utekstuprimjerenome
razvoju čitalačkepismenosti.
Samostalno izdvajai navodi ključnepodatke i poruku utekstu primjerenomerazvoju čitalačkepismenosti.
informacija
- pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima ipotrebama
- uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora- izdvaja ključne podatke iz teksta
- objašnjava sadržaj teksta- preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
C.3.2. Učenik razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima.
- razlikuje vrste medija primjerene djeci i izdvaja omiljene medijske sadržajei razgovara o njima
- opisuje medijske sadržaje i iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima
- gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajnoprimjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
- pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma
Razlikuje vrstemedija, opisujemedijske sadržaje,izdvaja omiljene iiskazuje svojemišljenje o njima.
Opisuje medijskesadržaje kojima jeizložen, izdvajaomiljene, iskazujesvoje mišljenje onjima i kroz igrukreira vlastite uratke
potaknuteodređenimsadržajem.
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije i zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave ifilma nastalih prema književnome djelu- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
- sluša zvučne priče
- opisuje sadržaj edukativnih i interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- kreira kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
Tekstne vrste: dječji časopisi, strip za
djecu, kazališne predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske emisije za djecu, radijske emisije za djecu
C.3.3. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili
kratkim tekstom
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili gradskim ili manjinskim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine.
Iskazuje sviđa li mu se kulturni događaj ili ne.
Opisuje kulturnidogađaji koji jeposjetio i izdvajašto mu se sviđa išto mu se ne sviđa.
Razlikuje kulturnedogađaje i iskazujemišljenje okulturnomedogađaju koji jeposjetio.
Iskazuju mišljenje okulturnomedogađaju ipotkrepljuje svojemišljenje primjerima.
4. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.4.1. Učenik razgovara i raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru s sa starijimosobama iz školskoga okružja- razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje- sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapažanja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
Uz pomoć učiteljarazgovora u skladu
sa zadanom ilislobodnom temom
poštujući pravilauljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravilauljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara i premasmjernicamaraspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravilauljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara iraspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravilauljudnogaophođenja.
- rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su zvučni i bezvučni suglasnici (b - p, v - f, s - z, š - ž, d - t, ď – ť) u sredini i na kraju riječi.
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga
ophođenja tijekom razgovora
A.4.2. Učenik aktivno sluša različite tekstne vrste, prepričava slušani tekst te izdvaja ključne podatke.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja o slušanome tekstu
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom- primjenjuje neverbalne znakove aktivnoga slušanja:
Sluša srazumijevanjemrazličite vrstetekstova i uzpomoć učiteljaizdvaja ključnepodatke iz teksta.
Aktivno slušarazličite vrstetekstova, premasmjernicamaizdvaja ključnepodatke iz teksta iprepričava slušanitekst.
Aktivno slušarazličite vrstetekstova i izražavasvoje mišljenje istavove oslušanome tekstu.
Aktivno slušarazličite vrstetekstova i izražava
svoje mišljenje istavove o slušanome
tekstu te ihuspoređuje smišljenjima drugih.
uspostavlja kontakt očima,
slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
- izražava svoja mišljenja i stavove o slušanome tekstu primjereno dobi- uspoređuje mišljenja i stavove o slušanome tekstu s drugim učenicima
- izdvaja nepoznate riječi,
pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta- razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini- oblikuje vezani tekst o slušanome tekstu- oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanom tekstu
A.4.3. Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura
- razlikuje različite svrhe
Prema modelu govori kratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu
Uz pomoć učiteljagovori kratke tekstovejednostavnih
Prema smjernicamagovori kratke tekstovejednostavnih
Samostalno govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu sa
- organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak- služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskomsituacijom
- prepoznaje važnost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavljakontakt očima i mimikom
- točno izgovara riječi- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon dvojakih ili neutralnih (obojetných) suglasnika (b, l, m, p, s, v, z)u najčešće korištenim „izabranim riječima“
(vyjemenovaná slova)
sa svrhom govorenja.
struktura u skladu sa svrhom govorenja.
struktura u skladu sa svrhom govorenja.
svrhom govorenja.
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitimživotnim situacijama
A.4.4. Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta
- čita s razumijevanjem različite vrste tekstova primjerenih dobi i jezičnomu razvoju
- razlikuje grafičke dijelove teksta i izdvaja važne podatke iz teksta
- analitički čita obavijesne tekstove
- izdvaja ključne riječi iz teksta
- objašnjava temeljno značenje teksta
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta- samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom- tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita tekst srazumijevanjem,razlikuje dijeloveteksta, odgovara napostavljena pitanjao tekstu i uočavatemeljno značenjepročitanoga teksta.
Čita tekst srazumijevanjem,razlikuje dijeloveteksta, izdvajavažne podatke izteksta i premasmjernicamaopisuje temeljnoznačenjepročitanoga teksta.
Čita srazumijevanjem,razlikuje dijeloveteksta, izdvajavažne podatke izteksta i opisujetemeljno značenjepročitanoga teksta.
Čita tekst srazumijevanjem,razlikuje dijeloveteksta, izdvaja važnepodatke iz teksta itumači temeljnoznačenjepročitanoga teksta.
A.4.5. Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema različitim modelima vođenoga pisanja
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja- piše kraće tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti
- piše prema kompozicijskome planu
- piše bilješke
- provjerava slovopisnu čitkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu- raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
- piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnojrazini) potrebnom za strukturiranje teksta
Uz pomoć učiteljai prema planu pišekratke tekstovejednostavnihstruktura u skladusa svrhom iprimateljem.
Prema modelu piše kratke tekstoveJednostavnih struktura u skladu sa svrhom iprimateljem.
Prema smjernicama pišeTekstove jednostavnihstruktura u skladu sa svrhom i primateljem.
Samostalno pišetekstove jednostavnihstruktura u skladu sasvrhom i primateljem, grafički organizira tekst.
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupina tipične za češki jezik- rastavlja riječi na slogove na kraju retka i rabi pravopisni znak spojnicu
- piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u zavičaju, nebeskih tijela; pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj;dvotočka i zarez u nabrajanju;pravilno piše pokrate višečlanih naziva;navodi upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnog govora)- piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena primjenjujući pravopisna pravila
- piše oznake za mjerne jedinice
A.4.6. Učenik povezuje riječi u sintagmu, rečenicu i tekst jednostavnih struktura uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku- prepoznaje prototipne i česte sinonimne i antonimne
riječi u tematskim skupinama
- pravilno rabi riječi i strukturira rečenice u zadanome kontekstu- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku- razlikuje imenice kojima se imenuje biće i stvar u tekstu- prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima Što netko radi?, Što se događa?
- razlikuje glagole kao riječi koje izriču što tko radi ili što se događa u tekstu
- razlikuje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
Kakvo je što? i Čije je što?
- pravilno oblikuje jedninu i množinu imenica, umanjenice i uvećanice u govoru i pismu- pravilno oblikuje prošlo,
Uz pomoć učiteljaoblikuje sintagme irečenice te funkcionalnoprimjenjuje jezičnaznanja uz odstupanja.
Uz pomoć učiteljaoblikuje sintagme,rečenice i kratkitekst te funkcionalnoprimjenjuje jezičnaznanja uz odstupanja.
Prema smjernicama
oblikuje rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
Samostalno oblikuje rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
sadašnje i buduće vrijeme u govoru i pismu
- pravilno upotrebljava riječi za povezivanje rečenica (veznici)prema vlastitome jezičnom razvoju
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi u skladu s dinamikom učenja ijezičnoga razvoja
A.4.7. Učenik objašnjava razliku
između razgovornog
jezika istandardnoga jezika.
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome češkom jeziku i jeziku pripadnika češke manjine u RH
- opisuje govor češke manjine u Hrvatskoj
- govori i piše literarne tekstove na jeziku manjine- primjenjuje normu češkog standardnoga jezika u komunikaciji primjerenu jezičnomu razvoju i dinamici učenja
- popisuje riječi tipične za govor češke manjine i sastavlja dječji rječnik- služi se normativnim priručnicima prilagođenim
Uz pomoć učiteljaprepoznaje razlikuizmeđu govora pripadnika češke manjine u RH istandardnogačeškog jezika teuočava važnostučenja standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema jezicima pripadnika manjina.
Uz pomoć učiteljaopisuje govor pripadnika češke manjine i prepoznajerazliku u odnosu nastandardni češki jezik teuočava važnostučenja češkog jezika ipozitivnoga odnosaprema jeziku pripadnika nacionalne manjine.
Prema smjernicamaopisuje razgovorni češki jezik pripadnika češke manjine u RH i objašnjavarazliku u odnosu na standardni češki jezik te
uočava važnostučenja češkogastandardnog jezika ipozitivnoga odnosaprema govoru pripadnika češke manjine.
Samostalno opisujerazgovorni češki jezik pripadnika češke manjine u RH i objašnjavarazliku u odnosu na standardni češki jezik te uočava važnostučenja češkogastandardnog jezika ipozitivnoga odnosaprema govoru pripadnika češke manjine.
jezičnomu razvoju učenika- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu češke manjine u mjestu/zavičaju
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.4.1. Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
- izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom- iznosi svoja zapažanja o književnome tekstu- razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom- povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom- objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove,
- uz pomoć učiteljaizražava svoje mislii osjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta
- objašnjava svojazapažanja, misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta i
povezujesadržaj, temu imotive teksta svlastitim iskustvom
- premasmjernicamaobjašnjava iuspoređuje svojazapažanja, misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnog teksta smislima iosjećajima drugihučenika te povezujesadržaj, temu imotive teksta svlastitim iskustvom
- objašnjava svoje
misli i osjećajenakonslušanja/čitanjaknjiževnog teksta,uspoređuje ih smislima i osjećajimadrugih učenika tepovezuje sadržaj,temu i motive teksta
s vlastitimiskustvom
sudjeluje u priči i sl.
B.4.2. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
- zamjećuje i objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza i dječjeg romana
- odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu- odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
- samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih na postavljeno pitanje- prepoznaje temu književnoga teksta
- prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis, pripovijedanje- prepoznaje redoslijed događaja u priči- prepoznaje glavne i sporedne likove
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju
Čita s
razumijevanjem
književni tekst, uzpomoć učiteljaodgovara na pitanjao tekstu iprepoznaje obilježjaknjiževnoga teksta.
Čita s
razumijevanjemknjiževni tekst,samostalnoodgovara na pitanjai prepoznajeobilježjaknjiževnoga teksta.
Čita književni tekst,samostalnoodgovara na pitanja,objašnjava obilježjaknjiževnog teksta iizražava svojarazmišljanja osadržaju i tekstapotkrepljujući ihprimjerima iz teksta.
i govoru
- objašnjava postupke likova i događaje u pročitanome književnom djelu- prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnog teksta
- prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju
u književnometekstu
- prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi ipjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
- prepričava sadržaj pročitanoga djela
- prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom, stripom ipokretom
- iskazuje sadržaj književnog teksta iz perspektive drugoga lika
- pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
- razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova- objašnjava razliku između književnoga i neknjiževnog teksta iste tematike
B.4.3. Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- iskazuje i objašnjava svoje mišljenje s obzirom na uočene
vrijednosti uknjiževnome tekstu- razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u književnome tekstu
- izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu- izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima
- prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja,vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
Uz pomoć učiteljaPrepoznaje vrijednostknjiževnoga tekstaprimjereno recepcijskimsposobnostima tevlastitomučitateljskom iosobnom iskustvu.
izražava mišljenje ouočenimvrijednostimaprimjerenorecepcijskimsposobnostima ivlastitomučitateljskom iosobnom iskustvu.
Objašnjavavrijednostiknjiževnoga teksta,
izražava mišljenje opročitanomeknjiževnom tekstupotkrepljujući gadijelovima teksta sjasno istaknutimvrijednostimaprimjerenorecepcijskimsposobnostima tevlastitomučitateljskom iosobnom iskustvu.
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu- navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim
vrijednostima književnoga teksta
B.4.4. Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne knjižnice - razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku
pjesama, zbirku priča i dječji
roman
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone- sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je
Uz pomoć učiteljai knjižničara izabireknjige za čitanje ičita premavlastitome interesu.
Samostalno
izabire knjige začitanje, čita premavlastitome interesui prepoznaje vrstuknjige za djecu.
Samostalno
izabire knjige za
čitanje, čita izužitka i premavlastitom interesute preporučujepročitane knjigedrugim učenicima.
Samostalno izabireknjige za čitanje,redovito čita iz
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
B.4.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može ostvarivatiindividualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
nadgledajući vlastiti napredak- nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s
naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom / hrvatskom jeziku,uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu,osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (klipove), crta i piše slikovnicu i sl.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.4.1. Učenik izdvaja ključnu poruku ili podatak u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
- izabire i čita tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
- prepoznaje ključni podatak u tekstu
- izdvaja ključne podatke u tekstu
- objašnjava podatke iz teksta
- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijimakombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama- objašnjava i uspoređuje informacije iz različitih izvora te iskazuje mišljenje o
izdvojenim podatcima
- iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu- preporučuje ostalim učenicima obavijesne
Uz pomoć učiteljaprepoznaje ključnipodatak uobavijesnome
tekstu iz različitihmedija primjerenihdobi učenika.
Premasmjernicamaprepoznaje i izdvajaključne podatke u
obavijesnome
tekstu iz različitihmedija primjerenihdobi učenika.
Izdvaja ključnuporuku ili podatak u
obavijesnome
tekstu iz različitihmedija primjerenihdobi učenika.
Samostalno izdvaja,navodi i objašnjavaključnu poruku ilipodatak uobavijesnome tekstuiz različitih medijaprimjerenih dobiučenika.
tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljiviTekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika;
Isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
- Izvori informacija: stručnjaci i predavači; školske ili narodne/gradske knjižnice; obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama, dječjim časopisima, novinama; internet, radio, televizija
C.4.2. Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te obrazlaže mišljenje o
njima.
- razlikuje vrste medija primjerene djeci
- izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njimaiskazuje i obrazlaže svoje mišljenje o medijskim sadržajima
- gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane
Prepoznaje
različite vrstemedija i izabiremedijski sadržaj.
Nabraja različitevrste medija,izabire i opisujemedijske sadržajete izdvaja omiljenemedijske sadržaje.
Razlikuje različitevrste medija,opisuje medijskesadržaje, izdvajaomiljene te iskazujesvoje mišljenje onjima.
Razlikuje različitevrste medija, izabirei opisuje medijskesadržaje kojima jeizložen, izdvajaomiljene teobrazlaže svojemišljenje o njima.
filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
- pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije
- zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče- služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- služi se interaktivnim digitalnim medijima
primjerenima dobi
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- iskazuje i obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima
Vrste medija: dječji časopisi, kazališne predstave za djecu, animirani, igrani i dokumentarni filmovi tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu
C.4.3. Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima- razlikuje kulturne događaje
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj
Uz pomoć učitelja razlikuje i opisuje kulturni događaj.
Prema smjernicamaopisuje kulturnidogađaj te iskazujemišljenje o kulturnomedogađaju.
Razlikuje i opisujekulturne događaje
te iskazuje mišljenje okulturnome događaju koji je posjetio.
Razlikuje i opisujekulturne događaje te
iskazuje mišljenje okulturnome događajupotkrepljujući svojemišljenje primjerima.
tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- iznosi svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili drugimknjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine namijenjeni djeci
5. – 6. razred 140 sati
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
5. razred– 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
- razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija
- koristi se različitim govornim činovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom
- vodi dijalog, telefonski razgovor, ostavlja poruku na telefonskoj sekretarici
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objašnjava svoje mišljenje
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to neverbalnim
- čita tekst i izdvaja ključne riječi da bi razumio značenje teksta u cjelini
- odgovara na postavljena pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o čitanome tekstu
- piše kratke bilješke na temelju ključnih riječi
- prepričava čitani tekst uz pomoć zabilježenih ključnih riječi i bilježaka
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
Uz pomoć učiteljačita tekst srazumijevanjem,izdvaja ključne
riječi i uočavasastavne elementegrafičke strukture.
Premasmjernicama čitatekst srazumijevanjem,izdvaja ključneriječi i uočavasastavne elementegrafičke struktureteksta.
Čita tekst srazumijevanjem,
samostalno izdvajaključne riječi i
uočava sastavneelemente grafičkestrukture teksta.
Čita tekst srazumijevanjem,
samostalno izdvajaključne riječi izteksta, objašnjavaznačenje teksta ucjelini i povezujega sa sastavnimelementimagrafičke struktureteksta
- izražajno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote
- prepoznaje i uočava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv, izvješće), izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje),
opisni i pripovjedni tekstovi jednostavnih struktura, isprekidani tekstovi (oglasi,plakati, tablice)
A.5.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve
- planira dijelove teksta kronološkim redom
- povezuje rečenice u tekst rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- rabi jednostavne rečenične strukture
- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi kao dijelom aktivnoga rječnika
Uz pomoć učitelja prema modelu
oblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom.
Uz pomoć učiteljaoblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom.
Uz pomoć učiteljaoblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Samostalno
oblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječikoji se izgovarajukao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno pišei iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena imalo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
(geografsko nazivlje u bližem okružju);
- razlikuje književne irazgovorne riječi i oblike
- prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom
normom
- koristi točne oblike imenica
- koristi Češki pravopis, Češki rječnik i Češko – hrvatski rječnik
- piše s potrebom i zadovoljstvom- tekstne vrste:opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu;
isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku);dopisivanje (osobno pismo, e-poruka,
SMS poruka)
A.5.6.
Učenik oblikuje tekst i
primjenjuje
- razlikuje u riječima korijen riječi, prefiks i sufiks.
Uočava uz pomoć učitelja prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i veznike na
Razlikuje premasmjernicama imenice, pridjeve, glagole i veznike
Razlikuje imenice, pridjeve, glagole i veznike
Samostalno
razlikuje imenice, pridjeve, glagole i veznike
gramatičkaznanja na prototipnim i čestim primjerima.
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- prepoznaje imenice, razlikuje opće i vlastite imenice
- određuje muški, ženski i srednji rod imenica
- razlikuje jedninu i množinu imenica
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
- razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe u češkom jeziku
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu imenica prema obrascima
- imenice koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govoru i pismu
- prepoznaje pridjeve i razlikuje tvrde i meke pridjeve
- prepoznaje veznike i njihovu funkciju u rečenici
- prepoznaje glagole i razlikuje osobu, broj i vrijeme, točno koristi glagolska vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
- koristi jednostavne veznike i vezne riječiprema potrebi ih zamjenjuje
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava razliku između standardnog češkog govora, razgovornog češkog jezika i govora Čeha u Hrvatskoj
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.5.1.
Učenik obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta.
- izražava dojmovenakon pročitanog teksta i bilježi ih
- izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst i pomoć u usmjeravanju svoje
Opisujepojedinačneosjećaje koje unjemu izazivaknjiževni tekst iizdvaja ono što gase najviše dojmilo.
Opisuje vlastitiemocionalnidoživljajknjiževnoga tekstai izdvaja ono štoga se najvišedojmilo.
Uspoređuje
vlastiti
emocionalnidoživljajknjiževnoga tekstas dijelovimaknjiževnoga tekstakoji u njemu budisuosjećanje.
Obrazlaže vlastitiemocionalnidoživljaj
književnoga teksta iuspoređuje vlastitaiskustva s onima uknjiževnome tekstu.
pozornosti na događaje, likove i određene pojedinosti
- uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim doživljajem
- pokazuje empatiju: razumijevanje značenja i važnosti emocija te ponašanja književnih likova u književnome tekstu
- razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja književnoga teksta
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu: razumijevanje književnoga teksta na temelju
fantazijskoga mišljenja, tj. zamišljanja- čita iz užitka
B.5.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog
- razlikuje izražavanje u prozi i u stihu
- razlikuje različite vrste umjetničkih i neumjetničkih tekstova
Opisuje uz pomoćučitelja žanrovskaobilježjaknjiževnoga teksta
Opisuježanrovska obilježjaknjiževnoga tekstai izražava vlastiti
Razlikuje premasmjernicamažanrovska obilježjai izražava vlastiti
Samostalnorazlikuje žanrovskaobilježja i izražavavlastiti literarni
teksta i izražava vlastiti literarni doživljaj.
- u jednostavnijoj analizi književnog teksta koristi osnovne literarne pojmove
- obrazlaže razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
- razlikuje temeljna žanrovska (poetska, prozna, dramska) obilježja na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafičkaobilježja) i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- pokazuje zanimanje za zvučnost i ritmičnost poezije, za priču i likove (pripovijedanje o događajima), za sceničnost dramskoga teksta
- tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku
- razlikuje bajku i basnu od ostalih pripovjednih vrsta – priča
- objašnjava vlastiti literarni doživljaj (vlastite mentalne predodžbe o tekstu oblikovane na temelju doživljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije između teksta i čitatelja)
i izražava vlastitiliterarni doživljaj.
literarni doživljaj.
literarni doživljaj.
doživljaj.
B.5.3.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe i objašnjava uočene ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom.
- stvara vizualne i akustične prezentacije književnoga teksta
- poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke- komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja- uočava i objašnjava problematiku književnoga teksta
- uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta
- vrste tekstova: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna)
basna, bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz
Objašnjava uzpomoć učiteljavlastito mišljenje oknjiževnometekstu.
Objašnjava premasmjernicama
vlastito mišljenje oknjiževnometekstu na temeljuiskustva o svijetuoko sebe.
Tumači vlastitomišljenje oknjiževnometekstu na temeljuiskustva o svijetuoko sebe.
Prosuđujeknjiževni tekst natemelju iskustva osvijetu oko sebe.
B.5.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- uočava emocionalni aspekt čitanja koji uključuje nade, strahove i napetost što proizlazi iz poistovjećivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
- dijeli vlastito čitalačko iskustvo: sastavlja zajednički popis izabranih
Opisuje premasmjernicama
vlastiti izborknjiževnoga tekstau skladu s vlastitimiskustvom.
Samostalnoobrazlaže vlastitiizbor književnogateksta i opisujeproživljenoiskustvo tijekomčitanja.
Samostalnoobrazlaže vlastitiizbor književnogateksta i tumačiproživljenoiskustvo tijekomčitanja.
književnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti/nepopularnostiknjiževnih tekstova
- razvija čitalačke navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjemrazličitih žanrova
B.5.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- sastavlja plan pripovijedanja i na osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- stvara vlastite literarne tekstove istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu jebliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnimuređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom nasamovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.5.1.
Učenik razlikuje izvore informacija i pronalazi potrebne informacije.
- razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama koristeći i češke izvore informacija
- izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- provjerava točnost informacija
- citira izvor informacija
- vrste tekstova: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
obzirom navlastite interese,stavove i uvjerenjate uvažava stavovei vrijednosti drugih.
stavove i uvjerenjate uvažava stavove ivrijednosti drugih.
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
6. razred - 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, te ih povezuje s poslušanim i pročitanim tekstovima,primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikuluma
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili poslušanome tekstu i razlučuje bitno
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima:
podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
Razgovara uzpomoć učitelja o
vlastitiminteresima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Razgovara premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Razgovara iraspravlja premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Samostalnorazgovara iraspravlja ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
- parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
- bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmiuporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko - češkog rječnika
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno izgovaraprijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve,ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikomili suglasničkim skupinamai osobnom zamjenicom
- točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
- točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
- točno intonira rečenice- razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
Samostalnoparafrazira i sažimaslušani tekst ipremasmjernicamaobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Parafrazira isažima slušanitekst i samostalnoobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
- parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće),upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba)
A.6.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organizirangovor rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročno-posljedične veze
Oblikuje i govoriuz pomoć učiteljapripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli u skladu stemom.
Oblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje uzpomoć učiteljaglavne misli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Oblikuje i govoripremasmjernicamapripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Samostalno
oblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli i važnepojedinosti uskladu s temom.
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
- primjenjuje govorničke vještine: pravi stanke između dijelova govora iusklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne
- točno izgovaraprijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve,ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikomili suglasničkim skupinamai osobnom zamjenicom-točno izgovara prototipne i česte riječi ukojima je provedena glasovna
promjena
-točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline; točno intonira rečenice
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni
(izvješće, izjava); javni govor
A.6.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
izdvaja ključne riječi, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
- prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
- pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini¨
- prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
Čita tekst srazumijevanjem,prepoznaje važnepodatke u tekstuuz pomoć učitelja iopisuje značenjeteksta u cjelini.
Čita tekst srazumijevanjem,prepoznaje važne
podatke u tekstupremasmjernicama,objašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Čita tekst srazumijevanjem,razlikuje premasmjernicamapodatke u tekstuprema važnosti iobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Čita tekst srazumijevanjem,samostalnouspoređuje podatkeu tekstu premavažnosti iobjašnjava značenjeteksta u cjelini.
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
- razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi (biografije poznatih, uvodnici utiskanim i on-line novinama i časopisima); isprekidani tekstovi (uputa, poziv ioglas u elektroničkome obliku)
A.6.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- piše pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s različitih gledišta
- postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve- planira dijelove teksta kronološkim redom i s vidljivim uzročno-posljedičnim vezama
Prema modelu
oblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Uz pomoć učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Uz pomoć učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura u
skladu s temom ipremasmjernicama.
Samostalno
oblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema smjernicama.
- izabire podatke i oblikuje ih u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice
- rabi jednostavne rečenične strukture
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi, koji se izgovarajukao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikomili suglasničkim
skupinamai osobnom zamjenicom
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno pišei iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjmenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- točno piše i/y i í/ý u nastavcima imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva nakon alternativnih (obojetných) suglasnika
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena imalo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju)
- piše zarez odvajajući usklik od ostatka rečenice
- piše pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
- piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove- točno piše interpunkciju upravnog govora
- razlikuje književne irazgovorne riječi i oblike, prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom
normom
- točno piše oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
- točno piše oblike glagola u svim glagolskim vremenima osim u prošlom vremenu
- koristi Češki pravopis
- piše s potrebom i zadovoljstvom- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(stvaralačkoprepričavanje, prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje),obavijesni (obavijest, poziv, izvješće, izjava); dopisivanje; blog
A.6.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatičkaznanja na prototipnim i čestim primjerima.
- razlikuje korijen riječi, prefiks i sufiks.
- razlikuje priloge, prijedloge, veznike, čestice i uzvike uočavajući da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- točno koristi sve oblike imenica- prepoznaje pridjeve, zamjenice i brojeve i glagole
- razlikuje tvrde, meke i posvojne pridjeve
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoćupadežnih pitanja- razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe pridjeva u češkom jeziku
Prepoznaje prema modelu
prototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica i brojeva iprimjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Izdvaja premasmjernicamaprototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica i i brojevaprimjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Razlikujeprototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica ibrojeva primjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Samostalno
razlikuje oblike pridjeva, zamjenica i i brojeva i
primjenjujeih u oblikovanjuteksta.
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu pridjeva prema obrascima
- pridjeve koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govori i pismu
- razlikuje vrste zamjenica ikoristi točne oblike zamjenica u govoru i pismu
- razlikuje vrste brojeva i koristi točne oblike brojeva u govoru i pismu
- točno koristi sve oblike glagolskih vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
-razlikuje jednostavnu rečenicu i složenu rečenicu, pretvara jednostavnu rečenicu u složenu rečenicu
- uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
A.6.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i
-učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
Uočava uz pomoć
učitelja različite
odnose među
Uočava različiteodnose među
riječima i opisuje
Samostalnoobjašnjava različiteodnose među
Uspoređujerazličite odnosemeđu riječima i
značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor- tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
- svrhovito se služi češkimjezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.6.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu.
- izražava dojmovenakon pročitanog teksta i bilježi ih
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga
iskustva čitatelja (spoznajna i etička funkcija književnosti, npr. proživljava nešto što ne može doživjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizičkom okružju)
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja
sebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Opisuje vlastitereakcije potaknutiskustvimaizrečenima uknjiževnometekstu.
Opisuje vlastitepredodžbe iiskustva teiskustva izrečena uknjiževnometekstu.
Uspoređujevlastite predodžbe,iskustva i stavoves onima uknjiževnometekstu.
Obrazlaže vlastitepredodžbe,iskustva i stavovete ih uspoređuje s
onima uknjiževnometekstu.
B.6.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog teksta, izražava vlastiti literarni doživljaj i oblikuje smisao književnoga teksta na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i književno-teorijskog znanja.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta - oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta:
povezanost teme i motiva
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i
primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija
- prepoznaje stilska izražajna sredstva epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: što je primjereno, prihvatljivo ponašanje
Opisuje premasmjernicamaznačenjeknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom.
Obrazlaže premasmjernicamaznačenjeknjiževnoga tekstai vlastitim riječimaoblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom.
Samostalnoobrazlaže značenjeknjiževnoga tekstai oblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom iknjiževnoteorijskimznanjem.
Argumentiranoobrazlaže značenjeknjiževnoga tekstai oblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom iknjiževnoteorijskimznanjem.
B.6.3.
Učenik prosuđuje književni tekst, objašnjava uočene ideje i problematiku i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje,
uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanjenjegovih stavova i vrijednosti
Objašnjava premasmjernicama
vlastito mišljenje otekstu.
Potvrđuje vlastitomišljenje o tekstudokazima iz teksta.
Obrazlaže vlastitomišljenje o tekstudokazima iz tekstai iznošenjemargumentiranihzapažanja.
Obrazlaže vlastitestavove, stavlja ihu odnos sastavovima uknjiževnome djelui donosiargumentiranezaključke.
- razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za
uočene
probleme
- tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna),balada, romanca, mit, legenda,crtica, kratka priča, roman za djecu i mlade, znanstvenofantastični roman, igrokaz
B.6.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta, argumentirano ga prosuđuje i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom- razumije motive drugih i drukčijih- uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu, viđenjestvari s drugih gledišta
Opisuje razlogevlastitoga izboraknjiževnoga tekstau skladu svlastitiminteresima iiskustvom.
Obrazlaže razlogevlastitoga izboraknjiževnoga tekstau skladu svlastitiminteresima iiskustvom.
Prosuđujesamostalnoizabrani književnitekst i uočavanjegovu svrhu uskladu s vlastitiminteresima iiskustvom.
Argumentiranoprosuđujesamostalnoizabrani književnitekst i uočavanjegovu svrhu uskladu s vlastitiminteresima iiskustvom.
- objašnjava čitalačke sklonosti i utjecaj na čitalački ukus
- uvažava različite ukuse pri izboru književnih tekstova
- argumentirano preporučuje književni tekst drugima
B.6.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- stvara vlastite literarne tekstove nazadanu temu
- sastavlja plan pripovijedanja i ne osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu jebliska nadgledajući vlastiti napredak- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom nasamovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu /zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom iplesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama itempom literarne tekstove primjerene uzrastu
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.6.1.
Učenik razlikuje izvore informacija, pronalazi i izabire informacije iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost.
- pronalazi informacije u različitim češkim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.)
- pronalazi potpune i provjerene informacije
- provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i
izabire ih prema korisnosti- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjinei češke kulture u ČR, vrednuje ih, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja
organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
Uz pomoć učiteljaizabire i posjećujekulturne događaje,obrazlaže izborjednoga kulturnogdogađaja iuspoređuje ga svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Na poticaj izabirei posjećujekulturne događaje
u skladu svlastitiminteresima te ihuspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Samostalno
izabire i posjećujerazličite kulturnedogađaje;procjenjujenjihovu kvalitetu sobzirom na vlastiteinterese, stavove iuvjerenja teuvažava stavove ivrijednosti drugih.
Samostalno
izabire i posjećujerazličite kulturnedogađaje; vrednujenjihovu kvalitetu sobzirom na vlastiteinterese, stavove iuvjerenja teuvažava stavove ivrijednosti drugih.
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
7. - 8. razred – 140 sati
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
7. razred-140. sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.7.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima, izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese te ih povezuje s pročitanim ili odslušanim tekstovima,primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila kulturnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranomili zadanom temom
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika,vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlažesvoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanomeili odslušanom tekstu i razlučuje bitno
Učenik razgovara uzpomoć učitelja ovlastitiminteresima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Učenik razgovara premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Učenik razgovara iraspravlja premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanim
tekstovima, primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Učenik samostalnorazgovara iraspravlja ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
- aktivno sluša sugovornika (pokazujeto neverbalnim znakovima te podržavakomentarima)
- parafrazira sugovornikove
riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanjerazgovora i rasprave
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi
- točno govori oblike u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu
- razgovijetno govori , primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (poštuje pravila uljudnoga ophođenja,izbjegava nasilnu komunikaciju)
A 7.2.Učenikgovori i prepričava tekstove jednostavnih pripovjednih sadržaja i opisnih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje koje jeusmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima (podržavakomentarima i neverbalnim znakovima)
- traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavljapotpitanja o slušanome tekstu- parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta
u cjelini
Učenik odgovara napitanja oslušanome tekstu iuz pomoć učiteljaparafrazira tekst.
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje irazumijevanje teksta
A.7.3.
Učenik aktivno sluša tekst, tj. slušanjem prati tekst s
razumijevanjem te podatke ili činjenice sažimau bilješke i objašnjavaznačenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta- povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran
govor rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročnoposljedične veze
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno- primjenjuje govorničke vještine (pravi stanke između dijelova govora i
usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije, uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima poruka)
Učenik oblikuje i govoriuz pomoć učiteljapripovjedne i opisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli u skladu stemom.
Učenik oblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje uzpomoć učiteljaglavne misli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Učenik oblikuje i govoripremasmjernicamapripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Učenik samostalnooblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje glavnemisli i važnepojedinosti uskladu s temom.
- točno govori oblike u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (točno izgovara česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou)
A.7.4.
Učenik čitatekst s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjeniceprema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini.
-razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
-prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
-pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
-razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
-samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini -prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
-služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika-objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
Učenik prema modeluoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
????????
Učenik uz pomoć
učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Učenik uz pomoć učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura u
skladu s temom ipremasmjernicama.
Učenik samostalnooblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
A.7.5.
Učenik se pravilno izražava i u usmenom iu pisanom obliku,izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese uoblikujednostavnih pripovjednih i
opisnih struktura u skladu s
temom i prema smjernicama.Učenik oblikuje tekst i primjenjuje stečena pravopisna imorfološka znanja, proširuje znanje o glagolskim oblicima i stječe osnovna znanja iz sintakse.
- primjenjuje stečena morfološka znanja
- objašnjava rečenično ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje osnovno jezično znanje
- opisuje rečenicu kao gramatičku jedinicu neovisnu o kontekstu
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na prototipnim i čestim primjerima
- opisuje rečenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu - objašnjava komunikacijsko ustrojstvo rečenice: tema, tj. dio koji ovisi o kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi novu obavijest) na prototipnim i čestim primjerima
- stvara tekst razumijevajući rečenično ustrojstvo
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječikoji se izgovarajukao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno pišei iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena imalo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe
Učenik prepoznajeprema modelu
prototipne i česteglagolske oblike iprimjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Učenik uz pomoć učitelja opisuje gramatičko
(sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst prema modelu.
Učenik izdvaja premasmjernicamaprototipne i česteglagolske oblike iprimjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Učenikopisuje gramatičko
(sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst na temelju sličnih primjera.
Učenik razlikujeprototipne i česteglagolske oblike isamostalno ihprimjenjuje uoblikovanju teksta.
Učenik objašnjava prema smjernicama gramatičko i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te primjenjuje jezično znanje u oblikovanju teksta.
Učenik samostalnorazlikuje glagolskeoblike i primjenjujeih u oblikovanjuteksta.
Učenik objašnjava gramatičko i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te primjenjuje jezično znanje u oblikovanju teksta.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.7.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva, doživljaje i stavove te ih uspoređuje s književnim tekstom, tj. djelom.
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnogaiskustva čitatelja
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanjasebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Učenikuz pomoć učitelja opisuje vlastitereakcije potaknutiskustvimaizrečenima uknjiževnometekstu.
Učenik opisuje vlastitepredodžbe iiskustva teiskustva izrečena uknjiževnometekstu.
Učenik uspoređujevlastite predodžbe,iskustva i stavoves onima uknjiževnometekstu.
Učenik obrazlaže vlastitepredodžbe,iskustva i stavovete ih uspoređuje sonima uknjiževnometekstu.
B.7.2.
Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta, tj. djela i samostalno rezonira smisao književnoga teksta, tj. djela na osnovu vlastitoga čitateljskoga iskustva i znanja iz poznavanja teorije književnosti.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta (povezanostteme i motiva)
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme iprimjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja,asonanca, aliteracija,
- razlikuje stilska izražajna sredstva - metafora, simbol, anafora, epitet, refren, personifikacija, kontrast
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti (što jeprimjereno, prihvatljivo ponašanje)
Učenik opisuje premasmjernicamaznačenje književnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom.
Učenik samostalnoobrazlaže značenjeknjiževnoga tekstai oblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom i
književno-teorijskim znanjem.
Učenik argumentiranoobrazlaže značenjeknjiževnoga tekstai oblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom i
književno -teorijskim znanjem.
B.7.3.
Učenik prosuđuje izabrani književni tekst , povezujega s vlastitim iskustvom, tj. doživljajem te obrazlaže vlastite stavove vezane uz izabrani i pročitani tekst.
- uočava etičku razinu književnoga teksta- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje
njegovih stavova i vrijednosti- razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama itempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik objašnjava prema
smjernicama
vlastito mišljenje otekstu.
Učenik potvrđuje vlastitomišljenje o tekstudokazima iz teksta.
Učenik obrazlaže vlastitomišljenje o tekstudokazima iz tekstai iznošenjemargumentiranihzapažanja.
Učenik obrazlaže vlastite
stavove, stavlja ihu odnos sa stavovima uknjiževnome djelui donosiargumentiranezaključke.
B.7.4.
Učenik, potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja,samostalno istvaralački se izražavaprema vlastitim željama, osjećajima, stavovima iinteresima.
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak -nudi rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
Učenik opisuje vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik objašnjava
vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik argumentirano
obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel, fotoaparat, snimač zvuka i slike,
besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanjuprema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.) -prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje te razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.7.1.
Učenik samostalno izabireinformacije iz različitih izvora (časopis, internet) te provjerava njihovu korisnost i točnost koje su bitne za rješavanje postavljenihzadataka.
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temikoja ga zanima i sl.)- pronalazi potpune i provjerene informacije- provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčanepodatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima iizabire ih prema korisnosti- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga- citira izvor informacija
Učenik izabire premasmjernicamapotrebne informacije iz jednoga izvora.
Učenikizabire premasmjernicamapotrebne informacije iz više izvora.
Učenik izabire premasmjernicamapotrebne informacije iz višeizvora u svrhudonošenjazaključaka.
Učenik samostalnoizabire potrebneinformacije iz višeizvora u svrhudonošenjazaključaka.
C.7.2.
Učenik uspoređuje tematski slične medijske sadržaje te na taj način utječe na razvoj mišljenja, interesa i stavova.
- uočava različitu ulogu javnih i komercijalnih medija
- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u javnim i komercijalnim
- dekonstruira medijske poruke razlikujući činjenice od fikcije - objašnjava zašto bi različiti primatelji i pošiljatelji (dječaci, djevojčice, odrasli,
pripadnici treće dobi te različite kulturne grupe) mogli različito
reagirati na višerazličitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije,
„sapunice“,
videoigre koje simuliraju utrke i sl.)
- navodi primjere različitih reakcija tinejdžera i njihovih roditelja na više
različitih medijskih tekstova- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledanog
filma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su čitatelji
pojedinih časopisa; gledatelji
pojedinih TV programa i sl.)
medijskih sadržaja.
sa svrhom utjecajana razvoj mišljenjai stavova.
medijskih sadržajasa svrhom utjecajana razvoj mišljenjai stavova.
sa svrhom utjecajana razvoj mišljenjai stavova.
C.7.3.
Učenik u svrhu prenošenja glavnih motivai poruka određenih vrsta medijskih sadržaja prepoznaje i objašnjava uporabu vizualnih i zvučnih efekata, postupaka i tehnika.
- prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvučnih znakova u
različitim filmovima i kazališnim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjeće
Učenik prepoznaje uzpomoć učiteljapostupke i tehnike u medijskometekstu.
Učenik prepoznaje premasmjernicama postupke i tehnike u medijskometekstu te opisujekako se njimaprenosi poruka.
Učenik opisuje uporabupostupaka itehnika u medijskometekstu i objašnjavakako se njimaprenosi poruka.
Učeniksamostalnoobjašnjavauporabu postupaka i tehnika u medijskometekstu te naprimjerima
bijele i crne boje može sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne)- opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publikusa svrhom prenošenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja se ponavlja u filmu često služi za prijenos neke neverbalne poruke,naglašavanje ili produživanje neke važne scene i sl.; također, u kazališnoj se
predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se
postigao učinak na publiku)
objašnjava kako se njima prenosiporuka.
C.7.4.
Učenik samostalno vrednujekulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećujeu fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama
(radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačkekuće)
Učenik uz pomoć
učitelja
izabire i posjećujekulturne događaje,obrazlaže izborjednoga kulturnogdogađaja iuspoređuje ga svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Učenik na poticaj izabirei posjećujekulturne događajeu skladu svlastitiminteresima te ihuspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Učenik samostalnoizabire i posjećujerazličite kulturnedogađaje;procjenjujenjihovu kvalitetu sobzirom na vlastiteinterese, stavove iuvjerenja teuvažava stavove ivrijednosti drugih.
Učenik samostalnoizabire i posjećujerazličite kulturnedogađaje; vrednujenjihovu kvalitetu sobzirom na vlastiteinterese, stavove iuvjerenja teuvažava stavove ivrijednosti drugih.
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja- posjeti izložbama- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
8. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.8.1.
Učenik razgovara i raspravljaprema različitim obrascima vođenja razgovora, prema
obrascima grupnoga razgovora tolerirajući i poštujući pravila uljudnog ophođenja, primjenjujevještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- primjenjuje različite obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika,vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođenirazgovor
- razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje,raspravljanje- razlikuje spontanu komunikaciju (uvjetovana osjećajima) i uvježbanu,planiranu komunikaciju (planirana i pripremljena rasprava)
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi- zastupa i brani svoje mišljenje, stavove i vrijednosti
- tumači, obrazlaže i prosuđuje na temelju činjenica i dokaza - potvrđuje vlastito mišljenje iznoseći citate, statističke podatke, općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosne sudove
- aktivno sluša sugovornika parafraziranjem onoga što je čuo
razgovora,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:-točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou- procjenjuje primjerenu količinu izrečenih informacija u skladu s ciljem ismislom razgovora
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
A.8.2.
Učenik aktivno sluša razgovor ili čitanje teksta, prosuđuje značenje teksta u cjelini i povezujega s prethodnim znanjem i iskustvom pri čemu iznosikonkretne, tj. argumentirane primjere.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje (usmjereno na razumijevanje govornikovih
osjećaja i potreba i sadržajno
slušanje, usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka)- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: parafraziranjemi neverbalnim znakovima- razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu- uspoređuje slične podatke u slušanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke u slušanome tekstu
Učenik aktivno slušatekst i izvodizaključke uzpomoć učitelja iobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Učenik aktivno slušatekst, izvodizaključke oslušanome tekstupremasmjernicama iobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Učenik aktivno slušatekst, samostalnoizvodi zaključke oslušanome tekstu iobrazlaže značenjeteksta u cjelini.
Učenik aktivno slušatekst, samostalnoizvodi zaključke oslušanome tekstu i tumači značenjeteksta u cjelini.
- organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao
slušanoga teksta u
cjelini
- objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnikom/rječnicima- objašnjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadržajemslušanoga teksta
A.8.3.
Učenik oblikujei govori tekstove složenih pripovjednih, opisnih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenimsmjernicama i planu te obrazlaževlastito mišljenjei stavove.
- određuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu
- oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljačke tekstoveprema planu
- obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi ivlastitim iskustvom
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualnapomagala
- primjenjuje govorničke vještine: mijenja rečeničnu intonaciju
- usklađuje govorenje sa znacima neverbalne
Učenik oblikuje igovori uz pomoćučitelja tekstovesloženihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom.
Učenik oblikuje i govoritekstove složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Učenik oblikuje i govoritekstove složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planute obrazlaže vlastito mišljenje premasmjernicama.
Učeniksamostalnooblikuje i govoritekstove složenihpripovjednih iopisnih struktura u skladu s temom i prema planu teobrazlaže vlastitomišljenje.
komunikacije: primjereno drži ruke, umjereno se kreće- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř,ď, ť, ň i dvoglas ou, eu, au- uvažava tuđa stajališta i mišljenja
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
A.8.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, prosuđuje i tumači značenje teksta u
cjelini, izvodizaključkei povezujega s prethodnim znanjem i iskustvom.
-objašnjava svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu -uočava slikovne elemente i grafičku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja o temi koju proučava i predviđa sadržaj nadolazećega teksta -izvodi zaključke na temelju jednoga ili više dijelova čitanoga teksta
-donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao čitanoga teksta u cjelini -razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
-pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta -organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka
Učenik uz pomoć
učitelja
čita tekst srazumijevanjem iizvodi zaključke izdijelova teksta.
Učenik premasmjernicama čita
tekst srazumijevanjem,izvodi zaključke opročitanometekstu i objašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Učenik čita tekst srazumijevanjem,samostalno izvodizaključke opročitanometekstu i obrazlažeznačenje teksta ucjelini.
Učenik čita tekst srazumijevanjem,samostalno izvodizaključke opročitanometekstu i tumačiznačenje teksta ucjelini.
-pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
-objašnjava svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom-objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnikom/rječnicima
-objašnjava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju
A.8.5.
Učeniksamostalno pišei oblikuje tekst složenih,opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama. Pri tome primjenjuje stečena pravopisna i morfološka znanja i znanja iz sintakse.
- piše tekst trodijelne strukture s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u skladu sa zadanom i slobodno odabranom temom u kojem
dolaze do izražaja: povezanost, jasnoća i bogatstvo rječnika - postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve
- izabire i organizira
podatke/ideje u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice - izražava mišljenje pomoću detalja, objašnjenja, slika, osjećaja i usporedaba - usklađuje sadržaj teksta sa svrhom i vrstom teksta - predviđa i razlikuje strukturu teksta ostvarujući vanjsku i unutarnju strukturu - rabi složenije rečenične strukture
Učenik oblikuje i piševezani tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura u
skladu s temom ipremasmjernicama s puno grešaka.
Učenik prema modelu
oblikuje i pišetekst složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu s većim brojemgrešaka.
Učenik uz pomoć
učiteljaoblikuje i pišetekst složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu s malim brojem grešaka.
Učenik samostalnooblikuje i piševezani tekstsloženihpripovjednih iopisnih strukturau skladu s temomi prema planu s vrlo malo grešaka.
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljšanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň)i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječikoji se izgovarajukao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno pišei iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena imalo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima)
- koristi pravilne morfološke oblike svih vrsta riječi
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat,subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na
prototipnim i čestim
primjerima
- objašnjava rečenice po sastavu: jednostavne i složene rečenice
- piše zarez radi odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i rečenica;
- piše prototipne i česte kratice i pokrate
- piše s potrebom i zadovoljstvom
A.8.6.
Učenikuspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima, samostalnoistražuje informacije o tekstnimvrstama i događajima važnima za razvoj češkogjezika.
- razlikuje sinonime, homonime i antonime i koristi širok fond riječi
- razlikuje standardni i nestandardni jezik (obecná čeština, nářečí, slang, argot)
- stavlja u odnos razvoj češkog jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
- objašnjava pojmove dvojezičnosti
- upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj češkog jezika
- istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih jezičnih kultura
Učenik uz pomoć učitelja istražuje informacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Učenik prema smjernicama istražujeinformacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Učenik samostalno istražuje informacije o tekstovima i događajima po vlastitome izboru važnima za razvoj češkog jezika.
Učenik samostalno istražuje informacije o tekstovima i događajima po vlastitome izboru važnima za razvoj češkogjezika stavljajući u odnos češki jezik i kulturnu baštinu.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.8.1.
Učenikobrazlaže odnos proživljenoga iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova te tumači utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima.
- povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku oknjiževnome tekstu- razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice te
vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u svojemokružju
- uočava utjecaj književnih tekstova na poimanje vlastitih osjećaja i osjećajaprema drugim ljudima
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- čita iz užitka
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama itempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik opisuje utjecajknjiževnoga tekstana vlastite reakcijeprema sebi idrugima.
Učenik objašnjavautjecaj književnihtekstova nastvaranje mišljenjao sebi te nastvaranje vlastitihmentalnihpredodžaba.
Učenik obrazlaže utjecajknjiževnoga tekstana stvaranjemišljenja o sebi idrugima te nastvaranje vlastitihmentalnihpredodžba.
Učenik tumači utjecajknjiževnoga tekstana stvaranjemišljenja o sebi idrugima te nastvaranje vlastitihmentalnihpredodžaba
B.8.2.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitog čitateljskoga iskustva , izkonteksta i usporedbe s
- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome
slijedu radi
Učenik opisuje književnitekst i premasmjernicamaotkriva njegovo
Učenik opisuje književnitekst i premasmjernicamaotkriva njegovo
Učenik tumači premasmjernicamaznačenjeknjiževnoga tekstas obzirom na
Učenik samostalnotumači značenjeknjiževnoga tekstas obzirom nažanrovska
drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
cjelovitoga razumijevanja
(različiti učenici različito čitaju isti tekst)
- uočava strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija književnoga teksta;stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesnički oblik; dijalog, monolog,didaskalije i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja)
- razlikuje pripovjedača (u1. i 3. licu) od autora
- opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja
značenje sobzirom nažanrovska obilježjai vlastitočitateljskoiskustvo.
žanrovska obilježjai vlastitočitateljskoiskustvo.
obilježja i vlastitočitateljskoiskustvo.
B.8.3.
Učenik vrednujeknjiževni tekst i argumentira vlastita zapažanja vezana s pročitanim tekstom, kritički vrednujeknjiževni tekst i povezujegas vlastitim književnim iskustvom.
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih sprethodnim znanjem
- interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta- uočava višeslojnost književnoga teksta- tumači dublje značenje književnoga teksta
- uočava autorove poruke u književnome tekstu
- objašnjava uzroke i posljedice u književnome tekstu- uočava veze i odnose u književnome tekstu
Učenik potvrđuje uzpomoć učiteljavlastito mišljenje otekstu dokazima izteksta.
Učenik oblikuje stavove,objašnjava vlastitomišljenje i povezuje ga sdokazima nakojima ga temelji.
Učenikoblikuje stavove,zastupa vlastitomišljenje i povezujegasdokazima nakojima ga temelji.
Učenik vrednujeknjiževni tekst,zastupa vlastitomišljenje iargumentiravlastita zapažanjau vezi s pročitanimtekstom.
- uspoređuje djela slične tematike
- zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih- objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanjenjegovih stavova i vrijednosti
B.8.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanjaobzirom na tematiku, likove i načine izlaganja, argumentirano prosuđujesamostalno izabrani književni tekst i promišlja o njegovoj svrsi, obilježjima pripadajućega žanra i autora.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova- obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
- obrazlaže figurativnost jezika književnosti
- objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
- stvara zajednički popis književnih tekstova po kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
Učenik opisuje vlastitiizbor književnogateksta s obziromna tematiku, likovei načine izlaganje.
Učenik objašnjavavlastiti izborknjiževnoga tekstas obzirom natematiku, likove inačine izlaganja.
Učenik obrazlaže vlastitiizbor književnogatekstaprimjenjujućiznanja s obziromna tematiku, likovei načine izlaganja.
Učenik argumentiranoobrazlaže vlastitiizbor književnogatekstaprimjenjujućiznanja s obziromna tematiku, likove i načine izlaganja.
B.8.5.
Učenik sestvaralački izražava prema vlastitome interesu , ali je potaknutiusmjeravan različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
--------
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.) - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.8.1.
Učenik organizira izabrane informacije iz različitih izvora radi rješavanja problema u određenoj situaciji te vrednuje informacije i izvore informacija koje povezuje u odabrane informacije s postojećim znanjem radi rješavanja problemske situacije.
- izabire relevantne izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom- uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti,točnosti i autorstva
- selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora- koristi se informacija poštujući intelektualno vlasništvo- predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranihinformacija
Učenik organizira premasmjernicamaizabraneinformacije iz
različitih izvora sasvrhom rješavanjaproblemskesituacije.
Učenik samostalnoorganiziraizabraneinformacije iz
različitih izvora sasvrhom rješavanjaproblemskesituacije.
- služi se različitim priručnicima
prema svojim interesima i potrebama
- tekstne vrste: dnevnik,novinski članak, letak, natuknica u različitimpriručnicima
C.8.2.
Učenik u skladu s razinom znanja obrazlažepozitivan i negativan utjecajrazličitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi još mogao biti zanimljiv i koristan
- uspoređuje reakcije različitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, naforumima i društvenim mrežama
- objašnjava zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, nacionalnosti,
društvenoga statusa i sl. mogli
različito reagirati na različite medijske tekstove
- obrazlaže različito poimanje istoga teksta u različitih primatelja
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj
diskriminaciji te suzbija govor mržnje
Učenik prepoznajepozitivan inegativan utjecajrazličitih medijskihtekstova na razvojstavova ivrijednosti ciljanetinejdžerskepublike.
Učenik objašnjavapozitivan inegativan utjecajrazličitih medijskihtekstova na razvojstavova ivrijednosti ciljanetinejdžerskepublike.
Učenik uspoređujepozitivan inegativan utjecajrazličitih medijskihtekstova na razvojstavova ivrijednosti ciljanetinejdžerskepublike.
Učenik obrazlažepozitivan inegativan utjecaj
različitihmedijskihtekstova na razvojstavova ivrijednosti ciljanetinejdžerskepublike.
C.8.3.
Učenik vlastitim riječima objašnjava i tumači uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos
Učenik izdvaja tehnike i
izražajna sredstvau medijskom tekstu.
Učenikrazlikujepostupke, tehnikei izražajna sredstvau medijskometekstu te opisuje
različitim časopisima i određenim internetskim stranicama sa svrhom prenošenja poruke.
fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih priloga časopisu- objašnjava kako se različitim postupcima, tehnikama i izražajnim sredstvimaoblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr.
učenik zapaža naglašeno reklamiranje modnih i kozmetičkih proizvoda ilitematsko predstavljanje odjeće i obuće nizom fotografija u
časopisima)
premasmjernicama napoznatomeprimjeru kako senjima prenosiporuka.
tekstu teobjašnjava premasmjernicama napoznatimprimjerima kako senjima prenosiporuka.
tekstu teobjašnjava kako se njima prenosiporuka istražujućinove primjere.
C.8.4.
Učenik vrednuje kulturne događaje, samostalno i prema vlastitom izboru ih izabire i posjetitiu fizičkome i digitalnome okružju.
- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanjamladenačkoga identiteta
- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim iekonomskim okružjem (npr.
biografije poznatih koje prikazuju društvenu iekonomsku raslojenost)- tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj.
kao objekte divljenjaili osude
Učenik objašnjava uzpomoć učiteljaznačenjepopularnokulturnihtekstova i povezujeih s društvenimokružjem.
Učenik objašnjava premasmjernicamaznačenjepopularnokulturnihtekstova i povezujeih s društvenimokružjem.
Učenik obrazlaže premasmjernicamaznačenjepopularnokulturnihtekstova i povezujeih s društvenim iekonomskimokružjem.
Učenik obrazlaže svojim
riječima značenjepopularnokulturnihtekstova i povezujeih s društvenim iekonomskimokružjem.
- izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
- izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o o pularnokulturnim tekstovima u skladu sdosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
GIMNAZIJA
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
1. razred– 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik (A)
A.1.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi po izboru. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom, izvodi zaključke.
- govori tekst na odabranu ili
zadanu temu iz svakodnevnog života
- izražava svoje mišljenje, stavove, emocije,
-pokazuje sposobnost prikladnog jezičnog ponašanja u raznim komunikacijskim situacijama i s različitim sugovornicima- razvija aktivan rječnik- poštuje morfosintaktičke strukture i žanrove funkcionalnih stilova.
Na poticaj razgovara i
/ili
raspravlja premamodelu radirazmjeneinformacija i uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom.
Prema smjernicama
razgovara i/iliraspravlja radirazmjene informacija i u skladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom.
Argumentiranorazgovara i /iliraspravlja, razmjenjuje i propitujeinformacije uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom.
Samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radirazmjeneinformacija i uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom.
A.1.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, ispisuje glavnu poruku iz teksta .
- razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove-interpretira književne tekstove
-razgovora o zadanom cilju-objašnjava svoje stavove-obogaćuje aktivni rječnik. -ispisuje glavnu poruku iz teksta i diskutira o njoj
Aktivno sluša iprema smjernicamaizdvaja samo osnovneinformacije i idejebitne za svrhuslušanja.
Aktivno sluša iprema smjernicama
izdvaja i razvrstava
osnovne
informacije i idejebitne za svrhuslušanja.
Aktivno sluša iprema smjernicamaizdvaja i razvrstavainformacije i idejebitne za svrhuslušanja u oblikuteksta.
Aktivno sluša isamostalno izdvajai razvrstavainformacije iidejebitne za svrhuslušanja u oblikuteksta.
- izvodi zaključke
A.1.3
Učenik piše opisni srednje dug tekstna temu izpročitanoga djela.
- piše srednje dug tekst uz smjernice na zadanu temu iz pročitanog djela
- koristi jezične zakonitosti te znanje iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova
Uz pomoć učiteljaoblikuje i piše srednjedug tekst na zadanutemu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše srednjedug tekst na zadanutemu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše srednjedug tekst na zadanutemu iz pročitanog djelau skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Samostalno oblikuje i piše srednjedug tekst na zadanutemu iz pročitanog djelau skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
A.1.4
Učenik čita s razumijevanjemsloženije upućivačke tekstovete odabire i ispisujeglavne informacije.
- razumije složeniji pisani tekst- prepoznaje glavne značajke teksta
- odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Razumije složeniji pisani tekst
- prepoznaje glavne značajke teksta- odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenje upućivačke tekstoveuz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvajaglavne informacije.
Učenik prema smjernicamačita složenje upućivačke tekstoveuz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvajaglavne informacije.
Učenik prema smjernicamačita složenje upućivačke tekstoveuz pomoć učitelja te prepoznaje,i izdvajai ispisuje glavne informacije.
A.1.5
Učenik piše pripovjedne tekstove, subjektivno i objektivno iznosi događaje.
-piše pripovjedne tekstove-razlikuje subjektivno od objektivnog pripovijedanja-subjektivno iznosi događaje-objektivno iznosi događaje
Uz pomoć učitelja
oblikuje ipiše pripovjednetekstove u skladu sasvrhom teksta, subjektivno/objektivn o iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje ipiše pripovjednetekstove u skladu sasvrhom teksta, subjektivno/objektivno iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje ipiše pripovjednetekstove u skladu sasvrhom teksta, subjektivno/objektivn o iznosi događaje, razlikuje subjektivno od objektivnog.
Samostalno oblikuje ipiše pripovjednetekstove u skladu sasvrhom teksta, subjektivno/objektiv no iznosi događaje, razlikuje subjektivno od objektivnog.
A.1.6
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti pri tvorbi teksta
-samostalno pišesrednje dugitekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru
-koristi se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
Prema smjernicama piše tekst složene strukture
prema slobodnom
izboru, koristi se prikladnim
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
Samostalno pišetekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
-pravilno koristisintaktičku službu riječi u rečenici
- služi se neformalnim pisanjem tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
morfofositaktičkim strukturama.
morfofositaktičkim strukturama pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici.
morfofositaktičkim strukturama, pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici, smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
morfofositaktičkim strukturama, pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici, smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.1.1
Učenik opisuje svoje doživljaje prema književnom tekstu i obrazlaže svoj stav.
- izražava i opisuje utiske i dojmove koje je na njega ostavio pročitani tekst
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- argumentira svoj stav prema određenim postupcima
- obrazlaže kako bi on ( i zašto) postupio u istim situacijama
Napoticaj samostalno opisuje svoje doživljaje i stavove.
Samostalno sestvaralačkiizražava te opisuje svoje doživljaje i stavove.
B.1.2
Učenik ispisuje iz književnog teksta informacije, usmeno ga interpretira, pri čemu koristi svoje znanje i iskustvo iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje informacije za interpretaciju teksta
- određuje književnu vrstu, žanr, kompoziciju i stilska obilježja teksta
- ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive
- imenuje jezično stilska izražajna sredstva
Premasmjernicamauočava žanrovskaobilježja i uz pomoćučitelja izdvajapojedinekompozicijskesastavnice i stilska obilježja.
Uočava žanrovskaobilježja književnogteksta i premasmjernicamaizdvaja pojedinekompozicijskesastavnice i stilska obilježja.
Prepoznaježanrovskaobilježja književnogteksta i premasmjernicamaizdvaja pojedinekompozicijskesastavnice i stilska obilježja.
Prepoznaježanrovskaobilježja književnogteksta te samostalnoizdvaja pojedinekompozicijskesastavnice i stilska obilježja.
B.1.3
Učenik proučavaknjiževni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela
- interpretira tekst, tj. tumači ga
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
raščlanjuje bit teksta,istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o
Samostalno
raščlanjuje bit teksta, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove ,razgovara o različitim
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno, umjetničku i idejnu vrijednost teksta,
- kritizira - ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
etičkim vrijednostima teksta.
interpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
obrazlaže svoje tvrdnje.
B.1.4
Učenik čita različite tekstove i uspoređuje ihprema obilježjima funkcionalnih stilova
navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova- prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova
- uvrštava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određeni funkcionalni stil
Navodiosnovna obilježja funkcionalnih stilova i uz pomoć učitelja može prepoznati u tekstovima osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Prema dobivenimsmjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Prema dobivenimsmjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil.
Samostalno u različitim tekstovima prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil i imenuje njihova obilježja.
B.1.5
Učenik ispisuje iz teksta povezanost obilježja pripadajućeg književnog smjera s društveno povijesnim razdobljem.
- razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježjapripadajućeg književnog smjera.- navodi osnovna obilježja književnog razdoblja
Uz pomoć učiteljaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na obilježja književnog razdoblja.
Premasmjernicamaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na značenjeknjiževnog teksta.
Premasmjernicamaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na značenjeknjiževnog teksta, navodi osnovna obilježja književnog razdoblja.
Samostalnoopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na značenjeknjiževnog teksta, navodi i argumentira osnovna obilježja književnog razdoblja.
B.1.6
Učenikuspoređuje (usmeno /pismeno) pročitano književno djelo s
njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela- uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja- otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog
djela, gledatelju filma nije dostupan
- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi/kazališnom djelu
Uz pomoć učiteljauspoređuje pročitano književno djelos filmskom adaptacijom, navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmunadomještapisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnjekarakteristike likova.
Prema smjernicama navodišto je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, obrazlaže, ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.1.7
Učenik interpretira književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o samom autoru
- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora i ističe što mu se sviđa/ne sviđa
Uz pomoć učitelja učenik interpretiraknjiževni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora stemom književnog teksta.
Prema smjernicamaprimjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikamateksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora,
priprema prezentaciju o autoru.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku, estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora, citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.1.8
Učenikse, prema svojim sposobnostima, znanju, interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnoga života
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja- upotrebljava stilska izražajna sredstva
Na poticaj se samostalno izražavaSamostalno se stvaralački izražavana izabranu ili zadanu temuna izabranu ili zadanu temu iziz svakodnevnoga života.svakodnevnoga života.
B.1.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove i jezik
Uz pomoć učiteljaodređuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovog stvaralaštva, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih,
kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i
Samostalnoobjašnjava i argumentira međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i
stilskih obilježja, samostalno
interpretira književne tekstove.
B.1.10
Učenik uspoređuje i komentira različita izlaganja iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoja zapažanja o različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlikedokazuje
- izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranihautora
- izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivije obrađena tema i analizira ih
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama
objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta.
Samostalno pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta i izdvaja bitne značajke i dijelove teksta, interpretira književne tekstove i objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.1. 1
Učenik odabireinformacije, u skladu sa zadatkom, izenciklopedija, udžbenika, kataloga, elektroničkih izvora
- odabire informacije u skladu sa izvršenjem zadatka i prema svojim interesima
- provjerava valjanost informacija
- izabire nepristrane informacije- uočava izvore sa najpotpunijim informacijama
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu saizvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije.
Prema smjernicama odabire valjane, provjerene i najpotpunije informacije iz različitih izvora u skladu saizvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost.
Samostalno odabire valjane, provjerene, najpotpunije i najtočnije informacije iz različitih izvora u skladu saizvršenjem zadatka i interesima, analizira i procjenjujenjihovu valjanost i upotrebljava ih.
C.1.2
Učenik se pravilnoizražava, slijedeći informacije putem medija.
- odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka- provjerava valjanost informacija
Uz pomoć odabire najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka,
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih
Samostalno odabire i najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka,
- pravilno se izražavau svakodnevnoj komunikaciji usvajanjem potrebnih medijskih poruka
valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
poruka, provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
C.1.3
Učenik izražava usmeno svoje dojmove samostalno odabranog kulturnog događaja, izabire momente koji su najviše na njega utjecali i opisuje ih.
- prema preporuci ili vlastitom odabiru učenik posjećuje kazalište, filmske predstave, medijske kuće, izložbe- usmeno komentira organiziranost kulturnog događaja
- uočava edukacijske vrijednosti događaja
- izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam
Na poticaj sesamostalno izražavao odabranom kulturnom događaju.
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz provjerenihelektronskih izvora.
- samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti
- provjerava njihovu vjerodostojnost
- praktično ihkoristi.
Uz pomoć istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Samostalno istražuje i pronalazi
informacije iz teorije
i povijesti književnosti, provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih tek nakon provjere praktično koristi.
2. razred -140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik (A)
A.2.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili aktualnoj temi. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara prema obrascima grupnog razgovora: rasprava, uvjeravanje, argumentiranje
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom- obrazlaže svoje stavove, mišljenje, emocije
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima
- procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru
Razgovara i /iliraspravlja premamodelu radirazmjeneinformacija i uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom.
Prema smjernicama
razgovara i/iliraspravlja radirazmjene informacija i u skladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom, raspravlja u skladu sa odabranom temom.
Prema smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radirazmjeneinformacija i uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskimbontonom, raspravlja u skladu sa
odabranom temom,
procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru.
Samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radirazmjeneinformacija i uskladu skomunikacijskomsituacijom ikomunikacijskim
bontonom,
raspravlja u skladu sa odabranom temom,
procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru, izražava se argumentirano.
A.2.2
Učenik aktivno sluša premaunaprijed određenom cilju slušanja,komentira i povezuje informacije i ključne pojmove iztekstate po vlastitom izboru oblikuje novi tekst.
- aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane medijima prema unaprijed određenom cilju slušanja
- razvrstava, analizira, objašnjava korisne, zanimljive, bitne informacije
- ispisuje ključne pojmove
- oblikuje povezan,smislen i stilski uređen novi govorni ili pisani tekst
Aktivno sluša iprema smjernicama
izdvaja razvrstavasamo osnovne
informacije i idejebitne za svrhuslušanja.
Aktivno sluša iprema smjernicamaizdvaja i razvrstava
osnovne
informacije i idejebitne za svrhuslušanja.
Aktivno sluša iprema smjernicamaizdvaja i razvrstavainformacije i idejebitne za svrhuslušanja u oblikuteksta, ispisuje ključne pojmove.
Aktivno sluša isamostalno izdvajai razvrstavakorisne informacije iidejebitne za svrhuslušanja u oblikuteksta, ispisuje ključne pojmove.
A.2.3
Učenikispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke, oblikuje izlagačke tekstove
u kojima koristi metodu stvaralačkog prepričavanja s promjenom gledišta. U skladusa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa i sintaktičkih zakonitosti
- ispisuje novi leksik
- obogaćuje aktivni rječnik
- oblikuje natuknice, bilješke,
- pretražuje ključne podatke za odabranu temu
- s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi- prepričavapismeno duži izlagačkitekst, mijenjajući gledištepročitanog teksta-objašnjava i argumentira svoje mišljenje, stavove, emocije, ideje-u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti
Uz pomoć učitelja prepričavaizlagački tekst, mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pretražuje podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, objašnjava svoje mišljenje, stavove, u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pronalazi podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, provjerava svoje mišljenje, uskladu sasvrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, provjerava podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, objašnjava stavove, u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Samostalno oblikujei piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanogteksta, ispisuje novi leksik, argumentira podatke za odabranu temu kao i svoje mišljenje, uskladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
A.2.4.Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanjatekstove složenih struktura teizdvaja i analizira informacije .
- čita zadane izlagačke tekstove- čita prema odabranoj svrsi čitanja, objašnjava karakteristike teksta
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova
- povezuje ideje u tekstu, bira citate
- povezuje glavne informacije u tekstute ih analizira i sažima
Razumije složeniji izlagački pisani tekst- prepoznaje glavne značajke teksta- odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenije izlagačketekstoveuz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvajaglavne informacije.
Učenik prema smjernicamačita složenije izlagačketekstoveuz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvajaglavne informacije.
Učenik samostalnočita složenije izlagačketekstovete prepoznaje, izdvajai ispisuje glavne informacije.
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote
A.2.5
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta.
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu
- objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- svoje znanje koristi u tvorbi novog teksta
Uz pomoć učitelja razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Prema smjernicama
razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Prema smjernicama
razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava i objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Samostalno razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava i objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi u tvorbi novog složenog teksta.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.2.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema književnome tekstu.
- izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- argumentira svoj stav prema određenim postupcima
- obrazlaže kako bi on (i zašto)postupio u istim situacijama
Na poticaj izražava svoje doživljaje i stavove prema književnome tekstu.
Učenik se samostalno stvaralački izražava te izražava stavoveo književnome tekstu.
B.2.2
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira pri čemu koristi svoje znanje iz
teorije književnosti i stilistike.
Ispisuje informacije za interpretaciju teksta
- određuje književnu vrstu, žanr i stilska obilježja teksta
- ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive, kompoziciju- imenujejezična stilska izražajna sredstva
Premasmjernicamauočava žanrovskaobilježja i uz pomoćučitelja izdvajapojedinekompozicijske
Uočava žanrovskaobilježja književnogteksta i premasmjernicamaizdvaja pojedinekompozicijske
Prepoznaježanrovskaobilježja književnogteksta i premasmjernicamaizdvaja pojedinekompozicijske
Prepoznaježanrovskaobilježja književnogteksta te samostalnoizdvaja pojedinekompozicijske
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
B.2.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela
- interpretira tj. tumači ga- kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači estetsku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
raščlanjuje bit teksta,istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje bit teksta, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove, razgovara o različitiminterpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno, umjetničku i idejnu vrijednost teksta, obrazlaže i argumentira svoje tvrdnje.
B.2.4
Učenik interpretira književne i neknjiževnetekstove i određuje njihov međusobni odnos obzirom na obilježja funkcionalnih stilova.
- navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- prikazuje žanrove funkcionalnih stilova
- razvrstava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u
određene funkcionalne stilove
Navodiosnovna obilježja funkcionalnih stilova i uz pomoć učitelja može prepoznati u tekstovima osnovne žanrove
funkcionalnih stilova, uz pomoć učitelja razvrstava ih prema stilovima.
Prema dobivenimsmjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova, prema smjernicama ih razvrstava prema stilovima.
Prema dobivenimsmjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil.
Samostalno u različitim tekstovima prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni
funkcionalni stil i imenuje njihova obilježja.
B.2.5
Učenik ispisuje iz teksta utjecaj društveno povijesnog razvoja na obilježja prikladnog knjiženog smjera .
- razmatra utjecaj društveno povijesnog razdobljana obilježja pripadajućeg književnog smjera- navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja
- povezuje obilježja smjeras načinom tvorbe
Uz pomoć učiteljaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na obilježja književnog razdoblja.
Premasmjernicamaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na značenjeknjiževnog teksta.
Premasmjernicamaopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na značenjeknjiževnog teksta, povezujeosnovna obilježja književnog
Samostalnoopisuje društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegov
utjecaj na obilježje i
značenje pripadajućegknjiževnog smjera, navodi i argumentira
smjera s načinom tvorbe.
uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja te povezujeosnovna obilježja književnog smjera s načinom tvorbe.
B.2.6
Učenik uspoređuje(usmeno/pismen o) pročitano književno djelo
s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom .
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela- uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja- uočava da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog
djela, gledatelju filma nije dostupan
- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi
Uz pomoć učiteljauspoređuje pročitano
književno djelos filmskom adaptacijom, pronalazi i navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi elemente kojima se u filmunadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama navodišto je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, obrazlaže, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.2.7
Učenik priča književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za iterpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o autoru- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora
Uz pomoć učitelja učenik interpretiraknjiževni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora stemom književnog teksta.
Prema smjernicamaprimjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikamateksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora, osmišljava
prezentaciju o autoru i njegovu stvaralaštvu.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku, estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora,citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.2.8
Učenik se, premasvojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- osmišljava plan izlaganja- poštuje kronološki,
retrospektivni slijed događaja
- izvodi zaključke
Na poticaj se izražava na izabranuili zadanu temu.
Samostalno sestvaralačkiizražava na zadanu ili izabranutemu.
- razvija kulturu govorenja
B.2.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvuodabranih autora.
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove, stil
Uz pomoć učiteljaodređuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovog stvaralaštva, interpretira književne
tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnoseodabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
Samostalnoobjašnjava i argumentira međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
B.2.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoje zapažanje u različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje
- izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora
- izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivija razlika i analizira ih
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama
objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta.
Samostalno interpretira književne tekstove i objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta i izdvaja bitne značajke i dijelove teksta.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.2.1
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika i
- odabire informacije u skladu s izvršenjem zadataka i prema svojim interesima
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu saizvršenjem zadatka,
Prema smjernicama odabire valjane, provjerene i potpune informacije iz
Samostalno odabire valjane, provjerene i potpune informacije iz različitih izvora u
kataloga, ispituje njihovu valjanost i zna ih pravilno praktično upotrijebiti.
zadatka,analizira njihovu valjanost, pravilno ih zna upotrijebiti.
analizira njihovu valjanost, traži i odabire
najpotpunije informacije koje upotrebljava u skladu sa zadanim zadatkom, pravilno ih zna upotrijebiti.
različitih izvora u skladu saizvršenjem zadatka, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije koje upotrebljava točno u skladu sa zadanim zadatkom.
skladu saizvršenjem zadatka i interesima, analizira i procjenjujenjihovu valjanost, traži, odabire i upotrebljavanajpotpunije i najtočnije informacije.
C.2.2
Učenik se pravilno pismeno i usmeno izražava slijedeći provjerene i dokazane informacije dobivene putem medija.
- odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka-provjerava valjanost informacija
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji
Uz pomoć odabire najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanostpronađenih i odabranih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Raspravlja prema modelu i razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, tvrdnje i ideje te ih obrazlaže u skladu s komunikacijskom situacijom i bontonom.
Prema smjernicama razgovora radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te
ih procjenjuje u skladu skomunikacijskom situacijom.
Prema smjernicama razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, samostalno procjenjuje, prilagođava svoje stavove uvažavajući nove spoznaje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Samostalno razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, samostalno argumentira, procjenjuje i prilagođava svoje stavove uvažavajući nove spoznaje, spreman je na
kompromise u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
A.3.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, procjenjuje, ustanovljuje i tumači informacije i ključne pojmove u tekstu .
- razgovara o zadanom cilju- izražava i objašnjava svoje stavove
- obogaćuje aktivni rječnik
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta te izražava i objašnjavasvoje
- oblikuje sintezu slušanog teksta
mišljenje i stavove u obliku teksta.
A.3.3
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, oblikuje i govori raspravljačke tekstove i usklađuje govorenje u skladu s komunikacijskom situacijom i svrhom
- čita srednje dug tekst složene strukture
- ispisuje novi leksik iz pročitanog- služi se riječimaiz pasivnog rječnika
- oblikuje i govori raspravljačke tekstove prema obilježjima tekstne vrste, služeći se novim leksikom
Ispisuje novi leksik prema smjernicama, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom.
Prema smjernicama
ispisuje leksik, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Prema smjernicama govori raspravljačke tekstove, koristeći novi leksik i u skladu sa komunikacijskom situacijom ,svrhom i slušateljima.
Samostalno govori raspravljačke tekstove u skladu sa komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
A.3.4
Učenik čita s
razumijevanjem prema svrsi čitanja izlagačke tekstove i izražava žanrovska, kompozicijska i tematska obilježja teksta.
- čita izlagačke tekstove prema osobnom interesu
- čita tekstove prema osobnoj ili zadanoj svrsi čitanja
- objašnjava obilježja teksta obzirom na temu, žanr, kompoziciju
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira citate kojima podupire svoje tvrdnje
Prepoznaje funkciju izlagačkih tekstova te izdvaja i objašnjava ideje u tekstu.
Opisuje funkciju izlagačkih tekstova, analizira i tumači ideje u tekstu, pronalazi citate.
Objašnjava funkciju i obilježja izlagačkih tekstova na primjerima te interpretira odabrane primjere.
Objašnjava funkciju i obilježja izlagačkih tekstova na poznatim i nepoznatim primjerima te interpretira tekstove u skladu sa svojim znanjem.
A.3.5
Učenik piše upućivačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
- oblikuje upućivački tekst prema slobodnoj/zadanoj temi
- oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste
- s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih tekstova
- služi se standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom, funkcionalnim stilom vrste teksta koji piše
Piše upućivački tekst koristeći znanje o
funkciji i obilježjima upućivačkog teksta
-izdvaja ideje u tekstu
,koje detaljnije objašnjava.
Piše upućivački tekst koristeći znanje i iskustvo o upućivačkim tekstovima, argumentira svoje ideje a zaključke podupire citatima.
Piše upućivački tekst, objašnjava funkciju upućivačkog teksta koristeći znanje o upućivačkim tekstovima, navodi primjere i interpretira tekst.
Piše upućivački tekst, poštujući njegovu funkciju i obilježja koje objašnjava na poznatim i nepoznatim primjerima te interpretira tekst, prikladno ga povezuje sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima.
A.3.6
Učenikpiše tekst po vlastitom izboru, pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta složene strukture
- piše tekst složene strukture i
opisuje svoje doživljaje, misli i stavove
- pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici- koristi jezične zakonitostii poštuje funkciju i obilježja izabrane vrste teksta
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- piše i obrazlaže svoje zaključke
Piše tekst složene strukture , analizira i tumači ideje u tekstu-uspoređuje pristupe sličnim temama-svoje zaključke podupire citatima iz poznatih djela.
Piše tekst složene strukture ,analizira i tumačinamjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta, prikladno povezuje svoje iskustvo s idejom teksta.
Piše tekst složene strukture, analizira i tumači namjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta-argumentira svoje kritičke stavove u tekstu.
Piše tekst složene strukture, pravilno primjenjuje pravopisna i sintaktička pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.3.1
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj kritički stav prema književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva
- izražava svoje utiske i dojmove o književnom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta i potkrepljuje ga citatima- argumentira svoj stav prema određenim situacijama u tekstu i navodi kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama- obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju znanja i čitateljskog iskustva
Na poticaj samostalno izražavasvoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema tekstu.
Učenik se samostalno stvaralački izražavate izražava svoje dojmove o tekstu.
B.3.2
Učenik ispisuje iz književnihtekstova informacije, usmeno ih interpretira, pri čemuprimjenjuje svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje iz književnog teksta informacije korisne za interpretaciju teksta- interpretira tekst (npr. u proznom tekstu: tema, motiv, kompozicija, stilska obilježja; u lirskom tekstu: tema, pjesničke slike, pjesnički jezik, sinteza; u dramskom tekstu: dramski likovi, kompozicija drame; u diskurzivnim: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i
Uz pomoć učitelja ispisuje iz teksta
glavne informacije i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema uputama ihuspoređujes obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
elementi književnog, analiza kompozicije)
B.3.3
Učenik proučava književni tekst na temeljutri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela- interpretira tj. tumači ga
- kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove, razgovara o različitiminterpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno ocjenjuje estetsku, umjetničku i idejnu vrijednost teksta, svoje tvrdnje potkrepljuje citatima.
B.3.4
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstovei klasificira ih prema dominantnim obilježjimafunkcionalnogstila.
- tumači razliku između književnog i neknjiževnog teksta- interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama- objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježjaknjiževnog teksta
- tumači osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila
- razvrstava tekstove u pripadajuće funkcionalne stilove
Uz pomoć učitelja uočava karakteristike književnog i neknjiževnog djela, interpretira ih prema smjernicama i razgovara o funkcionalnim stilovima tekstova.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava njihova tematska, žanrovska, kompozicijska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje obzirom na tematska ,žanrovska,
kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova, navodi primjere i citate.
B.3.5
Učenik ispisuje iz teksta međusobni odnos obilježjaknjiževnog smjera i društveno- povijesnog razvoja
- razmatra utjecaj društenopovijesnog razdobljana obilježja pripadajućeg književnog smjera- navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja
- povezuje obilježja smjeras načinom tvorbe
Uz pomoć učitelja objašnjavadruštveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na književni tekst.
Prema smjernicama objašnjava društvenopovijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta.
Samostalno interpretira utjecaj društveno- povijesnog i kulturnog konteksta na književni tekst.
B.3.6
Učenik uspoređuje(usmeno/pismen o) pročitano književno djelo s njegovom filmskom interpretacijom
.
- uočava koliko se prilagodilo književno djelo zahtjevima novog filmskog djela
- uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja (npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan)- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i književnom djelu
Uz pomoć učiteljauspoređuje pročitano
književno djelos filmskom adaptacijom, navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmunadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama navodišto je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.3.7
Učenik objašnjava književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
- objašnjava i interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima
- osmišljava i priprema prezentaciju o autoru i njegovom stvaralaštvu
- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvui stilskom razdoblju u kojepripada autor
Uz pomoć učitelja učenik interpretiraknjiževni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora stemom knjiženog teksta.
Prema smjernicamaprimjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikamateksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku ,estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora, citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.3.8
Učenik se prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava.
- govori srednje dug i složen tekst na izabranu ili zadanu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja- upotrebljavastilska izražajna sredstva
Na poticaj sesamostalno stvaralačkiizražava prema svojim interesima.
Samostalnose stvaralački izražava prema svojim interesima.
B.3.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora- izražava svoj
emocionalni,spoznajni i estetski
Uz pomoć učiteljaodređuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na
Samostalno objašnjava i argumentira međusobne odnose
razliku u stvaralaštvu omiljenih autora.
dojam o književnom tekstu odabranih autora
- ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove
stvaralaštvo, interpretira književne
tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
između odabranih autora, pronalazi
različitosti i sličnosti
žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
B.3.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoje zapažanje o različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore ,djela, citate na kojima te razlike dokazuje
- izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.3.1
Učenik odabire informacije iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, dokazuje njihovu valjanost i povezuje ih sasvrhom istraživanja
- odabire informacije u skladu sa svojim potrebama i interesima i u skladu s istraživanjem
- pronalazi informacije u različitim bazama podataka
- prosuđuje valjanost podataka u skladu s istraživanjem
- prikupljene informacije koristi pri tvorbi vlastitog teksta
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i procjenjuje njihovu valjanost.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja i kritički procjenjuje njihovu valjanost.
C.3.2
Učenik samostalno traži informacije iz različitih medija i procjenjuje kako one utječu na formiranje stavova primatelja .
-odabire informacije u skladu sa svrhom istraživanja- uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi pouzdanosti
Prema smjernicama analizira medijske informacije iprepoznaje njihov utjecaj na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama uspoređuje medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Samostalno uspoređuje medijske tekstove
i zaključuje o njihovu utjecaju na
- primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije- praktično koristi prikupljene informacije za stjecanje znanja
formiranje stavova primatelja
C.3.3
Učeniktraži informacije iz raznih izvora koje provjerava te ih upotrebljava pri govorenju ili pisanju.
- odabire informacije u skladu s potrebama
- istražuje informacije koristeći napredno istraživanje - analizira valjanost informacija
- pronađene informacije koristi pri govorenju ili pisanju
Prema smjernicama
nalazi i analizira informacije iz raznih izvora i prepoznaje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz raznih izvora i procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora i kritički procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
C.3.4
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja prema vlastitom interesu
- samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje
- uočava njihovu edukativnu,
umjetničku i etičku funkciju
Na poticaj seizražava o kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
Samostalnose stvaralački izražavao kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
4. razred - 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik(A)
A.4.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi . Izražava seu skladu s
komunikacijskom situacijom, koristeći spoznaje o ljudskoj komunikaciji.
- razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi, u skladu sa svrhom i namjerom govora(informacije, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje)
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje
- govori u skladu s pravogovornim pravilima
- usmjerava razgovor prema sporazumu
- asertivno se odnosi prema sugovornicima
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
Prema modelu razgovara radi donošenja zaključaka
u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
razgovara i raspravlja, donosi zaključke i poštuje zajedničke odluke u skladu s
komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
raspravlja i poštujući zadano vrijeme radi donošenja vlastitih i zajedničkih odluka u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Samostalno razgovara i raspravlja poštujući zadano vrijeme radi donošenja vlastitih i zajedničkih odluka u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
A.4.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, odabire informacije i ključne pojmove i kritički ih vrednuje u obliku teksta
- aktivno sluša raspravljačke tekstove(uživo ili posredovane različitim medijima)- kritički vrednuje bitne, zanimljive, važne informacije
- tumači slušani tekst
- oblikuje smislen i stilski uređen
pisani tekst na temelju slušanja
Aktivno sluša i prema
smjernicama odabire i
procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i prema smjernicama
procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno kritičkivrednuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno kritički vrednuje informacije i ideje iz slušanoga teksta te izražava svoje mišljenje i stav u obliku teksta.
A.4.3
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke ,oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom teksta
- čita tekst prema samostalnoj ili zadanoj svrsi čitanja- ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta
- služi se rječnikom
- oblikuje i govori informativne tekstove služeći se novim leksikom i poštujući obilježja funkcionalnog stila teksta
Prema smjernicamaoblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom.
-prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
-prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove
u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
-samostalno oblikuje i govori informativne tekstove u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i željenim učinkom na primatelja.
A.4.4
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanjaraspravljačke tekstove te prema karakteristikama odabranog žanra i funkcionalnog stila, kritički ih ocjenjuje
- čita raspravljačke tekstove prema odabranoj svrsi čitanja- procjenjuje svrhu teksta, gledište autora
- odabire žanrove funkcionalnih stilova i navodi njihove karakteristike
- prema karakteristikama određenog žanra kritički ocjenjuje tekst
Objašnjava funkcijuraspravljačkih tekstova te uz pomoć učitelja uspoređuje informacije u tekstu i
karakteristike teksta prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova na poznatim primjerima te uz pomoć smjernica
kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova na primjerima te
argumentirano
kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
A.4.5
Učenik pišeraspravljačke tekstove.U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
- oblikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova- s razumijevanjem koristi riječi prikladne odabranoj temi i tekstnoj vrsti
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta
Prema modelu piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
Prema smjernicama
oblikuje i piše raspravljačke tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilovau skladu sa svrhom teksta.
Samostalno oblikuje i piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
Samostalno oblikuje i piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim
- piše u skladu s pravopisnom
normom
učinkomna primatelja.
A.4.6
Učenik piše tekst složene strukture, povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici , koristi jezične zakonitosti i znanje iz tvorbe novih riječi u češkom jeziku.
- piše srednje dugi tekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru
- pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici- koristi se prikladnom morfosintaktičkom strukturom- služi se neformalnim pisanjem tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Prema smjernicamapiše tekst složene strukture, primjenjujesintaktičku službu riječi u rečenici poštujući jezične
zakonitosti i različite tvorbene obrasce riječi u češkom jeziku.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture, procjenjuje primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici, jezičnih zakonitosti i različitih tvorbenih obrazaca riječi u češkom jeziku.
Samostalno piše tekst složene strukture te primjenjuje sintaktičku služburiječi u rečenici,
jezične zakonitosti i na novim primjerima primjenjuje obrasce torbe novih riječi u češkom jeziku.
Samostalno piše tekstsložene strukture i analizira primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici ,jezičnih zakonitosti i primjenutvorbe novih riječiu češkom jeziku.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo(B)
B.4.1
Učenik prezentira doživljaje i brani svoj stav prema književnom tekstu.
- izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu- obrazlaže i dokazuje svoje razumijevanje teksta argumentira svoj stav prema određenim situacijama
- obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama
Na poticajprezentira doživljaje i branisvoje stavove prema književnom tekstu.
Samostalno se stvaralački izražavate brani svoje stavove prema književnom tekstu.
B.4.2
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira i upotrebljava svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike
Ispisuje informacije za interpretaciju teksta (npr. lirski tekst: tema, pjesničke slike, ritam, pjesnički jezik, sinteza; prozni tekst: tema, motivi, kompozicija, stilska obilježja; dramski tekst: dramski likovi, kompozicija drame, diskurzivni: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije književno znanstvenog teksta)
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređujes obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovskakompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književni tekst i prema smjernicama ga prosuđuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književni tekst i prosuđuje ga s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
B.4.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela- interpretira tj. tumači ga
- kritizira
- ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst
- naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učenik raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove razgovara o različitim interpretacijama ,navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske pojmove, samostalno ocjenjuje estetsku, umjetničku i idejnu vrije teksta, svoje tvrdnje potkrepljuje citatima.
B.4.4
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova..
- tumači razlike između književnog i neknjiževnog teksta- interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama- objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja tekstova
- izdvaja osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- klasificiražanrove funkcionalnih stilova
- navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila
- razvrstava pročitane tekstove prema dominirajućim obilježjima funkcionalnog stila
Uz pomoć učitelja uočava razliku između književnog i neknjiževnog teksta, interpretira ih prema smjernicama i razgovara o funkcionalnim stilovima.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjavatematska, žanrovska i kompozicijska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove, prema smjernicama ih uspoređuje obzirom na tematska, žanrovska,
kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova.
B.4.5
Učenikkritički ocjenjuje utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera.
- razmatra i analizira utjecaj društveno-povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera
- navodi uzročno posljedičnu vezu toga utjecaja
Uz pomoć učitelja interpretira društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecajna
Prema smjernicama interpretira društveno povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama interpretira međuodnos različitih konteksta i književnoga teksta.
Samostalno prosuđuje utjecaj društveno povijesnoga i kulturnog konteksta na književni tekst.
- povezuje obilježja književnog smjera s načinom tvorbe
nastanak književnog smjera.
B.4.6
Učenik uspoređuje
(usmeno/pismeno)pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom) adaptacijom
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela- uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan)- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi
Uz pomoć učitelja uspoređuje pročitano književno djelo s filmskom adaptacijom, navodi razlike u književnom i filmskom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama
navodi što je/nije isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djelai filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u književnom djelu i u filmu.
B.4.7
Učenik odabire književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o autoru- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora
Uz pomoć učitelja učenik interpretiraknjiževni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz
života autora stemom knjiženog teksta.
Prema smjernicamaprimjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Uz pomoć učitelja učenik interpretiraknjiževni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz
života autora stemom knjiženog teksta.
Prema smjernicamaprimjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
B.4.8
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja- upotrebljava stilska izražajna sredstva
Na poticaj se samostalno stvaralačkiizražava na izabranu ili zadanu temu.
Samostalno se stvaralački izražavana izabranu ili zadanu temu.
B.4.9
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
Uz pomoć učitelja
Prema smjernicama interpretira književne
Samostalno interpretira književne
Uz pomoć učitelja
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove
određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće stvaralaštvo, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće stvaralaštvo, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
B.4.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u dramskim i filmskim ostvarenjima.
- iskazuje svoja zapažanja u različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje
- potvrđuje dokaze citatima
- izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.4.1
Učenikkritički prosuđuje govorne i pisane sadržaje dobivene putem medija i njihov utjecaj na
svakodnevni život primatelja
- istražuje poruke sadržaja dobivenih putem medija- proučava utjecaj medijskih sadržaja na utjecaj primatelja- istražuje manipulaciju u
medijskom tekstu
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i procjenjuje njihovu valjanost.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja i kritički procjenjuje njihovu valjanost.
C.4.2
Učenik prosuđuje učinak različitih informacija na formiranje vrijednosnog sustava čovjeka.
- prosuđuje učinak različitih izvora u kojima uočava različitost kulturnih vrijednosti i obrazaca ponašanja
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce ponašanja
Prema smjernicamaizabire medijske informacije iprepoznaje njihov utjecaj na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama uspoređuje medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Samostalno uspoređuje medijske tekstove
i zaključuje o njihovu utjecaju na formiranje stavova primatelja.
C.4.3
Učenik izabire informacije koje mu pomažu kod rješavanja problemskih situacija.
- odabire informacije u skladu s potrebama i interesima
- istražuje informacije o autoru
- definira potrebuza informacijom
- prepoznaje korist od traženja određene informacije- prosuđuje mogućnosti rješavanja problemskih situacija pomoću prikupljenih informacija
Prema smjernicama nalazi informacije iz raznih izvora i prepoznaje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz raznih izvora i procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora i kritički procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
C.4.4
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaje prema vlastitome interesu
- samostalno odabire i posjećuje kulturne ,umjetničke i društvene događaje
- analizira edukativnu ,estetsku i moralnu vrijednost kulturnog događaja
Na poticaj sesamostalno izražava okulturno-umjetničkom događaju.
Samostalnose stvaralački izražava o kulturno-umjetničkom događaju.
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Češki jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja u osnovnim i srednjim školama s nastavom na jeziku i pismu češke nacionalne manjine. Predmet Češki jezik dio je Jezično-komunikacijskoga područja. Nastava predmeta Češki jezik i Hrvatski jezik u češkim školama se u praksi provodi kao korelacija obaju predmeta, s naglaskom na to da je svaki jezik zaseban i jedinstven sustav, stoga je i Kurikulum predmeta Češki jezik osmišljen kako bi omogućio što potpuniju i jednostavniju korelaciju. Nastava u korelaciji predmeta Češki i Hrvatski jezik omogućuje brže, bolje i temeljitije razumijevanje i usvajanje znanja i vještina u oba predmeta. Ovladavanje ova dva jezika omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Razvojem i uporabom višestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, čitalačke, informacijske, medijske i međukulturne) Češki jezik izravno je povezan sa svim ostalim područjima, predmetima i međupredmetnim temama kurikuluma.
Učenjem jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s Matematičkim područjem.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe te njeguje osjećaj pripadnosti što je poveznica s Društveno-humanističkim i Umjetničkim područjem.
Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traženja odgovarajućih informacija, kritičkog vrednovanja izvora te samostalnog učenja poveznica su s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
I. Iskustva učenja
Osnovni cilj poučavanja u nastavi Češkoga jezika je omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje stavova i vrijednosti povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezičnim i umjetničkim (književnim, filmskim i scenskim odgojem) mlada generacija usvaja jezičnu i umjetničku kulturu svoga naroda. Upoznavanjem s jezičnom i umjetničkom kulturom učenici postaju svjesni uloge jezika.
Učenje i poučavanje u nastavi Češkoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitalačke pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju češkoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih prema područjima komunikacije i jezika, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija. Priprema, organizacija, vođenje i evaluacija učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
U predmetu Češki jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja te strategije, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima domena predmeta, Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Usvajanje i učenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvističkim, društvenim i kognitivnim te njihovom interakcijom. Pokazatelji jezičnoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no određeni i individualnim obilježjima prema kojima se osmišljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina i izbor komunikacijskih strategija važnih za svrhovito ovladavanje standardnim češkim jezikom i metajezičnim znanjem.
Opismenjavanje je složen i dugotrajan proces, a početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja češkog jezika u primarnome obrazovanju.
U prvome i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Tijekom drugoga i trećeg ciklusa učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga češkog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja u dosezanju komunikacijske jezične kompetencije.
U četvrtom i petom ciklusu(1. - 4. razred gimnazije) tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Tekstove, obavijesne i književne, na kojima se uči i poučava češki jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i putem jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka. Pristup učenju i poučavanju književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom aspektu recepcije književnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja u nastavi književnosti usmjerene su na razvijanje kritičkoga i problemskog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), poetička egzemplarnost, literarna vrijednost te zastupljenost antologijskih i suvremenih literarnih tekstova i tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
U domeni Književnost i stvaralaštvo u 4. i 5. ciklusu (gimnazija)10. Ishod - prijedlog tema: 1. Godina - socijalna tematika u češkoj književnosti; 2. Godina - humor i satira; 3. Godina - ljubavna tema u djelima čeških autora; 4. Godina - ratna tematika - tema holocausta u češkoj književnosti. (Teme se mogu mijenjati prema interesima i potrebama učenika).
Naglasak je na učenikovu osobnome izboru književnoga teksta radi poticanja potrebe za čitanjem, čitanja iz užitka, evazivnog čitanja te stvaranja čitalačkih navika i čitalačke kulture.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika.
Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima u prvome, drugome i trećem ciklusu učenik čita između 4 i 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), tematskoj raznolikosti tekstova, podjednakoj zastupljenosti antologijskih i suvremenih tekstova, zastupljenost tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj,te najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
U četvrtome i petom ciklusu (gimnazija) učenik čita između 3 i 6 cjelovitih književnih djela godišnje. U četvrtome i petom ciklusu učitelj godišnje izabire dva kanonska i tri suvremena književna teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje; istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potrošačke kulture s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
II. Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave Češkoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje učiteljske kompetencije, da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Neprestano usavršava svoje znanje češkoga jezika i osuvremenjuje svoja teorijska znanja i pristupe poučavanju, uključujući se stručna usavršavanja za učitelje češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Republici Češkoj.
Metode i pristupe poučavanju učitelj osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno s ciljem poticanja na učenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku (osmišljava različite aktivnosti za učenika) i potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju, smisleno usvajanje koncepata i kategorija i razumijevanje procesa. Osmišljava aktivnosti za učenike u kojima učenik može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Potiče učenika na samorefleksiju i samovrednovanje učenja.
Omogućuje učeniku sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče njegovu autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu pruža podršku da razvije svoj puni potencijal, potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.
Vrlo važna uloga učitelja predmeta Češki jezik je osvijestiti kod učenika osjećaj pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini, usavršiti znanje češkog jezika učenika, produbiti ljubav prema češkoj kulturi, posebno književnosti, i uključiti učenike preko Čeških beseda i Saveza Čeha u kulturni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
III. Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim kurikulumom. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Učitelj koristi materijale izdane u Republici Hrvatskoj za potrebe školstva češke nacionalne manjine, ali isto tako i uvezene iz Češke Republike.
Polazišni izvori nastave Češkog jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi Češkoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Podrazumijeva se uporaba referentne literature.
IV. Okružje
Okružje za učenje i poučavanje češkoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Promovira se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju, toleranciji i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
V. Određeno vrijeme
Predmet Češki jezik poučava se od prvoga do petog ciklusa. U svim razredima svih pet ciklusa planirano je godišnje 140 sati. Osim u završnom, maturalnom 4. razredu gimnazije, gdje je planirano 128 sati.
Prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju sati bez vremenskog ograničenja trajanja nastavnoga sata, što omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika.
Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju domena.
VI. Grupiranje djece i učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronološkoj dobi. Veličinom razrednoga odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem učeničkih timova prikladnih za postizanje radnoga i produktivnog ozračja. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i mrežnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO OBRAZOVNIH ISHODA
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Češkoga jezika povezani su s domenama te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja te služe kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba uskladiti s ciljevima, očekivanim ishodima učenja.
Stalnim praćenjem i sustavnim prikupljanjem različitih relevantnih informacija o usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda provodi se vrednovanje u predmetu Češki jezik. Pritom se poštuje individualnost svakog učenika s obzirom na kognitivno, društveno-efektivno i psiho-motoričko razvojno područje vrednovanja.
Vrednovanje ima i ulogu motivirati učenika na daljnji rad kao i ulogu orijentacije učenicima, učiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Elementi vrednovanja u predmetuproizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima domenama: Komunikacija i jezik (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Češki jezik:
Slušanje i govorenje
Čitanje
Pisanje
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika formativno se djeluje napoboljšanje učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ishodi učenja i poučavanja. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenostopćeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja je potaknuti učenika na iskazivanje znanja,vještina i stavova.
Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenjesluži unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina, stavova i motivira učenike na daljnji rad.
Oblici vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima, predstavljanjem učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uradci prikupljeni tijekom dužeg perioda, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno, suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na(samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljevena početku nastavnog procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicama za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga: podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga tipa i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja.
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno uređeniu odgojno-obrazovne ishode.
Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost sve tri domene imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu u kojem učitelj izvještava o uspjehu koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro (ostvareni ishodi), iznimno (iznimno ostvareni ishodi).
U drugome odgojno-obrazovnome ciklusu (u trećemu, četvrtom i petom razredu), postignuća učenika se dodatno vrednuju i sumativno. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenostiznanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izraženabrojkom i riječju: nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 30%.
U trećem ciklusu je jošveći udio ostvarenosti ishoda domene Komunikacija i jezik u zaključnoj ocjeni i iznosi 50% ocjene, domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 20%.
U četvrtom i petom ciklusu (od 1.-4. razreda gimnazije) daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Književnost i stvaralaštvo koja iznosi 50% zaključne ocjene, dok Komunikacija i jezikiznosi 30%, a Kultura i medij 20%.
U trećem, četvrtom i petom ciklusu postignuća učenika iz svih triju domena se vrednuju zaključnom brojčanom ocjenom. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenostiznanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5.
Ishodi koji se formativno vrednuju:
u 1., 2., 3. i 4. razredu osnovne škole u domeni Književnost i stvaralaštvo 4. i 5. ishod (čitanje, stvaralačko izražavanje) i u domeni Kultura i mediji 3. ishod (uključenost učenika u kulturni i društveni život)
- u 5. i 6. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo(pisanje tekstova jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu. )
- u 7. razredu osnovne škole 4. ishod domeneKnjiževnost i stvaralaštvo(Učenik čita teksta s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini)
- u 8. razredu osnovne škole 5. ishod domeneKnjiževnost i stvaralaštvo(Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama te primjenjuje znanje o rečenicama (sintaksa), na gramatičkom i komunikacijskom ustrojstvu te primjenjivati znanja na čestim primjerima.
u četvrtom ciklusu u 1. i 2. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.3
u petom ciklusu u 3. i 4. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.4
DODATAK KURIKULUMU
I. POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE
Napomena uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje:
Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi, a proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti te pridonijeti osobnom razvoju čitatelja.
Prijedlog tekstova za cjelovito čitanje:
PRVI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Lada – podle vlastního výběru F. Hrubín, Dětem
Česká říkadla, písničky a pohádky
M. Černík, Knížka malých pohádek, Knížka pro děti od dvou do pěti
M. Lukešová, Kamkámek, Obr-dobr Pejsánek a ztracený dům
M. Prachatická, O kočičce, myšičce a červené slepičce
J. Horynová – K. Lovis, Příběhy modrého medvěda
Z. Miler, Krtek
P. Braunová, Kuba nechce číst, Jak se Vojta ztratil
B. Němcová: Pohádky
H. Doskočilová: Eliška a táta král
E. Petiška: Anička a básnička, Anička a flétnička, Anička malířka, Míšovo tajemství, Pohádkový dědeček
H. Zmatlíková – M. Černík, Za zvířátky do pohádky P. Stančík – L. Dvořáková, Jezevec Chrujda točí film
D. Mrázková, Můj medvěd Flóra, Slon a mravenec, Neplač, muchomůrko, Haló, Jacíčku
L. Rožnovská, Ukradená písmenka, Strašidýlko z aktovky
J. Kahoun, Legrační dům
R. Malý, Kamarádi z abecedy
V. Fišerová, Jak zvířátka uzdravila smutný dům
DRUGI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Ryska, Martin v ráji
V. Čtvrtek, O víle Amálce, Cipísek, Cesty formana Šejtročka
F. Hrubín, Špalíček veršů a pohádek
J. Lada, Nezbedné pohádky
J. Trnka, Zahrada
Básně – výběr (J. V. Sládek, M. Lukešová, J. Žáček, Z. Kriebel)
E. Petiška, Pohádková čítanka, Míšovo tajemství
V. Říha, Zvířátka a Petrovští
F. Nepil, Makový mužíček
B. Říha, Adam a Otka
I. Procházková, Středa nám chutná, Pět minut před večeři
P. Teisinger, Človíčkova dobrodružství
L. Pelcová, Pohádky z bílého pyžamka
B. Říha, Honzíkova cesta, O letadélku Káněti
P. Braunová, Ema a kouzelná kniha
O. Sekora, Kronika města Kocourkova, knížky o F. Mravenci,
H. Ch. Andersen, Pohádky
J. Ryska, Dědeček, Kylián a já
M. Drijverová, Sísa Kyselá
Z. Svěrák, Tatínku, ta se ti povedla, Jaké je to asi v Čúdu
K. Čapek, Dášenka čili život štěněte, Devatero pohádek (Pošťácká pohádka a Veliká doktorská pohádka)
H. Sabolićová - Zákorová, Na našem dvoře
P. Nikl, Pohádka o Rybitince
R. Malý, Frantíšek z kaštanu a Anežka ze slunečnic
E. Kästner, Luisa a Lotka
V. Čtvrtek, Franta a já
M. Drijverová, Zajíc a sovy, Zlobilky
J. Žáček – František Dostál, Život je pes
B. Němcová, Pohádky
K. J. Erben, PohádkyR. Goscinny, Mikuláš
A. Lindgrenová, Děti z Bullerbynu
J. Š. Kubín, Pohádky
F. Nepil, Pět báječných strýčkůV. Karafiát, Broučci
Národní pohádky z Čech a Moravy
V. Pilátová, Pes do bytu
TREĆI OBRAZOVNI CIKLUS:
J. Drda, České pohádky
H. Doskočilová, Diogenes v sudu, Posledního kousne pes
J. Petrinićová, Po lesních stopách
A. de Saint-Exupéry, Malý princ
Staré pověsti české a moravské (A. Ježková, A. Jirásek, Z. Alda (komiks))
K. J. Erben, Kytice (Vodník, Kytice, Polednice)
D. Defoe – J. V. Pleva, Robinzon
F. Burian, Píseň oráčova
Z. Holasová, Kůň jménem Zázrak
E. Horelová, Léto jako když vyšije
S. Rudolf, Metráček, Zatmění srdce, Kopretiny pro zámeckou paní, Časová ztráta, Nebreč, Lucie, Něžně háčkovaný čas
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
J. Dědková, Místo pro Danu
E. Štorch, Volání rodu
J. Suchý, Dítě školou povinné (básně)
V. Řezáč, Poplach v Kovářské uličce
E. Bass, Klapzubova jedenáctka
H. Franková – Miloš Macourek, Dívka na koštěti
F. Marek, Tajemství duté vrby
R. Kipling, Knihy džunglí (úryvek)
M. Majerová, Robinzonka
B. Němcová, Divá Bára
J. Seifert, Maminka
I. Procházková, Únos domů, Uzly a pomeranče, Čas tajných přání, Soví zpěv, Nazí
H. Šmahelová, Magda, Já a moji drazí, Velké trápení
H. Pražáková, Výprava za parádou
E. T. Seton, Dva divoši
O. Hofman, Útěk, Odysseus a hvězdy, Pan Tau, Návštěvníci
G. Durrel, Oslí spiknutí
F. Běhounek, Trosečníci Polárního moře
J. Augusta, U pravěkých lovců, Zavátý život
Z. Bezděková, Říkali mi Leni
Jack London, Bílý tesák
J. Foglar, Hoši od Bobří řeky
M. Drijverova, Táta k příštím Vánocům, Táta pro radost a pro zlost, Táta nemá smutky rád
Neruda, Povídky malostranské
Čapek, Povídky z jedné kapsy, Povídky z druhé kapsy
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
K. Poláček, Bylo nás pět
V. Steklač, Bořík a spol., Mirek a spol. Čeněk a spol.
K. Jarunková, Bratr Mlčenlivého vlka
J. Kolarová, Holky z porcelánu, Léto s kovbojem
J. Gaardner, Dívka s pomeranči
P. Nikl, Blázniček
P. Stančík, Mrkev ho vcucla pod zem
O. Pavel, Zlatí úhoři
J. Dědková, Slunce pro čokoládovou holku
A. Daněk, Příhody Jendy Karase
ČETVRTI I PETIOBRAZOVNI CIKLUS:
razred gimnazije:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Skácel, Jan, Smuténka
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Topol, Jáchym, Anděl
Uhde,Milan,Hrách na stěnu
Vaculík, Ludvík, Rušný dům
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
razred gimnazije:
Blatný, Ivan, Paní Jitřenka
Borkovec,Petr, Milostné básně
Borovský,Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Kantůrková, Eva, Přítelkyně z domu smutku
Neruda,Jan,Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Urban, Miloš, Hastrman
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
razred gimnazije:
Ajvaz, Michal, Cesta na jih
Balabán, Jan, Povídky
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav,V přírodě
Jirous, Ian Martin, Labutí písně
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Šiktanc, Karel, Nebožka smrt
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kabeš, Petr,Čáry na dlani
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Mikulášek Oldřich, Ortely a milosti
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Reynek, Bohuslav, Rybí šupiny
Škvorecký, Josef, Zbabělci
Viewegh, Michael, Báječná léta pod psa
II.POPIS TEMA
PRVI CIKLUS
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se)
Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím)
Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…)
Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu)
Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…)
Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…)
Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole)
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin)
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme)
Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer)
Můj týden (dny v týdnu, včera, dnes, zítra)
Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme)
Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří)
Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků, později i skloňování)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
DRUGICIKLUS
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který)
Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…)
Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…)
Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v teplých krajích, v chladných oblastech)
Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci)
Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne)
V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…)
Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování)
Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?) Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet, podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…)
Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím)
Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?)
Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme)
Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, křížkřížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
Volný čas (co mě (ne)baví, o co se (ne)zajímám, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o, zajímá mě…)
Můj den (co dělám – ráno, poledne, večer, mé povinnosti)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…, zdravotní problémy, slova – náplast, obvaz, puchýř, modřina, jizva, mdloby, teplota, zkažený žaludek…, u lékaře) Sportování (hry a sporty, slovesa – lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím, potápím se)
Co bychom měli dělat, abychom byli zdraví (a co dělat nemáme, pohyb, výživa, spánek, prostředí, dědičnost, opatrnost…)
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který, kdo jsem?, jaký jsem?))
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla slušného chování, chování v různých situacích)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…, vyhledávání ve slovnících, encyklopediích, proč je důležité číst?)
Informace (odkud mohu čerpat informace, knihy a elektronická média, internet a televize, co je důležité
– rozlišování podstatných a nepodstatných věcí, je to pravda? – ověřování a porovnávání informací)
TREĆI CIKLUS
Kultura (co všechno patří do kultury, různé druhy umění – výtvarné, literární, divadlo, film, hudba…) Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…oblečení na různé příležitosti)
Móda (co je v módě, co bylo v módě – nejen oblečení, ale i hudba, chování, věci…)
Životní styl (styl života dnes a dříve, životní styl různých národů/skupin lidí, rozdíly, podobnosti) V redakci časopisu (návštěva redakce, kdo se podílí na vzniku časopisu/knihy/novin, píšeme vlastní článek, děláme náš třídní časopis)
Příroda, životní prostředí (různé typy přírody, krajina okolo nás, jak se V přírodě chovat, jak se kpřírodě chovat)
Ekologie (ekologické problémy – jejich příčiny a důsledky, co mohu dělat já?)
Počasí (Jak bude?, předpověď počasí, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?, slova – babí léto, plískanice, přeháňky, povětší, polojasno, větrno, deštivo, jinovatka, ledovka, rampouch, bouřka, vedro, mlha…)
Pranostiky (týkající se počasí a roční doby – porovnávání českých a chorvatských pranostik) Jídlo (příprava jídla, recepty, nádobí a vybavení kuchyně, z čeho a jak se to vyrábí? – odkud pocházejí potraviny)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání, stolování, různé chody, v cukrárně, česká kuchyně)
Bydlení (typy bydlení, můj pokoj, stěhování, pronájem bytu/pokoje, co v bytě/domě nesmí chybět)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů/e-mailů (rozdíly a zvláštnosti: dopisy a elektronická komunikace, slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, umím vysvětlit, jak se dostanu z… do, rozdíl mezi jít a jet) Cestování (jízdní řád, domlouvání ubytování, doprava a dopravní prostředky, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…)
Památky UNESCO (a další významné památky)
Česká příroda (rozmanitost přírody, zajímavosti, hory, národní parky)
Česká města a vesnice (největší města, zajímavá města a vesnice – kam stojí za to se podívat…)
Čím jsou Češi známí ve světě? (spisovatelé, filmy, Havel, Škoda, pivo, strojírenství, umění a architektura, Česká filharmonie a hudba, sport, produkty a výrobky…)
ČR: d
Výtvarné umění a architektura (pestrost uměleckých památek a architektury v Česku, ne učení stylů a umělců, ale seznámení s různorodostí umění od starého po současné)
Hudba (klasická i současná (najděte na internetu nějakou českou písničku/kapelu a představte jí spolužákům, proč se vám líbí?), co je známé ve světě – Dvořák, Smetana…)
Svátky a tradice (jaké svátky oslavujeme a proč, jak se svátky slaví, co se připomíná, tradice, zvyky při významných událostech – křtiny, narozeniny, svatba, absolvování školy, narození dítěte…, porovnání zvyků v Česku a v Chorvatsku)
Češi v Chorvatsku - přistěhování Čechů na území Chorvatska, instituce a spolky (kulturní a umělecké aktivity, udržování českých zvyků a podobně)
Povolání (co kdo dělá, co dělají rodiče, čím chci být, co musím vystudovat, abych mohl pracovat jako…) Vzdělávání, školství a studia (různé formy a typy vzdělávání, různé typy škol, jakou školu si mám vybrat?, jaké pak mám možnosti?, slovesa – učit, učit se, vyučovat, přednášet, zkoušet, absolvovat, promovat…) Životopis (psaní životopisu a vyplňování formulářů (přihláška do knihovny, reklamace…) údaje z úřadů – rodný list, matrika, občanský a řidičský průkaz, kartička pojišťovny, rodinný stav, národnost, státní občanství, trvalé bydliště, pracovní zkušenosti, vzdělání, zdravotní stav, rodné číslo…)
Literatura (čeští autoři a knihy známé ve světě)
Život v ČR (cestování po ČR, stravování a nakupování, česká jména, běžný život…)
Český jazyk (různé vrstvy jazyka – spisovný, nespisovný, nářečí…, čeština mimo ČR)
Jak to tu vypadalo před sto lety / Jak to tu bude vypadat za sto let (vyhledávání informací, diskuze…) Technologie (počítač, mobil a další elektronika, příslušenství, slova – tiskárna, „fleška“, nabíječka, obrazovka, baterka, kredit, skener, čtečka…, činnosti, při kterých je používáme)
PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA ČEŠKI JEZIK - MODEL A
Radna nelektorirana i nekorigirana verzija
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA
Česi su jedna od 22 Ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 deklariranih Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Svrha učenja i poučavanja predmeta Češki jezik i je osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje na češkom jeziku.
Jezik je bitna odrednica svakog pojedinog pripadnika određenog naroda i jedan je od elemenata koji nas definira kao pripadnike određene kulture i pomaže nam u očuvanju i prenošenju vlastite kulture na sljedeće generacije. Svrha učenja češkoga jezika je poticati kod učenika želju za prepoznavanjem svog identiteta kao pripadnika češke nacionalne manjine u RH i integriteta, kao i razvijanje ljubavi prema češkoj kulturnoj baštini.
Češki jezik poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Oslanja se u poučavanju na Hrvatski jezik. Kurikulum Češkoga jezika utemeljen je na domenama Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Postupnim i sustavnim usvajanjem jezičnih zakonitosti češkog jezika, učenici će se uspješno služiti češkim jezikom u raznim komunikacijskim situacijama i biti osposobljeni za usmeno i pismeno izražavanje. Tijekom četvrtog i petog ciklusa učenja češkog jezika učenici će provoditi vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te biti osposobljeni da samostalno odabiru način prezentiranja rezultata vlastitog istraživanja. Usvajanjem i doživljavanjem različitih književnih tekstova iz književnosti češkoga naroda učenici će se osposobiti za njihovo razumijevanje, tumačenje te kritičko vrednovanje. Na taj se način učenje češkoga jezika usredotočuje na istraživanje, argumentiranje, kao i na primjenu stečenog znanja o književnosti i jeziku te komunikacijske vještine.
Kurikulum obuhvaća odabrane teme iz češke i svjetske književnosti i češkoga jezika. Učenici stječu znanja i vještine za razumijevanje i vrednovanje kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europski i globalni kontekst.
Nastavom češkoga jezika po modelu A od prvoga se razreda usmjerava učenike i razvija svijest:
- o nacionalnom identitetu, tj. pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini,
- o češkom jeziku kao materinskom jeziku,
- o češkoj kulturi, običajima i tradiciji.
Vrlo je važno kod učenika razvijati ljubav prema češkom jeziku, književnosti i kulturi sa svim njezinim raznolikostima, jer se njegovanjem i ljubavlju prema materinskom, tj. češkom jeziku, narodu i kulturi gradi osobni identitet i razvija osjetljivost i tolerancija za druge jezike, narode i kulture te razumijevanje i poštivanje drugih nacionalnih pripadnika. Na taj način učenik može bolje razumjeti druge narode, njihovu kulturu i tradiciju.
U skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima iz nižih razreda, u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi treba poticati usvajanje znanja i poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija te razvijati sposobnosti za aktivno i odgovorno sudjelovanje u multikulturalnoj sredini.
Tijekom cijele osnovne i srednje škole uz ostale se predmete i predmetom Češki jezik pridonosi izgradnji cjelovite osobnosti učenika. Od prvoga razreda do kraja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nastava predmeta Češki jezik treba različitim sadržajima poticati i njegovati opće vrijednosti (kao što su npr. pristojnost, obazrivost, urednost, čistoća), zatim humanističke vrijednosti (kao što su npr.
prijateljstvo, suradnja, čovjekoljublje, snošljivost, ljubav i ponos na obitelj), osjećaj za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja, odgovornost za zdravlje i razvijati ekološku svijest.
Nastavom Češkoga jezika važno je u učeniku razvijati osjećaje poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti, osposobljavati ga za odgovornost u životu u sadašnjosti i budućnosti, prema sebi, svojim bližnjima i svim ostalim pripadnicima društva.
Što se tiče predmeta Češki jezik učenika treba sustavno uvoditi u spoznaje o važnosti, vrijednosti i ljepoti češkog jezika i kulture. Kod svakog učenika treba: - razvijati ljubavi prema češkom jeziku i književnosti,
- razvijati ljubav prema češkoj kulturi i tradiciji,
- razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima češkog jezika, - odgojiti ga za čuvanje jezične baštine.
- razvijati svijest o važnosti znanja o jeziku kao dijela opće kulture, npr. o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju češkog književnog jezika, o nužnosti učenja češkog jezika,
- razvijati zanimanje za učenje češkog jezika i književnosti Što se tiče jezičnog izražavanja, osnovni je cilj:
- razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost,
- razvijati učenikove jezične sposobnosti u govoru, pisanju i jezično stvaralaštvo,
- osposobiti učenika za kvalitetnu komunikaciju u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora,
- spoznati da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe,
- razvijati svijest o važnosti pravilnog pisanja u svakodnevnoj uporabi.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju češkog jezika, književnosti i kulture te u izražavanju i stvaranju na češkom jeziku. Vrlo važna su i načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti kojima se u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta i identiteta, osjećaja domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturalnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Temeljni cilj nastave Češkog jezika jest osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju. Jezična komunikacija ili sporazumijevanje podrazumijeva primanje i odašiljanje poruka, što se ostvaruje jezičnim djelatnostima: slušanjem i čitanjem u njihovu primanju, govorenjem i pisanjem u proizvodnji ili odašiljanju poruka.
Učenici će znati na kraju obrazovanja sigurno i precizno upotrebljavati svoj materinski jezik u njegovom usmenom i pismenom obliku. Na razini primjerenoj svojoj dobi, učenici će potpuno razumjeti različite jezične informacije, čitati s razumijevanjem različite tekstove, korektno se pismeno i usmeno izražavati - upotrebljavati književni jezik i znati donijeti odluke na temelju pročitanog ili preslušanog teksta. Rad s umjetničkim tekstom obogaćuje duhovni život učenika, proširuje njihov rječnički fond i olakšava jezičnu i pismenu komunikaciju. Težište učenja češkoga jezika je na razvijanju sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja.
Učenici:
● izražavaju vlastite misli, osjećaje, ideje te sukladno jezičnim i komunikacijskim normama prikladno jezično reagiraju u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući
(samo)poštovanje i izražavaju svoje doživljaje, gledišta, stavove i kritičko mišljenje
● stječu potrebne razine slušanja, razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razvijaju sposobnost komunikacije u različitim situacijama, razumiju informacije iz teksta i procjenjuju njihovu pouzdanost i korisnost, reproduciraju ih i primjereno interpretiraju
● razumiju kako jezik djeluje i ovladavaju potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima, razlikuju književni (standardni) i razgovorni jezik i znaju ih prikladno upotrijebiti
● razvijaju naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta tekstova i znaju izraziti vlastiti doživljaj pročitanog umjetničkog (književnog) teksta i samostalno se kreativno izražavaju stvarajući tekstove različitih sadržaja i namjena
● poštuju vlastiti jezičnokulturni identitet, prihvaćaju i uvažavaju različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, razvijaju vlastiti svjetonazor, njeguju etičke i estetske vrijednosti
Na kraju trećeg ciklusa obrazovanja učenik se na češkom jeziku samostalno izražava o temama koje se tiču njega samoga, doma, stanovanja, obitelji, škole, slobodnog vremena, kulture, sporta, brige za zdravlje, osjećaja i raspoloženja, prehrambenih navika, zanimanja, ljudskog tijela, hrane i pića, oblačenja, kupovine, mode, prometnih sredstava, kalendarske godine (praznici, godišnja doba, mjeseci, dani u tjednu, sati), životinje, priroda, vremenske prilike, društvo i društveni problemi, izbor zanimanja, moderne tehnologije i mediji, putovanje, realije Češke Republike.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE/KONCEPTI NASTAVNOGA PREDMETA ČEŠKI JEZIK
Jezik je sredstvo izražavanja, komuniciranja i interakcije sa svijetom, a omogućuje osobni i društveni razvoj pojedinca. Učenjem i poučavanjem unutar jezično-komunikacijskoga područja učenici razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije, čitalačke interese, sposobnosti kritičkoga pristupa medijima i njihovim sadržajima što im omogućuje razumijevanje različitih tekstova s kojima se susreću u životu.
Unutar ovoga područja razvijaju se vještine sporazumijevanja i međuljudskih djelovanja.Svaki odgojno obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nastavlja na prethodno stečena znanja, vještina i sposobnosti.
Kurikulum Češkoga jezika strukturiran je oko tri domene:
1. Komunikacija i jezik
2. Književnost i stvaralaštvo
3. Kultura i mediji
Ove domene su u skladu s domenama Hrvatskoga jezika, a odlučile smo se za njih jer nam omogućavaju ispuniti svrhu poučavanja Češkoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi tj. da na odabranim temama učenici steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavog života, što znači ovladavanje češkim standardnim jezikom na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja, razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina, tj. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Kod učenika se također razvijaju literarne sposobnosti, čitateljski interesi, čitateljska kultura kao i potrebe za sadržajima medijske kulture. Usvajajući ove domene osvješćuje se važnost znanja češkoga jezika kao kulturnog dobra i razvija se poštivanje i ljubav prema jeziku češkoga naroda, njegove književnosti i kulture. Uz sve ovo razvijaju se i druge kompetencije potrebne u drugim predmetima (Hrvatskom jeziku, Stranom jeziku, Likovnoj i Glazbenoj kulturi) kao i sposobnosti pronalaženja odgovarajućih informacija i načina njihovog vrednovanja. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija te ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja te njihova međudjelovanja uz stalni razvoj aktivnoga rječnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. Komunikacija i jezik
U svakodnevnom životu govor nam služi za izražavanje misli, potreba, želja i osjećaja te predstavlja jedno od važnih sredstava i načina komuniciranja. Komunikacija i jezik pružaju velike mogućnosti izražavanja i prenošenja drugima naših mentalnih i psihičkih aktivnosti. Komunikacija je osnovna funkcija jezika.
Važnost komunikacije je u poticanju svjesnoga korištenja jezika kao temelja za razvoj vještina apstraktnog i kritičkog mišljenja u izražavanju. U okviru ove domene učenici otkrivaju, prepoznaju i pohranjuju nova znanja te razvijaju jezične i komunikacijske vještine na materinskome jeziku. Učenici će se osposobiti za javnu komunikaciju pri čemu će morati naučiti poštivati određena komunikacijska i jezična pravila utvrđena standardnojezičnom normom češkoga jezika. Ova domena obuhvaća jezik kao sredstvo radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene razvijaju se:
- jezične, pragmatične, sociolingvističke kompetencije
- kompetencije stvaralaštva i kreativnosti: stvaranje tekstova različitih vrsta i struktura u različite svrhe
- socijalizacijske sposobnosti učenika razmjenom ideja, mišljenja, iskustava, osjećaja, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima
- uvjeti za izražavanje osobnih mišljenja, emocija, mašte
- navike slušanja i uvažavanja drugih, kultura dijalog
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. Književnost i stvaralaštvo
Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Ona je stvaralačka djelatnost ljudskog duha koja se ostvaruje u jeziku.Domena Književnost i stvaralaštvo ključna je za razumijevanje razvoja književnosti od njezinog nastanka do danas. Kroz cijelo obrazovanje učenici se upoznaju s reprezentativnim književnicima češke književnosti kao i s njihovim djelima te s književnicima i djelima češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. U četvrtom i petom ciklusu obrazovanja učenik usvaja kronološki nastanak književnih razdoblja, izgrađuje osjećaj za njihovo trajanje, smješta književnike i njihova djela u književne pravce, uspoređuje obilježja književnih pravaca, koristi se i interpretira književna djela ili ulomke. Ova domena podrazumijeva razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura, njihovo korištenje i kritičko promišljanje radi osobnog razvoja, stjecanje i razvijanje znanja na svim razinama obrazovanja te osposobljavanje za cjeloživotno učenje:
- radoznalost kao preduvjet za čitanje i pisanje
- sposobnost dubinskog čitanja obavijesnih i književnih tekstova, analize i interpretacije teksta te razumijevanje konteksta
- kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema i donošenje odluka
- sposobnost praktične i istraživačke primjene informacija dobivenih iz tekstova
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. Kultura i mediji
Zadaće domene Kultura i mediji su osposobljavanje za komunikaciju s medijima - kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom, tj. primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije kao i osposobljavanje za vrednovanje istih. U predmetu Češki jezik uloga domene Kultura i mediji je upoznati učenike s kazališnim predstavama, filmovima, radijskim emisijama, časopisima, tiskom i korisnim web stranicama češkoga naroda i češke nacionalne manjine u RH i potaknuti učenike da se i sami uključe u kulturni život češke nacionalne manjine.
Medijska kultura bi trebala pridonositi kulturnom obrazovanju učenika, upoznavanju općekulturalnih činjenica vezanih uz medije, a u odrastanju djece mediji bi trebali imati zabavnu, odgojnu, obrazovnu, komunikacijsku svrhu.
Uporabom medija postiže se osuvremenjivanje nastave, a na njihovu uporabu utječu društveni zahtjevi za povećanjem informatičke pismenosti mladih.
U okviru nastave Češkoga jezika medijska kultura treba biti adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u svakodnevnom životu te bi trebala kod učenika razvijati kompetenciju pri traženju i selekciji informacija, uporabi informacija, odabiru različitih metoda i teorija u rješavanju svakodnevnih problema. Medijska kultura treba biti odgoj za medije, a kao osnovni cilj joj se nameće edukacija za kritičko promišljanje. Uloga medija važna je u obrazovanju i odgovornosti za kulturu i kulturne vrednote. Medijsko obrazovanje proizlazi iz potreba društva i potreba pojedinca, zato treba omogućiti da djeca i mladi u svojoj interakciji s medijima svih vrsta zadovolje i intelektualne potrebe i potrebe za zabavom. U okviru ove domene učenici usvajaju znanje o sebi i drugima, odgovorno ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavaju različite vrijednosti, uvjerenja, ponašanja razvijaju i svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet drugih, sposobnost posredovanja između jezika i kultura s ciljem njegovanja otvorenosti prema različitim perspektivama te svijest o nužnosti razbijanja svih vrsta stereotipa i predrasuda, diskriminacije i govora mržnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole (gimnazije) pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno obrazovnim ciklusima (razredima) koji slijede. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti u četiri kategorije.
Tablični prikaz odgojno obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvojnost svakoga pojedinog ishoda od prvog razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja do završnoga razreda gimnazije. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE
A. domena Komunikacija i jezik
B. domena Književnost i stvaralaštvo
C. domena Kultura i medij
A.1. domena Komunikacija i jezik, prvi razred
B.1.1 domena Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, ishod jedan
OSNOVNA ŠKOLA
1. - 4. razred
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
1. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.1.1. Učenik u razgovoru na odgovarajući način reagira na govorne situacije u skladu s jezičnim razvojem, izražava svoje misli, potrebe i osjećaje te poštuje pravila uljudnog ophođenja
- razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- pažljivo sluša pitanje i odgovara cjelovitom rečenicom
- postavlja jednostavna pitanja
Sudjeluje u razgovoru, postavlja pitanja i odgovara na njih uz pomoć učitelja u skladu s vlastitim potrebama te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Započinje razgovor uz poticaj, postavlja pitanja i odgovara na njih u skladu s vlastitim potrebama te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Započinje razgovor prema smjernicama, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno započinje razgovor u skladu sa slobodno
odabranom ili zadanom temom,
izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- objašnjava nepoznate riječi nakon vođenoga razgovora - poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (pozdrav, zahvala, molba,
isprika)
A.1.2. Učenik sluša s razumijevanjem jednostavnije pročitane ili govorene tekstove, točno i razgovijetno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta
- sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove iz različitih izvora - sluša i razumije uputu te postupa prema uputi
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu pojašnjavajući vlastito razumijevanje i nepoznate riječi
- razgovara s drugim učenikom o sadržaju slušanoga teksta radi boljega razumijevanja teksta
- točno ponavlja izgovor glasova i prototipnih riječi te intonira rečenice s
Sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove, odgovara na pitanja uz pogreške i izgovara glasove i
prototipne riječi uz pokušaje i pogreške.
Sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, prototipne riječi i rečenice prema modelu.
Sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta prema smjernicama i izgovara glasove,
prototipne riječi i rečenice uz pomoć učitelja.
Sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i točno izgovara glasove i riječi te točno intonira rečenice.
obzirom na priopćajnu svrhu nakon slušanja dijela teksta
A.1.3. Učenik govori jednostavne tekstove, sažeto prepričava svoje doživljaje
- govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i vlastitim iskustvom
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici, u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- povezuje riječi i sintagme u jednostavne i/ili složene rečenice veznicima a, ale, protože, anebo...
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika - prepričava kratke i jednostavne slušane i pročitane tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i životinje iz školskog ili obiteljskog okružja te zamišljena bića
Prema modelu govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
Uz pomoć učitelja govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
Prema
smjernicama govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
Samostalno govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- prepoznaje da različiti sadržaji govorenja pobuđuju različite osjećaje
- prepoznaje da određeni osjećaji govornika utječu na
način govorenja
A.1.4. Učenik čita naglas riječi, rečenice i kratke tekstove i čita s razumijevanjem jednostavne tekstove,
- povezuje napisano slovo s glasom
- razlikuje slovo od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi - razlikuje duge i kratke samoglasnike u govoru i pismu te ostale glasove, slogove i riječi koje sadrže h, ch, ď, ť, ň, ř, i/y, dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova
Čita riječi i kraće rečenice primjerene početnomu opismenjavanju uz
povremene
pogreške i razumije ih uz pomoć učitelja.
Čita s
razumijevanjem
riječi i kratke
rečenice primjerene početnomu opismenjavanju.
Čita s
razumijevanjem kratke tekstove primjerene početnomu opismenjavanju.
Čita s
razumijevanjem duže tekstove primjerene početnomu opismenjavanju.
- razlikuje značenja riječi, pisane riječi, skupova riječi i slikovnih rečenica
- odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta i postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
- čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
- točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice - prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
A.1.5. Učenik piše formalna slova, riječi i kratke rečenice, prepoznaje rečenicu i piše točku na kraju rečenice
- povezuje glas s odgovarajućim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih formalnih slova
- razlikuje malo i veliko
Prepisuje riječi i kratke rečenice formalnim slovima standardnoga školskog pisma prema modelu.
Piše riječi i kratke rečenice formalnim slovima standardnoga školskog pisma.
Samostalno piše
riječi i oblikuje kratke rečenice formalnim slovima standardnoga školskog pisma.
Samostalno piše riječi, kratke rečenice i oblikuje kratak tekst formalnim slovima standardnoga školskog pisma.
formalno slovo
- piše velika i mala formalna slova
- prepisuje riječi i rečenice - samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice
A.1.6. Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama i razumije jednostavne pisane upute
- objašnjava svojim riječima značenje riječi nakon vođenoga razgovora, na temelju pročitanoga ili slušanoga teksta
- izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
- izabire jednu od predloženih riječi i dopunjuje rečenicu
Uz pomoć učitelja prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
Samostalno prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje riječi i samostalno ih upotrebljava u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
Samostalno izabire odgovarajuće riječi i točno ih upotrebljava u oblikovanju sintagmi i rečenica u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
-pronalazi traženu riječ u dječjem rječniku uvažavajući abecedni poredak riječi i čita s
razumijevanjem značenje
riječi
A.1.7. Učenik razlikuje češki i hrvatski jezik i prepoznaje razlike
- prepoznaje razliku u izražavanju na i hrvatskom jeziku
- sluša i čita tekstove primjerene jezičnomu razvoju na standardnome češkom
jeziku
- govori i razgovara na češkom jeziku
- razlikuje riječi govornog češkog i standardnoga jezika
Prepoznaje govorne i pisane tekstove na češkom jeziku prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na češkom i hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.
Prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na češkom jeziku neposrednoj životnoj stvarnosti.
Samostalno prepoznaje i opisuje razliku između češkog govornog jezika i standardnoga češkog i hrvatskog
jezika u neposrednoj životnoj stvarnosti.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.1.1. Učenik izražava svoje osjećaje, misli i zapažanja nakon slušanja ili čitanja teksta
- izražava osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta riječima, crtežom ili
pokretom
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima i crtežom - govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja
Uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje
nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje
situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu.
Uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i
opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu.
Samostalno
izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu.
Samostalno
izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i objašnjava sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i situacija u
književnoga teksta
- izabire vlastite proživljene situacije koje su u vezi s pročitanim tekstom - iskazuje mišljenje o postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
svakodnevnome životu.
B.1.2. Učenik čita ili sluša književne tekstove s razumijevanjem, razumije o čemu tekst govori, razlikuje dobro i zlo u postupcima likova i prepoznaje književne oblike u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
- usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst,
usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne vrste prema obliku uz pomoć učitelja.
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, prema smjernicama
usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne vrste prema obliku uz pomoć učitelja.
Sluša/čita s razumijevanjem
književni tekst,
samostalno usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje vrstu književnoga teksta prema obliku.
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst,
usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta, kazuje o čemu tekst govori i prepoznaje vrstu književnoga teksta prema obliku.
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama - prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu - prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče nakon čitanja ili slušanja priče
- sluša s razumijevanjem dok učitelj čita književni tekst - prepričava pročitanu priču svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
B.1.3. Učenik prema vlastitom interesu odabire preporučene književne tekstove za samostalno
čitanje i izražava sviđa li mu se pročitani/slušani
književni tekst ili ne
- upoznaje se s prostorom školske knjižnice - upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
- posjećuje knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
Uz pomoć izabire tekst za čitanje i čita/sluša tekstove prema vlastitome interesu i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst bez navođenja razloga.
Samostalno izabire tekst za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju ili ne sviđaju.
Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita tekstove i objašnjava razloge odabira pojedinoga teksta za čitanje i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i navodi razloge zbog kojih mu se
Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita iz užitka te preporučuje tekstove za čitanje i navodi razloge zbog kojih nudi izabrani tekst za čitanje drugim učenicima
- preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica
- iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- razgovara o načinu čitanja pojedine slikovnice (čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru)
- izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja
tekst sviđa ili ne sviđa.
i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst i navodi razloge i primjere iz teksta zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa.
B.1.4. Učenik se stvaralački
- istražuje, eksperimentira i
izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa.
samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr. - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak - koristi se jezičnim vještinama, aktivnim
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju
rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.1.1. Učenik sluša/čita obavijesni tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i razlikuje članak, naslov, odlomak, redak
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s
početnim opismenjavanjem
- izdvaja informaciju iz slušanoga ili pročitanog teksta prema uputama
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema postavljenome pitanju - crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
Sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i uz pomoć učitelja pronalazi podatke u tekstu.
Sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i prema smjernicama pronalazi podatke u tekstu.
Sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i samostalno pronalazi podatke u tekstu.
Sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem,
samostalno pronalazi i iskazuje podatke u tekstu.
C.1.2. Učenik razlikuje različite medijske sadržaje
- razlikuje vrste medija primjerenih djeci
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu
Prepoznaje medije i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
Prepoznaje medije i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
Razlikuje medije i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
Razlikuje medijske sadržaje te iskazuje svoje mišljenje o njima.
obrazovnoga i dječjeg
programa, kazališne predstave - sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče - prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima - izražava svoje mišljenje o medijskim sadržajima
govorom i crtežom
C.1.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
- sudjeluje u kulturnim događajima primjerenima dobi
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
Iskazuje sviđa li mu se kulturni događaj.
Opisuje kulturne događaje i izdvaja dijelove koji su mu bili zanimljivi.
Iskazuje mišljenje o kulturnim događajima i izdvaja što mu je bilo zanimljivo.
Samostalno iskazuje mišljenje o
kulturnim događajima i potkrepljuje vlastito mišljenje primjerima.
2. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.2.1. Učenik razgovora u skladu s temom iz svakodnevnoga života, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost i osjećajni svijet
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika - točno izgovara sve glasove u prototipnim riječima koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y, slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te
- razlikuje tvrde i meke
Uz pomoć učitelja razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Prema smjernicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara o različitim temama iz
svakodnevnoga
života, proširuje temu u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
slogove (di, ti, ni - dy, ty, ny) te kratke i duge samoglasnike. - točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu - točno izgovara niječne i jesne rečenice
- poštuje pravila uljudnoga
ophođenja tijekom razgovora
A.2.2. Učenik sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura i odgovara na pitanja o slušanome tekstu.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene jezičnomu razvoju i dobi - odgovara na pitanja o slušanome tekstu - postavlja pitanja o slušanome tekstu
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- postavlja dodatna pitanja za dio sadržaja slušanoga teksta koji nije potpuno razumio
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom,
pismom, govorom, pokretom)
Sluša tekst s razumijevanjem i uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju slušanoga teksta.
Sluša tekst s razumijevanjem i točno odgovara na pitanja o sadržaju slušanoga teksta.
Sluša tekst s razumijevanjem, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i objašnjava o čemu govori slušani tekst.
Sluša tekst s razumijevanjem, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i izražava svoje mišljenje o slušanome tekstu.
A.2.3. Učenik govori kratke
- govori kratke tekstove
Prema modelu
Uz pomoć učitelja
Prema
Samostalno
tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
jednostavnih struktura u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom, primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- prepoznaje da su rečenice smislene cjeline sastavljene od riječi ili skupova riječi koji čine smisao - prepoznaje da se rečenicama izriču misli i osjećaji
- točno izgovara riječi; izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu - točno izgovara slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te di-dy, ti-ty, ni-ny
oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
smjernicama
oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
- točno izgovara duge/kratke samoglasnike u riječima
A.2.4. Učenik čita s razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
- čita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika - odgovara na pitanja o pročitanome tekstu - postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- izdvaja nepoznate riječi - pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema ostalim riječima u čitanome tekstu
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- izdvaja podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita s
razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima te uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o tekstu.
Čita s
razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima te prema smjernicama odgovara na pitanja o tekstu.
Čita s
razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima te objašnjava o čemu govori tekst.
Čita s
razumijevanjem tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima te izražava svoje mišljenje o tekstu.
A.2.5. Učenik piše rukopisna slova, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnom razvoju
- piše velika i mala rukopisna slova
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih rukopisnih slova
- razlikuje veliko i malo rukopisno slovo
- povezuje glasove i slova u
Uz pomoć učitelja prepisuje i piše
slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, primjenjuje pravopisna pravila primjerena urednomu jezičnom
Samostalno
prepisuje i piše
slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, primjenjuje pravopisna pravila primjerena urednomu jezičnom
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove
rukopisnim slovima, primjenjuje pravopisna pravila primjerena
Samostalno
oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove
rukopisnim slovima, primjenjuje pravopisna pravila primjerena
cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući rukopisnim slovima - prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim rukopisnim slovima - samostalno stvara pisane rečenice prema poticaju
- piše da bi izrazio misli i osjećaje
- oblikuje i piše tekstove realnih sadržaja (pravila, upute, pisma, i sl.) - piše kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- razlikuje samoglasnike (duge i kratke) i suglasnike i pravilno izgovara kratke i duge samoglasnike te slogove di, ti, ni, dy, ty, ny
- u pismu označava dužinu iznad dugih samoglasnika, pravilno izgovara i piše dvoglasnike (diftonge) au, ou, eu, slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě.
razvoju.
razvoju.
urednomu jezičnom razvoju.
urednomu jezičnom razvoju.
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik svakodnevno susreće; rečenične znakove na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik); oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme))
A.2.6. Učenik točno upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst
- izabire odgovarajuće riječi i
Uz pomoć učitelja točno upotrebljava riječi i opisuje njihovo značenje s obzirom na priopćajnu svrhu te komunikacijsku
Upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na priopćajnu svrhu te komunikacijsku situaciju.
Prema smjernicama točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na priopćajnu svrhu i komunikacijsku
Samostalno
upotrebljava riječi i
objašnjava značenje
riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na priopćajnu svrhu i komunikacijsku
upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- upotrebljava nove riječi pri oblikovanju ili dopunjavanju rečenica
-traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika - prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu te jesnu i niječnu u tekstu
- prepoznaje u tekstu prototipne imenice, tj. imenice koje imaju konkretno značenje povezano s
neposrednom stvarnošću
situaciju.
situaciju.
situaciju.
A.2.7. Učenik uspoređuje razgovorni i standardni češki jezik i sličnosti i razlike s riječima u hrvatskom jeziku
- razlikuje riječi razgovornoga i standardnoga češkog jezika
- uspoređuje riječi razgovornog govora i standardnoga češkog jezika
- zamjenjuje riječi razgovornog jezika riječju na standardnome češkom jeziku istog značenja
- čita i piše literarne tekstove
Prepoznaje govorne i pisane tekstove na razgovornom češkom
jeziku prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na razgovornom i standardnome češkom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.
Prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na razgovornom i standardnome češkom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.
Samostalno prepoznaje i opisuje razliku između razgovornog češkog
jezika i
Standardnoga u neposrednoj životnoj stvarnosti.
u skladu sa svojim interesima,
potrebama i iskustvom
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na
vlastiti doživljaj
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju - pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje
situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu.
Uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta
slične onima u svakodnevnome životu.
Samostalno
izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu.
Samostalno izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i objašnjava sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i
situacija u
svakodnevnome životu.
B.2.2. Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i razlikuje književne
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
Sluša/čita s razumijevanjem
književni tekst, uz
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst,
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst,
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst,
vrste prema obliku i sadržaju.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu - prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu - prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama - odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepričava književni tekst svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta, primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku.
samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku i sadržaju.
prepričava sadržaj književnoga teksta prema smjernicama i prepoznaje književne tekstove po obliku i sadržaju.
prepričava sadržaj književnoga teksta i razlikuje tekstove po obliku i sadržaju.
B.2.3. Učenik objašnjava razloge zbog kojih mu se
- iskazuje sviđa mu li se književni tekst i iskazuje
Iskazuje sviđa li mu se književni
Iskazuje sviđa li mu se književni
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
književni tekst sviđa ili ne sviđa.
mišljenje o događajima u priči o postupcima likova
- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa - objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa - dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
tekst ili ne sviđa bez navođenja razloga.
tekst ili ne sviđa i uz pomoć učitelja navodi razloge.
i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju.
sviđa i objašnjava razloge.
B.2.4. Učenik samostalno izabire književne tekstove i čita/sluša ih s
razumijevanjem prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu - upoznaje se s prostorom različitih knjižnica (školska, gradska, manjinskih udruga) - upoznaje se s radom dječjega odjela gradske knjižnice i knjižnice manjinskih udruga
- posjećuje školsku ili gradsku knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje - svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
Uz pomoć učitelja ili odrasle osobe izabire tekst za
čitanje i čita/sluša tekstove prema vlastitome interesu.
Samostalno
izabire tekst za
čitanje i čita
tekstove prema vlastitome interesu.
Samostalno izabire tekstove za čitanje i objašnjava razloge izbora teksta.
Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita prema interesu i iz užitka, objašnjava razloge izbora tekstova i preporučuje ih drugim učenicima.
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu - objašnjava način čitanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru
B.2.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke, uređuje razredne
Ishod se vrednuje formativno.
novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr. - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak - koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za
stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.2.1. Učenik sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i navodi podatke iz teksta.
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan
u skladu s početnim opismenjavanjem
- pronalazi podatke u tekstu
- izdvaja podatke iz teksta - iskazuje jedan ili više podataka iz teksta
Uz pomoć učitelja pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.
Prema smjernicama pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.
Samostalno pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.
Samostalno pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem i drugima usmeno
- izražava o čemu govori tekst govorom, pismom ili crtežom
iskazuje tražene podatke.
C.2.2. Učenik razlikuje različite vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima - izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima - gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu - priča kratku filmsku priču nakon gledanja filma - razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu - razlikuje film od kazališne predstave
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče - prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima - prepoznaje interaktivne
Prepoznaje
različite vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
Razlikuje vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja medijske sadržaje kojima je izložen u
svakodnevnome životu.
Razlikuje vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
Razlikuje vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu i iskazuje svoje mišljenje o njima.
digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje lutkarsku kazališnu predstavu od ostalih predstava za djecu
C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
- sudjeluje u kulturnim događajima
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
Iskazuje sviđa li mu se kulturni događaj.
Opisuje kulturne događaje i izdvaja dijelove koji su mu bili zanimljivi.
Iskazuje mišljenje o kulturnim događajima i izdvaja što mu je bilo zanimljivo.
Samostalno iskazuje mišljenje o
kulturnim događajima potkrepljujući svoje mišljenje primjerima.
3. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.3.1. Učenik razgovara u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom
Uz pomoć učitelja odgovara na postavljena pitanja u skladu sa zadanom temom u poznatoj
Prema smjernicama razgovara u skladu
sa zadanom temom, izražava svoje potrebe, misli i
Razgovara u skladu sa zadanom ili
slobodnom temom, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje
Samostalno započinje razgovor i razgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom, izražava svoje
ophođenja.
situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružja i vršnjacima
- razgovara o
slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje - pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y te slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě,
mě
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Tekstne vrste: razgovorne
komunikacijskoj situaciji i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
pravila uljudnoga ophođenja.
potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
igre, telefonski razgovor, spontani razgovor, usmena improvizacija
A.3.2. Učenik aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepričava sadržaj slušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom) - provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom - prepoznaje neverbalne znakove aktivnog slušanja: uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
- izdvaja nepoznate riječi,
pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta - razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini i oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
Sluša s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura i uz pomoć učitelja odgovora na pitanja o tekstu.
Aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepoznaje važne podatke u tekstu.
Aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i izdvaja važne podatke iz teksta.
Aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura, izdvaja važne podatke iz teksta i samostalno prepričava tekst.
- izriče mišljenje o slušanome tekstu
Tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodički predložak, govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca
A.3.3. Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura i razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornoga
teksta.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- razlikuje okružje u kojem se govor odvija: obitelj, učionica, pozornica...
- razlikuje privatni i javni
govor
- prepoznaje uvod, središnji i završni dio teksta - oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- oblikuje kratku obavijest i izvješće
- sudjeluje u stvaranju zajedničke stvaralačke priče
- služi se novim riječima
Uz pomoć učitelja govori kratke tekstove jednostavnih struktura.
Prema
smjernicama govori kratke tekstove jednostavnih struktura i uz pomoć učitelja oblikuje uvodni, središnji i završni dio teksta.
Govori kratke tekstove jednostavnih struktura i prema smjernicama oblikuje govor (uvod, središnji dio i zaključak).
Govori kratke tekstove jednostavnih struktura i samostalno oblikuje govor.
povezanima s
komunikacijskom situacijom i temom govora
- prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obilježjima u govoru
- primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnoću govora
- točno izgovara riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi (ř, h, ch, ď, ť, ň, y), slogovi (dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě) te suglasnici (d - t, ď - ť, v - f, b - p, s - z, ž - š u sredini i na kraju riječi)
Tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba, obavijest, izvješće, vijest, opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki govor
A.3.4. Učenik čita tekst s razumijevanjem i pronalazi važne podatke u tekstu.
- čita različite vrste tekstova s
razumijevanjem
- uočava grafičku strukturu teksta
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o
Čita kratki tekst s razumijevanjem i uz pomoć učitelja pronalazi važne podatke u tekstu.
Čita tekst s razumijevanjem i prema smjernicama pronalazi važne podatke u tekstu.
Čita tekst s razumijevanjem, pronalazi važne podatke iz teksta i objašnjava čitani tekst.
Čita tekst s razumijevanjem, pronalazi važne podatke iz teksta te izražava svoje mišljenje o čitanome tekstu.
pročitanome tekstu - pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
- pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima - prepričava tekst
- izražajno čita različite tekstove
Tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi,
isprekidani tekstovi
A.3.5. Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- piše kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja - piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu
(uvod, glavni dio, zaključak) - oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, dnevnici
Uz pomoć učitelja piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu
sa zadanom ili slobodnom temom te uz pomoć učitelja primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
Prema smjernicama piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili
slobodnom temom te uz odstupanja primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
Samostalno piše vođenim pisanjem
tekstove jednostavnih struktura u skladu
sa zadanom ili slobodnom temom te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
Samostalno piše vođenim pisanjem
tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili slobodnom temom,
grafički organizira tekst i bez odstupanja primjenjuje pravopisna pravila
- rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika - provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
- izabire riječi u skladu s komunikacijskom situacijom - usvaja lingvistički pojam imenica, glagol, pridjev na prototipnim riječima - funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi prema vlastitome jezičnom razvoju - prepoznaje prototipne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću - prepoznaje prototipne i česte umanjenice i uvećanice - piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga češkog rječnika u kojima su slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě - rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
primjerena jezičnomu razvoju.
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju, nebeskih tijela; pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj; dvotočka i zarez u nabrajanju)
A.3.6. Učenik prepoznaje razliku između govora na češkom jeziku pripadnika češke manjine i standardnoga češkoga jezika.
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na
standardnome češkom jeziku i jeziku u svojoj okolini - opisuje govor pripadnika češke manjine
- govori i piše literarne tekstove na češkom jeziku - služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika - prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
Uz pomoć učitelja uočava razliku
između riječi na razgovornome češkom
jeziku i
standardnome češkom jeziku.
Uz pomoć učitelja uočava razliku između govora pripadnika češke manjine i standardnoga češkog jezika.
Prema
smjernicama
opisuje razlike između govora češke manjine u slobodnoj komunikaciji i standardnoga češkog jezika.
Prepoznaje razliku između razgovornog
češkog jezika i standardnoga češkog jezika, uočava važnost učenja standardnog jezika.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.3.1. Učenik iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta s vlastitim iskustvom.
- objašnjava zapažanja, misli i osjećaje nakon
čitanja/slušanja književnoga teksta
- razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta sa zapažanjima, mislima i osjećajima ostalih učenika
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na
vlastiti doživljaj
- povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
- iskazuje mišljenje o postupcima likova iz književnoga teksta
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi
Uz poticaj iskazuje svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta.
Iskazuje svoja zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
Iskazuje i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta sa zapažanjima ostalih učenika, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
Iskazuje, uspoređuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta, navodi sličnosti i razlike između književnoga teksta i vlastitoga iskustva.
svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
B.3.2. Učenik čita književni tekst s razumijevanjem i prepoznaje obilježja književnog teksta.
- razlikuje realističnu priču ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz i dječji roman po obliku i sadržaju
- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta - odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
- prepoznaje redoslijed događaja
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- prepoznaje glavne i sporedne likove u priči - određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
Čita književni tekst i uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o tekstu.
Čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prema smjernicama prepoznaje obilježja književnoga teksta.
Čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prepoznaje obilježja književnoga teksta.
Čita književni tekst, prepoznaje obilježja književnoga teksta i izražava svoja razmišljanja potkrepljujući ih primjerima iz teksta.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- zapaža ritam i rimu u poeziji za djecu
- zapaža ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
- zapaža brzi i spori ritam u pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme
(stih, kitica)
- prepoznaje pjesničke slike - prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u
pjesmama za djecu i bajkama
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnom svladavanju vještine čitanja - prepričava književni tekst svojim riječima
B.3.3. Učenik uočava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- uočava i izdvaja vrijednosti koje je uočio u književnome tekstu
- iskazuje što mu je u tekstu lijepo
- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu - prepoznaje pozitivne osobine likova u književnome tekstu
- razgovara s ostalim učenicima o vrijednostima u književnome tekstu - navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje o vrijednosti književnoga teksta
Tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji
roman
Uz pomoć učitelja uočava vrijednost književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Prema smjernicama uočava vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Uočava vrijednosti književnoga teksta i
izriče svoja
razmišljanja o uočenim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima i vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Uočava vrijednosti književnoga teksta, iskazuje mišljenje o pročitanome književnom tekstu, navodi dijelove teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
B.3.4. Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske, gradske ili manjinske knjižnice
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i
Uz pomoć učitelja i knjižničara izabire
knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu.
Izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
Izabire knjige za čitanje, redovito
čita iz užitka i
prema vlastitome interesu te
Izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu, razlikuje vrste knjiga za djecu
motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji
roman
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone i služi se njima
- sudjeluje u radionicama i/ili projektima za poticanje čitanja u knjižnici
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika - izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
prepoznaje vrste knjiga za djecu.
i preporučuje pročitane knjige drugim učenicima.
B.3.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u razgovoru o
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom/ hrvatskom jeziku, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, crta slikovnicu i dr.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.3.1. Učenik pronalazi podatke u obavijesnome tekstu iz različitih izvora primjerenih dobi učenika.
- izabire i čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima i knjigama za djecu te edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova - prepoznaje različite izvore
Uz pomoć učitelja prepoznaje ključni podatak u obavijesnome tekstu primjerenome
razvoju čitalačke pismenosti.
Prema smjernicama prepoznaje i izdvaja ključne podatke u kratkome tekstu primjerenome
razvoju čitalačke pismenosti.
Prema smjernicama izdvaja ključne podatke i poruku u tekstu primjerenome
razvoju čitalačke pismenosti.
Samostalno izdvaja i navodi ključne podatke i poruku u tekstu primjerenome razvoju čitalačke pismenosti.
informacija
- pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima i potrebama
- uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora - izdvaja ključne podatke iz teksta
- objašnjava sadržaj teksta - preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
C.3.2. Učenik razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima.
- razlikuje vrste medija primjerene djeci i izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima
- opisuje medijske sadržaje i iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima
- gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
- pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma
Prepoznaje
različite medije i medijske sadržaje.
Nabraja vrste medija, opisuje medijske sadržaje i izdvaja omiljene medijske sadržaje.
Razlikuje vrste medija, opisuje medijske sadržaje, izdvaja omiljene i iskazuje svoje mišljenje o njima.
Opisuje medijske sadržaje kojima je izložen, izdvaja omiljene, iskazuje svoje mišljenje o njima i kroz igru kreira vlastite uratke
potaknute određenim sadržajem.
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije i zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu - prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
- sluša zvučne priče
- opisuje sadržaj edukativnih i interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- kreira kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
Tekstne vrste: dječji časopisi, strip za
djecu, kazališne predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske emisije za djecu, radijske emisije za djecu
C.3.3. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju - razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili
kratkim tekstom
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili gradskim ili manjinskim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine.
Iskazuje sviđa li mu se kulturni događaj ili ne.
Opisuje kulturni događaji koji je posjetio i izdvaja što mu se sviđa i što mu se ne sviđa.
Razlikuje kulturne događaje i iskazuje mišljenje o kulturnome događaju koji je posjetio.
Iskazuju mišljenje o kulturnome događaju i potkrepljuje svoje mišljenje primjerima.
4. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.4.1. Učenik razgovara i raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru s
sa starijimosobama iz školskoga okružja - razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje - sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapažanja- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
Uz pomoć učitelja razgovora u skladu
sa zadanom ili slobodnom temom
poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara i prema smjernicama raspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara i raspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
- rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su zvučni i bezvučni suglasnici (b - p, v - f, s - z, š - ž, d - t, ď – ť) u sredini i na kraju riječi.
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga
ophođenja tijekom razgovora
A.4.2. Učenik aktivno sluša različite tekstne vrste, prepričava slušani tekst te izdvaja ključne podatke.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja o slušanome tekstu
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom - primjenjuje neverbalne znakove aktivnoga slušanja:
Sluša s razumijevanjem različite vrste tekstova i uz pomoć učitelja izdvaja ključne podatke iz teksta.
Aktivno sluša različite vrste tekstova, prema smjernicama izdvaja ključne podatke iz teksta i prepričava slušani tekst.
Aktivno sluša različite vrste tekstova i izražava svoje mišljenje i stavove o slušanome tekstu.
Aktivno sluša različite vrste tekstova i izražava
svoje mišljenje i stavove o slušanome
tekstu te ih uspoređuje s mišljenjima drugih.
uspostavlja kontakt očima,
slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
- izražava svoja mišljenja i stavove o slušanome tekstu primjereno dobi - uspoređuje mišljenja i stavove o slušanome tekstu s drugim učenicima
- izdvaja nepoznate riječi,
pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta - razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini - oblikuje vezani tekst o slušanome tekstu - oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanom tekstu
A.4.3. Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura
- razlikuje različite svrhe
Prema modelu govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu
Uz pomoć učitelja govori kratke tekstove jednostavnih
Prema smjernicama govori kratke tekstove jednostavnih
Samostalno govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa
govorenja: predstavljanje, čestitanje, isprika, zahvala, molba, prijedlog, zapovijed
- razlikuje privatni i javni
govor
- organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak - služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskom situacijom
- prepoznaje važnost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavlja kontakt očima i mimikom
- točno izgovara riječi - izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon dvojakih ili neutralnih (obojetných) suglasnika (b, l, m, p, s, v, z) u najčešće korištenim „izabranim riječima“
(vyjemenovaná slova)
sa svrhom govorenja.
struktura u skladu sa svrhom govorenja.
struktura u skladu sa svrhom govorenja.
svrhom govorenja.
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu - poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama
A.4.4. Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta
- čita s razumijevanjem različite vrste tekstova primjerenih dobi i jezičnomu razvoju
- razlikuje grafičke dijelove teksta i izdvaja važne podatke iz teksta
- analitički čita obavijesne tekstove
- izdvaja ključne riječi iz teksta
- objašnjava temeljno značenje teksta
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta - samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom - tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, odgovara na postavljena pitanja o tekstu i uočava temeljno značenje pročitanoga teksta.
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke iz teksta i prema smjernicama opisuje temeljno značenje pročitanoga teksta.
Čita s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke iz teksta i opisuje temeljno značenje pročitanoga teksta.
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke iz teksta i tumači temeljno značenje pročitanoga teksta.
A.4.5. Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema različitim modelima vođenoga pisanja
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja - piše kraće tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti
- piše prema kompozicijskome planu
- piše bilješke
- provjerava slovopisnu čitkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu - raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
- piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj razini) potrebnom za strukturiranje teksta
Uz pomoć učitelja i prema planu piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.
Prema modelu piše kratke tekstove Jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.
Prema smjernicama piše Tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.
Samostalno piše tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem, grafički organizira tekst.
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika - piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupina tipične za češki jezik - rastavlja riječi na slogove na kraju retka i rabi pravopisni znak spojnicu
- piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u zavičaju, nebeskih tijela; pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj; dvotočka i zarez u nabrajanju; pravilno piše pokrate višečlanih naziva; navodi upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnog govora) - piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena primjenjujući pravopisna pravila
- piše oznake za mjerne jedinice
A.4.6. Učenik povezuje riječi u sintagmu, rečenicu i tekst jednostavnih struktura uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku - prepoznaje prototipne i česte sinonimne i antonimne
riječi u tematskim skupinama
- pravilno rabi riječi i strukturira rečenice u zadanome kontekstu - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku - razlikuje imenice kojima se imenuje biće i stvar u tekstu - prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima Što netko radi?, Što se događa?
- razlikuje glagole kao riječi koje izriču što tko radi ili što se događa u tekstu
- razlikuje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
Kakvo je što? i Čije je što?
- pravilno oblikuje jedninu i množinu imenica, umanjenice i uvećanice u govoru i pismu - pravilno oblikuje prošlo,
Uz pomoć učitelja oblikuje sintagme i rečenice te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
Uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
Prema smjernicama
oblikuje rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
Samostalno oblikuje rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
sadašnje i buduće vrijeme u govoru i pismu
- pravilno upotrebljava riječi za povezivanje rečenica (veznici) prema vlastitome jezičnom razvoju
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi u skladu s dinamikom učenja i jezičnoga razvoja
A.4.7. Učenik objašnjava razliku
između razgovornog
jezika i standardnoga jezika.
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome češkom jeziku i jeziku pripadnika češke manjine u RH
- opisuje govor češke manjine u Hrvatskoj
- govori i piše literarne tekstove na jeziku manjine - primjenjuje normu češkog standardnoga jezika u komunikaciji primjerenu jezičnomu razvoju i dinamici učenja
- popisuje riječi tipične za govor češke manjine i sastavlja dječji rječnik - služi se normativnim priručnicima prilagođenim
Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govora pripadnika češke manjine u RH i standardnoga češkog jezika te uočava važnost učenja standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema jezicima pripadnika manjina.
Uz pomoć učitelja opisuje govor pripadnika češke manjine i prepoznaje razliku u odnosu na standardni češki jezik te uočava važnost učenja češkog jezika i pozitivnoga odnosa prema jeziku pripadnika nacionalne manjine.
Prema smjernicama opisuje razgovorni češki jezik pripadnika češke manjine u RH i objašnjava razliku u odnosu na standardni češki jezik te
uočava važnost učenja češkoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema govoru pripadnika češke manjine.
Samostalno opisuje razgovorni češki jezik pripadnika češke manjine u RH i objašnjava razliku u odnosu na standardni češki jezik te uočava važnost učenja češkoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema govoru pripadnika češke manjine.
jezičnomu razvoju učenika - prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu češke manjine u mjestu/zavičaju
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.4.1. Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
- izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom - iznosi svoja zapažanja o književnome tekstu - razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom - povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom - objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove,
- uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta
- objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i
povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- prema smjernicama objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta s mislima i osjećajima drugih učenika te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- objašnjava svoje
misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta, uspoređuje ih s mislima i osjećajima drugih učenika te povezuje sadržaj, temu i motive teksta
s vlastitim iskustvom
sudjeluje u priči i sl.
B.4.2. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
- zamjećuje i objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza i dječjeg romana
- odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu - odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
- samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih na postavljeno pitanje - prepoznaje temu književnoga teksta
- prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis, pripovijedanje - prepoznaje redoslijed događaja u priči - prepoznaje glavne i sporedne likove
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju
Čita s
razumijevanjem
književni tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o tekstu i prepoznaje obilježja književnoga teksta.
Čita s
razumijevanjem književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prepoznaje obilježja književnoga teksta.
Čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja, navodi obilježja književnog teksta i izražava svoja razmišljanja o sadržaju teksta.
Čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja, objašnjava obilježja književnog teksta i izražava svoja razmišljanja o sadržaju i teksta potkrepljujući ih primjerima iz teksta.
i govoru
- objašnjava postupke likova i događaje u pročitanome književnom djelu - prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnog teksta
- prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju
u književnome tekstu
- prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi i pjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
- prepričava sadržaj pročitanoga djela
- prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom, stripom i pokretom
- iskazuje sadržaj književnog teksta iz perspektive drugoga lika
- pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
- preoblikuje fabularni tijek pročitanoga književnoga
teksta
- izražajno čita književne tekstove
- razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova - objašnjava razliku između književnoga i neknjiževnog teksta iste tematike
B.4.3. Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- iskazuje i objašnjava svoje mišljenje s obzirom na uočene
vrijednosti u književnome tekstu - razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u književnome tekstu
- izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili - uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu - izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima
- prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
Uz pomoć učitelja Prepoznaje vrijednost književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Prepoznaje i navodi vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Objašnjava vrijednosti književnoga teksta i
izražava mišljenje o uočenim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima i vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
Objašnjava vrijednosti književnoga teksta,
izražava mišljenje o pročitanome književnom tekstu potkrepljujući ga dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu - navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim
vrijednostima književnoga teksta
B.4.4. Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne knjižnice - razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku
pjesama, zbirku priča i dječji
roman
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone - sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici - izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima - objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje - preporučuje ostalim učenicima knjige koje je
Uz pomoć učitelja i knjižničara izabire knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu.
Samostalno
izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
Samostalno
izabire knjige za
čitanje, čita iz užitka i prema vlastitom interesu te preporučuje pročitane knjige drugim učenicima.
Samostalno izabire knjige za čitanje, redovito čita iz
užitka te preporučuje pročitane knjige drugim učenicima navodeći razloge za čitanje.
pročitao i koje su mu bile zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika - izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
B.4.5. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s
naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom / hrvatskom jeziku, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (klipove), crta i piše slikovnicu i sl.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.4.1. Učenik izdvaja ključnu poruku ili podatak u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
- izabire i čita tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
- prepoznaje ključni podatak u tekstu
- izdvaja ključne podatke u tekstu
- objašnjava podatke iz teksta
- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama - objašnjava i uspoređuje informacije iz različitih izvora te iskazuje mišljenje o
izdvojenim podatcima
- iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu - preporučuje ostalim učenicima obavijesne
Uz pomoć učitelja prepoznaje ključni podatak u obavijesnome
tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
Prema smjernicama prepoznaje i izdvaja ključne podatke u
obavijesnome
tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
Izdvaja ključnu poruku ili podatak u
obavijesnome
tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
Samostalno izdvaja, navodi i objašnjava ključnu poruku ili podatak u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi Tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika;
Isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
- Izvori informacija: stručnjaci i predavači; školske ili narodne/gradske knjižnice; obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama, dječjim časopisima, novinama; internet, radio, televizija
C.4.2. Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te obrazlaže mišljenje o
njima.
- razlikuje vrste medija primjerene djeci
- izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njima iskazuje i obrazlaže svoje mišljenje o medijskim sadržajima
- gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane
Prepoznaje
različite vrste medija i izabire medijski sadržaj.
Nabraja različite vrste medija, izabire i opisuje medijske sadržaje te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
Razlikuje različite vrste medija, opisuje medijske sadržaje, izdvaja omiljene te iskazuje svoje mišljenje o njima.
Razlikuje različite vrste medija, izabire i opisuje medijske sadržaje kojima je izložen, izdvaja omiljene te obrazlaže svoje mišljenje o njima.
filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
- pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma - razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije
- zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu - samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče - služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- služi se interaktivnim digitalnim medijima
primjerenima dobi
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- iskazuje i obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima
Vrste medija: dječji časopisi, kazališne predstave za djecu, animirani, igrani i dokumentarni filmovi tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu
C.4.3. Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima - razlikuje kulturne događaje
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj
Uz pomoć učitelja razlikuje i opisuje kulturni događaj.
Prema smjernicama opisuje kulturni događaj te iskazuje mišljenje o kulturnome događaju.
Razlikuje i opisuje kulturne događaje
te iskazuje mišljenje o kulturnome događaju koji je posjetio.
Razlikuje i opisuje kulturne događaje te
iskazuje mišljenje o kulturnome događaju potkrepljujući svoje mišljenje primjerima.
tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- iznosi svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili drugim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine namijenjeni djeci
5. – 6. razred 140 sati
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
5. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
- razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija
- koristi se različitim govornim činovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom
- vodi dijalog, telefonski razgovor, ostavlja poruku na telefonskoj sekretarici
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objašnjava svoje mišljenje
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to neverbalnim
Razgovara uz pomoć učitelja o svakodnevnim događajima i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Razgovara o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Razgovara prema smjernicama o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
znakovima: kimanjem glave, gleda sugovornika u oči
- služi se elementima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
- točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
- točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
- točno intonira rečenice - razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
- oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja
- odgovara na pitanja cjelovitim rečenicama
- objašnjava svoje mišljenje i uvažava tuđa
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
A.5.2.
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- postavlja pitanja/potpitanja da bi pojasnio razumijevanje slušanoga teksta
- odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu
- izdvaja ključne riječi da bi razumio temeljno značenje slušanoga teksta
- pamti iz teksta određene činjenice
- piše kratke bilješke o slušanome tekstu na temelju ključnih riječi
- prepričava slušani tekst služeći se bilješkama
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- aktivno sluša primjenjujući neverbalne znakove: usmjeravanje
Aktivno sluša tekst i prepoznaje ključne riječi uz pomoć učitelja.
Aktivno sluša tekst i izdvaja
ključne riječi
prema smjernicama.
Aktivno sluša tekst i samostalno izdvaja ključne riječi.
Aktivno sluša tekst, samostalno izdvaja
ključne riječi i objašnjava značenje teksta u cjelini.
pozornosti na govornika, kimanje glavom, gledanje govornika u oči, neprekidanje govornika
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv), izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje), radijska i televizijska emisija, zvučni zapis pripovjednih tekstova
A.5.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
- prepoznaje različite svrhe
govorenja: osobne, obrazovne i javne - usmeno opisuje i pripovijeda u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- izdvaja ključne riječi i glavne ideje povezujući dijelove govora u jasnu logičku cjelinu rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- opisuje po planu
- oblikuje i govori tekst kronološki nižući događaje
- primjenjuje govorničke vještine:
govori dovoljno glasno i razgovijetno
Oblikuje i govori uz pomoć učitelja pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
Oblikuje i govori
prema smjernicama pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
Oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Samostalno oblikuje i govori strukturirane pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom i prema planu.
te usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- izabire odgovarajuće riječi koje stavlja u suodnos kao dio aktivnoga rječnika
- govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne
- – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
-točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena
- točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline
- točno intonira rečenice
- tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
pripovjedni (prepričavanje, stvaralačko prepričavanje), obavijesni
(obavijest i poziv)
A.5.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- čita s razumijevanjem tekstove primjerene težine tiho i naglas. - prepoznaje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta: naslov, podnaslove, fotografije i/ili ilustracije
- čita tekst i izdvaja ključne riječi da bi razumio značenje teksta u cjelini
- odgovara na postavljena pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o čitanome tekstu
- piše kratke bilješke na temelju ključnih riječi
- prepričava čitani tekst uz pomoć zabilježenih ključnih riječi i bilježaka
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
Uz pomoć učitelja čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne
riječi i uočava sastavne elemente grafičke strukture.
Prema smjernicama čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne riječi i uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta.
Čita tekst s razumijevanjem,
samostalno izdvaja ključne riječi i
uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta.
Čita tekst s razumijevanjem,
samostalno izdvaja ključne riječi iz teksta, objašnjava značenje teksta u cjelini i povezuje ga sa sastavnim elementima grafičke strukture teksta
- izražajno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote
- prepoznaje i uočava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv, izvješće), izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje),
opisni i pripovjedni tekstovi jednostavnih struktura, isprekidani tekstovi (oglasi, plakati, tablice)
A.5.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve
- planira dijelove teksta kronološkim redom
- povezuje rečenice u tekst rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- rabi jednostavne rečenične strukture
- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi kao dijelom aktivnoga rječnika
Uz pomoć učitelja prema modelu
oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom.
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom.
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Samostalno
oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
(geografsko nazivlje u bližem okružju);
- razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike
- prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom
normom
- koristi točne oblike imenica
- koristi Češki pravopis, Češki rječnik i Češko – hrvatski rječnik
- piše s potrebom i zadovoljstvom - tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora), obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu;
isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku); dopisivanje (osobno pismo, e-poruka,
SMS poruka)
A.5.6.
Učenik oblikuje tekst i
primjenjuje
- razlikuje u riječima korijen riječi, prefiks i sufiks.
Uočava uz pomoć učitelja prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i veznike na
Razlikuje prema smjernicama imenice, pridjeve, glagole i veznike
Razlikuje imenice, pridjeve, glagole i veznike
Samostalno
razlikuje imenice, pridjeve, glagole i veznike
gramatička znanja na prototipnim i čestim primjerima.
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- prepoznaje imenice, razlikuje opće i vlastite imenice
- određuje muški, ženski i srednji rod imenica
- razlikuje jedninu i množinu imenica
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
- razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe u češkom jeziku
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu imenica prema obrascima
- imenice koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govoru i pismu
- prepoznaje pridjeve i razlikuje tvrde i meke pridjeve
- prepoznaje veznike i njihovu funkciju u rečenici
- prepoznaje glagole i razlikuje osobu, broj i vrijeme, točno koristi glagolska vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
- koristi jednostavne veznike i vezne riječi prema potrebi ih zamjenjuje
prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst prema modelu.
na prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst na temelju sličnih primjera.
te primjenjuje morfološko znanje o imenicama u oblikovanju teksta na prototipnim i čestim primjerima.
te primjenjuje morfološko znanje o imenicama u oblikovanju teksta.
- uočava da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
A.5.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor
- tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
Uočava uz pomoć
učitelja različite odnose među
riječima i opisuje njihovo značenje u
poznatim kontekstima.
Uočava različite odnose među
riječima i opisuje
prema smjernicama njihovo značenje u
poznatim kontekstima.
Samostalno objašnjava različite odnose među
riječima i opisuje njihovo značenje u
različitim kontekstima.
Samostalno uspoređuje različite odnose među riječima i objašnjava njihovo značenje u različitim kontekstima.
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku - tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava razliku između standardnog češkog govora, razgovornog češkog jezika i govora Čeha u Hrvatskoj
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.5.1.
Učenik obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta.
- izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
- izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst i pomoć u usmjeravanju svoje
Opisuje pojedinačne osjećaje koje u njemu izaziva književni tekst i izdvaja ono što ga se najviše dojmilo.
Opisuje vlastiti emocionalni doživljaj književnoga teksta i izdvaja ono što ga se najviše dojmilo.
Uspoređuje
vlastiti
emocionalni doživljaj književnoga teksta s dijelovima književnoga teksta koji u njemu budi suosjećanje.
Obrazlaže vlastiti emocionalni doživljaj
književnoga teksta i uspoređuje vlastita iskustva s onima u književnome tekstu.
pozornosti na događaje, likove i određene pojedinosti
- uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim doživljajem
- pokazuje empatiju: razumijevanje značenja i važnosti emocija te ponašanja književnih likova u književnome tekstu
- razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja književnoga teksta
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu: razumijevanje književnoga teksta na temelju
fantazijskoga mišljenja, tj. zamišljanja - čita iz užitka
B.5.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog
- razlikuje izražavanje u prozi i u stihu
- razlikuje različite vrste umjetničkih i neumjetničkih tekstova
Opisuje uz pomoć učitelja žanrovska obilježja književnoga teksta
Opisuje žanrovska obilježja književnoga teksta i izražava vlastiti
Razlikuje prema smjernicama žanrovska obilježja i izražava vlastiti
Samostalno razlikuje žanrovska obilježja i izražava vlastiti literarni
teksta i izražava vlastiti literarni doživljaj.
- u jednostavnijoj analizi književnog teksta koristi osnovne literarne pojmove
- obrazlaže razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
- razlikuje temeljna žanrovska (poetska, prozna, dramska) obilježja na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafička obilježja) i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- pokazuje zanimanje za zvučnost i ritmičnost poezije, za priču i likove (pripovijedanje o događajima), za sceničnost dramskoga teksta
- prepoznaje temeljna jezično-stilska obilježja književnoga teksta:
preneseno značenje, pjesnička slika, onomatopeja, epitet, personifikacija
- tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku
- razlikuje bajku i basnu od ostalih pripovjednih vrsta – priča
- objašnjava vlastiti literarni doživljaj (vlastite mentalne predodžbe o tekstu oblikovane na temelju doživljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije između teksta i čitatelja)
i izražava vlastiti literarni doživljaj.
literarni doživljaj.
literarni doživljaj.
doživljaj.
B.5.3.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe i objašnjava uočene ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom.
- stvara vizualne i akustične prezentacije književnoga teksta
- poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke - komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja - uočava i objašnjava problematiku književnoga teksta
- uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta
- vrste tekstova: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna)
basna, bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz
Objašnjava uz pomoć učitelja vlastito mišljenje o književnome tekstu.
Objašnjava prema smjernicama
vlastito mišljenje o književnome tekstu na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
Tumači vlastito mišljenje o književnome tekstu na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
Prosuđuje književni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
B.5.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- uočava emocionalni aspekt čitanja koji uključuje nade, strahove i napetost što proizlazi iz poistovjećivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
- dijeli vlastito čitalačko iskustvo: sastavlja zajednički popis izabranih
Opisuje prema smjernicama
vlastiti izbor književnoga teksta u skladu s vlastitim iskustvom.
Obrazlaže prema smjernicama vlastiti izbor književnoga teksta i opisuje proživljeno iskustvo tijekom čitanja.
Samostalno obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta i opisuje proživljeno iskustvo tijekom čitanja.
Samostalno obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta i tumači proživljeno iskustvo tijekom čitanja.
književnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti/nepopularnosti književnih tekstova
- razvija čitalačke navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
B.5.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- sastavlja plan pripovijedanja i na osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- stvara vlastite literarne tekstove istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.) - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.5.1.
Učenik razlikuje izvore informacija i pronalazi potrebne informacije.
- razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama koristeći i češke izvore informacija
- izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- provjerava točnost informacija
- citira izvor informacija
- vrste tekstova: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
Razlikuje izvore informacija i koristi
se prema smjernicama jednim izvorom u
traženju informacija u skladu s pojedinačnim zadatkom.
Razlikuje izvore informacija i koristi se prema smjernicama različitim izvorima u traženju informacija u skladu s pojedinačnim zadatkom.
Razlikuje izvore informacija i koristi
se prema smjernicama različitim izvorima u traženju informacija u skladu sa svojim interesima i potrebama.
Razlikuje izvore informacija i
samostalno se
koristi različitim izvorima u traženju informacija u skladu sa svojim interesima i potrebama.
C.5.2.
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, vrednuje ih,
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
Uz pomoć učitelja izabire i posjećuje kulturne događaje, obrazlaže izbor jednoga kulturnog događaja i
Na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje
u skladu s vlastitim interesima te ih
Samostalno
izabire i posjećuje različite kulturne događaje; procjenjuje njihovu kvalitetu s
Samostalno izabire i posjećuje različite kulturne događaje; vrednuje njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite interese,
samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput Žetvenih svečanosti
uspoređuje ga s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
obzirom na vlastite interese, stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
6. razred - 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, te ih povezuje s poslušanim i pročitanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikuluma
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili poslušanome tekstu i razlučuje bitno
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima:
podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
Razgovara uz pomoć učitelja o
vlastitim interesima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Razgovara prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Razgovara i raspravlja prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Samostalno razgovara i raspravlja o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
- bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko - češkog rječnika
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
- točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
- točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
- točno intonira rečenice - razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
- tekstne vrste: razgovor, uvjeravanje, nagovaranje
A.6.2.
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne riječi, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima:
podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima*
- traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu
traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
Odgovara na pitanja o slušanome tekstu i uz pomoć učitelja parafrazira tekst.
Parafrazira i sažima slušani tekst prema smjernicama.
Samostalno parafrazira i sažima slušani tekst i prema smjernicama objašnjava značenje teksta u cjelini.
Parafrazira i sažima slušani tekst i samostalno objašnjava značenje teksta u cjelini.
- parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće), upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba)
A.6.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran govor rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročno-posljedične veze
Oblikuje i govori uz pomoć učitelja pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli u skladu s temom.
Oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje uz pomoć učitelja glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Oblikuje i govori prema smjernicama pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Samostalno
oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
- primjenjuje govorničke vještine: pravi stanke između dijelova govora i usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne
– d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom -točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima je provedena glasovna
promjena
-točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline; točno intonira rečenice
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima - tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni
(izvješće, izjava); javni govor
A.6.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
izdvaja ključne riječi, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
- prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
- pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini¨
- prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
Čita tekst s razumijevanjem, prepoznaje važne podatke u tekstu uz pomoć učitelja i opisuje značenje teksta u cjelini.
Čita tekst s razumijevanjem, prepoznaje važne
podatke u tekstu prema smjernicama, objašnjava značenje teksta u cjelini.
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje prema smjernicama podatke u tekstu prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Čita tekst s razumijevanjem, samostalno uspoređuje podatke u tekstu prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
- razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi (biografije poznatih, uvodnici u tiskanim i on-line novinama i časopisima); isprekidani tekstovi (uputa, poziv i oglas u elektroničkome obliku)
A.6.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- piše pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s različitih gledišta
- postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve - planira dijelove teksta kronološkim redom i s vidljivim uzročno-posljedičnim vezama
Prema modelu
oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u
skladu s temom i prema smjernicama.
Samostalno
oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
- izabire podatke i oblikuje ih u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice
- rabi jednostavne rečenične strukture
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi, koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š , g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred prototipnih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim
skupinama i osobnom zamjenicom
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjmenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- točno piše i/y i í/ý u nastavcima imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva nakon alternativnih (obojetných) suglasnika
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju)
- piše zarez odvajajući usklik od ostatka rečenice
- piše pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
- piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove - točno piše interpunkciju upravnog govora
- razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike, prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom
normom
- točno piše oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
- točno piše oblike glagola u svim glagolskim vremenima osim u prošlom vremenu
- koristi Češki pravopis
- piše s potrebom i zadovoljstvom - tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(stvaralačko prepričavanje, prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni (obavijest, poziv, izvješće, izjava); dopisivanje; blog
A.6.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatička znanja na prototipnim i čestim primjerima.
- razlikuje korijen riječi, prefiks i sufiks.
- razlikuje priloge, prijedloge, veznike, čestice i uzvike uočavajući da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- točno koristi sve oblike imenica - prepoznaje pridjeve, zamjenice i brojeve i glagole
- razlikuje tvrde, meke i posvojne pridjeve
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja - razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe pridjeva u češkom jeziku
Prepoznaje prema modelu
prototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica i brojeva i primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Izdvaja prema smjernicama prototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica i i brojeva primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Razlikuje prototipne i česte oblike pridjeva, zamjenica i brojeva primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Samostalno
razlikuje oblike pridjeva, zamjenica i i brojeva i
primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu pridjeva prema obrascima
- pridjeve koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govori i pismu
- razlikuje vrste zamjenica i koristi točne oblike zamjenica u govoru i pismu
- razlikuje vrste brojeva i koristi točne oblike brojeva u govoru i pismu
- točno koristi sve oblike glagolskih vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
-razlikuje jednostavnu rečenicu i složenu rečenicu, pretvara jednostavnu rečenicu u složenu rečenicu
- uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
A.6.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i
-učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
Uočava uz pomoć
učitelja različite
odnose među
Uočava različite odnose među
riječima i opisuje
Samostalno objašnjava različite odnose među
Uspoređuje različite odnose među riječima i
značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor - tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
riječima i opisuje njihovo značenje u
poznatim kontekstima.
prema smjernicama njihovo značenje u
poznatim kontekstima.
riječima i opisuje njihovo značenje u
različitim kontekstima.
objašnjava njihovo značenje u različitim kontekstima.
- objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
- svrhovito se služi češkim jezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.6.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu.
- izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga
iskustva čitatelja (spoznajna i etička funkcija književnosti, npr. proživljava nešto što ne može doživjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizičkom okružju)
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja
sebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Opisuje vlastite reakcije potaknut iskustvima izrečenima u književnome tekstu.
Opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu.
Uspoređuje vlastite predodžbe, iskustva i stavove s onima u književnome tekstu.
Obrazlaže vlastite predodžbe, iskustva i stavove te ih uspoređuje s
onima u književnome tekstu.
B.6.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog teksta, izražava vlastiti literarni doživljaj i oblikuje smisao književnoga teksta na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i književno-teorijskog znanja.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta - oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta:
povezanost teme i motiva
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i
primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija
- prepoznaje stilska izražajna sredstva epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: što je primjereno, prihvatljivo ponašanje
Opisuje prema smjernicama značenje književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Obrazlaže prema smjernicama značenje književnoga teksta i vlastitim riječima oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Samostalno obrazlaže značenje književnoga teksta i oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom i književnoteorijskim znanjem.
Argumentirano obrazlaže značenje književnoga teksta i oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom i književnoteorijskim znanjem.
B.6.3.
Učenik prosuđuje književni tekst, objašnjava uočene ideje i problematiku i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje,
uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
Objašnjava prema smjernicama
vlastito mišljenje o tekstu.
Potvrđuje vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta.
Obrazlaže vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta i iznošenjem argumentiranih zapažanja.
Obrazlaže vlastite stavove, stavlja ih u odnos sa stavovima u književnome djelu i donosi argumentirane zaključke.
- razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta - čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za
uočene
probleme
- tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), balada, romanca, mit, legenda, crtica, kratka priča, roman za djecu i mlade, znanstvenofantastični roman, igrokaz
B.6.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta, argumentirano ga prosuđuje i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom - razumije motive drugih i drukčijih - uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu, viđenje stvari s drugih gledišta
Opisuje razloge vlastitoga izbora književnoga teksta u skladu s vlastitim interesima i iskustvom.
Obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnoga teksta u skladu s vlastitim interesima i iskustvom.
Prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i uočava njegovu svrhu u skladu s vlastitim interesima i iskustvom.
Argumentirano prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i uočava njegovu svrhu u skladu s vlastitim interesima i iskustvom.
- objašnjava čitalačke sklonosti i utjecaj na čitalački ukus
- uvažava različite ukuse pri izboru književnih tekstova
- argumentirano preporučuje književni tekst drugima
B.6.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- stvara vlastite literarne tekstove na zadanu temu
- sastavlja plan pripovijedanja i ne osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.6.1.
Učenik razlikuje izvore informacija, pronalazi i izabire informacije iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost.
- pronalazi informacije u različitim češkim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.)
- pronalazi potpune i provjerene informacije
- provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i
izabire ih prema korisnosti - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- citira izvor informacija
Izabire prema smjernicama potrebne informacije iz jednoga izvora.
Izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora.
Izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora u svrhu donošenja zaključaka.
Samostalno izabire potrebne informacije iz više izvora u svrhu donošenja zaključaka.
- tekstne vrste: upute, katalog, programi, vijest, prospekt
C.6.2.
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, vrednuje ih, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja
organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i
izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
Uz pomoć učitelja izabire i posjećuje kulturne događaje, obrazlaže izbor jednoga kulturnog događaja i uspoređuje ga s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje
u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Samostalno
izabire i posjećuje različite kulturne događaje; procjenjuje njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite interese, stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
Samostalno
izabire i posjećuje različite kulturne događaje; vrednuje njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite interese, stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
- internetski sadržaji: online izložbe, on-line učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
7. - 8. razred – 140 sati
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
7. razred - 140. sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.7.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima, izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese te ih povezuje s pročitanim ili odslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila kulturnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili odslušanom tekstu i razlučuje bitno
Učenik razgovara uz pomoć učitelja o vlastitim interesima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik razgovara prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik razgovara i raspravlja prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim
tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik samostalno razgovara i raspravlja o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- aktivno sluša sugovornika (pokazuje to neverbalnim znakovima te podržava komentarima)
- parafrazira sugovornikove
riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi
- točno govori oblike u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu
- razgovijetno govori , primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (poštuje pravila uljudnoga ophođenja, izbjegava nasilnu komunikaciju)
A 7.2.Učenik govori i prepričava tekstove jednostavnih pripovjednih sadržaja i opisnih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje koje je usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima (podržava komentarima i neverbalnim znakovima)
- traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu - parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta
u cjelini
Učenik odgovara na pitanja o slušanome tekstu i uz pomoć učitelja parafrazira tekst.
Učenik parafrazira i sažima slušani tekst prema smjernicama.
Učenik samostalno parafrazira i sažima slušani tekst i
prema smjernicama objašnjava značenje teksta u cjelini.
Učenik parafrazira i sažima slušani tekst i samostalno objašnjava značenje teksta u cjelini.
- samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- prepoznaje stilska izražajna sredstva: epitet, metaforu, personifikaciju, simbol, kontrast, anaforu, apostrofu i refren
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu - objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
A.7.3.
Učenik aktivno sluša tekst, tj. slušanjem prati tekst s
razumijevanjem te podatke ili činjenice sažima u bilješke i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne - opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta - povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran
govor rabeći prototipne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročnoposljedične veze
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno - primjenjuje govorničke vještine (pravi stanke između dijelova govora i
usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije, uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima poruka)
Učenik oblikuje i govori uz pomoć učitelja pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli u skladu s temom.
Učenik oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje uz pomoć učitelja glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Učenik oblikuje i govori prema smjernicama pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Učenik samostalno oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
- točno govori oblike u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (točno izgovara česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou)
A.7.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini.
-razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
-prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
-pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
-razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
-samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini -prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
-služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika -objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
Učenik prema modelu oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
????????
Učenik uz pomoć
učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Učenik uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u
skladu s temom i prema smjernicama.
Učenik samostalno oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
A.7.5.
Učenik se pravilno izražava i u usmenom i u pisanom obliku, izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese u obliku jednostavnih pripovjednih i
opisnih struktura u skladu s
temom i prema smjernicama. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje stečena pravopisna i morfološka znanja, proširuje znanje o glagolskim oblicima i stječe osnovna znanja iz sintakse.
- primjenjuje stečena morfološka znanja
- objašnjava rečenično ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje osnovno jezično znanje
- opisuje rečenicu kao gramatičku jedinicu neovisnu o kontekstu
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na prototipnim i čestim primjerima
- opisuje rečenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu - objašnjava komunikacijsko ustrojstvo rečenice: tema, tj. dio koji ovisi o kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi novu obavijest) na prototipnim i čestim primjerima
- stvara tekst razumijevajući rečenično ustrojstvo
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský,
-cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe
Učenik prepoznaje prema modelu
prototipne i česte glagolske oblike i primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Učenik uz pomoć učitelja opisuje gramatičko
(sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst prema modelu.
Učenik izdvaja prema smjernicama prototipne i česte glagolske oblike i primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Učenik opisuje gramatičko
(sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te oblikuje tekst na temelju sličnih primjera.
Učenik razlikuje prototipne i česte glagolske oblike i samostalno ih primjenjuje u oblikovanju teksta.
Učenik objašnjava prema smjernicama gramatičko i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te primjenjuje jezično znanje u oblikovanju teksta.
Učenik samostalno razlikuje glagolske oblike i primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Učenik objašnjava gramatičko i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na prototipnim i čestim primjerima te primjenjuje jezično znanje u oblikovanju teksta.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.7.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva, doživljaje i stavove te ih uspoređuje s književnim tekstom, tj. djelom.
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga iskustva čitatelja
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja sebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Učenik uz pomoć učitelja opisuje vlastite reakcije potaknut iskustvima izrečenima u književnome tekstu.
Učenik opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu.
Učenik uspoređuje vlastite predodžbe, iskustva i stavove s onima u književnome tekstu.
Učenik obrazlaže vlastite predodžbe, iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnome tekstu.
B.7.2.
Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta, tj. djela i samostalno rezonira smisao književnoga teksta, tj. djela na osnovu vlastitoga čitateljskoga iskustva i znanja iz poznavanja teorije književnosti.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta (povezanost teme i motiva)
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija,
- razlikuje stilska izražajna sredstva - metafora, simbol, anafora, epitet, refren, personifikacija, kontrast
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti (što je primjereno, prihvatljivo ponašanje)
Učenik opisuje prema smjernicama značenje književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Učenik obrazlaže prema smjernicama značenje književnoga teksta i vlastitim riječima oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Učenik samostalno obrazlaže značenje književnoga teksta i oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom i
književno- teorijskim znanjem.
Učenik argumentirano obrazlaže značenje književnoga teksta i oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom i
književno - teorijskim znanjem.
B.7.3.
Učenik prosuđuje izabrani književni tekst , povezuje ga s vlastitim iskustvom, tj. doživljajem te obrazlaže vlastite stavove vezane uz izabrani i pročitani tekst.
- uočava etičku razinu književnoga teksta - uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje
njegovih stavova i vrijednosti - razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik objašnjava prema
smjernicama
vlastito mišljenje o tekstu.
Učenik potvrđuje vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta.
Učenik obrazlaže vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta i iznošenjem argumentiranih zapažanja.
Učenik obrazlaže vlastite
stavove, stavlja ih u odnos sa stavovima u književnome djelu i donosi argumentirane zaključke.
B.7.4.
Učenik, potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja, samostalno i stvaralački se izražava prema vlastitim željama, osjećajima, stavovima i interesima.
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak -nudi rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
Učenik opisuje vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik objašnjava
vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik argumentirano
obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel, fotoaparat, snimač zvuka i slike,
besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.) -prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje te razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.7.1.
Učenik samostalno izabire informacije iz različitih izvora (časopis, internet) te provjerava njihovu korisnost i točnost koje su bitne za rješavanje postavljenih zadataka.
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.) - pronalazi potpune i provjerene informacije - provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga - citira izvor informacija
Učenik izabire prema smjernicama potrebne informacije iz jednoga izvora.
Učenik izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora.
Učenik izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora u svrhu donošenja zaključaka.
Učenik samostalno izabire potrebne informacije iz više izvora u svrhu donošenja zaključaka.
C.7.2.
Učenik uspoređuje tematski slične medijske sadržaje te na taj način utječe na razvoj mišljenja, interesa i stavova.
- uočava različitu ulogu javnih i komercijalnih medija
- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u javnim i komercijalnim
Učenik navodi uz pomoć
učitelja primjere različitoga predstavljanja istih
Učenik opisuje uz
pomoć
učitelja različito predstavljanje istih medijskih sadržaja
Učenik uspoređuje prema smjernicama
različito
predstavljanje istih
Učenik samostalno uspoređuje
različito
predstavljanje istih medijskih sadržaja
medijima
- dekonstruira medijske poruke razlikujući činjenice od fikcije - objašnjava zašto bi različiti primatelji i pošiljatelji (dječaci, djevojčice, odrasli,
pripadnici treće dobi te različite kulturne grupe) mogli različito
reagirati na više različitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije,
„sapunice“,
videoigre koje simuliraju utrke i sl.)
- navodi primjere različitih reakcija tinejdžera i njihovih roditelja na više
različitih medijskih tekstova - pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledanog
filma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su čitatelji
pojedinih časopisa; gledatelji
pojedinih TV programa i sl.)
medijskih sadržaja.
sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
C.7.3.
Učenik u svrhu prenošenja glavnih motiva i poruka određenih vrsta medijskih sadržaja prepoznaje i objašnjava uporabu vizualnih i zvučnih efekata, postupaka i tehnika.
- prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvučnih znakova u
različitim filmovima i kazališnim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjeće
Učenik prepoznaje uz pomoć učitelja postupke i tehnike u medijskome tekstu.
Učenik prepoznaje prema smjernicama postupke i tehnike u medijskome tekstu te opisuje kako se njima prenosi poruka.
Učenik opisuje uporabu postupaka i tehnika u medijskome tekstu i objašnjava kako se njima prenosi poruka.
Učenik samostalno objašnjava uporabu postupaka i tehnika u medijskome tekstu te na primjerima
bijele i crne boje može sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne) - opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku sa svrhom prenošenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja se ponavlja u filmu često služi za prijenos neke neverbalne poruke, naglašavanje ili produživanje neke važne scene i sl.; također, u kazališnoj se
predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se
postigao učinak na publiku)
objašnjava kako se njima prenosi poruka.
C.7.4.
Učenik samostalno vrednuje kulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećuje u fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama
(radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
Učenik uz pomoć
učitelja
izabire i posjećuje kulturne događaje, obrazlaže izbor jednoga kulturnog događaja i uspoređuje ga s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Učenik na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Učenik samostalno izabire i posjećuje različite kulturne događaje; procjenjuje njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite interese, stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
Učenik samostalno izabire i posjećuje različite kulturne događaje; vrednuje njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite interese, stavove i uvjerenja te uvažava stavove i vrijednosti drugih.
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja - posjeti izložbama - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali - internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
8. razred – 140 sati
DOMENA: KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
A.8.1.
Učenik razgovara i raspravlja prema različitim obrascima vođenja razgovora, prema
obrascima grupnoga razgovora tolerirajući i poštujući pravila uljudnog ophođenja, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- primjenjuje različite obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, raspravljanje - razlikuje spontanu komunikaciju (uvjetovana osjećajima) i uvježbanu, planiranu komunikaciju (planirana i pripremljena rasprava)
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi - zastupa i brani svoje mišljenje, stavove i vrijednosti
- tumači, obrazlaže i prosuđuje na temelju činjenica i dokaza - potvrđuje vlastito mišljenje iznoseći citate, statističke podatke, općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosne sudove
- aktivno sluša sugovornika parafraziranjem onoga što je čuo
Učenik razgovara uz pomoć učitelja prema jednome od obrazaca vođenja razgovora, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik prema smjernicama razgovara prema jednome od obrazaca vođenja razgovora, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik prema smjernicama razgovara i raspravlja prema različitim obrascima vođenja
razgovora, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Učenik samostalno razgovara i raspravlja prema različitim obrascima vođenja
razgovora, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu: -točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou - procjenjuje primjerenu količinu izrečenih informacija u skladu s ciljem i smislom razgovora
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
A.8.2.
Učenik aktivno sluša razgovor ili čitanje teksta, prosuđuje značenje teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom pri čemu iznosi konkretne, tj. argumentirane primjere.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje (usmjereno na razumijevanje govornikovih
osjećaja i potreba i sadržajno
slušanje, usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka) - aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: parafraziranjem i neverbalnim znakovima - razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu - uspoređuje slične podatke u slušanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke u slušanome tekstu
Učenik aktivno sluša tekst i izvodi zaključke uz pomoć učitelja i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Učenik aktivno sluša tekst, izvodi zaključke o slušanome tekstu prema smjernicama i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Učenik aktivno sluša tekst, samostalno izvodi zaključke o slušanome tekstu i obrazlaže značenje teksta u cjelini.
Učenik aktivno sluša tekst, samostalno izvodi zaključke o slušanome tekstu i tumači značenje teksta u cjelini.
- organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao
slušanoga teksta u
cjelini
- objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnikom/rječnicima - objašnjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadržajem slušanoga teksta
A.8.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih, opisnih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama i planu te obrazlaže vlastito mišljenje i stavove.
- određuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu
- oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljačke tekstove prema planu
- obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna pomagala
- primjenjuje govorničke vještine: mijenja rečeničnu intonaciju
- usklađuje govorenje sa znacima neverbalne
Učenik oblikuje i govori uz pomoć učitelja tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu te obrazlaže vlastito mišljenje prema smjernicama.
Učenik samostalno oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu te obrazlaže vlastito mišljenje.
komunikacije: primjereno drži ruke, umjereno se kreće - razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď, ť, ň i dvoglas ou, eu, au - uvažava tuđa stajališta i mišljenja
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
A.8.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, prosuđuje i tumači značenje teksta u
cjelini, izvodi zaključke i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
-objašnjava svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu -uočava slikovne elemente i grafičku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja o temi koju proučava i predviđa sadržaj nadolazećega teksta -izvodi zaključke na temelju jednoga ili više dijelova čitanoga teksta
-donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao čitanoga teksta u cjelini -razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
-pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta -organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka
Učenik uz pomoć
učitelja
čita tekst s razumijevanjem i izvodi zaključke iz dijelova teksta.
Učenik prema smjernicama čita
tekst s razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, samostalno izvodi zaključke o pročitanome tekstu i obrazlaže značenje teksta u cjelini.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, samostalno izvodi zaključke o pročitanome tekstu i tumači značenje teksta u cjelini.
-pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
-objašnjava svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom -objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnikom/rječnicima
-objašnjava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju
A.8.5.
Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama. Pri tome primjenjuje stečena pravopisna i morfološka znanja i znanja iz sintakse.
- piše tekst trodijelne strukture s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u skladu sa zadanom i slobodno odabranom temom u kojem
dolaze do izražaja: povezanost, jasnoća i bogatstvo rječnika - postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve
- izabire i organizira
podatke/ideje u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice - izražava mišljenje pomoću detalja, objašnjenja, slika, osjećaja i usporedaba - usklađuje sadržaj teksta sa svrhom i vrstom teksta - predviđa i razlikuje strukturu teksta ostvarujući vanjsku i unutarnju strukturu - rabi složenije rečenične strukture
Učenik oblikuje i piše vezani tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u
skladu s temom i prema smjernicama s puno grešaka.
Učenik prema modelu
oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu s većim brojem grešaka.
Učenik uz pomoć
učitelja oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu s malim brojem grešaka.
Učenik samostalno oblikuje i piše vezani tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu s vrlo malo grešaka.
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljšanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
prototipnim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima)
- koristi pravilne morfološke oblike svih vrsta riječi
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na
prototipnim i čestim
primjerima
- objašnjava rečenice po sastavu: jednostavne i složene rečenice
- piše zarez radi odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i rečenica;
- piše prototipne i česte kratice i pokrate
- piše s potrebom i zadovoljstvom
A.8.6.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima, samostalno istražuje informacije o tekstnim vrstama i događajima važnima za razvoj češkog jezika.
- razlikuje sinonime, homonime i antonime i koristi širok fond riječi
- razlikuje standardni i nestandardni jezik (obecná čeština, nářečí, slang, argot)
- stavlja u odnos razvoj češkog jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
- objašnjava pojmove dvojezičnosti
- upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj češkog jezika
- istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih jezičnih kultura
Učenik uz pomoć učitelja istražuje informacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Učenik prema smjernicama istražuje informacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Učenik samostalno istražuje informacije o tekstovima i događajima po vlastitome izboru važnima za razvoj češkog jezika.
Učenik samostalno istražuje informacije o tekstovima i događajima po vlastitome izboru važnima za razvoj češkog jezika stavljajući u odnos češki jezik i kulturnu baštinu.
DOMENA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
B.8.1.
Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova te tumači utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima.
- povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o književnome tekstu - razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice te
vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu - uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u svojem okružju
- uočava utjecaj književnih tekstova na poimanje vlastitih osjećaja i osjećaja prema drugim ljudima
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- čita iz užitka
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik opisuje utjecaj književnoga teksta na vlastite reakcije prema sebi i drugima.
Učenik objašnjava utjecaj književnih tekstova na stvaranje mišljenja o sebi te na stvaranje vlastitih mentalnih predodžaba.
Učenik obrazlaže utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima te na stvaranje vlastitih mentalnih predodžba.
Učenik tumači utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima te na stvaranje vlastitih mentalnih predodžaba
B.8.2.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitog čitateljskoga iskustva , iz konteksta i usporedbe s
- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome
slijedu radi
Učenik opisuje književni tekst i prema smjernicama otkriva njegovo
Učenik opisuje književni tekst i prema smjernicama otkriva njegovo
Učenik tumači prema smjernicama značenje književnoga teksta s obzirom na
Učenik samostalno tumači značenje književnoga teksta s obzirom na žanrovska
drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
cjelovitoga razumijevanja
(različiti učenici različito čitaju isti tekst)
- uočava strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija književnoga teksta; stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesnički oblik; dijalog, monolog, didaskalije i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja)
- razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. licu) od autora
- opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja
na specifičnosti u književnome tekstu
- prepoznaje stilska izražajna sredstva: epitet, metaforu, personifikaciju, simbol, kontrast, anaforu, apostrofu i refren
značenje s obzirom na
vlastito čitateljsko iskustvo.
značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo.
žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo.
obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo.
B.8.3.
Učenik vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja vezana s pročitanim tekstom, kritički vrednuje književni tekst i povezuje ga s vlastitim književnim iskustvom.
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih s prethodnim znanjem
- interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta - uočava višeslojnost književnoga teksta - tumači dublje značenje književnoga teksta
- uočava autorove poruke u književnome tekstu
- objašnjava uzroke i posljedice u književnome tekstu - uočava veze i odnose u književnome tekstu
Učenik potvrđuje uz pomoć učitelja vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta.
Učenik oblikuje stavove, objašnjava vlastito mišljenje i povezuje ga s dokazima na kojima ga temelji.
Učenik oblikuje stavove, zastupa vlastito mišljenje i povezuje ga s dokazima na kojima ga temelji.
Učenik vrednuje književni tekst, zastupa vlastito mišljenje i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom.
- uspoređuje djela slične tematike
- zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih - objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
B.8.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja, argumentirano prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i promišlja o njegovoj svrsi, obilježjima pripadajućega žanra i autora.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova - obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
- obrazlaže figurativnost jezika književnosti
- objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
- stvara zajednički popis književnih tekstova po kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
Učenik opisuje vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganje.
Učenik objašnjava vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
Učenik argumentirano obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta primjenjujući znanja s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja.
B.8.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu , ali je potaknut i usmjeravan različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
nadgledajući vlastiti napredak - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
--------
preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.) - prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (C)
C.8.1.
Učenik organizira izabrane informacije iz različitih izvora radi rješavanja problema u određenoj situaciji te vrednuje informacije i izvore informacija koje povezuje u odabrane informacije s postojećim znanjem radi rješavanja problemske situacije.
- izabire relevantne izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom - uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva
- selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora - koristi se informacija poštujući intelektualno vlasništvo - predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranih informacija
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- analizira različita značenja tekstova
- uočava predrasude i stereotipe
- citira izvor informacija
Učenik organizira
prema smjernicama izabrane informacije iz jednoga izvora.
Učenik organizira
prema smjernicama izabrane informacije iz različitih izvora.
Učenik organizira prema smjernicama izabrane informacije iz
različitih izvora sa svrhom rješavanja problemske situacije.
Učenik samostalno organizira izabrane informacije iz
različitih izvora sa svrhom rješavanja problemske situacije.
- služi se različitim priručnicima
prema svojim interesima i potrebama
- tekstne vrste: dnevnik, novinski članak, letak, natuknica u različitim priručnicima
C.8.2.
Učenik u skladu s razinom znanja obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi još mogao biti zanimljiv i koristan
- uspoređuje reakcije različitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, na forumima i društvenim mrežama
- objašnjava zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, nacionalnosti,
društvenoga statusa i sl. mogli
različito reagirati na različite medijske tekstove
- obrazlaže različito poimanje istoga teksta u različitih primatelja
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj
diskriminaciji te suzbija govor mržnje
Učenik prepoznaje pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
Učenik objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
Učenik uspoređuje pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj
različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
C.8.3.
Učenik vlastitim riječima objašnjava i tumači uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos
Učenik izdvaja tehnike i
izražajna sredstva u medijskom tekstu.
Učenik razlikuje postupke, tehnike i izražajna sredstva u medijskome tekstu te opisuje
Učenik opisuje postupke, tehnike i izražajna
sredstva u medijskome
Učenik samostalno objašnjava postupke, tehnike i izražajna sredstva u medijskome
različitim časopisima i određenim internetskim stranicama sa svrhom prenošenja poruke.
fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih priloga časopisu - objašnjava kako se različitim postupcima, tehnikama i izražajnim sredstvima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr.
učenik zapaža naglašeno reklamiranje modnih i kozmetičkih proizvoda ili tematsko predstavljanje odjeće i obuće nizom fotografija u
časopisima)
prema smjernicama na poznatome primjeru kako se njima prenosi poruka.
tekstu te objašnjava prema smjernicama na poznatim primjerima kako se njima prenosi poruka.
tekstu te objašnjava kako se njima prenosi poruka istražujući nove primjere.
C.8.4.
Učenik vrednuje kulturne događaje, samostalno i prema vlastitom izboru ih izabire i posjetiti u fizičkome i digitalnome okružju.
- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta
- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem (npr.
biografije poznatih koje prikazuju društvenu i ekonomsku raslojenost) - tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj.
kao objekte divljenja ili osude
Učenik objašnjava uz pomoć učitelja značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim okružjem.
Učenik objašnjava prema smjernicama značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim okružjem.
Učenik obrazlaže prema smjernicama značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem.
Učenik obrazlaže svojim
riječima značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem.
- izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
- izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o o pularnokulturnim tekstovima u skladu s dosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom - objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
GIMNAZIJA
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
1. razred – 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik (A)
A.1.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi po izboru. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom, izvodi zaključke.
- govori tekst na odabranu ili
zadanu temu iz svakodnevnog života
- izražava svoje mišljenje, stavove, emocije,
-pokazuje sposobnost prikladnog jezičnog ponašanja u raznim komunikacijskim situacijama i s različitim sugovornicima - razvija aktivan rječnik - poštuje morfosintaktičke strukture i žanrove funkcionalnih stilova.
Na poticaj razgovara i
/ili
raspravlja prema modelu radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
razgovara i/ili raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Argumentirano razgovara i /ili raspravlja, razmjenjuje i propituje informacije u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
A.1.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, ispisuje glavnu poruku iz teksta .
- razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove -interpretira književne tekstove
-razgovora o zadanom cilju -objašnjava svoje stavove -obogaćuje aktivni rječnik. -ispisuje glavnu poruku iz teksta i diskutira o njoj
Aktivno sluša i prema smjernicama izdvaja samo osnovne informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja i razvrstava
osnovne
informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama izdvaja i razvrstava informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno izdvaja i razvrstava informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u obliku teksta.
- izvodi zaključke
A.1.3
Učenik piše opisni srednje dug tekst na temu iz pročitanoga djela.
- piše srednje dug tekst uz smjernice na zadanu temu iz pročitanog djela
- koristi jezične zakonitosti te znanje iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu temu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu temu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu temu iz pročitanog djelau skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
Samostalno oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu temu iz pročitanog djelau skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova a koristeći jezične zakonitosti.
A.1.4
Učenik čita s razumijevanjem složenije upućivačke tekstove te odabire i ispisuje glavne informacije.
- razumije složeniji pisani tekst - prepoznaje glavne značajke teksta
- odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Razumije složeniji pisani tekst
- prepoznaje glavne značajke teksta - odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenje upućivačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Učenik prema smjernicama čita složenje upućivačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Učenik prema smjernicama čita složenje upućivačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje,i izdvaja i ispisuje glavne informacije.
A.1.5
Učenik piše pripovjedne tekstove, subjektivno i objektivno iznosi događaje.
-piše pripovjedne tekstove -razlikuje subjektivno od objektivnog pripovijedanja -subjektivno iznosi događaje -objektivno iznosi događaje
Uz pomoć učitelja
oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektivn o iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektivno iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektivn o iznosi događaje, razlikuje subjektivno od objektivnog.
Samostalno oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektiv no iznosi događaje, razlikuje subjektivno od objektivnog.
A.1.6
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti pri tvorbi teksta
-samostalno piše srednje dugi tekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru
-koristi se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
Prema smjernicama piše tekst složene strukture
prema slobodnom
izboru, koristi se prikladnim
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
Samostalno piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim
-pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici
- služi se neformalnim pisanjem tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
morfofositaktičkim strukturama.
morfofositaktičkim strukturama pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici.
morfofositaktičkim strukturama, pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici, smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
morfofositaktičkim strukturama, pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici, smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.1.1
Učenik opisuje svoje doživljaje prema književnom tekstu i obrazlaže svoj stav.
- izražava i opisuje utiske i dojmove koje je na njega ostavio pročitani tekst
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- argumentira svoj stav prema određenim postupcima
- obrazlaže kako bi on ( i zašto) postupio u istim situacijama
Na poticaj samostalno opisuje svoje doživljaje i stavove.
Samostalno se stvaralački izražava te opisuje svoje doživljaje i stavove.
B.1.2
Učenik ispisuje iz književnog teksta informacije, usmeno ga interpretira, pri čemu koristi svoje znanje i iskustvo iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje informacije za interpretaciju teksta
- određuje književnu vrstu, žanr, kompoziciju i stilska obilježja teksta
- ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive
- imenuje jezično stilska izražajna sredstva
Prema smjernicama uočava žanrovska obilježja i uz pomoć učitelja izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
Prepoznaje žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
Prepoznaje žanrovska obilježja književnog teksta te samostalno izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
B.1.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela
- interpretira tekst, tj. tumači ga
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o
Samostalno
raščlanjuje bit teksta, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove ,razgovara o različitim
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno, umjetničku i idejnu vrijednost teksta,
- kritizira - ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
etičkim vrijednostima teksta.
interpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
obrazlaže svoje tvrdnje.
B.1.4
Učenik čita različite tekstove i uspoređuje ih prema obilježjima funkcionalnih stilova
navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova - prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova
- uvrštava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određeni funkcionalni stil
Navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova i uz pomoć učitelja može prepoznati u tekstovima osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil.
Samostalno u različitim tekstovima prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil i imenuje njihova obilježja.
B.1.5
Učenik ispisuje iz teksta povezanost obilježja pripadajućeg književnog smjera s društveno povijesnim razdobljem.
- razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera. - navodi osnovna obilježja književnog razdoblja
Uz pomoć učitelja opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na obilježja književnog razdoblja.
Prema smjernicama opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta, navodi osnovna obilježja književnog razdoblja.
Samostalno opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta, navodi i argumentira osnovna obilježja književnog razdoblja.
B.1.6
Učenik uspoređuje (usmeno /pismeno) pročitano književno djelo s
njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela - uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja - otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog
djela, gledatelju filma nije dostupan
- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi/kazališnom djelu
Uz pomoć učitelja uspoređuje pročitano književno djelo s filmskom adaptacijom, navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnje karakteristike likova.
Prema smjernicama navodi što je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, obrazlaže, ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.1.7
Učenik interpretira književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o samom autoru
- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora i ističe što mu se sviđa/ne sviđa
Uz pomoć učitelja učenik interpretira književni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora s temom književnog teksta.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikama teksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora,
priprema prezentaciju o autoru.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku, estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora, citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.1.8
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju, interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnoga života
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja - upotrebljava stilska izražajna sredstva
Na poticaj se samostalno izražava Samostalno se stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu na izabranu ili zadanu temu iz iz svakodnevnoga života. svakodnevnoga života.
B.1.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove i jezik
Uz pomoć učitelja određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovog stvaralaštva, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih,
kompozicijskih i stilskih obilježja , prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i
stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
Samostalno objašnjava i argumentira međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i
stilskih obilježja, samostalno
interpretira književne tekstove.
B.1.10
Učenik uspoređuje i komentira različita izlaganja iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoja zapažanja o različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje
- izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora
- izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivije obrađena tema i analizira ih
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama
objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta.
Samostalno pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta i izdvaja bitne značajke i dijelove teksta, interpretira književne tekstove i objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.1. 1
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, elektroničkih izvora
- odabire informacije u skladu sa izvršenjem zadatka i prema svojim interesima
- provjerava valjanost informacija
- izabire nepristrane informacije - uočava izvore sa najpotpunijim informacijama
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije.
Prema smjernicama odabire valjane, provjerene i najpotpunije informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima i analizira njihovu valjanost.
Samostalno odabire valjane, provjerene, najpotpunije i najtočnije informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima, analizira i procjenjuje njihovu valjanost i upotrebljava ih.
C.1.2
Učenik se pravilno izražava, slijedeći informacije putem medija.
- odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka - provjerava valjanost informacija
Uz pomoć odabire najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka,
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih
Samostalno odabire i najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka,
- pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji usvajanjem potrebnih medijskih poruka
valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
poruka, provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
C.1.3
Učenik izražava usmeno svoje dojmove samostalno odabranog kulturnog događaja, izabire momente koji su najviše na njega utjecali i opisuje ih.
- prema preporuci ili vlastitom odabiru učenik posjećuje kazalište, filmske predstave, medijske kuće, izložbe - usmeno komentira organiziranost kulturnog događaja
- uočava edukacijske vrijednosti događaja
- izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam
Na poticaj se samostalno izražava o odabranom kulturnom događaju.
Samostalno se stvaralački izražava o kulturnom događaju.
C.1.4
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz provjerenih elektronskih izvora.
- samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti
- provjerava njihovu vjerodostojnost
- praktično ih koristi.
Uz pomoć istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Samostalno istražuje i pronalazi
informacije iz teorije
i povijesti književnosti, provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih tek nakon provjere praktično koristi.
2. razred - 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik (A)
A.2.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili aktualnoj temi. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara prema obrascima grupnog razgovora: rasprava, uvjeravanje, argumentiranje
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - obrazlaže svoje stavove, mišljenje, emocije
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima
- procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru
Razgovara i /ili raspravlja prema modelu radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
razgovara i/ili raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom, raspravlja u skladu sa odabranom temom.
Prema smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom, raspravlja u skladu sa
odabranom temom,
procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru.
Samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim
bontonom,
raspravlja u skladu sa odabranom temom,
procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru, izražava se argumentirano.
A.2.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja,komentira i povezuje informacije i ključne pojmove iz teksta te po vlastitom izboru oblikuje novi tekst.
- aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane medijima prema unaprijed određenom cilju slušanja
- razvrstava, analizira, objašnjava korisne, zanimljive, bitne informacije
- ispisuje ključne pojmove
- oblikuje povezan,smislen i stilski uređen novi govorni ili pisani tekst
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja razvrstava samo osnovne
informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama izdvaja i razvrstava
osnovne
informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama izdvaja i razvrstava informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u obliku teksta, ispisuje ključne pojmove.
Aktivno sluša i samostalno izdvaja i razvrstava korisne informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u obliku teksta, ispisuje ključne pojmove.
A.2.3
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke, oblikuje izlagačke tekstove
u kojima koristi metodu stvaralačkog prepričavanja s promjenom gledišta. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa i sintaktičkih zakonitosti
- ispisuje novi leksik
- obogaćuje aktivni rječnik
- oblikuje natuknice, bilješke,
- pretražuje ključne podatke za odabranu temu
- s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi - prepričava pismeno duži izlagački tekst, mijenjajući gledište pročitanog teksta -objašnjava i argumentira svoje mišljenje, stavove, emocije, ideje -u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti
Uz pomoć učitelja prepričava izlagački tekst, mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pretražuje podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, objašnjava svoje mišljenje, stavove, u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pronalazi podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, provjerava svoje mišljenje, u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama
oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, provjerava podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, objašnjava stavove, u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Samostalno oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, argumentira podatke za odabranu temu kao i svoje mišljenje, u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
A.2.4.Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja tekstove složenih struktura te izdvaja i analizira informacije .
- čita zadane izlagačke tekstove - čita prema odabranoj svrsi čitanja, objašnjava karakteristike teksta
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova
- povezuje ideje u tekstu, bira citate
- povezuje glavne informacije u tekstu te ih analizira i sažima
Razumije složeniji izlagački pisani tekst - prepoznaje glavne značajke teksta - odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenije izlagačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Učenik prema smjernicama čita složenije izlagačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Učenik samostalno čita složenije izlagačke tekstove te prepoznaje, izdvaja i ispisuje glavne informacije.
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote
A.2.5
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta.
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu
- objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- svoje znanje koristi u tvorbi novog teksta
Uz pomoć učitelja razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Prema smjernicama
razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Prema smjernicama
razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava i objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Samostalno razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava i objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi u tvorbi novog složenog teksta.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.2.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema književnome tekstu.
- izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- argumentira svoj stav prema određenim postupcima
- obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama
Na poticaj izražava svoje doživljaje i stavove prema književnome tekstu.
Učenik se samostalno stvaralački izražava te izražava stavove o književnome tekstu.
B.2.2
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira pri čemu koristi svoje znanje iz
teorije književnosti i stilistike.
Ispisuje informacije za interpretaciju teksta
- određuje književnu vrstu, žanr i stilska obilježja teksta
- ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive, kompoziciju - imenuje jezična stilska izražajna sredstva
Prema smjernicama uočava žanrovska obilježja i uz pomoć učitelja izdvaja pojedine kompozicijske
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske
Prepoznaje žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske
Prepoznaje žanrovska obilježja književnog teksta te samostalno izdvaja pojedine kompozicijske
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
B.2.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela
- interpretira tj. tumači ga - kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači estetsku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje bit teksta, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove, razgovara o različitim interpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno, umjetničku i idejnu vrijednost teksta, obrazlaže i argumentira svoje tvrdnje.
B.2.4
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i određuje njihov međusobni odnos obzirom na obilježja funkcionalnih stilova.
- navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- prikazuje žanrove funkcionalnih stilova
- razvrstava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u
određene funkcionalne stilove
Navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova i uz pomoć učitelja može prepoznati u tekstovima osnovne žanrove
funkcionalnih stilova, uz pomoć učitelja razvrstava ih prema stilovima.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova, prema smjernicama ih razvrstava prema stilovima.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni funkcionalni stil.
Samostalno u različitim tekstovima prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova te uvrštava pročitane tekstove u određeni
funkcionalni stil i imenuje njihova obilježja.
B.2.5
Učenik ispisuje iz teksta utjecaj društveno povijesnog razvoja na obilježja prikladnog knjiženog smjera .
- razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera - navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja
- povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe
Uz pomoć učitelja opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na obilježja književnog razdoblja.
Prema smjernicama opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta, povezuje osnovna obilježja književnog
Samostalno opisuje društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov
utjecaj na obilježje i
značenje pripadajućeg književnog smjera, navodi i argumentira
smjera s načinom tvorbe.
uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja te povezuje osnovna obilježja književnog smjera s načinom tvorbe.
B.2.6
Učenik uspoređuje(usmeno/pismen o) pročitano književno djelo
s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom .
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela - uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja - uočava da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog
djela, gledatelju filma nije dostupan
- uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi
Uz pomoć učitelja uspoređuje pročitano
književno djelo s filmskom adaptacijom, pronalazi i navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi elemente kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama navodi što je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, obrazlaže, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.2.7
Učenik priča književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za iterpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o autoru - raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora
Uz pomoć učitelja učenik interpretira književni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora s temom književnog teksta.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikama teksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora, osmišljava
prezentaciju o autoru i njegovu stvaralaštvu.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku, estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora,citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.2.8
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- osmišljava plan izlaganja - poštuje kronološki,
retrospektivni slijed događaja
- izvodi zaključke
Na poticaj se izražava na izabranu ili zadanu temu.
Samostalno se stvaralački izražava na zadanu ili izabranu temu.
- razvija kulturu govorenja
B.2.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove, stil
Uz pomoć učitelja određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovog stvaralaštva, interpretira književne
tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja , prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
Samostalno objašnjava i argumentira međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
B.2.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoje zapažanje u različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje
- izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora
- izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivija razlika i analizira ih
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama
objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta.
Samostalno interpretira književne tekstove i objašnjava međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela iz kojih izdvaja dijelove teksta i izdvaja bitne značajke i dijelove teksta.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.2.1
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika i
- odabire informacije u skladu s izvršenjem zadataka i prema svojim interesima
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka,
Prema smjernicama odabire valjane, provjerene i potpune informacije iz
Samostalno odabire valjane, provjerene i potpune informacije iz različitih izvora u
kataloga, ispituje njihovu valjanost i zna ih pravilno praktično upotrijebiti.
zadatka, analizira njihovu valjanost, pravilno ih zna upotrijebiti.
analizira njihovu valjanost, traži i odabire
najpotpunije informacije koje upotrebljava u skladu sa zadanim zadatkom, pravilno ih zna upotrijebiti.
različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije koje upotrebljava točno u skladu sa zadanim zadatkom.
skladu sa izvršenjem zadatka i interesima, analizira i procjenjuje njihovu valjanost, traži, odabire i upotrebljava najpotpunije i najtočnije informacije.
C.2.2
Učenik se pravilno pismeno i usmeno izražava slijedeći provjerene i dokazane informacije dobivene putem medija.
- odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka -provjerava valjanost informacija
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji
Uz pomoć odabire najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih i odabranih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Samostalno odabire najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava, analizira i procjenjuje valjanost
pronađenih informacija, usvajanjem potrebnih medijskih poruka, zna se
pravilno izražavati u svakodnevnoj komunikaciji.
C.2.3
Učenik izražava svoje dojmove odabranog kulturnog događaja.
-samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje
-uočava njihovu edukativnu, umjetničku i etičku funkciju
Na poticaj izražava dojmove o izabranom kulturnom događaju.
Stvaralački se samostalno izražava o izabranom kulturnom događaju.
C.2.4
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz elektronskih
-samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti
Uz pomoć istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti,
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti,
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti,
Samostalno istražuje i pronalazi
informacije iz teorije i povijesti
izvora i procjenjuje njihovu valjanost.
-provjerava vjerodostojnost tih informacija
-praktično ih koristi
provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
književnosti, provjerava i procjenjuje vjerodostojnost tih informacija te ih tek nakon provjere praktično koristi.
3. razred - 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik (A)
A.3.1
Učenik raspravlja o zadanoj aktualnoj temi u razredu/grupi. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
- usredotočuje se na zadanu temu o važnim znanstvenim, životnim pitanjima
- utvrđuje povezanost tvrdnji, slaganje, neslaganje s njima - oblikuje zaključke, rješenja, sintezu diskusije
Raspravlja prema modelu i razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, tvrdnje i ideje te ih obrazlaže u skladu s komunikacijskom situacijom i bontonom.
Prema smjernicama razgovora radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te
ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
Prema smjernicama razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, samostalno procjenjuje, prilagođava svoje stavove uvažavajući nove spoznaje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Samostalno razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove, samostalno argumentira, procjenjuje i prilagođava svoje stavove uvažavajući nove spoznaje, spreman je na
kompromise u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
A.3.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, procjenjuje, ustanovljuje i tumači informacije i ključne pojmove u tekstu .
- razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove - interpretira književne tekstove
- razgovara o zadanom cilju - izražava i objašnjava svoje stavove
- obogaćuje aktivni rječnik
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta te izražava i objašnjava svoje
- oblikuje sintezu slušanog teksta
mišljenje i stavove u obliku teksta.
A.3.3
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, oblikuje i govori raspravljačke tekstove i usklađuje govorenje u skladu s komunikacijskom situacijom i svrhom
- čita srednje dug tekst složene strukture
- ispisuje novi leksik iz pročitanog - služi se riječima iz pasivnog rječnika
- oblikuje i govori raspravljačke tekstove prema obilježjima tekstne vrste, služeći se novim leksikom
Ispisuje novi leksik prema smjernicama, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom.
Prema smjernicama
ispisuje leksik, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Prema smjernicama govori raspravljačke tekstove, koristeći novi leksik i u skladu sa komunikacijskom situacijom ,svrhom i slušateljima.
Samostalno govori raspravljačke tekstove u skladu sa komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
A.3.4
Učenik čita s
razumijevanjem prema svrsi čitanja izlagačke tekstove i izražava žanrovska, kompozicijska i tematska obilježja teksta.
- čita izlagačke tekstove prema osobnom interesu
- čita tekstove prema osobnoj ili zadanoj svrsi čitanja
- objašnjava obilježja teksta obzirom na temu, žanr, kompoziciju
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira citate kojima podupire svoje tvrdnje
Prepoznaje funkciju izlagačkih tekstova te izdvaja i objašnjava ideje u tekstu.
Opisuje funkciju izlagačkih tekstova, analizira i tumači ideje u tekstu, pronalazi citate.
Objašnjava funkciju i obilježja izlagačkih tekstova na primjerima te interpretira odabrane primjere.
Objašnjava funkciju i obilježja izlagačkih tekstova na poznatim i nepoznatim primjerima te interpretira tekstove u skladu sa svojim znanjem.
A.3.5
Učenik piše upućivačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
- oblikuje upućivački tekst prema slobodnoj/zadanoj temi
- oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste
- s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih tekstova
- služi se standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom, funkcionalnim stilom vrste teksta koji piše
Piše upućivački tekst koristeći znanje o
funkciji i obilježjima upućivačkog teksta
-izdvaja ideje u tekstu
,koje detaljnije objašnjava.
Piše upućivački tekst koristeći znanje i iskustvo o upućivačkim tekstovima, argumentira svoje ideje a zaključke podupire citatima.
Piše upućivački tekst, objašnjava funkciju upućivačkog teksta koristeći znanje o upućivačkim tekstovima, navodi primjere i interpretira tekst.
Piše upućivački tekst, poštujući njegovu funkciju i obilježja koje objašnjava na poznatim i nepoznatim primjerima te interpretira tekst, prikladno ga povezuje sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima.
A.3.6
Učenik piše tekst po vlastitom izboru, pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta složene strukture
- piše tekst složene strukture i
opisuje svoje doživljaje, misli i stavove
- pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici - koristi jezične zakonitosti i poštuje funkciju i obilježja izabrane vrste teksta
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
- piše i obrazlaže svoje zaključke
Piše tekst složene strukture , analizira i tumači ideje u tekstu -uspoređuje pristupe sličnim temama -svoje zaključke podupire citatima iz poznatih djela.
Piše tekst složene strukture ,analizira i tumači namjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta, prikladno povezuje svoje iskustvo s idejom teksta.
Piše tekst složene strukture, analizira i tumači namjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta -argumentira svoje kritičke stavove u tekstu.
Piše tekst složene strukture, pravilno primjenjuje pravopisna i sintaktička pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo (B)
B.3.1
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj kritički stav prema književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva
- izražava svoje utiske i dojmove o književnom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta i potkrepljuje ga citatima - argumentira svoj stav prema određenim situacijama u tekstu i navodi kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama - obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju znanja i čitateljskog iskustva
Na poticaj samostalno izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema tekstu.
Učenik se samostalno stvaralački izražava te izražava svoje dojmove o tekstu.
B.3.2
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira, pri čemu primjenjuje svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje iz književnog teksta informacije korisne za interpretaciju teksta - interpretira tekst (npr. u proznom tekstu: tema, motiv, kompozicija, stilska obilježja; u lirskom tekstu: tema, pjesničke slike, pjesnički jezik, sinteza; u dramskom tekstu: dramski likovi, kompozicija drame; u diskurzivnim: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i
Uz pomoć učitelja ispisuje iz teksta
glavne informacije i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema uputama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
elementi književnog, analiza kompozicije)
B.3.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela - interpretira tj. tumači ga
- kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učitelja raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove, razgovara o različitim interpretacijama, navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, samostalno ocjenjuje estetsku, umjetničku i idejnu vrijednost teksta, svoje tvrdnje potkrepljuje citatima.
B.3.4
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnog stila.
- tumači razliku između književnog i neknjiževnog teksta - interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama - objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta
- tumači osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila
- razvrstava tekstove u pripadajuće funkcionalne stilove
Uz pomoć učitelja uočava karakteristike književnog i neknjiževnog djela, interpretira ih prema smjernicama i razgovara o funkcionalnim stilovima tekstova.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava njihova tematska, žanrovska, kompozicijska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje obzirom na tematska ,žanrovska,
kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova, navodi primjere i citate.
B.3.5
Učenik ispisuje iz teksta međusobni odnos obilježja književnog smjera i društveno- povijesnog razvoja
- razmatra utjecaj društenopovijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera - navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja
- povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe
Uz pomoć učitelja objašnjavadruštveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na književni tekst.
Prema smjernicama objašnjava društvenopovijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta.
Samostalno interpretira utjecaj društveno- povijesnog i kulturnog konteksta na književni tekst.
B.3.6
Učenik uspoređuje(usmeno/pismen o) pročitano književno djelo s njegovom filmskom interpretacijom
.
- uočava koliko se prilagodilo književno djelo zahtjevima novog filmskog djela
- uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja (npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan) - uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i književnom djelu
Uz pomoć učitelja uspoređuje pročitano
književno djelo s filmskom adaptacijom, navodi razlike u filmskom i književnom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama navodi što je/nije
isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u filmu i u književnom djelu.
B.3.7
Učenik objašnjava književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
- objašnjava i interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima
- osmišljava i priprema prezentaciju o autoru i njegovom stvaralaštvu
- raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu i stilskom razdoblju u koje pripada autor
Uz pomoć učitelja učenik interpretira književni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz života autora s temom knjiženog teksta.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Prema smjernicama povezuje
karakteristike stilskog razdoblja s karakteristikama teksta, govori o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Samostalno procjenjuje književni tekst obzirom na umjetničku ,estetsku i idejnu vrijednost, prezentira život i cjelokupno stvaralaštvo autora, citira ulomke, koji najbolje prezentiraju autora.
B.3.8
Učenik se prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava.
- govori srednje dug i složen tekst na izabranu ili zadanu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja - upotrebljava stilska izražajna sredstva
Na poticaj se samostalno stvaralački izražava prema svojim interesima.
Samostalno se stvaralački izražava prema svojim interesima.
B.3.9
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora - izražava svoj
emocionalni,spoznajni i estetski
Uz pomoć učitelja određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na
Samostalno objašnjava i argumentira međusobne odnose
razliku u stvaralaštvu omiljenih autora.
dojam o književnom tekstu odabranih autora
- ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove
stvaralaštvo, interpretira književne
tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
između odabranih autora, pronalazi
različitosti i sličnosti
žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, samostalno interpretira književne tekstove.
B.3.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
- iskazuje svoje zapažanje o različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore ,djela, citate na kojima te razlike dokazuje
- izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.3.1
Učenik odabire informacije iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, dokazuje njihovu valjanost i povezuje ih sa svrhom istraživanja
- odabire informacije u skladu sa svojim potrebama i interesima i u skladu s istraživanjem
- pronalazi informacije u različitim bazama podataka
- prosuđuje valjanost podataka u skladu s istraživanjem
- prikupljene informacije koristi pri tvorbi vlastitog teksta
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i procjenjuje njihovu valjanost.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja i kritički procjenjuje njihovu valjanost.
C.3.2
Učenik samostalno traži informacije iz različitih medija i procjenjuje kako one utječu na formiranje stavova primatelja .
- odabire informacije u skladu sa svrhom istraživanja - uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi pouzdanosti
Prema smjernicama analizira medijske informacije i prepoznaje njihov utjecaj na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama uspoređuje medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Samostalno uspoređuje medijske tekstove
i zaključuje o njihovu utjecaju na
- primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije - praktično koristi prikupljene informacije za stjecanje znanja
formiranje stavova primatelja
C.3.3
Učenik traži informacije iz raznih izvora koje provjerava te ih upotrebljava pri govorenju ili pisanju.
- odabire informacije u skladu s potrebama
- istražuje informacije koristeći napredno istraživanje - analizira valjanost informacija
- pronađene informacije koristi pri govorenju ili pisanju
Prema smjernicama
nalazi i analizira informacije iz raznih izvora i prepoznaje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz raznih izvora i procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora i kritički procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
C.3.4
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja prema vlastitom interesu
- samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje
- uočava njihovu edukativnu,
umjetničku i etičku funkciju
Na poticaj se izražava o kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
Samostalno se stvaralački izražava o kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
4. razred - 140 sati
DOMENA: Komunikacija i jezik(A)
A.4.1
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi . Izražava se u skladu s
komunikacijskom situacijom, koristeći spoznaje o ljudskoj komunikaciji.
- razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi, u skladu sa svrhom i namjerom govora(informacije, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje)
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje
- govori u skladu s pravogovornim pravilima
- usmjerava razgovor prema sporazumu
- asertivno se odnosi prema sugovornicima
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
Prema modelu razgovara radi donošenja zaključaka
u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
razgovara i raspravlja, donosi zaključke i poštuje zajedničke odluke u skladu s
komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Prema smjernicama
raspravlja i poštujući zadano vrijeme radi donošenja vlastitih i zajedničkih odluka u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Samostalno razgovara i raspravlja poštujući zadano vrijeme radi donošenja vlastitih i zajedničkih odluka u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
A.4.2
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, odabire informacije i ključne pojmove i kritički ih vrednuje u obliku teksta
- aktivno sluša raspravljačke tekstove(uživo ili posredovane različitim medijima) - kritički vrednuje bitne, zanimljive, važne informacije
- tumači slušani tekst
- oblikuje smislen i stilski uređen
pisani tekst na temelju slušanja
Aktivno sluša i prema
smjernicama odabire i
procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i prema smjernicama
procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno kritički vrednuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Aktivno sluša i samostalno kritički vrednuje informacije i ideje iz slušanoga teksta te izražava svoje mišljenje i stav u obliku teksta.
A.4.3
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke ,oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom teksta
- čita tekst prema samostalnoj ili zadanoj svrsi čitanja- ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta
- služi se rječnikom
- oblikuje i govori informativne tekstove služeći se novim leksikom i poštujući obilježja funkcionalnog stila teksta
Prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom.
-prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
-prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove
u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
-samostalno oblikuje i govori informativne tekstove u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i željenim učinkom na primatelja.
A.4.4
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja raspravljačke tekstove te prema karakteristikama odabranog žanra i funkcionalnog stila, kritički ih ocjenjuje
- čita raspravljačke tekstove prema odabranoj svrsi čitanja - procjenjuje svrhu teksta, gledište autora
- odabire žanrove funkcionalnih stilova i navodi njihove karakteristike
- prema karakteristikama određenog žanra kritički ocjenjuje tekst
Objašnjava funkciju raspravljačkih tekstova te uz pomoć učitelja uspoređuje informacije u tekstu i
karakteristike teksta prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova na poznatim primjerima te uz pomoć smjernica
kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova na primjerima te
argumentirano
kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
A.4.5
Učenik piše raspravljačke tekstove.U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
- oblikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova - s razumijevanjem koristi riječi prikladne odabranoj temi i tekstnoj vrsti
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta
Prema modelu piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
Prema smjernicama
oblikuje i piše raspravljačke tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
Samostalno oblikuje i piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
Samostalno oblikuje i piše raspravljačke tekstove ,primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim
- piše u skladu s pravopisnom
normom
učinkom na primatelja.
A.4.6
Učenik piše tekst složene strukture, povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici , koristi jezične zakonitosti i znanje iz tvorbe novih riječi u češkom jeziku.
- piše srednje dugi tekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru
- pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici - koristi se prikladnom morfosintaktičkom strukturom - služi se neformalnim pisanjem tekstova
- smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta
Prema smjernicama piše tekst složene strukture, primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici poštujući jezične
zakonitosti i različite tvorbene obrasce riječi u češkom jeziku.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture, procjenjuje primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici, jezičnih zakonitosti i različitih tvorbenih obrazaca riječi u češkom jeziku.
Samostalno piše tekst složene strukture te primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici,
jezične zakonitosti i na novim primjerima primjenjuje obrasce torbe novih riječi u češkom jeziku.
Samostalno piše tekst složene strukture i analizira primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici ,jezičnih zakonitosti i primjenu tvorbe novih riječi u češkom jeziku.
DOMENA: Književnost i stvaralaštvo(B)
B.4.1
Učenik prezentira doživljaje i brani svoj stav prema književnom tekstu.
- izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu - obrazlaže i dokazuje svoje razumijevanje teksta argumentira svoj stav prema određenim situacijama
- obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama
Na poticaj prezentira doživljaje i brani svoje stavove prema književnom tekstu.
Samostalno se stvaralački izražava te brani svoje stavove prema književnom tekstu.
B.4.2
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira i upotrebljava svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike
Ispisuje informacije za interpretaciju teksta (npr. lirski tekst: tema, pjesničke slike, ritam, pjesnički jezik, sinteza; prozni tekst: tema, motivi, kompozicija, stilska obilježja; dramski tekst: dramski likovi, kompozicija drame, diskurzivni: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije književno znanstvenog teksta)
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književni tekst i prema smjernicama ga prosuđuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književni tekst i prosuđuje ga s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
B.4.3
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
- analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela - interpretira tj. tumači ga
- kritizira
- ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst
- naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta
Uz pomoć učenik raščlanjuje tekst, usmeno raspravlja o tekstu, prosuđuje idejnu vrijednost teksta.
Prema smjernicama
istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Samostalno
raščlanjuje tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske
pojmove razgovara o različitim interpretacijama ,navodi umjetničku i etičku vrijednost teksta.
Samostalno raščlanjuje i interpretira književni tekst, primjenjuje osnovne književno teorijske pojmove, samostalno ocjenjuje estetsku, umjetničku i idejnu vrije teksta, svoje tvrdnje potkrepljuje citatima.
B.4.4
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova..
- tumači razlike između književnog i neknjiževnog teksta - interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama - objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja tekstova
- izdvaja osnovna obilježja funkcionalnih stilova
- klasificira žanrove funkcionalnih stilova
- navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila
- razvrstava pročitane tekstove prema dominirajućim obilježjima funkcionalnog stila
Uz pomoć učitelja uočava razliku između književnog i neknjiževnog teksta, interpretira ih prema smjernicama i razgovara o funkcionalnim stilovima.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava tematska, žanrovska i kompozicijska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove, prema smjernicama ih uspoređuje obzirom na tematska, žanrovska,
kompozicijska i stilska obilježja kao i obilježja funkcionalnih stilova.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova.
B.4.5
Učenik kritički ocjenjuje utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera.
- razmatra i analizira utjecaj društveno- povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera
- navodi uzročno posljedičnu vezu toga utjecaja
Uz pomoć učitelja interpretira društveno- povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na
Prema smjernicama interpretira društveno povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Prema smjernicama interpretira međuodnos različitih konteksta i književnoga teksta.
Samostalno prosuđuje utjecaj društveno povijesnoga i kulturnog konteksta na književni tekst.
- povezuje obilježja književnog smjera s načinom tvorbe
nastanak književnog smjera.
B.4.6
Učenik uspoređuje
(usmeno/pismeno)pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom) adaptacijom
- uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela - uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan) - uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi
Uz pomoć učitelja uspoređuje pročitano književno djelo s filmskom adaptacijom, navodi razlike u književnom i filmskom izričaju.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Prema smjernicama
navodi što je/nije isto u filmu i književnom djelu, uspoređuje doživljaje teme autora književnog djela i filmskog režisera, obrazlaže svoje tvrdnje argumentima.
Samostalno diskutira o vlastitom doživljaju književnog djela i filma, posebno ističe one dijelove koji su jednako dobro obrađeni i u književnom djelu i u filmu.
B.4.7
Učenik odabire književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
- interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
- osmišljava prezentaciju o autoru - raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora
Uz pomoć učitelja učenik interpretira književni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz
života autora s temom knjiženog teksta.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Uz pomoć učitelja učenik interpretira književni tekst obzirom na temu, povezuje dijelove iz
života autora s temom knjiženog teksta.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
B.4.8
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
- govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu
- poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja
- izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove
- razvija kulturu govorenja - upotrebljava stilska izražajna sredstva
Na poticaj se samostalno stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
Samostalno se stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
B.4.9
- obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora
Uz pomoć učitelja
Prema smjernicama interpretira književne
Samostalno interpretira književne
Uz pomoć učitelja
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
- izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora
- ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove
određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće stvaralaštvo, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose
tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
određuje stilska razdoblja odabranih autora i njihovo opće stvaralaštvo, interpretira književne tekstove, opisuje međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
B.4.10
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u dramskim i filmskim ostvarenjima.
- iskazuje svoja zapažanja u različitoj obradi iste teme kod različitih autora
- navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje
- potvrđuje dokaze citatima
- izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora
Uz pomoć učitelja interpretira književne tekstove i prema smjernicama opisuje njihove međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Samostalno interpretira književne tekstove i uspoređuje ih s obzirom na tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
DOMENA: Kultura i mediji (C)
C.4.1
Učenik kritički prosuđuje govorne i pisane sadržaje dobivene putem medija i njihov utjecaj na
svakodnevni život primatelja
- istražuje poruke sadržaja dobivenih putem medija - proučava utjecaj medijskih sadržaja na utjecaj primatelja - istražuje manipulaciju u
medijskom tekstu
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i analizira njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i procjenjuje njihovu valjanost.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja i kritički procjenjuje njihovu valjanost.
C.4.2
Učenik prosuđuje učinak različitih informacija na formiranje vrijednosnog sustava čovjeka.
- prosuđuje učinak različitih izvora u kojima uočava različitost kulturnih vrijednosti i obrazaca ponašanja
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce ponašanja
Prema smjernicama izabire medijske informacije i prepoznaje njihov utjecaj na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Prema smjernicama uspoređuje medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Samostalno uspoređuje medijske tekstove
i zaključuje o njihovu utjecaju na formiranje stavova primatelja.
C.4.3
Učenik izabire informacije koje mu pomažu kod rješavanja problemskih situacija.
- odabire informacije u skladu s potrebama i interesima
- istražuje informacije o autoru
- definira potrebu za informacijom
- prepoznaje korist od traženja određene informacije - prosuđuje mogućnosti rješavanja problemskih situacija pomoću prikupljenih informacija
Prema smjernicama nalazi informacije iz raznih izvora i prepoznaje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz
različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Prema smjernicama odabire informacije iz raznih izvora i procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Samostalno odabire informacije iz različitih izvora i kritički procjenjuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
C.4.4
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaje prema vlastitome interesu
- samostalno odabire i posjećuje kulturne ,umjetničke i društvene događaje
- analizira edukativnu ,estetsku i moralnu vrijednost kulturnog događaja
Na poticaj se samostalno izražava o kulturno-umjetničkom događaju.
Samostalno se stvaralački izražava o kulturno-umjetničkom događaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Češki jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja u osnovnim i srednjim školama s nastavom na jeziku i pismu češke nacionalne manjine. Predmet Češki jezik dio je Jezično-komunikacijskoga područja. Nastava predmeta Češki jezik i Hrvatski jezik u češkim školama se u praksi provodi kao korelacija obaju predmeta, s naglaskom na to da je svaki jezik zaseban i jedinstven sustav, stoga je i Kurikulum predmeta Češki jezik osmišljen kako bi omogućio što potpuniju i jednostavniju korelaciju. Nastava u korelaciji predmeta Češki i Hrvatski jezik omogućuje brže, bolje i temeljitije razumijevanje i usvajanje znanja i vještina u oba predmeta. Ovladavanje ova dva jezika omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Razvojem i uporabom višestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, čitalačke, informacijske, medijske i međukulturne) Češki jezik izravno je povezan sa svim ostalim područjima, predmetima i međupredmetnim temama kurikuluma.
Učenjem jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s Matematičkim područjem.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe te njeguje osjećaj pripadnosti što je poveznica s Društveno-humanističkim i Umjetničkim područjem.
Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traženja odgovarajućih informacija, kritičkog vrednovanja izvora te samostalnog učenja poveznica su s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I. Iskustva učenja
Osnovni cilj poučavanja u nastavi Češkoga jezika je omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje stavova i vrijednosti povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezičnim i umjetničkim (književnim, filmskim i scenskim odgojem) mlada generacija usvaja jezičnu i umjetničku kulturu svoga naroda. Upoznavanjem s jezičnom i umjetničkom kulturom učenici postaju svjesni uloge jezika.
Učenje i poučavanje u nastavi Češkoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitalačke pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju češkoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih prema područjima komunikacije i jezika, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija. Priprema, organizacija, vođenje i evaluacija učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
U predmetu Češki jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja te strategije, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima domena predmeta, Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Usvajanje i učenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvističkim, društvenim i kognitivnim te njihovom interakcijom. Pokazatelji jezičnoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no određeni i individualnim obilježjima prema kojima se osmišljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina i izbor komunikacijskih strategija važnih za svrhovito ovladavanje standardnim češkim jezikom i metajezičnim znanjem.
Opismenjavanje je složen i dugotrajan proces, a početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja češkog jezika u primarnome obrazovanju.
U prvome i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Tijekom drugoga i trećeg ciklusa učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga češkog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja u dosezanju komunikacijske jezične kompetencije.
U četvrtom i petom ciklusu(1. - 4. razred gimnazije) tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Tekstove, obavijesne i književne, na kojima se uči i poučava češki jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i putem jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka. Pristup učenju i poučavanju književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom aspektu recepcije književnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja u nastavi književnosti usmjerene su na razvijanje kritičkoga i problemskog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), poetička egzemplarnost, literarna vrijednost te zastupljenost antologijskih i suvremenih literarnih tekstova i tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
U domeni Književnost i stvaralaštvo u 4. i 5. ciklusu (gimnazija) 10. Ishod - prijedlog tema: 1. Godina - socijalna tematika u češkoj književnosti; 2. Godina - humor i satira; 3. Godina - ljubavna tema u djelima čeških autora; 4. Godina - ratna tematika - tema holocausta u češkoj književnosti. (Teme se mogu mijenjati prema interesima i potrebama učenika).
Naglasak je na učenikovu osobnome izboru književnoga teksta radi poticanja potrebe za čitanjem, čitanja iz užitka, evazivnog čitanja te stvaranja čitalačkih navika i čitalačke kulture.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika.
Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima u prvome, drugome i trećem ciklusu učenik čita između 4 i 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), tematskoj raznolikosti tekstova, podjednakoj zastupljenosti antologijskih i suvremenih tekstova, zastupljenost tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj, te najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
U četvrtome i petom ciklusu (gimnazija) učenik čita između 3 i 6 cjelovitih književnih djela godišnje. U četvrtome i petom ciklusu učitelj godišnje izabire dva kanonska i tri suvremena književna teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje; istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potrošačke kulture s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II. Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave Češkoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje učiteljske kompetencije, da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Neprestano usavršava svoje znanje češkoga jezika i osuvremenjuje svoja teorijska znanja i pristupe poučavanju, uključujući se stručna usavršavanja za učitelje češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Republici Češkoj.
Metode i pristupe poučavanju učitelj osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno s ciljem poticanja na učenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku (osmišljava različite aktivnosti za učenika) i potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju, smisleno usvajanje koncepata i kategorija i razumijevanje procesa. Osmišljava aktivnosti za učenike u kojima učenik može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Potiče učenika na samorefleksiju i samovrednovanje učenja.
Omogućuje učeniku sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče njegovu autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu pruža podršku da razvije svoj puni potencijal, potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.
Vrlo važna uloga učitelja predmeta Češki jezik je osvijestiti kod učenika osjećaj pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini, usavršiti znanje češkog jezika učenika, produbiti ljubav prema češkoj kulturi, posebno književnosti, i uključiti učenike preko Čeških beseda i Saveza Čeha u kulturni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III. Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim kurikulumom. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Učitelj koristi materijale izdane u Republici Hrvatskoj za potrebe školstva češke nacionalne manjine, ali isto tako i uvezene iz Češke Republike.
Polazišni izvori nastave Češkog jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi Češkoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Podrazumijeva se uporaba referentne literature.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV. Okružje
Okružje za učenje i poučavanje češkoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Promovira se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju, toleranciji i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
V. Određeno vrijeme
Predmet Češki jezik poučava se od prvoga do petog ciklusa. U svim razredima svih pet ciklusa planirano je godišnje 140 sati. Osim u završnom, maturalnom 4. razredu gimnazije, gdje je planirano 128 sati.
Prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju sati bez vremenskog ograničenja trajanja nastavnoga sata, što omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika.
Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju domena.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
VI. Grupiranje djece i učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronološkoj dobi. Veličinom razrednoga odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem učeničkih timova prikladnih za postizanje radnoga i produktivnog ozračja. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i mrežnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO OBRAZOVNIH ISHODA
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Češkoga jezika povezani su s domenama te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja te služe kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba uskladiti s ciljevima, očekivanim ishodima učenja.
Stalnim praćenjem i sustavnim prikupljanjem različitih relevantnih informacija o usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda provodi se vrednovanje u predmetu Češki jezik. Pritom se poštuje individualnost svakog učenika s obzirom na kognitivno, društveno-efektivno i psiho-motoričko razvojno područje vrednovanja.
Vrednovanje ima i ulogu motivirati učenika na daljnji rad kao i ulogu orijentacije učenicima, učiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima domenama: Komunikacija i jezik (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Češki jezik:
Slušanje i govorenje
Čitanje
Pisanje
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika formativno se djeluje na poboljšanje učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ishodi učenja i poučavanja. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja je potaknuti učenika na iskazivanje znanja,vještina i stavova.
Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina, stavova i motivira učenike na daljnji rad.
Oblici vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima, predstavljanjem učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uradci prikupljeni tijekom dužeg perioda, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno, suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve na početku nastavnog procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicama za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga: podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga tipa i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja.
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno uređeni u odgojno-obrazovne ishode.
Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost sve tri domene imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu u kojem učitelj izvještava o uspjehu koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro (ostvareni ishodi), iznimno (iznimno ostvareni ishodi).
U drugome odgojno-obrazovnome ciklusu (u trećemu, četvrtom i petom razredu), postignuća učenika se dodatno vrednuju i sumativno. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 30%.
U trećem ciklusu je još veći udio ostvarenosti ishoda domene Komunikacija i jezik u zaključnoj ocjeni i iznosi 50% ocjene, domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 20%.
U četvrtom i petom ciklusu (od 1.-4. razreda gimnazije) daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Književnost i stvaralaštvo koja iznosi 50% zaključne ocjene, dok Komunikacija i jezik iznosi 30%, a Kultura i medij 20%.
U trećem, četvrtom i petom ciklusu postignuća učenika iz svih triju domena se vrednuju zaključnom brojčanom ocjenom. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5.
Ishodi koji se formativno vrednuju:
u 1., 2., 3. i 4. razredu osnovne škole u domeni Književnost i stvaralaštvo 4. i 5. ishod (čitanje, stvaralačko izražavanje) i u domeni Kultura i mediji 3. ishod (uključenost učenika u kulturni i društveni život)
- u 5. i 6. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (pisanje tekstova jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu. )
- u 7. razredu osnovne škole 4. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik čita teksta s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini)
- u 8. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama te primjenjuje znanje o rečenicama (sintaksa), na gramatičkom i komunikacijskom ustrojstvu te primjenjivati znanja na čestim primjerima.
u četvrtom ciklusu u 1. i 2. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.3
u petom ciklusu u 3. i 4. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.4
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DODATAK KURIKULUMU
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I. POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE
Napomena uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje:
Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi, a proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti te pridonijeti osobnom razvoju čitatelja.
Prijedlog tekstova za cjelovito čitanje:
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRVI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Lada – podle vlastního výběru F. Hrubín, Dětem
Česká říkadla, písničky a pohádky
M. Černík, Knížka malých pohádek, Knížka pro děti od dvou do pěti
M. Lukešová, Kamkámek, Obr-dobr Pejsánek a ztracený dům
M. Prachatická, O kočičce, myšičce a červené slepičce
J. Horynová – K. Lovis, Příběhy modrého medvěda
Z. Miler, Krtek
P. Braunová, Kuba nechce číst, Jak se Vojta ztratil
B. Němcová: Pohádky
H. Doskočilová: Eliška a táta král
E. Petiška: Anička a básnička, Anička a flétnička, Anička malířka, Míšovo tajemství, Pohádkový dědeček
H. Zmatlíková – M. Černík, Za zvířátky do pohádky P. Stančík – L. Dvořáková, Jezevec Chrujda točí film
D. Mrázková, Můj medvěd Flóra, Slon a mravenec, Neplač, muchomůrko, Haló, Jacíčku
L. Rožnovská, Ukradená písmenka, Strašidýlko z aktovky
J. Kahoun, Legrační dům
R. Malý, Kamarádi z abecedy
V. Fišerová, Jak zvířátka uzdravila smutný dům
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DRUGI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Ryska, Martin v ráji
V. Čtvrtek, O víle Amálce, Cipísek, Cesty formana Šejtročka
F. Hrubín, Špalíček veršů a pohádek
J. Lada, Nezbedné pohádky
J. Trnka, Zahrada
Básně – výběr (J. V. Sládek, M. Lukešová, J. Žáček, Z. Kriebel)
E. Petiška, Pohádková čítanka, Míšovo tajemství
V. Říha, Zvířátka a Petrovští
F. Nepil, Makový mužíček
B. Říha, Adam a Otka
I. Procházková, Středa nám chutná, Pět minut před večeři
P. Teisinger, Človíčkova dobrodružství
L. Pelcová, Pohádky z bílého pyžamka
B. Říha, Honzíkova cesta, O letadélku Káněti
P. Braunová, Ema a kouzelná kniha
O. Sekora, Kronika města Kocourkova, knížky o F. Mravenci,
H. Ch. Andersen, Pohádky
J. Ryska, Dědeček, Kylián a já
M. Drijverová, Sísa Kyselá
Z. Svěrák, Tatínku, ta se ti povedla, Jaké je to asi v Čúdu
K. Čapek, Dášenka čili život štěněte, Devatero pohádek (Pošťácká pohádka a Veliká doktorská pohádka)
H. Sabolićová - Zákorová, Na našem dvoře
P. Nikl, Pohádka o Rybitince
R. Malý, Frantíšek z kaštanu a Anežka ze slunečnic
E. Kästner, Luisa a Lotka
V. Čtvrtek, Franta a já
M. Drijverová, Zajíc a sovy, Zlobilky
J. Žáček – František Dostál, Život je pes
B. Němcová, Pohádky
K. J. Erben, Pohádky R. Goscinny, Mikuláš
A. Lindgrenová, Děti z Bullerbynu
J. Š. Kubín, Pohádky
F. Nepil, Pět báječných strýčků V. Karafiát, Broučci
Národní pohádky z Čech a Moravy
V. Pilátová, Pes do bytu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TREĆI OBRAZOVNI CIKLUS:
J. Drda, České pohádky
H. Doskočilová, Diogenes v sudu, Posledního kousne pes
J. Petrinićová, Po lesních stopách
A. de Saint-Exupéry, Malý princ
Staré pověsti české a moravské (A. Ježková, A. Jirásek, Z. Alda (komiks))
K. J. Erben, Kytice (Vodník, Kytice, Polednice)
D. Defoe – J. V. Pleva, Robinzon
F. Burian, Píseň oráčova
Z. Holasová, Kůň jménem Zázrak
E. Horelová, Léto jako když vyšije
S. Rudolf, Metráček, Zatmění srdce, Kopretiny pro zámeckou paní, Časová ztráta, Nebreč, Lucie, Něžně háčkovaný čas
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
J. Dědková, Místo pro Danu
E. Štorch, Volání rodu
J. Suchý, Dítě školou povinné (básně)
V. Řezáč, Poplach v Kovářské uličce
E. Bass, Klapzubova jedenáctka
H. Franková – Miloš Macourek, Dívka na koštěti
F. Marek, Tajemství duté vrby
R. Kipling, Knihy džunglí (úryvek)
M. Majerová, Robinzonka
B. Němcová, Divá Bára
J. Seifert, Maminka
I. Procházková, Únos domů, Uzly a pomeranče, Čas tajných přání, Soví zpěv, Nazí
H. Šmahelová, Magda, Já a moji drazí, Velké trápení
H. Pražáková, Výprava za parádou
E. T. Seton, Dva divoši
O. Hofman, Útěk, Odysseus a hvězdy, Pan Tau, Návštěvníci
G. Durrel, Oslí spiknutí
F. Běhounek, Trosečníci Polárního moře
J. Augusta, U pravěkých lovců, Zavátý život
Z. Bezděková, Říkali mi Leni
Jack London, Bílý tesák
J. Foglar, Hoši od Bobří řeky
M. Drijverova, Táta k příštím Vánocům, Táta pro radost a pro zlost, Táta nemá smutky rád
Neruda, Povídky malostranské
Čapek, Povídky z jedné kapsy, Povídky z druhé kapsy
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
K. Poláček, Bylo nás pět
V. Steklač, Bořík a spol., Mirek a spol. Čeněk a spol.
K. Jarunková, Bratr Mlčenlivého vlka
J. Kolarová, Holky z porcelánu, Léto s kovbojem
J. Gaardner, Dívka s pomeranči
P. Nikl, Blázniček
P. Stančík, Mrkev ho vcucla pod zem
O. Pavel, Zlatí úhoři
J. Dědková, Slunce pro čokoládovou holku
A. Daněk, Příhody Jendy Karase
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ČETVRTI I PETI OBRAZOVNI CIKLUS:
razred gimnazije:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Skácel, Jan, Smuténka
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Topol, Jáchym, Anděl
Uhde,Milan,Hrách na stěnu
Vaculík, Ludvík, Rušný dům
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
razred gimnazije:
Blatný, Ivan, Paní Jitřenka
Borkovec, Petr, Milostné básně
Borovský, Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Kantůrková, Eva, Přítelkyně z domu smutku
Neruda, Jan, Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Urban, Miloš, Hastrman
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
razred gimnazije:
Ajvaz, Michal, Cesta na jih
Balabán, Jan, Povídky
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav, V přírodě
Jirous, Ian Martin, Labutí písně
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Šiktanc, Karel, Nebožka smrt
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kabeš, Petr,Čáry na dlani
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Mikulášek Oldřich, Ortely a milosti
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Reynek, Bohuslav, Rybí šupiny
Škvorecký, Josef, Zbabělci
Viewegh, Michael, Báječná léta pod psa
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II. POPIS TEMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRVI CIKLUS
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se)
Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím)
Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…)
Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu)
Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…)
Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…)
Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole)
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin)
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme)
Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer)
Můj týden (dny v týdnu, včera, dnes, zítra)
Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme)
Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří)
Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků, později i skloňování)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DRUGI CIKLUS
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který)
Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…)
Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…)
Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v teplých krajích, v chladných oblastech)
Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci)
Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne)
V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…)
Protiklady (přídavná jména, slovesa, příslovce… hrubý – jemný, zlobit – být hodný, pozdě – brzy…)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání)
Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování)
Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?) Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet, podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…)
Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím)
Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?)
Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme)
Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, křížkřížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
Volný čas (co mě (ne)baví, o co se (ne)zajímám, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o, zajímá mě…)
Můj den (co dělám – ráno, poledne, večer, mé povinnosti)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…, zdravotní problémy, slova – náplast, obvaz, puchýř, modřina, jizva, mdloby, teplota, zkažený žaludek…, u lékaře) Sportování (hry a sporty, slovesa – lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím, potápím se)
Co bychom měli dělat, abychom byli zdraví (a co dělat nemáme, pohyb, výživa, spánek, prostředí, dědičnost, opatrnost…)
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který, kdo jsem?, jaký jsem?))
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla slušného chování, chování v různých situacích)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…, vyhledávání ve slovnících, encyklopediích, proč je důležité číst?)
Informace (odkud mohu čerpat informace, knihy a elektronická média, internet a televize, co je důležité
– rozlišování podstatných a nepodstatných věcí, je to pravda? – ověřování a porovnávání informací)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TREĆI CIKLUS
Kultura (co všechno patří do kultury, různé druhy umění – výtvarné, literární, divadlo, film, hudba…) Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…oblečení na různé příležitosti)
Móda (co je v módě, co bylo v módě – nejen oblečení, ale i hudba, chování, věci…)
Životní styl (styl života dnes a dříve, životní styl různých národů/skupin lidí, rozdíly, podobnosti) V redakci časopisu (návštěva redakce, kdo se podílí na vzniku časopisu/knihy/novin, píšeme vlastní článek, děláme náš třídní časopis)
Příroda, životní prostředí (různé typy přírody, krajina okolo nás, jak se V přírodě chovat, jak se k přírodě chovat)
Ekologie (ekologické problémy – jejich příčiny a důsledky, co mohu dělat já?)
Počasí (Jak bude?, předpověď počasí, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?, slova – babí léto, plískanice, přeháňky, povětší, polojasno, větrno, deštivo, jinovatka, ledovka, rampouch, bouřka, vedro, mlha…)
Pranostiky (týkající se počasí a roční doby – porovnávání českých a chorvatských pranostik) Jídlo (příprava jídla, recepty, nádobí a vybavení kuchyně, z čeho a jak se to vyrábí? – odkud pocházejí potraviny)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání, stolování, různé chody, v cukrárně, česká kuchyně)
Bydlení (typy bydlení, můj pokoj, stěhování, pronájem bytu/pokoje, co v bytě/domě nesmí chybět)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů/e-mailů (rozdíly a zvláštnosti: dopisy a elektronická komunikace, slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, umím vysvětlit, jak se dostanu z… do, rozdíl mezi jít a jet) Cestování (jízdní řád, domlouvání ubytování, doprava a dopravní prostředky, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…)
Památky UNESCO (a další významné památky)
Česká příroda (rozmanitost přírody, zajímavosti, hory, národní parky)
Česká města a vesnice (největší města, zajímavá města a vesnice – kam stojí za to se podívat…)
Čím jsou Češi známí ve světě? (spisovatelé, filmy, Havel, Škoda, pivo, strojírenství, umění a architektura, Česká filharmonie a hudba, sport, produkty a výrobky…)
ČR: d
Výtvarné umění a architektura (pestrost uměleckých památek a architektury v Česku, ne učení stylů a umělců, ale seznámení s různorodostí umění od starého po současné)
Hudba (klasická i současná (najděte na internetu nějakou českou písničku/kapelu a představte jí spolužákům, proč se vám líbí?), co je známé ve světě – Dvořák, Smetana…)
Svátky a tradice (jaké svátky oslavujeme a proč, jak se svátky slaví, co se připomíná, tradice, zvyky při významných událostech – křtiny, narozeniny, svatba, absolvování školy, narození dítěte…, porovnání zvyků v Česku a v Chorvatsku)
Češi v Chorvatsku - přistěhování Čechů na území Chorvatska, instituce a spolky (kulturní a umělecké aktivity, udržování českých zvyků a podobně)
Povolání (co kdo dělá, co dělají rodiče, čím chci být, co musím vystudovat, abych mohl pracovat jako…) Vzdělávání, školství a studia (různé formy a typy vzdělávání, různé typy škol, jakou školu si mám vybrat?, jaké pak mám možnosti?, slovesa – učit, učit se, vyučovat, přednášet, zkoušet, absolvovat, promovat…) Životopis (psaní životopisu a vyplňování formulářů (přihláška do knihovny, reklamace…) údaje z úřadů – rodný list, matrika, občanský a řidičský průkaz, kartička pojišťovny, rodinný stav, národnost, státní občanství, trvalé bydliště, pracovní zkušenosti, vzdělání, zdravotní stav, rodné číslo…)
Literatura (čeští autoři a knihy známé ve světě)
Život v ČR (cestování po ČR, stravování a nakupování, česká jména, běžný život…)
Český jazyk (různé vrstvy jazyka – spisovný, nespisovný, nářečí…, čeština mimo ČR)
Jak to tu vypadalo před sto lety / Jak to tu bude vypadat za sto let (vyhledávání informací, diskuze…) Technologie (počítač, mobil a další elektronika, příslušenství, slova – tiskárna, „fleška“, nabíječka, obrazovka, baterka, kredit, skener, čtečka…, činnosti, při kterých je používáme)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja