Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:

Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:

PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA ROMSKI JEZIK I KULTURA - MODEL C

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A. Opis predmeta

Svrha predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine je razviti komunikacijske, interkulturalne i građanske kompetencije koje će učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine pomoći osvijestiti vlastiti identitet u multikulturalnom okruženju kroz učenje materinskog jezika i povijesti te njegovanjem kulture kao dinamičkog koncepta.

Načela kurikuluma predmeta Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine su:

Fleksibilnost: kurikulum učiteljima omogućuje oblikovanje nastavnog sadržaja koji će odgovarati jezičnim, povijesnim i kulturološkim obilježjima zajednica kojima pripadaju djeca koja pohađaju predmet 'Jezik i kultura romske nacionalne manjine' u skladu s interesima, obrazovnim potrebama i mogućnostima učenika. Kurikulumom se okvirno definiraju osnovni elementi koji učiteljima služe za vođenje procesa učenja i poučavanja. Učitelju ostaje sloboda da u suradnji s učenicima kreira način na koji će ostvariti ishode zadane kurikulumom.

Interkulturalnost : kurikulum potiče upoznavanje, razumijevanje i poštivanje različitih životnih stilova i kultura te razvoj interkulturalne osjetljivosti. Interkulturalnost podrazumijeva stavljanje naglaska na važnost različitih kultura, na sagledavanje različitih pitanja iz perspektive „drugog“, što pridonosi otvorenosti prema drugim kulturama i konstruktivnom dijalogu, a osim kurikuluma tiče se i uređenja učionica, izvannastavnih aktivnosti i primjenjivo je u svim aspektima školskog iskustva. Ovaj pristup se temelji na uzimanju u obzir iskustva i porijekla učenika, na razvoju kritičkog mišljenja, suradničkog učenja i razbijanju stereotipa.

Učeniku usmjeren pristup: kurikulum se temelji na pristupu usmjerenom na učenika i to je odrednica koja bitno određuje sve njegove komponente. U nastavi valja polaziti od potreba i interesa djeteta, sadržaj, oblici i metode nastave treba temeljiti na iskustvu (životnim situacijama) učenika. Učenici su aktivni sudionici u nastavnom procesu, a poseban naglasak u planiranju nastavnih sadržaja i procesa treba staviti i na suradnju s roditeljima i zajednicom.

Sadržaji iz predmeta Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine usvajat će se od prvog do petog ciklusa obrazovanja, pri čemu će se koristiti načelo po kojem se znanje stečeno na nižim stupnjevima proširuje i produbljuje na višim.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine

Ciljevi ovog kurikuluma teže izgradnji školske kulture koja poštuje različitost i teži inerkulturalizmu i inkluzivnosti, stoga će njegova provedba biti u potpunosti uspješna jedino ako se elementi kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine integriraju u školske kurikulume kako bi pojedino školsko okruženje doživjelo pozitivne promjene u situaciji u kojoj su pripadnici romske nacionalne manjine u riziku od isključenosti.

Učenik:

1. ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ili romskog ili bajaškog rumunjskog jezika radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja misli u različitim komunikacijskim situacijama i u različite svrhe

2. razvija i njeguje jezično-kulturni identitet, interkulturalne kompetencije e osjećaj pripadnosti i poštivanja vlastitog jezičnog identiteta, kulture i tradicije uz istodobno poštivanje drugih zajednica i njihovih vrijednosti

3. izgrađuje estetske vrijednosti i upoznaje se s doprinosom romske nacionalne manjine i Roma u svijetu u kulturno-umjetničkom području

4. razvija sposobnost kritičkog mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i svijest o osobnim identitetima te odgovorno sudjeluje u zajednici temeljenoj na zajedničkim vrijednostima zaštite ljudskih prava i promicanju društvene pravde

5. poznaje i razumije važne događaje, pojedince i pojave iz povijesti Roma, uvažavajući kronološki okvir i razumijevajući uzročno-posljedične procese koji su utjecali na današnji položaj Roma.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma

Domene predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine su:

✓ jezik i komunikacija

✓ vrijeme i prostor

✓ stvaralaštvo i tradicija

✓ identiteti i ljudska prava

JEZIK I KOMUNIKACIJA

Domena jezik i komunikacija obuhvaća jezik kao sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u okviru ove domene oblikuju se i razvijaju lingvističke i sociolingvističke kompetencije učenika te stvaralaštvo i kreativnost. Što znači da učenik usvaja jezik kojim izražava i razmjenjuje ideje, mišljenja, iskustva, osjećaje, interpretira značenja, koristi se medijima i snalazi u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik stječe kompetencije za razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura. Upotrebljava kritičko mišljenje radi osobnog razvoja i cjeloživotnog učenja. U okviru ove domene njeguje se jezično-kulturni identitet uz poštivanje drugih.

VRIJEME I PROSTOR

Domena Vrijeme i prostor podrazumijeva da učenik razumije uzroke i posljedice pojava, procesa, događaja vezanih uz povijest Roma. Učenik je sposoban objektivno sagledati djelovanje romske nacionalne manjine kroz prostor i vrijeme. Razumije utjecaj prošlosti i sadašnjosti na budućnost, stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama, donosi odluke i aktivno se suočava s promjenama, rješava probleme i sudjeluje u osmišljavanju vlastite budućnosti. Učenik je sposoban objektivno spoznati interakciju čovjeka i zajednica s prostorom na temelju prošlih i sadašnjih iskustava.

STVARALAŠTVO I TRADICIJA

Temelj je ove domene upoznavanje s vrijednostima stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine. Pritom dolazi do stvaranja novih odnosa i interakcije. To se prije svega odnosi na sposobnost apstraktnog i kritičkog mišljenja te na razvoj kompetencija koje će učeniku omogućiti bolje razumijevanje stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine te objektivno razumijevanje sadašnjosti i svijeta u kojem živi. Učenik istražuje, proučava, predstavlja i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji romske nacionalne manjine i svom doprinosu u svijetu unutar kulturno-umjetničkog područja.

IDENTITETI, LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA

Ova domena otvara mogućnost za promišljanje kulture kao dinamičkog koncepta u kojem se polazeći od osobnog identiteta prvenstveno razvija svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje i izražava osobni identitet, poštuje identitet drugih, poštuje svoju kulturu i njeguje otvorenost prema drugim kulturama i različitostima unutar vlastite kulture. S obzirom na to da se kulturi Roma često pripisuju način života i ponašanja koja u stvari proistječu iz socio-ekonomskog položaja i društvene marginalizacije, poučavanju o kulturi Roma važno je pristupiti i s aspekta društvene pravde i ljudskih prava. U okviru ove domene otvara se prostor za stjecanje društvenih kompetencija koje uključuju osobne, interpersonalne i interkulturalne kompetencije koje osposobljavaju pojedinca za učinkovito i konstruktivno sudjelovanje u raznolikom društvu. S druge strane, važno je poticati i razvoj građanskih kompetencija koje osposobljavaju pojedinca za punopravno aktivno građanstvo kako bi dao svoj doprinos izgradnji skladnih međukulturalnih društvenih odnosa i borbi protiv diskriminacije i govora mržnje. Pitanju stereotipa i predrasuda tijekom poučavanja treba pristupiti s gledišta osobnog identiteta pojedinca kako bi se učenicima dala prilika da osvijeste proces njihovog nastajanja. Ishodi vezani uz ovu domenu izravno se nadovezuju na Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=22042

Grafički prikaz organizacije predmetnog kurikuluma

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima

Model C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, ustrojen je Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008) i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008). Navedeni dokumenti predviđaju 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u osnovnoj školi te od 2 do 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u srednjoj školi. Predmetni prijedlog Kurikuluma materinskog jezika i kulture za romsku nacionalnu manjinu izrađen je za ri sata tjedno što odgovara 105 sati godišnje, a broj sati se može proširiti do maksimalno pet tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i mogućnosti financiranja osnivača.

ISHODI	RAZRADA ISHODA		RAZINE USVOJENOSTI
			zadovoljavajuća		dobra		vrlo dobra		iznimna
1. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 1.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	-jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima -sluša s razumijevanjem -postavlja pitanja - usmeno opisuje na temelju promatranja		Učenik uz pomoć jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Uz poticaj sluša i opisuje.		Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Uz poticaj sluša i opisuje.		Učenik uz smjernice jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Uz smjernice sluša i opisuje.		Učenik samostalno jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Samostalno sluša i opisuje
A. 1.2 Učenik, nakon slušanja teksta, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	-iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o tekstu koji mu je pročitan -opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo -crtežom ili usmeno izražava osobni stav o tekstu		Učenik uz pomoć izražava svoje misli i osjećaje. Uz poticaj opisuje događaje i likove. Uz poticaj razgovara o tekstu i izražava osobni stav o istome.		Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz čestu pomoć opisuje događaje i likove. Uz poticaj razgovara o tekstu i izražava osobni stav o istome.		Učenik uz pomoć smjernica izražava svoje misli i osjećaje. Uz povremenu pomoć opisuje događaje i likove. Uz povremenu pomoć razgovara o tekstu i izražava osobni stav o istome.		Učenik samostalno izražava svoje misli i osjećaje. Samostalno opisuje događaje i likove. Samostalno razgovara o tekstu i izražava osobni stav o istome.
2. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 2.1 Učenik vođenim pisanjem piše riječi, rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnom razvoju.	- uči abecedu materinskog jezika -prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskog jezika - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku		Učenik uz čestu pomoć prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice na zadanu temu.		Učenik uz povremenu pomoć prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice na zadanu temu.		Učenik uz pomoć piše tiskanim slovima riječi i oblikuje jednostavne rečenice na zadanu temu.		Učenik samostalno piše riječi i oblikuje jednostavne rečenice na zadanu temu.
A. 2.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	-jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima -usvaja nove riječi i širi vlastiti vokabular -sluša i čita s razumijevanjem -postavlja pitanja - opisuje na temelju promatranja -priča o vlastitim doživljajima		Učenik uz pomoć jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Uz poticaj opisuje i postavlja pitanja. Prema modelu priča o vlastitim doživljajima koristeći novousvojeni vokabular.		Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku koristeći novousvojeni vokabular. Prema smjernicama sluša/čita, opisuje i postavlja pitanja.		Učenik uz pomoć smjernica jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku i uz povremenu pomoć koristi novousvojene riječi. Uz povremenu pomoć opisuje i postavlja pitanja.		Učenik samostalno jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku koristeći novousvojene riječi. Samostalno opisuje i postavlja pitanja.
A. 2.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	-iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome -opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo -povezuje postupke likova sa svojima -na osnovu predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte -riječima/crtežom izražava osobni stav o tekstu		Učenik uz pomoć izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove i stvara priču prema predlošku. Uz pomoć razgovara i izražava stav o tekstu.		Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz poticaj razgovara i izražava stav o tekstu.		Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove i stvara priču prema predlošku. Uz povremenu pomoć razgovara i izražava stav o tekstu.		Učenik samostalno izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove i stvara priču prema predlošku. Samostalno razgovara i izražava osobni stav o tekstu, navodeći primjer iz teksta.
PREPORUKA: Važno je napomenuti kako se pretpostavlja da će učenici biti različitog predznanja u poznavanju materinskog jezika. Učitelj treba prilagoditi i uskladiti dinamiku poučavanja u govoru i pismu s jezičnim razvojem pojedinog učenika. Također se pretpostavlja da će učenici na satu hrvatskoga jezika usvojiti postupke početnoga opismenjavanja u smislu izvođenja predvježbi, povezivanja glasa s odgovarajućim slovom/ grafemom povezivanje glasova i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenice te osnovna pravopisna pravila.
3. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 3.1 Učenik vođenim pisanjem piše rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnom razvoju.	- piše rečenice i tekstove jednostavne strukture prema predlošku, primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskog jezika - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku		Učenik uz pomoć piše jednostavne rečenice na zadanu temu.		Učenik prema smjernicama piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu.		Učenik vođenim pisanjem piše tekstove jednostavne strukture prema predlošku na zadanu ili slobodnu temu.		Učenik samostalno piše vođenim pisanjem tekstove jednostavne strukture na zadanu ili slobodnu temu.
A. 3.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	-jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom -usvaja nove riječi i širi vlastiti vokabular -sluša s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura - čita jednostavne riječi -postavlja pitanja -izdvaja glavnu ideju teksta - usmeno opisuje i prepričava -priča o vlastitim doživljajima		Učenik uz pomoć komunicira na materinskom jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi, upotrebljava nove riječi i širi vlastiti vokabular. Uz pomoć sluša/čita s razumijevanjem.		Učenik uz poticaj komunicira na materinskom jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi. Uz čestu pomoć upotrebljava nove riječi i širi vlastiti vokabular Uz vođenje sluša/čita s razumijevanjem.		Učenik uz pomoć komunicira na materinskom jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi. Uz povremenu pomoć upotrebljava nove riječi i širi vlastiti vokabular. Uz smjernice sluša/čita s razumijevanjem.		Učenik samostalno komunicira na materinskom jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi i pravilno upotrebljava nove riječi i širi vlastiti vokabular. Samostalno sluša/čita s razumijevanjem.
A. 3.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	-iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome -opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo -povezuje postupke likova sa svojima -na osnovu predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte -riječima/crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne		Učenik uz pomoć izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove, stvara priču prema predlošku. Uz pomoć razgovara i iznos vlastiti stav o tekstu.		Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz povremenu pomoć opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz povremenu pomoć razgovara i iskazuje vlastiti stav o tekstu.		Učenik uz smjernice izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. Uz smjernice opisuje događaje i likove Uz povremenu pomoć stvara priču prema predlošku. Uz smjernice prepričava i razgovara o tekstu.		Učenik samostalno izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom, opisuje događaje i likove uz isticanje glavne ideje i stvara priču prema predlošku ili iz mašte. Samostalno razgovara i iznos vlastiti stav o tekstu uz navedeni primjer iz teksta.
4. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 4.1 Učenik vođenim pisanjem piše tekstove jednostavne strukture na slobodnu ili zadanu temu sukladno jezičnom razvoju.	- oblikuje i piše sastavak prema predlošku, primjeren dobi, iskustvu, interesu i poznavanju materinskog jezika - piše prema predlošcima i kompozicijskom planu - piše kratke tekstove o predmetima ili stvarnosti - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku		Učenik uz pomoć piše kratke tekstove.		Učenik prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu.		Učenik prema smjernicama piše tekstove jednostavne strukture na zadanu ili slobodnu temu.		Učenik samostalno piše tekstove jednostavne strukture.
A. 4.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	- na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom -usvaja nove riječi -sluša i čita s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura -postavlja pitanja -izdvaja glavnu ideju teksta - opisuje i prepričava -priča o vlastitim doživljajima -piše sastavak prema kompozicijskom planu -prikladno se izražava pisano/usmeno u svakodnevnim komunikacijskim situacijama -organizira razgovor prema jednostavnoj strukturi		Učenik uz pomoć na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom i širi svoj vokabular. Uz pomoć sluša/čita, opisuje i postavlja i pronalazi glavnu ideju teksta.		Učenik uz poticaj na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom te širi svoj vokabular. Uz poticaj sluša/čita, opisuje, postavlja pitanja i pronalazi glavnu ideju teksta te govori o vlastitim doživljajima teksta.		Učenik uz smjernice na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom i širi svoj vokabular. Uz smjernice prepričava tekstove jednostavnih struktura i priča o vlastitim doživljajima.		Učenik samostalno na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom te širi svoj vokabular. Samostalno pronalazi glavnu ideju teksta i priča o vlastitim doživljajima.
A. 4.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	-razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje -iskazuje svoje mišljenje s obzirom na vrijednosti u tekstu -razgovara o vrijednostima teksta i porukama te postupcima likova s drugim učenicima -opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo -povezuje postupke likova sa svojima -na osnovu teksta stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte razvijajući vlastiti potencijal -izražajno čita na materinskom jeziku		Učenik uz pomoć razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Uz pomoć razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta.		Učenik uz poticaj razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Uz poticaj razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta.		Učenik uz smjernice razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Uz smjernice razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta i s obzirom na vlastito iskustvo.		Učenik samostalno razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Samostalno razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta i s obzirom na vlastito iskustvo.
5. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 5.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi i uči.	-razgovara na materinskom jeziku o vrijednostima teksta i porukama te postupcima likova -opisuje događaje i likove s obzirom na okruženje u kojem živi -povezuje postupke likova sa svojima i objašnjava ih -poštuje pravila uljudnog komuniciranja izbjegavajući nasilnost - uočava jezičnu raznolikost u komunikacijskim situacijama - primjenjuje pravogovornu formu i vrednote materinskog jezika		Učenik uz pomoć učitelja aktivno razgovara na materinskome jeziku. Prema modelu opisuje likove i njihove postupke rabeći jednostavne rečenične strukture .		Učenik prema smjernicama razgovara na materinskome jeziku o temama iz svakodnevnog života. Prema smjernicama opisuje likove i njihove postupke u tekstovima jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura.		Učenik uz vođenje razgovara na materinskom jeziku i povezuje pročitani tekst sa situacijama iz svakodnevnog života. Prema smjernicama opisuje likove i njihove postupke u skladu s temom i prema planu postupke u tekstovima jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura.		Učenik samostalno razgovara na materinskom jeziku o vrijednostima teksta i porukama te postupcima likova uspoređujući ih s vlastitim iskustvom. Samostalno opisuje likove i njihove postupke u skladu s temom i prema planu u tekstovima jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura.
A. 5.2 Učenik na temelju uočenih ideja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- izdvaja ključne riječi i glavne ideje - razgovara o uočenim idejama teksta - razgovara sa svrhom podjele iskustva - iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome		Učenik uz pomoć prepoznaje glavnu ideju teksta Uz pomoć učitelja iznosi svoja zapažanja i misli.		Učenik na poticaj izdvaja glavnu ideju teksta. Na poticaj izražava svoja zapažanja i misli.		Učenik prema smjernicama svojim riječima izdvaja glavnu ideju teksta. Samostalno iznosi svoja zapažanja i misli.		Učenik samostalno izdvaja glavnu ideju teksta. Samostalno argumentirajući iznosi svoja zapažanja i misli
PREPORUKA: U 5. i 6. razredu nije posebnim ishodom istaknut proces opismenjavanja već će se ostvarivati ukomponiran u ostale ishode.
6. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 6.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi i uči.		-na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života - raspravlja uspoređujući vlastito mišljenje s onim iz teksta ili mišljenjima drugih učenika - prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta - aktivno sluša i postavlja pitanja o onome što ne razumije		Učenik aktivno sluša i razgovara uz pomoć o temama iz svakodnevnog života primjenjujući vještine uljudnog komuniciranja poštujući mišljenje drugih		Učenik prema smjernicama aktivno sluša i razgovara o temama iz svakodnevnog života, uočavajući glavnu misao teksta, a primjenjujući vještine uljudnog komuniciranja.		Učenik aktivno sluša i razgovara o temama iz svakodnevnog života, uočavajući glavnu misao teksta, a primjenjujući vještine uljudnog komuniciranja.		Učenik samostalno aktivno sluša i razgovara o temama iz svakodnevnog života, uočavajući glavnu misao teksta koju obrazlaže vlastitim stavovima.
A. 6.2 Učenik na temelju uočenih ideja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa osobnim iskustvom.		- tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku - oblikuje bilješke da bi razumio tekst i objasnio vlastiti literarni doživljaj - objašnjava vlastita iskustva i stavove i uspoređuje ih s onima iz teksta - pronalazi pozitivne ideje teksta i ponašanja likova, te ih uspoređuje sa svojom okolinom		Učenik uz pomoć izražava vlastito mišljenje o tekstu.		Učenik prema smjernicama izražava objašnjava vlastito mišljenje o tekstu potvrđujući ga primjerima iz teksta		Učenik izražava vlastito mišljenje o tekstu potvrđujući ga primjerima iz teksta i argumentirajući primjerima iz osobnog iskustva.		Učenik samostalno izražava vlastito mišljenje o tekstu donoseći zaključke koje potvrđuje primjerima iz teksta i osobnog iskustva.
7. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 7.1 Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima.		-usvaja jezičnu različitost, razvija toleranciju i jezičnu komunikaciju - razumije da se u komunikaciji ljudi služe različitim jezicima, objašnjava dvojezičnost i višejezičnost zauzimajući pozitiva stav prema različitosti - komunicira otvoreno, poštujući uljudnost, dokazujući svoje ideje - proširuje svoja znanja - prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost - obrazlaže odnos jezika i nacionalnog identiteta		Učenik uz pomoć usvaja jezičnu različitost te razvija otvorenu komunikaciju.		Učenik uz poticaj usvaja jezičnu različitost te razvija otvorenu komunikaciju u različitim komunikacijskim situacijama.		Učenik prema smjernicama stvara pozitivne prilike za komunikaciju s različitim osobama, usvaja jezičnu različitost te razvija otvorenu komunikaciju u različitim komunikacijskim situacijama.		Učenik samostalno stvara pozitivne prilike za komunikaciju s različitim osobama, usvaja jezičnu različitost, razvija otvorenu komunikaciju i uči od drugih.
A. 7.2 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.		- uz pomoć učitelja i samostalno stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje stvaralačko mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini - povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskog jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova jednostavne strukture - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo		Učenik uz pomoć piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik uz smjernice piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik samostalno piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu iznoseći svoje mišljenje.
8. razred OŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 8.1 Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima.		- otvoreno, poštujući uljudnost, raspravlja u pripremljenoj raspravi, dokazujući svoje ideje - usvaja jezičnu različitost zauzimajući pozitivan stav - proširuje svoja znanja - prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost - obrazlaže odnos jezika i nacionalnog identiteta		Učenik uz pomoć sudjeluje u raspravi i raspravlja. Uz pomoć usvaja odnos jezika i nacionalnog identiteta.		Učenik prema smjernicama sudjeluje u raspravi i raspravlja. Aktivno usvaja odnos jezika i nacionalnog identiteta.		Učenik samostalno sudjeluje u raspravi i raspravlja. Aktivno usvaja odnos jezika i nacionalnog identiteta dokazujući razumijevanje primjerima.		Učenik samostalno sudjeluje u raspravi koju temelji na dokazima. Aktivno usvaja odnos jezika i nacionalnog identiteta dokazujući razumijevanje primjerima.
A. 8.2 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.		- stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini u odnosu na druge - povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskog jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova složene strukture - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo		Učenik uz pomoć piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu		Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik uz smjernice piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik samostalno piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu iznoseći svoje mišljenje.

ISHODI		RAZRADA ISHODA		RAZINE USVOJENOSTI
				zadovoljavajuća		dobra		vrlo dobra	iznimna
1. razred SŠ 3 sata
DOMENA:
A. 1.1 Učenik istražuje rasprostranjenost materinskog jezika i raspravlja o njemu kao sastavnom dijelu svog identiteta.	- svojim riječima obrazlaže i objašnjava jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju svijeta - opisuje podrijetlo materinskog jezika - oblikuje vrijednosne tvrdnje uspoređuje sličnosti i uvažavajući razlike između vlastite jezične kulture i drugih		Učenik prema modelu obrazlaže i raspravlja o materinskom jeziku.		Učenik prema smjernicama obrazlaže i raspravlja o materinskom jeziku kao sastavnom dijelu svog identiteta.		Učenik samostalno obrazlaže i raspravlja o materinskom jeziku kao sastavnom dijelu svog identiteta.		Učenik samostalno obrazlaže i raspravlja o materinskom jeziku kao sastavnom dijelu svog identiteta, potkrjepljujući mišljenje raznim primjerima.
A. 1.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta		Učenik uz pomoć izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik uz smjernice izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.
A. 1.3 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složena strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.	- samostalno stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje stavove i razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo		Učenik uz pomoć piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik uz smjernice piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.		Učenik samostalno piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu iznoseći svoje mišljenje.
2. razred SŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 2.1 Učenik istražuje rasprostranjenost materinskog jezika i raspravlja o njemu kao sastavnom dijelu svog identiteta.	- upotrebljava riječi materinskog jezika prikladne temi i željenom učinku razgovora te komunikacijskoj situaciji - prepoznaje i razlikuje leksičke slojeve materinskog i hrvatskoga jezika, standarda i narječja - pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku		Učenik uz pomoć pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku.		Učenik prema smjernicama pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku.		Učenik samostalno pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku te obrazlaže rezultate.		Učenik samostalno s razumijevanjem pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku te obrazlaže i uspoređuje rezultate
A. 2.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta		Učenik uz pomoć izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik uz smjernice izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.
3. razred SŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 3.1 Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenog znanja.	- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja podržavajućim komentarima, upućivanjem sugovornika i pregovaranjem u svrhu problematiziranja teme i zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke - na temelju čitalačkog iskustva i znanja o svijetu kritički se osvrće na temu		Učenik na poticaj sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje.		Učenik uz smjernice sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje.		Učenik samostalno sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje potkrjepljujući ga znanjem i na temelju čitalačkog iskustva.		Učenik samostalno sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje potkrjepljujući ga i povezujući sa znanjem, čitalačkim iskustvom i spoznajama svijeta oko sebe
A. 3.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta		Učenik uz smjernice izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.		Učenik argumentirano samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima i mišljenjima drugih učenika.
A. 3.3 Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove, te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima.	- obrazlaže svoj odabir teksta - promišlja svoje misli, doživljaje i stavove - oblikuje svoje misli, usmeno ili pisano, o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost)		Učenik uz smjernice izabire tekst za čitanje, prosuđuje ga i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i zastupa vlastite stavove, misli i doživljaje povezujući ih s primjerima iz teksta.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje te na temelju vlastitog i književnog iskustva zastupa svoje stavove, misli i doživljaje
4.razred SŠ 3 sata
DOMENA: JEZIK I KOMUNIKACIJA
A. 4.1 Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenog znanja.	- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje citatima - procjenjuje tuđa mišljenja i spreman je na kompromise radi zajedničkog rješavanja problemske situacije - proširuje temu razgovora koristeći postojeće znanje - prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja		Učenik uz pomoć brani svoje stavove i ideje te ih obrazlaže u kontekstu teme.		Učenik prema smjernicama uvjerava sugovornika u svoje stavove i ideje te ih potkrjepljuje primjerima.		Učenik samostalno uvjerava sugovornika u svoje stavove i ideje te ih potkrjepljuje primjerima i prilagođava svoje mišljenje.		Učenik samostalno uvjerava sugovornika u svoje stavove i ideje te ih potkrjepljuje primjerima i prilagođava svoje stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na kompromise u skladu s komunikacijskom situacijom i ciljem rasprave
A. 4.2 Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove, te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima.	- obrazlaže svoj odabir teksta - promišlja svoje misli, doživljaje i stavove - oblikuje svoje misli, usmeno ili pisano, o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost)		Učenik uz smjernice izabire tekst za čitanje, prosuđuje ga i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.		Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje te na temelju vlastitog i književnog iskustva zastupa svoje stavove, misli i doživljaje.
A. 4.3 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta		Učenik uz smjernice izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.		Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te ih vrednuje, obrazlaže i uspoređuje s vlastitim stavovima i mišljenjima, ali i drugih učenika.		Učenik argumentirano samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te ih vrednuje, obrazlaže i uspoređuje s vlastitim stavovima i mišljenjima, ali i drugih učenika

ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTI

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

1. razred OŠ --- sati

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

2. razred OŠ --- sati

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

3. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 3.1 Učenik prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.

◊ uspoređuje iskustvo u prošlosti i sadašnjosti proučavajući osobnu povijest i povijest svoje uže lokalne zajednice, komentira sličnosti i razlike

◊ razvija svijest o protjecanju vremena i promjenama

◊ učenik se upoznaje s romskim narodnim pričama

◊ razumije ideju narodne priče

◊ prepričava narodne priče

Učenik uz pomoć prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.

Učenik uz pomoć prepričava narodnu priču.

Učenik uz poticaj prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.

Učenik uz poticaj prepričava narodnu priču.

Učenik samostalno prepričava događaje i detaljno opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.

Učenik samostalno prepričava narodnu priču.

Učenik samostalno prepričava događaje i vrlo detaljno opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.

Učenik samostalno i vrlo detaljno prepričava narodnu priču.

4. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 4.1 Učenik otkriva, opaža i opisuje važne događaje, osobe i postignuća Roma u prostoru i vremenu u kojemu živi.

◊ prepoznaje značajne povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice (književnici/ce, političari/ke, aktivisti/ce, istraživači/ce i znanstvenici/ce, umjetnici/ce u filmskom, likovnom i glazbenom stvaralaštvu, sportaši/ce) i dostignuća i stavlja ih u povijesni slijed

◊ samostalno izlaže i piše tekst na zadanu temu

Učenik uz pomoć otkriva, opaža i opisuje važne događaje, osobe i dostignuća Roma.

Prema modelu oblikuje kratki tekst o važnom događaju ili osobi prema vlastitom izboru.

Učenik uz poticaj otkriva, opaža i opisuje važne događaje, osobe i dostignuća Roma.

Uz učiteljevu pomoć oblikuje kratki tekst o važnom događaju ili osobi prema vlastitom izboru.

Učenik samostalno otkriva, opaža i detaljno opisuje važne događaje, osobe i dostignuća Roma.

Prema smjernicama oblikuje kratki tekst o važnom događaju ili osobi prema vlastitom izboru.

Učenik samostalno otkriva, opaža i vrlo detaljno opisuje važne događaje, osobe i dostignuća Roma.

Samostalno oblikuje kratki tekst o važnom događaju ili osobi prema vlastitom izboru.

5. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 5.1 Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta i promišlja o važnosti očuvanja baštine.

◊ opisuje značenje boja i simbola na romskoj zastavi

◊ objašnjava zašto se obilježava Svjetski dan Roma, pritom imenuje najvažnije odluke Prvog kongresa Roma u Londonu 1971. godine

◊ postavlja pitanja povezana s povijesti vlastitog naroda

◊ razgovara o načinima obilježavanja događaja i praznika

◊ uspoređuje obilježavanje Svjetskog dana Roma u svojoj lokalnoj zajednici sa obilježavanjem u drugim zajednicama, na nacionalnoj razini i u drugim državama

Učenik prepoznaje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta te važnost očuvanja baštine.

Učenik opisuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta te važnost očuvanje baštine.

Učenik objašnjava ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta te važnost očuvanje baštine.

Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici s ulogom i utjecajem zajednice na razvoj romskog identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.

6. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 6.1. Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu.

◊ upoznaje se s uzrocima migracija Roma kroz prošlost te određuje uzroke i posljedice migracija

◊ na geografskoj karti prepoznaje glavne smjerove migracije Roma iz Indije u Europu i na europskom prostoru

Učenik navodi uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

Učenik objašnjava uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu uz učiteljevu pomoć, uzimajući u obzir prostori kontekst.

Učenik samostalno objašnjava uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

7. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 7.1 Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj.

◊ opisuje proces doseljavanja Roma na područje današnje Republike Hrvatske od početaka do danas i utjecaj tog procesa na današnji razmještaj Roma

◊ spoznaje složenost/raznolikost romske zajednice u Hrvatskoj i u svijetu i povezuje tu složenost sa migracijama Roma kroz prošlost

◊ uči o ropstvu u kontekstu povijesti Roma

◊ uspoređuje naseljenost, prostorni razmještaj i društveni položaj Roma u Hrvatskoj s položajem Roma u susjednim i drugim državama

Učenik navodi uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj te ih objašnjava uz učiteljevu pomoć, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, uz učiteljevu pomoć.

Učenik samostalno objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, uzimajući u obzir prostorni kontekst.

8. razred OŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 8.1 Učenik objašnjava ključne povijesne događaje i društvene procese koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

◊ opisuje ključne događaje u modernoj i suvremenoj povijesti Roma

◊ opisuje povijesne događaje i procese koji se tiču međunarodnog romskog pokreta i genocida nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj

◊ procjenjuje utjecaj rasne netrpeljivosti, anticiganizma , ksenofobije i kritički promišlja o tim društvenim pojavama u kontekstu Drugoga svjetskoga rata i u suvremenom kontekstu

◊ radeći na slikovnim, pisanim i audio-vizualnim materijalima, uključujući povijesne izvore, učenik razvija analitičke vještine i vještine kritičkog mišljenja.

Učenik navodi uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja i društvenih procesa koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja i društvenih procesa koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Učenik objašnjava ključne povijesne događaje i društvene procese koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu, uz učiteljevu pomoć.

Učenik samostalno objašnjava ključne povijesne događaje i društvene procese koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTI

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

1. razred SŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 1.1 Učenik analizira postignuća međunarodnog romskog pokreta od početaka do danas.

◊ analizira različite faze međunarodnog romskog pokreta

◊ uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar međunarodnog romskog pokreta

◊ raspravlja o postignućima međunarodnog romskog pokreta i kritički procjenjuje osobe i događaje unutar pokreta

◊ objašnjava stav Indije prema Romima u svijetu i odnos između Indije i međunarodnog romskog pokreta

Učenik navodi faze međunarodnog romskog pokreta, organizacije i pojedince e uz pomoć analizira postignuća pokreta od početaka do danas.

Učenik navodi faze međunarodnog romskog pokreta, uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar pokreta te uz poticaj analizira postignuća pokreta od početaka do danas.

Učenik samostalno analizira različite faze i postignuća međunarodnog romskog pokreta i uspoređuje uloge različitih organizacija i pojedinaca unutar pokreta.

Učenik samostalno analizira različite faze i postignuća međunarodnog romskog pokreta i detaljno uspoređuje uloge različitih organizacija i pojedinaca unutar pokreta.

B. 2.1 Učenik argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.

◊ navodi glavne valove migracija Roma kroz prošlost

◊ analizira uzroke i posljedice migracija Roma kroz prošlost

◊ analizira suvremene migracije Roma i stavlja ih u kontekst

◊ prepoznaje značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma

◊ navodi funkcije putovanja

◊ istražuje motiv putovanja u filmskom i likovnom portretiranju Roma

Učenik uz pomoć argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.

Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.

Učenik samostalno, detaljno i argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.

Učenik samostalno, vrlo detaljno i argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.

3. razred SŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 3.1 Učenik argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.

◊ uspoređuje različite politike usmjerene prema Romima kroz prošlost

◊ objašnjava diskriminaciju, socijalnu isključenost, progone, ropstvo, asimilaciju i integraciju na povijesnim primjerima

Učenik uz pomoć argumentirano objašnjava politike umjerene prema Romima kroz prošlost.

Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.

Učenik samostalno, detaljno i argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.

Učenik samostalno, vrlo detaljno i argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.

4. razred SŠ 3 sata

DOMENA: VRIJEME I PROSTOR

B. 4.1 Učenik argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

◊ analizira položaj Roma uoči, za vrijeme i nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske i Europe

◊ prepoznaje temeljna obilježja politike prema Romima koja se provodila u NDH, nacističkoj Njemačkoj i drugim zemljama saveznicama i razumije političke i društvene okolnosti u kojima je nastala

◊ analizira izvore uključujući svjedočanstva preživjelih osoba

◊ razumije posljedice stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata na današnji položaj Roma u Hrvatskoj

◊ uspoređuje proces priznanja genocida nad Romima u Hrvatskoj, Hrvatskoj i na razini europskih i međunarodnih institucija

Učenik uz pomoć argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Učenik samostalno, detaljno i argumentirano objašnjava položaj Rom na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Učenik samostalno, detaljno i argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

ISHODI	RAZRADA ISHODA		RAZINE USVOJENOSTI
			zadovoljavajuća		dobra		vrlo dobra		iznimna
1. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 1.1 Učenik primjereno svojoj dobi upoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice.	- upoznaje se s romskom tradicijom, kroz razgovor i slušanje lokalne autohtone romske glazbe i romskih priča koje su poznate u zajednici		Učenik uz pomoć prepoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice.		Učenik uz poticaj prepoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice.		Učenik prema smjernicama reproducira sadržaj prezentiranog usmenog i glazbenog stvaralaštva lokalne romske zajednice.		Učenik samostalno reproducira sadržaj prezentiranog usmenog i glazbenog stvaralaštva lokalne romske zajednice.
2. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 2.1 Učenik reproducira usmeno i glazbeno stvaralaštvo Roma i rabi likovne tehnike za prikazivanje doživljaja.	- recitira, pjeva - prepričava sadržaj priča i pjesama - likovno izražava svoj doživljaj pjesme i priče		Učenik uz pomoć prepričava ili likovno prikazuje jednu pjesmu ili priču.		Učenik uz poticaj prepričava i pjeva/recitira jednu pjesmu ili je prikazuje likovno		Učenik prema smjernicama reproducira više pjesama i likovno ih prikazuje nekoliko		Učenik samostalno reproducira sve obrađene pjesme i/ili ih recitira, odnosno likovno ih prikazuje
3. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 3.1 Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti kulture i tradicijskih običaja Roma	- učenik upoznaje, razlikuje i nabraja tradicionalne i aktualne zanate i zanimanja lokalne i šire romske zajednice - učenik upoznaje tradicijske običaje vezane uz rođenje		Učenik uz pomoć prepoznaje tradicionalne i aktualne zanate i zanimanja zajednice.		Učenik uz poticaj nabraja nekoliko tradicionalnih i aktualnih zanata i zanimanja zajednice i neke običaje vezane uz rođenje		Učenik nabraja tradicionalne i aktualne zanate i zanimanja lokalne i šire zajednice i tradicijske običaje vezane uz rođenje		Učenik samostalno razlikuje i nabraja tradicionalne i aktualne zanate i zanimanja lokalne i šire zajednice te objašnjava tradicijske običaje vezane uz rođenje
C. 3.2 Učenik sluša i uči o romskoj glazbi, folkloru i širem aspektu tradicionalne romske glazbe i folkloru na europskom i svjetskom nivou.	- Učenik upoznaje romsku glazbu i folklor u širem aspektu - upoznaje se s radicionalnom romskom glazbom i folklorom na europskom i svjetskom nivou		Učenik uz pomoć prepoznaje glazbeno i folklorno stvaralaštvo.		Učenik samostalno prepoznaje glazbeno i folklorno stvaralaštvo.		Učenik nabraja nekoliko najvažnijih glazbenih i folklornih djela na europskom i svjetskom nivou.		Učenik razlikuje i nabraja relevantna glazbena i folklorna djela na europskom i svjetskom nivou.
4. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 4.1 Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti kulture i tradicijskih običaja Roma	- učenik upoznaje tradicijske običaje vezane uz proslavu smjene godišnjih doba		Učenik uz pomoć prepoznaje tradicionalne običaje lokalne zajednice vezane uz smjenu godišnjih doba		Učenik samostalno prepoznaje tradicionalne običaje lokalne zajednice vezane uz smjenu godišnjih doba		Učenik navodi tradicionalne običaje lokalne zajednice vezane uz smjenu godišnjih doba		Učenik samostalno navodi i razlikuje sve tradicionalne običaje lokalne zajednice vezane uz smjenu godišnjih doba
5. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 5.1. Učenik koristeći različite umjetničke tehnike na pozitivan način izražava relevantne nacionalne simbole	- Učenik razvija vještine u likovnim, glazbenim ili recitatorskim i stvaralačkim aktivnostima u kojima budi svoje osjećaje o nacionalnoj pripadnosti		Učenik uz pomoć reproducira (likovno, glazbeno ili recitatorski) jedan od nacionalnih simbola (romsku zastavu ili himnu).		Učenik samostalno reproducira (likovno, glazbeno ili recitatorski) jedan od nacionalnih simbola (romsku zastavu ili himnu).		Učenik samostalno reproducira (likovno, glazbeno ili recitatorski) nacionalne simbole (romsku zastavu, himnu).		Učenik samostalno reproducira (likovno i glazbeno ili recitatorski) sve relevantne nacionalne simbole.
6. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 6.1 Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz životni ciklus.	Učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja vezanih uz životni ciklus opisuje , analizira, povezuje, diskutira o njima i u svom istraživačkom radu koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice		Učenik uz pomoć navodi koje romske običaje vezane uz životni ciklus poznaje u lokalnoj zajednici.		Učenik opisuje lokalne običaje vezane uz životni ciklus, a za koje je saznao kroz različite medije.		Učenik opisuje, analizira i povezuje različite običaje vezane uz životni ciklus, a koje je upoznao istraživanjem		Učenik samostalno analizira, opisuje i diskutira o običajima vezanim uz životni ciklus, a koje je sam istražio u lokalnoj zajednici i povezuje ih s običajima drugih zajednica.
7. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 7.1 Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja.		Učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja; opisuje, analizira, povezuje, diskutira o njima i u svom istraživačkom radu koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice		Učenik uz pomoć navodi koje romske običaje vezane uz pravo i pravdu poznaje u lokalnoj zajednici.		Učenik opisuje romske običaje vezane uz pravo i pravdo, moral i s time povezana vjerovanja u lokalnoj zajednici.		Učenik analizira i povezuje romske običaje vezane uz pravo, pravdu i moral u lokalnoj i široj zajednici.		Učenik samostalno analizira i diskutira te procjenjuje romske običaje vezane uz pravo, pravdu i moral u lokalnoj i široj zajednici.
8. razred OŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 8.1 Učenik tumači različitost romskih tradicionalnih običaja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja.	Učenik razumije i razvija sposobnost uočavanja i tumačenja različitosti romskih tradicionalnih običaja vezanih uz pravo i pravdu, moral, međuljudske odnose i vjerovanja.		Učenik uz pomoć navodi nekoliko relevantnih običaja vezanih uz pravo, pravdu i moral u lokalnoj i široj zajednici.		Učenik opisuje romske običaje vezane uz pravo i pravdo, moral i s time povezana vjerovanja u lokalnoj i široj zajednici.		Učenik analizira i povezuje različite romske običaje vezane uz pravo, pravdu i moral u lokalnoj i široj zajednici.		Učenik razumije i uočava te samostalno analizira i procjenjuje romske običaje vezane uz pravo, pravdu i moral u lokalnoj i široj zajednici.

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
ISHODI		zadovoljavajuća	dobra	vrlo dobra	iznimna
1. razred SŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 1.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj, analizira, povezuje, diskutira i kritički razmišlja o tome te u svom istraživačkom radu i analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet te istraživanje unutar romske zajednice	Učenik navodi neke elemente lokalnog romskog stvaralaštva i tradicije.	Učenik navodi više elemenata lokalnog romskog stvaralaštva i tradicije koristeći različite izvore podataka.	Učenik povezuje lokalno romsko stvaralaštvo i tradiciju sa sličnim običajima u široj zajednici za koje je saznao samostalnim istraživanjem.	Učenik samostalno istražuje romsko stvaralaštvo i tradiciju i kritički ga procjenjuje i analizira.
C. 1.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- Učenik spontano iznosi vlastite stavove o svojoj kulturi uz argumentaciju - kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima	Učenik se uz pomoć uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima	Učenik se uz poticaj uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima	Učenik se uglavnom samostalno uključuje i kreativno sudjeluje u aktivnostima.	Učenik inicira aktivnosti i kreativno sudjeluje u aktivnostima.
2. razred SŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 2.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u drugim kulturama - opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u drugim kulturama i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zajednici	Učenik uz pomoć prepoznaje kulturno specifične elemente svoje zajednice te neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na prigodne sadržaje i uz pomoć sudjeluje u aktivnostima.	Učenik uz čestu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja svoje zajednice i drugih kultura te uz čestu pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.	Učenik samostalno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja svoje zajednice i drugih kultura te ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.	Učenik samostalno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja svoje zajednice i drugih kultura te samostalno ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti.
C. 2.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- Učenik iznosi i argumentira vlastite stavove o svojoj kulturi u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. - nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima	Učenik uz pomoć iznosi vlastite stavove vezane uz svoju kulturu i povremeno sudjeluje u aktivnostima	Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove vezane uz svoju kulturu i redovito sudjeluje u aktivnostima	Učenik argumentira vlastite stavove vezane uz svoju kulturu i redovito sudjeluje u aktivnostima	Učenik argumentira vlastite stavove te izražava kritičko mišljenje i redovito sudjeluje u aktivnostima o svojoj kultu

3. razred SŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 3.1 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje, diskutira i kritizira o njima i u svom istraživačkom radu, analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice	Učenik uz pomoć prepoznaje elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura	Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je saznao kroz različite izvore.	Učenik povezuje elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura te diskutira o stvaralaštvu lokalne zajednice za koju se saznao istraživanjem.	Učenik analizira vlastitu kulturu i tradiciju, smješta ih u kontekst drugih kultura te diskutira i kritički se izražava o stvaralaštvu lokalne zajednice za koju se saznao vlastitim istraživanjem.
C. 3.2 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik sudjeluje u nizu aktivnosti smještenih u kontekstu tradicije i stvaralaštva Roma i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje	Učenik se uglavnom samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.	Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima	Učenik se samostalno uključuje i kreativno sudjeluje u aktivnostima.	Učenik inicira aktivnosti i kreativno sudjeluje u aktivnostima.
4. razred SŠ 3 sati
DOMENA: STVARALAŠTVO I TRADICIJA
C. 4.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje, diskutira i kritizira o njima i u svom istraživačkom radu, analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i načine istraživanja unutar romske zajednice	Učenik uz pomoć prepoznaje elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura	Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je saznao kroz različite izvore.	Učenik povezuje elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura te diskutira o stvaralaštvu lokalne zajednice za koju se saznao istraživanjem.	Učenik analizira vlastitu kulturu i tradiciju, smješta ih u kontekst drugih kultura te diskutira i kritički se izražava o stvaralaštvu lokalne zajednice za koju se saznao vlastitim istraživanjem.
C. 4.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- učenik pokazuje i razvija interes i radoznalost za vlastitu kulturu prikupljajući i radeći na izvornim materijalima usmenog stvaralaštva vlastite zajednice (pjesme, brojalice, priče, legende, bajke).	Učenik se uglavnom samostalno uključuje i povremeno sudjeluje u aktivnostima.	Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima	Učenik se samostalno uključuje i kreativno sudjeluje u aktivnostima.	Učenik inicira aktivnosti i kreativno sudjeluje u aktivnostima.

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		zadovoljavajuća	dobra	vrlo dobra	iznimna
1. razred OŠ 3 sata
IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 1.1 Učenik prepoznaje elemente raznolikosti obilježja osobnih identiteta.	- prepoznaje svoje sposobnosti, obilježja i uloge, opisuje u čemu se sastoje i potkrepljuje primjerima iz vlastitog iskustva u školi, obitelji i društvenoj zajednici - prepoznaje da na neke aspekte svog identiteta može utjecati, a na neke ne - prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima	Učenik uz pomoć nabraja nekoliko svojih obilježja i uloga u obitelji i razredu i uz pomoć razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne.	Učenik svjesno i samostalno nabraja i opisuje nekoliko svojih obilježja i uloga u obitelji i razredu i uz pomoć razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne..	Učenik svjesno i samostalno nabraja i detaljno opisuje značajan broj svojih obilježja i uloga u obitelji i školi i samostalno razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne. Uspoređuju je ih s obilježjima drugih osoba koje poznaje.	Učenik svjesno i samostalno nabraja i vrlo detaljno opisuje značajan broj svojih obilježja i uloga i samostalno razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne. Uspoređuje ih s obilježjima drugih osoba koje poznaje i prepoznaje raznolikosti osobnih identiteta.
2. razred OŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 2.1 Učenik prepoznaje različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati osnovne elemente asertivne komunikacije.	- prepoznaje svoje potrebe i osjećaje - prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika u razredu - prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima - prepoznaje primjere najčešćih ponašanja koje dovode do nesporazuma i sukoba u razrednom odjelu - prepoznaje primjere uspješnog i neuspješnog rješavanja jednostavnih vršnjačkih sukoba	Učenik uz pomoć verbalizira svoje potrebe i osjećaje, spreman je čuti potrebe i osjećaje drugih učenika.	Učenik svjesno i samostalno verbalizira svoje potrebe i osjećaje, prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika.	Učenik uz pomoć verbalizira svoje potrebe i osjećaje u slučaju nesporazuma i sukoba u razrednom odjelu, reagira i obrazlaže potrebe i osjećaje drugih učenika.	Učenik samostalno verbalizira svoje potrebe i osjećaje u slučaju nesporazuma i sukoba u razrednom odjelu, zainteresiran je za potrebe i osjećaje drugih učenika te predlaže konstruktivna rješenja jednostavnih vršnjačkih sukoba.

3. razred OŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 3.1 Učenik upoznaje pojam prava učenika, počinje graditi svoje stavove o pravima učenika i učitelja u razrednoj zajednici, te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednom odjelu.	- razumije da u razrednoj zajednici svaki učenik ima svoje jedinstvene potrebe, mišljenja, stavove i osjećaje koji zaslužuju poštovanje - razmatra svoja prava i prava drugih u razredu i školi - prepoznaje situacije u kojima su njegova prava i prava drugih ugrožena u razredu - sudjeluje u donošenju razrednih pravila koja definiraju i uzimaju u obzir prava svih učenika u razrednoj zajednici - u situacijama kada se neka od prava definiranih razrednim pravilima ne poštuju reagira i verbalizira koje je pravo iz razrednih pravila prekršeno.	Učenik uz pomoć navodi neka od temeljnih prava učenika i učitelja koja je važno poštivati u razrednoj zajednici.	Učenik samostalno navodi neka od temeljnih prava učenika i učitelja koja je važno poštivati u razrednoj zajednici.	Učenik samostalno navodi većinu prava učenika i učitelja definiranih razrednim pravilima i uz pomoć prepoznaje situacije u kojima može doći do njihovog kršenja.	Učenik samostalno navodi većinu prava učenika i učitelja definiranih razrednim pravilima, samostalno prepoznaje situacije u kojima može doći do njihovog kršenja.
D. 3.2 Učenik prepoznaje različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati vještine asertivne komunikacije.	- počinje stjecati osnovne vještine timskog rada - analizira najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i školi i predlaže načine njihovog sprječavanja - prepoznaje načine nenasilnog rješavanja sukoba - prepoznaje primarne emocije kod sebe i drugih ( radost, žalost, strah, gađenje, srdžba, iznenađenje) - sposoban je verbalizirati svoje potrebe u situacijama kad doživljava pojedine emocije - pokazuje interes za potrebe drugih učenika u situacijama kada prepozna pojedine emocije kod drugih	Učenik uz pomoć sudjeluje u timskom radu, uz pomoć prepoznaje i navodi ponašanja i postupke nastavnika i drugih učenika koja čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim članom razredne zajednice.	Učenik uz pomoć aktivno sudjeluje u timskom radu, uz pomoć prepoznaje i navodi najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i samostalno navodi ponašanja i postupke nastavnika i drugih učenika koja čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim članom razredne zajednice.	Učenik samostalno aktivno sudjeluje u timskom radu, samostalno navodi najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i uz pomoć prepoznaje i navodi svoja ponašanja i postupke koja čine da se ostali učenici osjećaju poštovanima, dobrodošlima i ravnopravnima članovima razredne zajednice.	Učenik samostalno aktivno sudjeluje u timskom radu i uz pomoć sudjeluje u organizaciji timskog rada, samostalno navodi najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i samostalno prepoznaje i navodi svoja ponašanja i postupke koja čine da se ostali učenici osjećaju poštovanima, dobrodošlima i ravnopravnima članovima razredne zajednice.
4. razred OŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 4.1 Učenik se upoznaje s pravima djeteta, pojmom društvene nejednakosti, razmatra pojam ljudskog dostojanstva i upoznaje se s pojmom predrasuda.	- objašnjava osnovna dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta - raspravlja o posljedicama ponašanja koje proistječe iz stereotipa i predrasuda - prepoznaje i navodi ponašanja i postupke osoba iz šire zavičajne zajednice koje on poznaje, a koji čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim	Učenik uz pomoć navodi i kratko opisuje neka dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta i prepoznaje poveznicu između društvene nejednakosti i predrasuda.	Učenik samostalno navodi i opisuje neka dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta i uz pomoć navodi neke primjere kada društvena nejednakost utječe na nastanak predrasuda.	Učenik uz pomoć navodi kategorije prema kojima se mogu razvrstati dječja prava i sposobno je razvrstati nekoliko dječjih prava prema odgovarajućim kategorijama i samostalno navodi neke primjere kada društvena nejednakost utječe na nastanak predrasuda.	Učenik samostalno navodi kategorije prema kojima se mogu razvrstati dječja prava i sposobno je razvrstati više dječjih prava prema odgovarajućim kategorijama i i samostalno uočava, navodi i potiče razgovor o primjerima ponašanja u školi i zajednici koja ukazuju na predrasude nastale zbog društvene nejednakosti.
D. 4.2 Učenik prepoznaje vrijednost različitosti potreba, osjećaja i mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije.	- samostalno i otvoreno iznosi svoje ideje i stavove - prepoznaje i opisuje svoje osjećaje i iskustva vezana uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini u zavičaju u kojem živi - izražava poštovanje prema iskustvima drugih učenika - sudjeluje u raspravama poštujući pravo drugih učenika na različito mišljenje	Uz pomoć se uključuje u raspravi o osjećajima i iskustvima vezanima uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini i uz pomoć iznosi svoje ideje i stavove.	Uz poticaj se sudjeluje u raspravi o osjećajima i iskustvima vezanima uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini i samostalno iznosi svoje ideje i stavove u okruženju s poznatim sugovornicima.	Samostalno sudjeluje u raspravi o osjećajima i iskustvima vezanima uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini i samostalno iznosi svoje ideje i stavove uvažavajući pravo ostalih učenika na drukčije iskustvo i mišljenje.	Samostalno i iznimno aktivno sudjeluje u raspravi o osjećajima i iskustvima vezanima uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini; samostalno i otvoreno iznosi svoje ideje i stavove uvažavajući pravo ostalih učenika na drukčije iskustvo i mišljenje.
5. razred OŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 5.1 Učenik razvija osobna mišljenja i stavove vezane uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini, razvija pozitivni kulturni identitet te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednom odjelu, školi i široj zajednici.	- navodi kulturna obilježja romske nacionalne manjine iz svog zavičaja na koje je ponosan - opisuje svoje osjećaje i iskustva vezane uz pripadnost zavičaju u kojem živi - navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, školi, lokalnoj zajednici prema spolnoj, jezičnoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti, povezuje te razlike s identitetom - prepoznaje ponašanja koja su posljedica predrasuda većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji	Učenik uz pomoć istražuje i imenuje neke kulturne razlike koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i njegova obilježja te zaključuje o važnosti poštivanja različitosti u zajednici.	Učenik uz poticaj istražuje i imenuje neke kulturnih razlika koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i argumentirano raspravlja o njegovim obilježjima te zaključuje o važnosti poštivanja različitosti u zajednici.	Učenik samostalno istražuje i imenuje više kulturnih razlika koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i argumentirano raspravlja o njegovim obilježjima i uspoređujući ih s obilježjima ostalih učenika razvija pozitivan stav prema različitostima u zajednici.	Učenik samostalno istražuje i imenuje većinu kulturnih razlika koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i aktivno i argumentirano raspravlja o njegovim obilježjima i uspoređujući ih s obilježjima ostalih učenika razvija pozitivan stav prema različitostima u zajednici.
D. 5.2 Učenik uvažava različitost mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije.	- analizira i izvodi zaključke poštujući mišljenje drugih - određuje koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje i donošenje zajedničkih zaključaka u ostvarenju prava svih učenika u razrednom odjelu - razvija vještine timskog rada i sudjeluje u radu tima u različitim ulogama	Učenik uz poticaj doprinosi radu tima, uz poticaj sudjeluje u ponekoj razrednoj raspravi i slobodno izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje.	Učenik samostalno sudjeluje i doprinosi radu tima, samostalno sudjeluje u većini razrednih rasprava, slobodno i argumentirano izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje.	Učenik samostalno i aktivno sudjeluje i doprinosi radu tima preuzimajući različite uloge u timu, samostalno sudjeluje u većini razrednih rasprava, slobodno i argumentirano izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje.	Učenik samostalno, iznimno aktivno i odgovorno sudjeluje i doprinosi radu tima preuzimajući različite uloge u timu uključujući i vodeću. samostalno sudjeluje u svim razrednim raspravama, slobodno i argumentirano izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje
6. razred OŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 6.1 Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet.	- imenuje nacionalne manjine u svojoj sredini i opisuje njihove kulturne značajke - zna da školu i lokalnu zajednicu čini više kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji - iskazuje privrženost očuvanju narodnih običaja i kulturnih znamenitosti romske nacionalne manjine	Učenik uz pomoć opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnom bogatstvu lokalne zajednice.	Učenik samostalno opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnom bogatstvu lokalne zajednice i uz poticaj raspravlja o uključenosti romske nacionalne manjine u život lokalne zajednice.	Učenik samostalno opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnom bogatstvu lokalne zajednice i samostalno raspravlja o o uključenosti romske nacionalne manjine u život lokalne zajednice.	Učenik samostalno opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnom bogatstvu lokalne zajednice i samostalno propituje, raspravlja i zaključuje o uključenosti romske nacionalne manjine u život lokalne zajednice i mogućnostima poboljšanja uključenosti romske zajednice.
D 6.2 Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite dječjih prava u RH.	- opisuje i kritički promišlja poveznicu između dječjih prava i roditeljstva - prepoznaje situacije i namjere koje dovode do ugrožavanja sigurnosti djeteta (trgovanje djecom, spolno iskorištavanje i zlostavljanje)	Učenik uz pomoć imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece i uz poticaj sudjeluje u raspravama o dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici.	Učenik samostalno imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece i uz poticaj raspravlja o društvenim i pravnim pravilima koja štite prava djece, dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici.	Učenik samostalno imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece i samostalno raspravlja o društvenim i pravnim pravilima koja štite prava djece, dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici.	Učenik samostalno imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece i samostalno propituje, raspravlja i zaključuje o društvenim i pravnim pravilima koja štite prava djece, dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici i povezuje ih sa situacijama iz stvarnog života.

7. razred OŠ 3 sata

DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA

D. 7.1 Učenik upoznaje i razmatra osnovna načela/demokratske procese koji doprinose zaštiti ljudskih prava i prava manjina u društvu te razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet.

- razlikuje zavičajni, većinski i manjinski nacionalni identitet te hrvatski domovinski identitet

- opisuje što za njega/nju znači osobno dostojanstvo i objašnjava zašto pravo na osobno dostojanstvo jednako pripada svakom čovjeku

- prepoznaje ponašanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda

- kritički promišlja i verbalizira mogućnosti vlastitog utjecaja na razvoj i obilježja svog osobnog identiteta

- objašnjava značenje kulturnog identiteta

- poznaje osnovna načela koja su temelj zaštite prava nacionalnih manjina u Europi i Hrvatskoj

- objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije,

- opisuje značenje pojma demokracije i razlikuje demokratski od nedemokratskog oblika upravljanja i navodi neke primjere iz zajednice, škole, obitelji

- poznaje značenje slobode mišljenja i izražavanja te važnost prihvaćanja mišljenja sugovornika

Učenik uz pomoć razlikuje i povezuje obilježja zavičajnog, domovinskog, većinskog i manjinskog nacionalnog identiteta i uz poticaj raspravlja o razvoju osobnog i kulturnog identiteta služeći se predočenim informacijama o osnovnim načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu.

Učenik samostalno razlikuje i povezuje obilježja zavičajnog, domovinskog, većinskog i manjinskog nacionalnog identiteta i samostalno raspravlja o razvoju osobnog i kulturnog identiteta služeći se predočenim informacijama o osnovnim načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu.

Učenik samostalno razlikuje i povezuje obilježja zavičajnog, domovinskog, većinskog i manjinskog nacionalnog identiteta, samostalno i aktivno raspravlja o razvoju osobnog i kulturnog identiteta služeći se stečenim znanjem i dostupnim informacijama o osnovnim načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu.

Učenik samostalno razlikuje i povezuje obilježja zavičajnog, domovinskog, većinskog i manjinskog nacionalnog identiteta i aktivno raspravlja o razvoju osobnog i kulturnog identiteta služeći se stečenim znanjem i dostupnim informacijama o načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu.

D. 7.2 Učenik razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu.

- učenik se upoznaje s načinom na koji se položaja žena mijenjao tijekom povijesti

- iznosi svoja mišljenja i stavove o ravnopravnosti spolova

- opisuje i kritički promišlja način na koji poštivanje ženskih prava utječe na odnose u obitelji

- upoznaje se s institucijama i pravnim pravilima koja promiču ravnopravnost spolova u RH

- navodi imena i zasluge Romkinja koje poznaje

Učenik, uz pomoć rabeći predočene informacije, razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu

Učenik, rabeći predočene informacije, razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu

Učenik uz pomoć pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu

Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu.

8. razred OŠ 3 sata

DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA

D. 8.1 Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet, razmatra društvene procese i odnose koji doprinose potrebi za zaštitom prava nacionalnih manjina te poznaje pravna pravila i strateške dokumente kojima se štite prava Roma i ostalih nacionalnih manjina u RH.

- opisuje odnos između nejednakosti, isključenosti i nepravde

- razumije kako nastaju predrasude većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji

- objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije, predlaže i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se doprinosi suzbijanju predrasuda i diskriminacije prema Romima u lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi

- prepoznaje i navodi koja se prava štite Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zakonom o suzbijanju diskriminacije

- navodi osnovna područja i ciljeve Nacionalne strategije za uključivanje Roma

Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i strateške dokumente koja promiču zaštitu nacionalnih manjina u RH, a posebice romske nacionalne manjine i načine na koje se prava manjina promiču u svakodnevnom životu te navodi temeljne strateške dokumente, pravna pravila i institucije koje se bave zaštitom prava manjina u RH.

Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i strateške dokumente koja promiču zaštitu nacionalnih manjina u RH, a posebice romske nacionalne manjine i argumentirano raspravlja o načinima na koje se prava manjina promiču u svakodnevnom životu te navodi najvažnija obilježja temeljnih strateških dokumenata, pravnih pravila i institucija koje se bave zaštitom prava manjina u RH.

Učenik uz pomoć pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu te argumentirano raspravlja o institucijama i strateškim dokumentima koja promiču zaštitu prava nacionalnih manjina, a posebice romske nacionalne manjine u RH i argumentirano raspravlja o načinima na koje se zaštita prava nacionalnih manjina promiče u svakodnevnom životu te navodi najvažnija obilježja temeljnih strateških dokumenata, pravnih pravila i institucija koje se bave zaštitom prava manjina u RH.

Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu te argumentirano raspravlja o institucijama i strateškim dokumentima koja promiču zaštitu prava nacionalnih manjina, a posebice romske nacionalne manjine u RH, kritički promišlja i argumentirano i iznimno aktivno raspravlja o načinima na koje se zaštita prava nacionalnih manjina promiču u svakodnevnom životu te detaljno navodi najvažnija obilježja temeljnih strateških dokumenata, pravnih pravila i institucija koje se bave zaštitom prava manjina u RH.

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		zadovoljavajuća	dobra	vrlo dobra	iznimna
1. razred SŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 1.1 Učenik se upoznaje s osnovnim strateškim i institucionalnim i zakonskim okvirom koji promiče zaštitu manjinskih prava u RH i integraciju Roma u društvo te izgradnju Interkulturnog dijaloga.	- navodi međunarodni i nacionalni strateški i institucionalni okvir za zaštitu prava i poticanje integracije Roma u društvo - opisuje sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj - opisuje što čini interkulturni dijalog i zašto je važan za izgradnju demokratske zajednice, istražuje, opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji interkulturnog dijaloga	Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije opisuje međunarodni i nacionalni sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine i opisuje što čini interkulturni dijalog.	Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i opisuje međunarodni i nacionalni sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine uz poticaj sudjeluje u raspravi o interkulturnom dijalogu.	Učenik uz pomoć pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu te argumentirano raspravlja o institucijama, međunarodnom i nacionalnom sustavu zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine na političko uključivanje putem vijeća romske nacionalne manjine te samostalno sudjeluje u raspravi o interkulturnom dijalogu.	Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije i povezuje ih u logički povezanu cjelinu te argumentirano i iznimno aktivno raspravlja o institucijama, međunarodnom i nacionalnom sustavu zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine na političko uključivanje putem vijeća romske nacionalne manjine te samostalno sudjeluje u raspravi o interkulturnom dijalogu i predlaže aktivnosti u školi i zajednici koji ga potiču.

2. razred SŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 2.1 Učenik upoznaje i u raspravama rabi osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo te razmatra pravni okvir koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije.	- objašnjava i primjerima potkrepljuje što su stereotipi, predrasude i diskriminacija, - razumije opisuje pojam integracija - razumije i opisuje pojam inkluzija - razumije i opisuje pojam asimilacija - razumije i opisuje pojam akulturacija - razumije i opisuje pojam segregacija - opisuje ustavna prava i odgovornosti građana - opisuje način na koji Zakon o suzbijanju diskriminacije štiti prava pripadnika nacionalnih manjina - objašnjava razliku između govora mržnje i zločina iz mržnje - istražuje i primjerima potkrepljuje primjere borbe za zaštitu prava Roma u RH (presude ESLJP i domaćih sudova, kampanje, projekti udruga, obrazovnih institucija, lokalnih samouprava, itd.)	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo, uz pomoć navodi osnovni zakonski okvir koji omogućuje aktivnu ulogu građana u RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te uz poticaj navodi neke primjere uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma i sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije .	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo, uz pomoć navodi najznačajnija obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana u RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te samostalno navodi neke primjere uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma i sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije.	Učenik uz pomoć pretražuje i analizira dostupne informacije, poznaje i rabi osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo u razrednim raspravama, argumentirano raspravlja o zakonskom okviru koji omogućuje aktivnu ulogu građana u RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te samostalno istražuje podatke i opisuje više primjera uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma i aktivno sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije.	Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije, poznaje i rabi osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo u razrednim raspravama, argumentirano raspravlja o zakonskom okviru koji omogućuje aktivnu ulogu građana u RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te samostalno istražuje podatke i opisuje više primjera uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma, uz pomoć predlaže takve inicijative na razini škole i aktivno sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije.
3. razred SŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 3.1 Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije i razmatra mogućnost utjecaja građana na kreiranje i provedbu politika namijenjenih zaštiti ljudskih prava i uključivanju Roma u društvo	- Opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i EU - objašnjava i dokumentira položaj Republike Hrvatske i hrvatskih građana u Europskoj uniji te kako se to odnosi na zastupanje položaja Roma u Europi - opisuje mogućnosti utjecanja građana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih politika - opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji zajedničke hrvatske kulture i dobrih odnosa između većinskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina - objašnjava i primjerima potkrepljuje neke pozitivne i negativne utjecaje medija (tiskani i elektronički, Internet), na položaj Roma u zavičaju i Hrvatskoj - objašnjava ulogu međunarodnih i hrvatskih nevladinih organizacija u zaštiti prava Roma i rješavanju globalnih i europskih problema; - navodi neke od najvažnijih međunarodnih i europskih civilnih organizacija i opisuje područja njihova djelovanja	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru VE i EU i osnovni zakonski okvir koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma te uz poticaj navodi neke primjere uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma i sudjeluje u razrednim raspravama o utjecaju medija na položaj Roma u zavičaju, Hrvatskoj i Europi.	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru VE i EU i navodi najznačajnija obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma te samostalno navodi neke primjere uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma i uz poticaj sudjeluje u razrednim raspravama o utjecaju medija na položaj Roma u zavičaju, Hrvatskoj i Europi.	Učenik, uz pomoć, pretražuje i analizira dostupne informacije, i argumentirano raspravlja o sustavu zaštite ljudskih prava u okviru VE i EU , navodi najznačajnija obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma te samostalno istražuje, analizira i opisuje više primjera uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma te samostalno sudjeluje u razrednim raspravama o utjecaju medija na položaj Roma u zavičaju, Hrvatskoj i Europi.	Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije, i argumentirano aktivno raspravlja o sustavu zaštite ljudskih prava u okviru VE i EU , uz pomoć analizira i opisuje više obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma, samostalno i aktivno istražuje, analizira i opisuje više primjera uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma te samostalno i aktivno sudjeluje u razrednim projektima namijenjenima razvoju suradnje s medijima.
4. razred SŠ 3 sata
DOMENA: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA
D. 4.1 Učenik se upoznaje sa svim ciljevima i Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma i mogućnostima sudjelovanja Roma u praćenju njene provedbe.	- navodi osnovni sadržaj Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu Strategije - objašnjava i primjerima potkrepljuje mogućnost uključivanja Roma u kreiranje i praćenje provedbe strategije - analizira uspješnost provedbe Strategije u svojoj lokalnoj zajednici - stječe iskustvo u komunikaciji s lokalnim vlastima i predstavnicima VRNM, nevladinog sektora i medijima	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje ciljeve i mjere Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu strategije , uz pomoć analizira provedbu strategije u lokanoj zajednici i mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova.	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje ciljeve i mjere Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu strategije , uz pomoć analizira provedbu strategije u lokanoj zajednici i mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova.	Učenik, uz pomoć, pretražuje i analizira dostupne informacije, i argumentirano raspravlja o ciljevima i mjerama Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu strategije , te samostalno istražuje, analizira i opisuje provedbu strategije u lokanoj zajednici i mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova.	Učenik samostalno pretražuje i analizira dostupne informacije, i argumentirano aktivno raspravlja o ciljevima i mjerama Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu strategije samostalno i aktivno istražuje, analizira i opisuje provedbu strategije u lokanoj zajednici i RH te mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama

Kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine, koji se ostvaruje kroz domene jezik i komunikacija, vrijeme i prostor, stvaralaštvo i tradicija te identiteti i ljudska prava, proizlazi iz Okvira nacionalnoga kurikuluma i sastavni je dio Jezično-komunikacijskoga, Društveno-humanističkog i Umjetničkog područja.

Kurikulumom se razvija jezično-komunikacijska kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti. Izgrađuje se i odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno i kulturno nasljeđe te nacionalni identitet.

Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa, te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje i odlučivanje u digitalnome dobu. Poučavanje i učenje potpomognuto računalima i drugim digitalnim uređajima, smješteno u stvarnim, ali i virtualnim učionicama i računalnim oblacima uvelike pridonosi razvijanju digitalne, informacijske, računalne i medijske pismenosti djece i mladih.

U kasnijim se ciklusima usložnjavanjem ishoda, a zbog predmetne posebnosti, predmet povezuje s nizom drugim kurikuluma, ovisno o skupinama učenika i njihovoj motiviranosti. Svakako se stvara okruženje za učenje i međupredmetnu vezu u kojoj vrijednosti nisu nametnute, već se razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života.

Integriranim učenjem jezika i drugih sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim željama, potrebama i/ili profesionalnim putovima.

Uz sve navedeno, kurikulum će doprinijeti razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, što će učenicima omogućiti samostalno, kritičko promišljanje vlastitih identiteta i položaja unutar vlastite, ali i većinske zajednice u suvremenom društvu.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

F. Učenje i poučavanje predmeta

Učenje i poučavanje predmeta Jezik i kulture romske nacionalne manjine usmjereno je na učenika radi poticanja, otkrivanja interesa i potreba za učenjem jezika i kulture romske nacionalne manjine.

Predmet teži izgradnji školske kulture koja poštuje različitost, inerkulturalizam i inkluzivnost. Cilj je predmeta da učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ili romskog ili bajaškog rumunjskog jezika radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja misli u različitim komunikacijskim situacijama i u različite svrhe. Zatim razvijanje i njegovanje jezično-kulturnog identiteta, interkulturalnih kompetencija, razvijanje osjećaja pripadnosti i poštivanja vlastitog jezičnog identiteta, kulture i tradicije uz istodobno poštivanje drugih zajednica i njihovih vrijednosti. Predmet poseban naglasak stavlja na izgrađivanje estetskih vrijednosti i upoznavanje s doprinosom romske nacionalne manjine i Roma u svijetu, poznavanje i razumijevanje važnih pojedinaca, događaj i procesa iz povijesti Roma, razumijevajući uzročno-posljedične procese koji su utjecali na današnji položaj Roma te na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta. U svim domenama predmet razvija sposobnost kritičkog mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i razvija svijest učenika o osobnim identitetima te ga odgaja da odgovorno sudjeluje u zajednici temeljenoj na zajedničkim vrijednostima zaštite ljudskih prava i promicanju društvene pravde.

Učenju i poučavanju predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine pristupa se prema načelima suvremenih metodičkih sustava i pristupa kojima je učenik u središtu odgojno-obrazovnog procesa. Naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističkom pristupu kroz izučavanje jezika, komunikacije, tradicije, stvaralaštva, povijesti, identiteta i ljudskih prava. Navedeni je pristup otvoren i integriran, a uključuje stjecanje znanja, i raznih kompetencija, vještina, sposobnosti i stavova. Učenik primjenjuje kreativnost, stvara, razvija kritičko mišljenje, rješava problemske situacije i donosi odluke u otvorenoj i tolerantnoj komunikaciji uz poštivanje sugovornikova stava. Učenik je aktivno uključen u proces učenja te traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, istražuje, predstavlja rezultate te time razvija istraživačke vještine, također pozitivne stavove i vrijednosti za svakodnevni život.

Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa, a pred učenika se postavljaju pozitivna očekivanja. Primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su to projektna nastava, istraživačko učenje, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju. Poseban se naglasak stavlja na iskustveno učenje i timski rad. Za ostvarivanje pojedinih ishoda preporuča se pozivanje gosta predavača te uključivanje roditelja. Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja jasni su i razumljivi svim učenicima. Odgojno-obrazovni ishodi svih domena čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine s time da se uvažavaju individualne razlike, motiviranost i mogućnosti učenika. Posebno se naglašava potreba za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturalnosti. Promišlja se o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književnosti te se promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.

Učenike se također priprema za shvaćanje nužnosti cjeloživotnog učenja.

Učitelj će odabrati, prilagoditi i primijeniti izvore i materijale u ostvarenju pojedinih ishoda učenja. Njegova će nastava biti jasna, poticajna, razumljiva i zanimljiva. Učitelj će organizirati različite načine učenja i poučavanja s ciljem da učenici uče s razumijevanjem, te će nastojati da učenik novo znanje povezuje s već stečenim, sa svojim osobnim iskustvom i životnim okruženjem. Od učitelja se očekuje da aktivno osluškuje učenikove misli i osjećaje, da uoči njihove mogućnosti te nastoji pronaći metode poučavanja koje će pomoći razvoju učenika. Posebna se pozornost posvećuje učiteljevom radu na osnaživanju demokratskog procesa unutar razrednog okruženja koje gradi na osnovu povjerenja, vjere u učenike i njihove mogućnosti, dvosmjernoj komunikaciji i suradnji. Nastavni se proces treba voditi na empatiji, slušanju učeničkih potreba, vođenju, poticaju, ali i odgovornosti.

Učitelj se potiče na inovativan pristup u poučavanju i kontinuirano unaprjeđenje svojih kompetencija. Učitelj primjenjuje različite strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja. Za učenike osmišljava različite aktivnosti tijekom kojih učenici imaju mogućnost aktivno sudjelovati u procesu poučavanja. Takve strategije potiču razvoj kritičkog mišljenja i kreativnost. Učitelj treba naučiti učenike i samovrednovanju.

Učeniku se omogućuje sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče se njegova autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu se pruža podrška da razvije svoj puni potencijal, potiče se razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.

Potiče se da učitelji koriste pisane i multimedijske materijale (novinske članke, filmove i dr.) kao izvor za proučavanje. Učenike je potrebno osposobiti za kritičku analizu informacija te u nastavu unijeti nove informacijske tehnologije (videokonferencija).

Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju materinskoga jezika. S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.

Učenje i poučavanje predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine odvija se u sigurnome i poticajnome okružju. Takvo okruženje pridonosi razvoju fizičkog i psihičkog zdravlje učenika i učitelja, te omogućuje razvoj humanosti, prihvaćanje različitosti i iskazivanje osobnog stava. Kroz različite sadržaje školsko se okruženje povezuje sa svijetom izvan škole i omogućuje učeniku učenje na primjerima dobre prakse iz obitelji te lokalne i šire zajednice. Posebna se pozornost treba posvetiti digitalnom okruženju koje pruža mogućnosti za slobodnu komunikaciju i međukulturalne susrete čime se održava motivacija za učenje.

Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Materijali za nastavu uključuju različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima. Lingvometodički predložak je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama. Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Materijali i izvori za učenje i poučavanje u skladu su s planiranim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a učitelj ih usklađuje s potrebama učenika. Različitim materijalima i izvorima omogućuje se integrativno učenje, povezivanje s drugim područjima i predmetima. Osim udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici također sudjeluju u odabiru materijala i izvora učenja, ali ih i sami izrađuju. Na taj se način potiče odgovornost prema radu. Nastavni materijali razumljivi su i interesantni učenicima, potiču ih na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.

Predmet je namijenjen svim učenicima koji iskazuju interes za učenje jezika i kulture romske nacionalne manjine. S obzirom da se radi o predmetu po modelu C, učenici su grupirani u skupine koje ne moraju biti homogene, a učenici ne moraju biti istog predznanja. Učitelj postavlja individualne ciljeve prema svakome učeniku, koji pak postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se, radi ostvarenja zadataka, mogu organizirati u različite manje skupine u fizičkom ili mrežnom okruženju. Kurikulum se prilagođava učenicima s posebnim potrebama, a također i darovitima.

Predmet se poučava od prvoga do petog ciklusa. Model C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, ustrojen je Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008) i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008). Navedeni dokumenti predviđaju 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u osnovnoj školi te od 2 do 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u srednjoj školi. Predmetni prijedlog Kurikuluma materinskog jezika i kulture za romsku nacionalnu manjinu izrađen je za ri sata tjedno što odgovara 105 sati godišnje, a broj sati se može proširiti do maksimalno pet tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i mogućnosti financiranja osnivača.

Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika. Broj sati s obzirom na domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih četiriju domena.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih is hoda u predmetu

U predmetu Jezik i kultura romske nacionalne manjine, u okviru vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda četiriju predmetnih domena, vrednuju se sljedeći elementi:

● izražavanje (jezično, sadržajno izražavanje, sposobnost argumentacije, asertivni način komunikacije, kultura komunikacije) 40%

● kultura i civilizacija (tradicija i povijest, vještine i pripadajući sadržaji) 30%

● stvaralaštvo (umjetničko: pleše, pjeva, slika) 30%

Pri vrednovanju obrazovnih ishoda predmeta potrebno je procjenjivati i generičke kompetencije koje su definirane Okvirom nacionalnog kurikuluma. To su:

1. odgovornost - ispunjava svoje obveze i izvršava zadatke, zadaće i radove u skladu s dogovorom, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje u školskom okruženju, ulaže trud i ustraje u učenju i radu.

2. samostalnost i samoinicijativnost - samostalno uči, rješava zadatke i izvršava aktivnosti, ispunjava obveze uz minimalne poticaje učitelja, koristi vrijeme na satu za rad i učenje, planira, prati i regulira vlastito učenje.

3. komunikacija i suradnja - uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem.

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu usklađeno je s Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Tri su osnovna pristupa u vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje naučenoga i samovrednovanje.

Vrednovanje za učenje podrazumijeva praćenje učenja i poučavanja dok taj proces traje. Učenik prati vlastiti napredak i procjenjuje uspjeh, što iskorištava za poboljšanje procesa učenja (prema potrebi mijenja učenje, npr. primjenjuje druge strategije učenja, oslanja se na druge izvore informacija). Učiteljima to vrednovanje koristi u razumijevanju početnih znanja, vještina i stavova učenika, prepoznavanju nedostataka koje učenici imaju u učenju, ali i u postavljanju ciljeva i osmišljavanju planova budućega poučavanja.

Vrednovanje kao učenje kod učenika potiče samorefleksiju/samoanalizu (razvoj i promatranje postizanja vlastitih ciljeva učenja) i samovrednovanje vlastitog učenja

Vrednovanje naučenoga sumativna je procjena razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju pojedinog obrazovnog razdoblja.

U predmetu Jezik i kultura romske nacionalne manjine učitelji, uz uobičajene oblike sumativne procjene, usmene i pisane provjere učeničkih postignuća koje su prilagođene njihovim individualnim mogućnostima i potrebama, integrirano prate razumijevanje, primjenu znanja, analizu, istraživačke, komunikacijske vještine i izražavanje stavova.

Mogući načini rada kojima se vrednuje učenikovo postignuće jesu pisanje eseja, izrada plakata, računalnih prezentacija i multimedijskih/digitalnih sadržaja, diskusija, debata, intervju, simulacije, projektni rad, učeničke mape i dr. Ostvarivanje postignuća odgojno-obrazovnih ishoda koji uključuju vrijednosne stavove prepoznavanja, razvijanja i iskazivanja pozitivnih osobnih i društvenih vrijednosti, zbog svoje formativne prirode, iskazuju se kontinuiranim praćenjem, opisnim i kvalitativnim procjenjivanjem te kao rezultat imaju povratne informacije o učenju i rezultatima učenja. Formativno vrednovanje (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje) jednako je vrijedno kao i sumativno (vrednovanje naučenoga) i mora se temeljiti na organiziranom i strukturiranom praćenja rada svakog učenika koje se provodi putem korištenja tehnika promatranja/bilježenja, anegdotskih zapisa, procjenjivanja rada u grupi, razgovora učitelja i učenika i sl. Za svakog se učenika vodi zasebna mapa formativnog vrednovanja koja sadrži plan praćenja, instrumente praćenja, bilješke učitelja, rezultate samovrednovanja učenika i zapisnike razgovora s učenicima. Osobita pozornost pridaje se osposobljavanju učenika za samovrednovanje vlastitog učenja.

Metode i tehnike u sklopu navedenih formativnih vrednovanja mogu biti veoma različite i nisu zadane ovim kurikulumom. Od učitelja se očekuje kreativnost u pronalaženju i osmišljavanju najboljih metoda i tehnika koje odražavaju načela vrednovanja za učenje i kao učenje, a koje se mogu uklopiti u svakodnevno poučavanje. Učitelji mogu osmisliti i kreirati druge metode vrednovanja razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda unutar ovog elementa vrednovanja koje se mogu uklopiti u odgojno-obrazovni proces, a s pomoću kojih učenici mogu razvijati vlastite potencijale i ostvarivati obrazovne težnje. Važno je naglasiti da se mjeri usvojenost odgojno-obrazovnog ishoda.

U sva tri pristupa vrednovanju učenik mora dobiti jasnu i konstruktivnu povratnu informaciju kako bi planirao daljnje učenje.

Završna ocjena temelji se na rezultatima sumativnog i formativnog vrednovanja prema procjeni usvojenosti obrazovnih ishoda u okviru četiriju predmetnih domena i elemenata vrednovanja kojima su dodijeljeni sljedeći ponderi: izražavanje (jezično, sadržajno izražavanje, sposobnost argumentacije, asertivni način komunikacije, kultura komunikacije) 40%, kultura i civilizacija (tradicija i povijest, vještine i pripadajući sadržaji) 30%, stvaralaštvo (umjetničko: pleše, pjeva, slika) 30%. U prva dva odgojno-obrazovna razdoblja, naglasak je na formativnom vrednovanju i kontinuiranom praćenju sva tri elementa vrednovanja i generičkih kompetencija. Za prva dva obrazovna ciklusa učitelj priprema kvalitativni osvrt u kojem treba opisati što učenik zna i može izvesti, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku kako bi unaprijedio učenje i rezultate. Za 3., 4. i 5. ciklus određuje se zaključna ocjena iz predmeta koja predstavlja sumarnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja predmeta.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor