Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
Prilog 1.
Obrazac prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o socijalnoj skrbi
1.3.
Datum:
14. rujna 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program reformi za 2018.
Opis mjere:
Mjere ekonomske politike, 3.3. Unapređenje sustava socijalnih naknada, 3.3.1. Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području sustav socijalnih naknada, 3.3.1.1. Donošenje Zakona o socijalnoj skrbi.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj jedan je od najsloženijih sustava kroz koji se osiguravaju socijalne naknade i usluge, provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci, a u 2018. godini osiguravali su ih 81 centar za socijalnu skrb sa 54 podružnice, 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja drugih osnivača i 2.943 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.497 fizičkih i pravnih osoba.
Centri za socijalnu skrb kao tijela sa javnim ovlastima u sustavu socijalne skrbi, sukladno različitim zakonima imaju cca 145 javnih ovlasti iz čega je vidljiva složenost poslova, ali i mnogostrukost uloga pojedinog stručnog radnika što dugoročno dovodi do nedovoljne usmjerenosti na potrebe korisnike te smanjenje kvalitete rada u centrima za socijalnu skrb stoga je potrebno poduzeti mjere u svrhu rasterećenja centara za socijalnu skrb u smislu smanjenja ovlasti i nadležnosti u postupanjima u stvarima koje nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi.
Također, u odnosu na prostornu rasprostranjenost centara za socijalnu skrb valja napomenuti da je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da se centar za socijalnu skrb osniva za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba što je dovelo do neujednačenosti rada Centra za socijalnu skrb Zagreb u odnosu na druge centre za socijalnu skrb, odnosno Centar za socijalnu skrb Zagreb obavlja djelatnost za značajno veći broj građana i na većem području. U skladu s navedenim potrebno je zakonodavnim rješenjima omogućiti osnivanje više centara za socijalnu skrb na području Grada Zagreba, a sukladno broju stanovnika i gustoći naseljenosti na određenom području, veličini područja, broju i vrsti korisnika te njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i poteškoća koji prevladavaju na tom području, broju udomiteljskih obitelji na tom području, zemljopisnim obilježjima i prometnoj povezanosti područja mjesne nadležnosti centra, odnosno vrsti poslova utvrđenih statutom centra, kao što je slučaj kod osnivanja svih drugih centara za socijalnu skrb.
Budući da su danas obitelji izložene brojnim izazovima potrebno je razvijati univerzalne i ciljane programa i usluge za podršku roditeljstvu. U skladu s navedenim, a u cilju jačanja svijesti i senzibilizacije javnosti o potrebama suvremene obitelji, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u razdoblju od 2006. do 2011. godine osnovani su obiteljski centri te je do 2014. godine djelovalo 19 obiteljskih centara za područje 19 županija i Grada Zagreba (2006. godine je osnovano 10 obiteljskih centara (Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija te Grad Zagreb), 2007. godine je osnovano 6 obiteljskih centara – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka i Istarska županija), 2008. godine na području Zadarske županije, te 2011. godine na području Međimurske i Osječko-baranjske županije)). Obiteljski centri su provodili projekte i programe usmjerene podizanju kvalitete obiteljskog života, afirmaciji uspješnog i odgovornog roditeljstva te izobrazbi trudnica, mladih roditelja i članova njihovih obitelji.
Na važnost njihova rada i daljnjeg razvoja upućuje i istraživanje Ureda UNICEF-a za Hrvatsku „Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj“ (Pećnik,, 2013.) koje ukazuje na potrebu dostupnosti programa i usluga za podršku roditeljima i ranom razvoju djeteta, posebice u pojedinim područjima Republike Hrvatske. Također je vidljivo u istraživanju da je najčešća stigma vezana uz traženje stručne pomoći roditeljstvu da pomoć trebaju samo problematične obitelji, kao i da je udio roditelja koji su se stručnom pomoći u roditeljstvu zaista i koristili, višestruko manji od onih koji su za njom osjetili potrebu. Također, rezultati istraživanja pokazuju da više od petine (22%) roditelja djece rane dobi navodi da u njihovu mjestu/kraju ne postoji ni jedna od osamnaest ispitivanih usluga podrške roditeljima. Nadalje, 70% roditelja s niskim socio-ekonomskim statusom nije koristilo ni jednu uslugu podrške roditeljstvu ili rekreativno-edukativni sadržaj za dijete.
Unatoč nalazima istraživanja obiteljski centri su od 2014. godine pripojeni centrima za socijalnu skrb te danas djeluje 17 obiteljskih centara kao podružnice centra za socijalnu skrb, a kod 3 centara za socijalnu skrb obiteljski centri djeluju kao odjeli. Djelatnost istih obavlja sveukupno 98,5 radnika. Iz predmetnih podataka, kao i izvješća o njihovu radu vidljivo je da od 2014. godine nije došlo do daljnjeg razvoja već smanjenja aktivnosti obiteljskih centara, posebice programa i aktivnosti usmjerenih cjelokupnoj podršci roditeljstvu što je jedan od važnih segmenata demografskog razvoja. Također, njihovo pripajanje centrima za socijalnu skrb pridonosi većoj stigmatizaciji korisnika i time smanjenja korištenja njihovih usluga. U skladu s navedenim potrebno je iznaći mjere za daljnje jačanje usluga, programa i aktivnosti usmjerenih obitelji, odnosno ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu kroz osiguravanje jednakomjerne dostupnosti obiteljskih centara u cijeloj Republici Hrvatskoj te jačanje njihove samostalnosti.Također, potrebno je poboljšati usmjerenost obiteljskih centara savjetodavnim i preventivnim poslovima kroz promjenu nadležnosti njihovih dosadašnjih javnih ovlasti.
Nadalje, Obiteljskim zakonom (Narodne novine, br.: 103/15) definiran je Centar za posebno skrbništvo kao javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, čiji zaposlenici se imenuju posebnim skrbnicima djeci i osobama u postupcima lišenja poslovne sposobnosti pred sudovima. Isti osim u sjedištu obavlja djelatnosti i u 3 dislocirane jedinice, te je u njemu zaposleno23 radnika (19 posebnih skrbnika). Kako je u tijeku izrada nacrta prijedloga Obiteljskog zakona koji više ne predviđa uređenje te ustanove tim zakonom, već je, imajući u vidu da se radi o ustanovi koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, uređenje iste potrebno je propisati Zakonom o socijalnoj skrbi, kojim je propisano uređenje ustanova socijalne skrbi. Uređenje Centra za posebno skrbništvo kao ustanove ima za cilj kontinuiran i nesmetan rad ustanove te nastavak zaštite prava i interesa najranjivijih skupina građana pred sudovima.
Vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, valja naglasiti da je isti iako u opadanju, i dalje visok, posebice za određene skupine građana: djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Sukladno Anketi o dohotku stanovništva Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na 2015. i u 2016. godini iznosi 19,9%, odnosno prema konačnim rezultatima 826.097 osoba u RH je u 2016. godini živjelo u riziku od siromaštva. Dodatnovidljiv je značajan pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade na dan 31.3.2018. godine u odnosu na 2015. godinu (102.297 osoba u 2015. godini u odnosu na 83.989 na dan 31.3.2018. godine). Nadalje prema ranije navedenoj Anketi o dohotku stanovništva prema pokazatelju „Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti“ razvidno je njegovo smanjenje sa 29,9% u 2013. do 27,9% u 2016. (u usporedbi s EU 23,5%). Od toga su korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) činili u 2016. oko 14% od ukupnog broja osoba u riziku od relativnog siromaštva, odnosno 97.492 građana je bilo korisnika zajamčene minimalne naknade što ukazuje na velik broj građana u riziku od siromaštva, a koji nisu obuhvaćeni predmetnom naknadom. U skladu s navedenim potrebno je izmijeniti odredbe Zakona vezene uz socijalne naknade, posebice socijalne naknade vezane uz rizik siromaštva.
Zajamčena minimalna naknada (ZMN), kao temeljeno pravo na području rizika siromaštva dobro je ciljana na što ukazuju sva dosadašnja istraživanja, no potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja njene adekvatnosti. Naime, linija za utvrđivanje osoba u riziku od siromaštva znatno je viša od dohodovnog cenzusa za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade. Predmetni problem je još važniji ukoliko u korelaciju s predmetnim podacima stavimo broj korisnika prava koja su vezana s predmetnom naknadom (naknada za ugroženog kupca energenta, naknada za stanovanje i troškovi ogrjeva). U skladu s navedenim potrebno je iznaći mogućnosti za poboljšanje adekvatnosti (visina) iste na način da omogućuje značajnije smanjenje jaza siromaštva ili omogućuje izlazak iz siromaštva, posebice u odnosu na liniju ekstremnog siromaštva koja iznosi 1.500,00 kuna, te usklađivanje sa potrebama pojedinih skupina kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, te delimitiranje iznosa ZMN-a za kućanstva s većim brojem djece budući da djeca čine 37% osoba ispod linije relativnog siromaštva u odnosu na sveukupan broj građana kojih je 19,9% ispod linije relativnog siromaštva. Također je sukladno podacima prikazanim na Konferenciji: „Izazovi minimalnog dohotka u Hrvatskoj - iskustva i prijedlozi EMIN 2 projekta“, prezentaciji „Minimalni dohodak u Hrvatskoj: razvoj i glavna obilježja“(Šućur, 2018.) potrebno poduzeti mjere u svrhu poboljšanja adekvatnosti, obuhvata i korištenja predmetnog prava.
Nadalje, Ministarstvo je u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU surađivalo na projektu izrade mape siromaštva u okviru specifičnog cilja 9b1 Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., koji je uključivao pripremu i provedbu pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima. Projekt izrade mape siromaštva provodio se s ciljem unapređenja stručnog znanja o praćenju podataka o siromaštvu na najnižoj razini kroz razvoj indeksa višestruke deprivacije kako bi se točno definirala geografska područja najviše pogođena siromaštvom i bolje usmjerile buduće intervencije, odnosno stekla potpunija slika o zemljopisnoj raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti, te resursima koji su na raspolaganju za suzbijanje siromaštva. Rezultati predmetnog Projekta ukazuju na relativno stabilnu geografsku raspoređenost siromaštva te potrebu dodatnih ulaganja na tim područjima uključujući socijalne naknade i usluge.
U skladu s navedenim kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta, a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (Državni proračun, proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i solidarna naknada). Također potrebno je uskladiti visinu istih sa geografskim specifičnostima pojedinih područja Republike Hrvatske, kao i indeksom razvijenosti.
Osim predmetnih naknada usmjerenih riziku siromaštva istom su usmjerene i jednokratna naknada koja je limitirana na godišnjoj razini na 2.500,00 kuna za samca i 3.500,00 kuna za kućanstva, kao i uvećana jednokratna naknada koja se odobrava uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva u iznosu do 10.000,00 kuna. Sukladno ranije navedenom Projektu izrade mapa siromaštva vidljiva je nedovoljna ciljanost predmetnih jednokratnih naknada, što ukazuje na potrebu redefiniranja istih sa svrhom bolje ciljanosti, ali i poboljšanja učinkovitosti posebice smanjenja administrativnog opterećenja centra za socijalnu skrb i nadležnog ministarstva.
Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja dugi niz godina iznosi 20% osnovice iz stavka 2. članka 27. Zakona, odnosno 100,00 kuna mjesečno za sve korisnike socijalne usluge smještaja ili organiziranog stanovanja uključujući djecu od rođenja, mlade, odrasle osobe s invaliditetom i starije osobe te praksa pokazuje da ista za pojedine skupine korisnika nije svrhovita (npr. djeca u dobi do 6 mjeseci), a za druge skupine je nedostatna. U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja njene adekvatnosti s obzirom na relativno nizak iznos iste, ali i bolje ciljanosti, odnosno usklađenosti sa potrebama korisnika u odnosu na dob i specifične potrebe pojedine korisničke skupine.
Osim naknada usmjerenih smanjenju siromaštva u sustavu socijalne skrbi niz je naknada vezanih uz rizik invalidnosti, kao što su osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, naknada za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja. Iako statistički podaci Ministarstva pokazuju kontinuirani rast broja korisnika svih navedenih naknada osim naknade do zaposlenja, osobe s invaliditetom, uz starije osobe i djecu, jedna su od najrizičnija skupina od rizika siromaštva. U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere u svrhu bolje ciljanosti predmetnih naknada, ali i boljeg utjecaja na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom.
Uz socijalne naknade jedan od najvažnijih segmenata su socijalne usluge. Ranije navedeni rezultati Projekt o mapiranju siromaštva upravo ukazuju na potrebu većeg usmjeravanja socijalnih usluga i na predmetna područja.
Socijalne usluge u Republici Hrvatskoj pružaju68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač Republika Hrvatska sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja usluga drugih osnivača i 2.943 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.416 pružatelja. S druge strane statistički podaci Ministarstva o pruženim socijalnim uslugama po županijama ukazuju na rast broja korisnika svih socijalnih usluga osim smještaja u dom socijalne skrbi i pomoći u kući, ali i naneravnomjernu dostupnost pojedinih socijalnih usluga, posebice izvaninstitucionalnih usluga. Nadalje, izvješća nadležne organizacijske jedinice Ministarstva za inspekcijski nadzor ukazuju na potrebu poboljšanja kvalitete pruženih usluga. Također, sukladno podacima o pružateljima za pojedine korisničke skupine, bez obzira na osnivača, vidljivo je da za korisničke skupine djeca bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te osobe s mentalnim oštećenjima u većem udjelu korisnika socijalne usluge pružaju pružatelji čiji je osnivač Republika Hrvatska, dok za svega cca 1% starijih osoba, korisnika socijalnih usluga uslugu pružaju pružatelji čiji je osnivač Republika Hrvatska.. Također za korisničku skupinu djece s problemima u ponašanju zanemariv je broj pružatelja kojima nije osnivač Republika Hrvatska iako na području Bjelovarsko-bilogorske, Dubrovačko-neretvanske, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije ne postoje pružatelji socijalnih usluga za djecu s problemima u ponašanju. S druge strane nema pružatelja usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska za osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, kao i za žrtve nasilja u obitelji.
Dodatno, iako su socijalne usluge psihosocijalne podrške, rane intervencije, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) te usluga boravka definirane Zakonom o socijalnoj skrbi, ukoliko se usporedi broj korisnika ovih usluga s brojem nerealiziranih zahtjeva za pružanjem istih, vidljiva je potreba za značajnim razvojem/širenjem navedenih usluga u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom. Nadalje, u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske nedostatni su kapaciteti za pružanje navedenih socijalnih usluga (nedovoljan broj pružatelja usluga, nedovoljan broj educiranih stručnjaka za pružanje pojedinih socijalnih usluga i sl.) dok za određene socijalne usluge (npr. usluga rane intervencije) u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske uopće ne postoje pružatelji navedenih usluga (npr. u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji), te su one nedostupne iako je potreba upravo za tim uslugama najveća. Nadalje, osim dostupnost postojećih usluga potrebno je kreirati nove usluge.
Budući da su djeca, sukladno ranije navedenim statističkim podacima u najvećem riziku od siromaštva, a kako bi se osigurala veća dostupnost socijalnih usluga za obitelji i djecu, potrebno je poduzeti mjere za osiguravanje dostupnosti pružatelja usluga i veću efikasnost stručnjaka zaposlenih kod pružatelja usluga.
Također, kako bi se omogućilo daljnje širenje usluga za obitelji i u obitelji i lokalnoj zajednici, odnosno izvaninstitucionalnih usluga potrebno je redefinirati djelatnost centara za pružanje usluga u zajednici i domova za dugotrajnu i intenzivnu skrb.
Nadalje, postupci priznavanja socijalnih usluga su dugotrajni što dovodi do nepravovremenog pružanja usluga. Kako bi se omogućilo pravovremeno pružanje socijalnih usluga sukladno potrebama korisnika i uz sudjelovanje samih korisnika, a prema individualnom planu korisnika, potrebno je poduzeti mjere u svrhu bržeg i efikasnijeg sustava pružanja izvaninstitucionalnih usluga.
Dodatno, prema podacima Ministarstva u 2017. godini je provedeno 179 inspekcijskih nadzora od kojih su u većini slučajeva uočeni propusti u radu, a podaci o broju službenika Ministarstva koji obavljaju inspekcijski nadzor u odnosu na broj pružatelja socijalnih usluga ukazuju na nužnost poduzimanja drugih mjera u svrhu poboljšanja kvalitete rada odnosno potrebu za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja i usklađenosti sa propisima, posebice Standardima kvalitete pružanja socijalnih usluga na svim razinama.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je zato jer se normativna rješenja i usklađivanje s drugim propisima može ostvariti jedino zakonskim rješenjima.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada i usluge je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje predmetnih prava.
U cilju unaprjeđenja sustava izradit će se novi Zakon o socijalnoj skrbi temeljem dostupnih analiza i istraživanja, prijedloga provedbenih tijela i korisnika te socijalnih partnera na način da se poboljša adekvatnost socijalnih naknada i osigura dodatna zaštita građana sukladno stupnju (indeks) razvijenosti JLP(R)S. Na navedeni način omogućit će se veći obuhvat korisnika, odnosno dostupnost predmetnih naknada.
Također potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja dostupnosti programa i usluga podršci roditeljstvu, a posebice dostupnosti svih socijalnih usluga, naročito (ili osobito) u područjima s niskim indeksom razvijenosti, ali i jačanja socijalnih usluga usmjerenih djeci i obiteljima u svrhu prevencije izdvajanja djece iz obitelji.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sukladno godišnjem statističkom izvješću za 2017. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku građani Republike Hrvatske ostvarivali su 309.604 prava iz sustava socijalne skrbi.
Također, sukladno predmetnim podacima sveukupno je ustanovama socijalne skrbi bilo zaposleno 12.874 radnika: u centrima za socijalnu skrb 2.197,5 radnika; u domovima i centrima za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač Republika Hrvatska 4.112,5 radnika.
Prema podacima Ministarstva u 2017. godini je provedeno 179 inspekcijskih i 29 upravnih nadzora u centrima za socijalnu skrb i 20 upravnih nadzora nad JLS u postupcima prava na naknadu za troškove stanovanja od kojih su u većini slučajeva uočeni propusti u radu. Prema izvješću nadležne organizacijske jedinice Ministarstva u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine zaprimljeno je 2.154 predstavki/pritužbi građana. S druge strane, podaci o broju službenika Ministarstva koji obavljaju upravni i inspekcijski nadzor u odnosu na broj pružatelja socijalnih usluga i broj upravnih postupaka ukazuju na nužnost poduzimanja nenormativnih mjera u svrhu poboljšanja kvalitete rada sustava socijalne skrbi.
Nadležna organizacijska jedinica Ministarstva za drugostupanjske postupke je u razdoblju od 1.1. do 31.12.2017. godine zaprimila 2.544 upravna predmeta, od kojih se 2.144 odnose na socijalnu skrb, a 400 na obiteljsko-pravnu zaštitu te je u usporedbi s prethodnim razdobljima vidljiv rast broja predmeta koji se odnose na socijalnu skrb u odnosu na obiteljsko-pravnu zaštitu. Također, u razdoblju od 1.1. do 7.9.2018. godine zaprimljeno je 1.923 predmeta od kojih se 1.623 odnose na socijalnu skrb, a 300 na obiteljsko-pravnu zaštitu.
Svi predmetni podaci, posebice podaci o broju ostvarenih prava, žalbenih postupaka i predstavki i pritužbi građana upućuju na složenost sustava i potrebu rasterećenja centara za socijalnu skrb, jedinih ustanova sa javnim ovlastima u sustavu socijalne skrbi poslova koji nisu u najužoj vezi sa njihovom djelatnošću.
Nadalje, potreba jačanja samostalnosti ponovnog osnivanja obiteljskih centara i njihovo jačanje je vidljiva iz ranije navedenih nalaza istraživanja, kao i iz podataka o strukturi broja radnika u pojedinim podružnicama/odjelima centara za socijalnu skrb, kao i usporedbom broja radnika sa stanovništvom pojedine JLP(R). Budući da obiteljski centri pružaju usluge svim građanima Republike Hrvatske u Tablici 1. vidljiva je neusklađenost broja stručnih radnika obiteljskih centara u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu u pojedinoj županiji te je potrebno poduzeti mjere u svrhu osnivanja obiteljskog centra u Zagrebačkoj županiji, uz dodatno jačanje kapaciteta obiteljskih centara gdje je vidljiva neusklađenost broja stručnih radnika u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu (Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija).
Tablica 1. Usporedba broja stručnih radnika i udjela u ukupnom stanovništvu županije/Grada Zagreba
Vezano uz socijalne naknade ističemo podatke Ministarstva vezane uz socijalne naknade.
Tablica 2. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu
Skladno statističkim podacima Ministarstva navedenih u Tablici 3. vidljiv je značajan pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade na dan 31.3.2018. godine u odnosu na 2015. godinu (102.297 osoba u 2015. godini u odnosu na 83.989 na dan 31.3.2018. godine).
Tablica 3. Udio korisnika zajamčene minimalne naknade po županijama
Dodatno prema statističkim podacima Ministarstva o broju korisnika zajamčene minimalne naknade po županijama na dan 31.12.2017. godine navedenim u Tablici 3. vidljive su regionalne razlike.
U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere navedene u točci 2.1. u svrhu poboljšanja adekvatnosti i obuhvata predmetnog prava. Dodatno je uočena potreba poboljšanja korištenja navedenog prava, jer su istraživanja pokazala da određeni broj osoba iz različitih razloga ne koriste prava za koje ispunjavanju uvjete što bi kroz jasnije propisivanje uvjeta u samom Zakonu o socijalnoj skrbi, posebice dohodovnog cenzusa, poboljšalo transparentnost predmetne naknade. Kako bi se osigurala zaštita osoba u najvećem riziku i poboljšala njihova socijalna uključenost uz različite razine socijalnih usluga potrebno je osigurati i određeni udio zajamčene minimalne naknade (npr. beskućnici smješteni u prenoćištima), kao i iznaći modele zaštite osoba bez državljanstva i stalnog boravka.
Tablica 4. Pravo na troškove ogrjeva i naknada za troškove stanovanja
Sukladno statističkim podacima Ministarstva navedenih u Tablici 7. vidljiv je rast korisnika naknade za troškove stanovanja od 2015. do 2017. godine, no s druge strane pad korisnika naknade za troškove ogrjeva.
Kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske, kao i dodatne potpore građanima koji žive u područjima s niskim indeksom razvijenosti potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (Državni proračun, proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i solidarna naknada). Posebice je potrebno osigurati mjere za boljim obuhvatom korisnika ZMN-a sa naknadom za stanovanje budući je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da naknadu za troškove stanovanja ostvaruju korisnici zajamčene minimalne naknade a priznaju je jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa zajamčene minimalne naknade samcu odnosno kućanstvu.
Tablica 5. Usporedba broja korisnika zajamčene minimalne naknade i naknade za stanovanje
Tablica 6. Usporedba utrošenih financijskih sredstava u svrhu naknade za troškove stanovanja i prava na troškove ogrjeva
Usporedbom statističkih podataka o broju prava na zajamčenu minimalnu naknadu i naknadu za troškove stanovanje u Tablici 5. vidljivo je značajno poboljšanje u 2017. godini u odnosu na 2015. godinu, no pad utrošenih financijskih sredstava u 2017. godini u odnosu na 2016. godina što je vidljivo u Tablici 6. Predmetno ukazuje da još značajan broj korisnika nije obuhvaćen naknadom za troškove stanovanja te prema podacima upravnog nadzora Ministarstva vidljivo je da se ista isplaćuje u simboličnom iznosu budući da nije propisani minimalni iznos naknade te je potrebno redefinirati odredbe vezane uz naknadu za stanovanje, uskladiti visinu iste sa geografskim specifičnostima pojedinih područja Republike Hrvatske, kao i indeksom razvijenosti i dr.
Tablica 7. Jednokratne naknade
Analizom jednokratnih naknada vidljiva je usmjerenost jednokratnih naknada korisnicima ZMN-a čemu je često uzrok neadekvatnost predmetne naknade, dok je kod uvećane jednokratne naknade vidljiva usmjerenost osim rizika siromaštva na različite potrebe uslijed smrti člana obitelji, rehabilitacijskih postupaka koji nisu obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom, dodatnih obrazovnih programa i sl. Analizom zaprimljenih zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za odobravanje uvećane jednokratne naknade od 1. studenog 2017. do 30. srpnja 2018. godine prethodna suglasnost dana je u 94% slučajeva, od kojih je 46% bilo usmjereno za adaptacije i životne troškove, 12,5% za podmirenje dugovanja, 25,58% troškove školovanja i troškove vezane uz zdravlje i 15,8% za podmirenje pogrebnih troškova. Iz predmetnih podataka vidljiva je potreba redefiniranja iste sa svrhom bolje ciljanosti, ali i u svrhu poboljšanja učinkovitosti odobravanja iste posebice smanjenja administrativnog opterećenja centara za socijalnu skrb i nadležnog ministarstva. Dodatno u svrhu jasnijeg postupanja potrebno je propisati uvjete pokrivanje troškova pogreba osoba koje u trenutku smrti nemaju nasljednike ili isti nisu poznati u trenutku smrti.
Tablica 8. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
U sustavu socijalne skrbi u 2017. godini bilo je 11.687 korisnika naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, te je vidljiv njen značajan rast u odnosu na 2015. godinu što je razvidno iz Tablice 8., a koja iznosi 100,00 mjesečno za sve korisnike socijalne usluge smještaja ili organiziranog stanovanja uključujući djecu od rođenja, mlade, odrasle osoba s invaliditetom i starije osobe te je vidljiva potreba za poboljšanjem njene adekvatnosti s obzirom na relativno nizak iznos iste, ali i ciljanosti, odnosno usklađenosti sa potrebama korisnika u odnosu na dob i specifične potrebe pojedine korisničke skupine.
Podaci o naknadama vezanim uz rizik invalidnosti, odnosno osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja, naknadu za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja također ukazuju na potrebu poduzimanja mjera sa ciljem poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Tablica 9. Naknade usmjerene osobama s invaliditetom
Sukladno statističkim podacima Ministarstva u Tablici 9. vidljiv je pad broja korisnika naknade do zaposlenja u 2017. godini u odnosu na 2015. godinu, te rast statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja, doplatka za pomoć i njegu i osobne invalidnine.
Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. U 2017. godini broj korisnika se povećao za 499 korisnika u odnosu na 2016. godinu, odnosno u 2017. godini je bilo 4.241 korisnik, a u 2016. godini 3.742 korisnika. Također izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, 130/17), odnosno proširenjem korisnika od 1. siječnja 2018. godine vidljivo je povećanje boja korisnika te je na dan 4. rujna 2018. godine u aplikaciji SocSkrb bilo 4.357 aktivnih korisnika prava. Iako su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (130/17) poboljšane odredbe vezane uz ostvarivanja prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja najnovije presude Upravnih sudova i nadalje ukazuju na potrebu jasnijeg uređenja predmetnih odredbi.
Također sukladno podacima Ministarstva od 1.1.2017. do 31.7.2018. godine zaprimljeno je 969 predmeta za izdavanje prethodne suglasnosti, od čega je u 720 dana suglasnost (75%) a u 249 je uskraćena (25%). Suglasnost se najčešće uskraćuje radi pogrešno utvrđenih uvjeta iz članka 63., odnosno centri priznaju status kad postoji više vrsta oštećenja, a ne više vrsta teških oštećenja zdravlja, te kod postojanja medicinsko tehničkih zahvata za održavanje života (npr. kateterizacija koju treba provoditi djetetu ili nepokretnoj osobi i samokateterizacija). Nadalje, dio predmeta se odnosi na uskraćivanja suglasnosti kada centri priznaju status zanemarujući činjenicu postojanja usluge boravka, smještaja i sl. Ipak, ono što najviše zbunjuje je kome se za koga može priznati status, tako da ponekad centri priznaju za svaki obiteljski odnos (djeca- roditelje, braća-sestre, nećaci – ujaci, tetke i sl., unuci - bake, pa i odnosi npr. tetkin izvanbračni suprug, bratićeva supruga i sl,) te je predmetno potrebno jasnije definirati, posebice zasebne uvjete za korisnike i pružatelje i odvojiti postupak, kao i razmotriti mogućnost poduzimanja nenormativnih mjera (edukacije, savjetovanja, upute i sl.).
Sukladno predmetnim podacima vidljiva je potreba redefiniranja predmetnog prava. Odnosno usklađivanje prava na status roditelja njegovatelja sa specifičnim potrebama djece s teškoćama u razvoju, kao i drugim pravima koji se ostvaruju sukladno posebnim propisima npr. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, kao i potrebu redefiniranja prava na status njegovatelja sa specifičnim potrebama osoba s invaliditetom. Nadalje, potrebno je propisivanje zasebnih uvjeta za korisnike i pružatelje statusa te odvajanje predmetnih postupaka a kako bi se omogućila pravovremena podrška djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom. Također kako bi se zaštitili roditelji djece s teškoćama u razvoju od rizika siromaštva u slučaju smrti djeteta s teškoćama u razvoju kojemu je roditelj bio njegovatelj potrebno je omogućiti određeno vremensko trajanje predmetnog prava i nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju.
Vezano uz potrebu poboljšanja odredbi vezanih uz naknadu do zaposlenja u Tablici 9. vidljiv je pad korisnika predmetne naknade,no potrebno je u suradnji s nadležnim sustavom iznaći mjere za poboljšanje zapošljivosti predmetnih korisnika kako bi se poboljšalo njihovo uključivanje na tržište rada, kao i jasnije propisati odredbe koje se odnose na postupak priznavanja prava.
Konvencija o pravima djeteta i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jasno uređuju potrebe uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te je jedan od preduvjeta osiguravanje prijevoza što se ostvaruje kroz naknadu za troškove prijevoza čije odredbe je potrebno uskladiti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj:87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18).
Iako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 130/17) povećala visina osobne invalidnine i iznos doplatka za pomoć i njegu počevši od 1. travnja 2018. godine, kao i proširio krug korisnika, upiti i praksa centara za socijalnu skrb, te predstavke i pritužbe građana ukazuju da je potrebno pojedine odredbe koje se odnose na predmetna prava jasnije urediti, a pojedine odredbe redefinirati, a u svrhu daljnje zaštite osoba s invaliditetom.
Tablica 10. Pregled razvoja socijalnih usluga
Tablica 11. Dostupnost socijalnih usluga po županijama 2016. godine
Iz Tablica 10. i 11. u razdoblju od 2015. do 2016. godine vidljiv je rast broja korisnika svih socijalnih usluga osim smještaja u dom socijalne skrbi i pomoći u kući, no nažalost iako je Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.) planiran razvoj izvaninstitucionalnih usluga prema podacima centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga i nadalje je potrebno poduzimati mjere u svrhu veće dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga, ali i svih drugih socijalnih usluga, posebice u ruralnim područjima, kao i područjima s niskim indeksom razvijenosti. Također, osim dostupnost postojećih usluga potrebno je kreirati nove usluge, posebice usmjerene obiteljima i djeci.
Kako bi se osigurala veća dostupnost socijalnih usluga za obitelji i djecu, posebice budući da su nam djeca u najvećem riziku od siromaštva, potrebno je poduzeti mjere za osiguravanje dostupnosti kroz omogućavanje da svi pružatelji socijalnih usluga koji danas pružaju usluge djeci iste pružaju svoj djeci neovisno o razlozima pružanja usluge i/ili teškoćama u razvoju što će omogućiti ne samo veću dostupnost usluga već i veću efikasnost stručnjaka zaposlenih kod pružatelja usluga, posebice uzimajući u obzir nejednaku raspoloživost stručnjaka u svim krajevima Republike Hrvatske.
Također, kako bi se omogućilo daljnje širenje usluga za obitelji i u obitelji te u lokalnoj zajednici, odnosno izvaninstitucionalnih usluga potrebno je redefinirati djelatnost centara za pružanje usluga u zajednici i domova za dugotrajnu i intenzivnu skrb.
Nalazi inspekcijske službe ovog Ministarstva ukazuju također na nedovoljnu kvalitetu pružatelja socijalnih usluga, posebice obiteljskih domova za starije osobe, a s druge strane potrebu građana Republike Hrvatske za osiguravanjem većih smještajnih kapaciteta za osobe kojima je potrebna intenzivna skrb, , stoga je potrebno redefinirati socijalnu uslugu smještaja u obiteljske domove, kao i osigurati efikasniji sustav inspekcije koristeći resurse lokalne zajednice.
Kako bi se omogućilo pravovremeno pružanje socijalnih usluga sukladno individualnom planu korisnika, odnosno specifičnim potrebama istog, predlaže se poduzimanje mjera u svrhu bržeg i efikasnijeg sustava osiguravanjem izvaninstitucionalnih usluga kroz uvođenje „uputnice“ za iste.
Nadalje, u svrhu poboljšanja kvalitete pružanja socijalnih usluga potrebno je iznaći mjere za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja i usklađenosti sa propisima, posebice Standardima kvalitete pružanja socijalnih usluga kroz razmatranje mogućnosti uvođenja revizije na svim razinama.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
poboljšanje organizacije sustava socijalne skrbi,
jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom,
poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona osigurat će se bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi, osigurat će se dostupnost ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima, poboljšati kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, ali će se i uvođenjem novih socijalnih usluga stvorit preduvjeti za bolju zaštitu obitelji i osoba s invaliditetom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Godina dana nakon stupanju na snagu zakona.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje novog zakona.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nisu moguća nenormativna rješenja.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Na
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Neznatni su izravni gospodarski učinci.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Na
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Neznatni suizravni gospodarski učinci prema adresatima.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Da
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Da
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina i skupina s posebnim potrebama, proširuje se pristup sustavu socijalne skrbi te poduzimaju mjere u svrhu financijske održivosti sustava socijalne skrbi.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata i/ili su korisnici (naknade i socijalne usluge) i/ili obavljaju djelatnost u sustavu socijalne skrbi.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Da
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radih mjesta prilikom pružanja socijalnih usluga, fleksibilnost uvjeta rada osoba s invaliditetom, odnos između privatnog i poslovnog života obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom i pravo na kvalitetu radnog mjesta osoba s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje osoba koje pružaju socijalne usluge, a pružanjem pojedinih socijalnih usluga utječe se na zapošljivost osoba s invaliditetom.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Da
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Da
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Da
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Da
Obrazloženje:
Nacrtom prijedloga Zakona se propisuju uvjeti za osnivanje i obavljanje djelatnosti pružatelja socijalnih usluga te novi propis ima učinke koji znače trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Da
Obrazloženje:
Jasnijim uređenjem odredbi koje se odnose na socijalne usluge, kao i kreiranje novih socijalnih usluga utjecat će se na druge pružatelje socijalnih usluga (fizičke osobe, udruge, trgovačka društva i dr.), odnosno one kojima nije osnivač Republika Hrvatska.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
8.8.
Provođenje MSP testa
DA
8.9.
Provođenje SCM metodologije
DA
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 13. rujna 2019. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Prilog 2.
Obrazac prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu.
PRILOG 2.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o socijalnoj skrbi (RM, PUP)
II tromjesečje
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 14. rujna 2018.
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. godinu s Obrascem prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Prilog 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Obrazac prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o socijalnoj skrbi
1.3.
Datum:
14. rujna 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za socijalnu politiku
Martina Štabi 01/555 7345 martina.stabi@mdomsp.hr
Mirjana Matov 01/555-7151 mirjana.matov@mdomsp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program reformi za 2018.
Opis mjere:
Mjere ekonomske politike, 3.3. Unapređenje sustava socijalnih naknada, 3.3.1. Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području sustav socijalnih naknada, 3.3.1.1. Donošenje Zakona o socijalnoj skrbi.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj jedan je od najsloženijih sustava kroz koji se osiguravaju socijalne naknade i usluge, provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci, a u 2018. godini osiguravali su ih 81 centar za socijalnu skrb sa 54 podružnice, 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja drugih osnivača i 2.943 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.497 fizičkih i pravnih osoba .
Centri za socijalnu skrb kao tijela sa javnim ovlastima u sustavu socijalne skrbi, sukladno različitim zakonima imaju cca 145 javnih ovlasti iz čega je vidljiva složenost poslova, ali i mnogostrukost uloga pojedinog stručnog radnika što dugoročno dovodi do nedovoljne usmjerenosti na potrebe korisnike te smanjenje kvalitete rada u centrima za socijalnu skrb stoga je potrebno poduzeti mjere u svrhu rasterećenja centara za socijalnu skrb u smislu smanjenja ovlasti i nadležnosti u postupanjima u stvarima koje nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi.
Također, u odnosu na prostornu rasprostranjenost centara za socijalnu skrb valja napomenuti da je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da se centar za socijalnu skrb osniva za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba što je dovelo do neujednačenosti rada Centra za socijalnu skrb Zagreb u odnosu na druge centre za socijalnu skrb, odnosno Centar za socijalnu skrb Zagreb obavlja djelatnost za značajno veći broj građana i na većem području. U skladu s navedenim potrebno je zakonodavnim rješenjima omogućiti osnivanje više centara za socijalnu skrb na području Grada Zagreba, a sukladno broju stanovnika i gustoći naseljenosti na određenom području, veličini područja, broju i vrsti korisnika te njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i poteškoća koji prevladavaju na tom području, broju udomiteljskih obitelji na tom području, zemljopisnim obilježjima i prometnoj povezanosti područja mjesne nadležnosti centra, odnosno vrsti poslova utvrđenih statutom centra, kao što je slučaj kod osnivanja svih drugih centara za socijalnu skrb.
Budući da su danas obitelji izložene brojnim izazovima potrebno je razvijati univerzalne i ciljane programa i usluge za podršku roditeljstvu. U skladu s navedenim, a u cilju jačanja svijesti i senzibilizacije javnosti o potrebama suvremene obitelji, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u razdoblju od 2006. do 2011. godine osnovani su obiteljski centri te je do 2014. godine djelovalo 19 obiteljskih centara za područje 19 županija i Grada Zagreba (2006. godine je osnovano 10 obiteljskih centara (Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija te Grad Zagreb), 2007. godine je osnovano 6 obiteljskih centara – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka i Istarska županija), 2008. godine na području Zadarske županije, te 2011. godine na području Međimurske i Osječko-baranjske županije)). Obiteljski centri su provodili projekte i programe usmjerene podizanju kvalitete obiteljskog života, afirmaciji uspješnog i odgovornog roditeljstva te izobrazbi trudnica, mladih roditelja i članova njihovih obitelji.
Na važnost njihova rada i daljnjeg razvoja upućuje i istraživanje Ureda UNICEF-a za Hrvatsku „Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj“ (Pećnik,, 2013.) koje ukazuje na potrebu dostupnosti programa i usluga za podršku roditeljima i ranom razvoju djeteta, posebice u pojedinim područjima Republike Hrvatske. Također je vidljivo u istraživanju da je najčešća stigma vezana uz traženje stručne pomoći roditeljstvu da pomoć trebaju samo problematične obitelji, kao i da je udio roditelja koji su se stručnom pomoći u roditeljstvu zaista i koristili, višestruko manji od onih koji su za njom osjetili potrebu. Također, rezultati istraživanja pokazuju da više od petine (22%) roditelja djece rane dobi navodi da u njihovu mjestu/kraju ne postoji ni jedna od osamnaest ispitivanih usluga podrške roditeljima. Nadalje, 70% roditelja s niskim socio-ekonomskim statusom nije koristilo ni jednu uslugu podrške roditeljstvu ili rekreativno-edukativni sadržaj za dijete.
Unatoč nalazima istraživanja obiteljski centri su o d 2014. godine pripojeni centrima za socijalnu skrb te danas djeluje 17 obiteljskih centara kao podružnice centra za socijalnu skrb, a kod 3 centara za socijalnu skrb obiteljski centri djeluju kao odjeli. Djelatnost istih obavlja sveukupno 98,5 radnika . Iz predmetnih podataka, kao i izvješća o njihovu radu vidljivo je da od 2014. godine nije došlo do daljnjeg razvoja već smanjenja aktivnosti obiteljskih centara, posebice programa i aktivnosti usmjerenih cjelokupnoj podršci roditeljstvu što je jedan od važnih segmenata demografskog razvoja. Također, njihovo pripajanje centrima za socijalnu skrb pridonosi većoj stigmatizaciji korisnika i time smanjenja korištenja njihovih usluga. U skladu s navedenim potrebno je iznaći mjere za daljnje jačanje usluga, programa i aktivnosti usmjerenih obitelji, odnosno ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu kroz osiguravanje jednakomjerne dostupnosti obiteljskih centara u cijeloj Republici Hrvatskoj te jačanje njihove samostalnosti. Također, potrebno je poboljšati usmjerenost obiteljskih centara savjetodavnim i preventivnim poslovima kroz promjenu nadležnosti njihovih dosadašnjih javnih ovlasti.
Nadalje, Obiteljskim zakonom (Narodne novine, br.: 103/15) definiran je Centar za posebno skrbništvo kao javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, čiji zaposlenici se imenuju posebnim skrbnicima djeci i osobama u postupcima lišenja poslovne sposobnosti pred sudovima. Isti osim u sjedištu obavlja djelatnosti i u 3 dislocirane jedinice, te je u njemu zaposleno 23 radnika (19 posebnih skrbnika). Kako je u tijeku izrada nacrta prijedloga Obiteljskog zakona koji više ne predviđa uređenje te ustanove tim zakonom, već je, imajući u vidu da se radi o ustanovi koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, uređenje iste potrebno je propisati Zakonom o socijalnoj skrbi, kojim je propisano uređenje ustanova socijalne skrbi. Uređenje Centra za posebno skrbništvo kao ustanove ima za cilj kontinuiran i nesmetan rad ustanove te nastavak zaštite prava i interesa najranjivijih skupina građana pred sudovima.
Vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, valja naglasiti da je isti iako u opadanju, i dalje visok, posebice za određene skupine građana: djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Sukladno Anketi o dohotku stanovništva Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na 2015. i u 2016. godini iznosi 19,9%, odnosno prema konačnim rezultatima 826.097 osoba u RH je u 2016. godini živjelo u riziku od siromaštva . Dodatno vidljiv je značajan pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade na dan 31.3.2018. godine u odnosu na 2015. godinu (102.297 osoba u 2015. godini u odnosu na 83.989 na dan 31.3.2018. godine). Nadalje prema ranije navedenoj Anketi o dohotku stanovništva prema pokazatelju „Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti“ razvidno je njegovo smanjenje sa 29,9% u 2013. do 27,9% u 2016. (u usporedbi s EU 23,5%). Od toga su korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) činili u 2016. oko 14% od ukupnog broja osoba u riziku od relativnog siromaštva, odnosno 97.492 građana je bilo korisnika zajamčene minimalne naknade što ukazuje na velik broj građana u riziku od siromaštva, a koji nisu obuhvaćeni predmetnom naknadom . U skladu s navedenim potrebno je izmijeniti odredbe Zakona vezene uz socijalne naknade, posebice socijalne naknade vezane uz rizik siromaštva.
Zajamčena minimalna naknada (ZMN), kao temeljeno pravo na području rizika siromaštva dobro je ciljana na što ukazuju sva dosadašnja istraživanja, no potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja njene adekvatnosti. Naime, linija za utvrđivanje osoba u riziku od siromaštva znatno je viša od dohodovnog cenzusa za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade. Predmetni problem je još važniji ukoliko u korelaciju s predmetnim podacima stavimo broj korisnika prava koja su vezana s predmetnom naknadom (naknada za ugroženog kupca energenta, naknada za stanovanje i troškovi ogrjeva). U skladu s navedenim potrebno je iznaći mogućnosti za poboljšanje adekvatnosti (visina) iste na način da omogućuje značajnije smanjenje jaza siromaštva ili omogućuje izlazak iz siromaštva, posebice u odnosu na liniju ekstremnog siromaštva koja iznosi 1.500,00 kuna, te usklađivanje sa potrebama pojedinih skupina kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, te delimitiranje iznosa ZMN-a za kućanstva s većim brojem djece budući da djeca čine 37% osoba ispod linije relativnog siromaštva u odnosu na sveukupan broj građana kojih je 19,9% ispod linije relativnog siromaštva. Također je sukladno podacima prikazanim na Konferenciji: „Izazovi minimalnog dohotka u Hrvatskoj - iskustva i prijedlozi EMIN 2 projekta“, prezentaciji „Minimalni dohodak u Hrvatskoj: razvoj i glavna obilježja“ (Šućur, 2018.) potrebno poduzeti mjere u svrhu poboljšanja adekvatnosti, obuhvata i korištenja predmetnog prava.
Nadalje, Ministarstvo je u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU surađivalo na projektu izrade mape siromaštva u okviru specifičnog cilja 9b1 Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., koji je uključivao pripremu i provedbu pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima. Projekt izrade mape siromaštva provodio se s ciljem unapređenja stručnog znanja o praćenju podataka o siromaštvu na najnižoj razini kroz razvoj indeksa višestruke deprivacije kako bi se točno definirala geografska područja najviše pogođena siromaštvom i bolje usmjerile buduće intervencije, odnosno stekla potpunija slika o zemljopisnoj raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti, te resursima koji su na raspolaganju za suzbijanje siromaštva. Rezultati predmetnog Projekta ukazuju na relativno stabilnu geografsku raspoređenost siromaštva te potrebu dodatnih ulaganja na tim područjima uključujući socijalne naknade i usluge .
U skladu s navedenim kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta, a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (Državni proračun, proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i solidarna naknada). Također potrebno je uskladiti visinu istih sa geografskim specifičnostima pojedinih područja Republike Hrvatske, kao i indeksom razvijenosti.
Osim predmetnih naknada usmjerenih riziku siromaštva istom su usmjerene i jednokratna naknada koja je limitirana na godišnjoj razini na 2.500,00 kuna za samca i 3.500,00 kuna za kućanstva, kao i uvećana jednokratna naknada koja se odobrava uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva u iznosu do 10.000,00 kuna. Sukladno ranije navedenom Projektu izrade mapa siromaštva vidljiva je nedovoljna ciljanost predmetnih jednokratnih naknada , što ukazuje na potrebu redefiniranja istih sa svrhom bolje ciljanosti, ali i poboljšanja učinkovitosti posebice smanjenja administrativnog opterećenja centra za socijalnu skrb i nadležnog ministarstva.
Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja dugi niz godina iznosi 20% osnovice iz stavka 2. članka 27. Zakona, odnosno 100,00 kuna mjesečno za sve korisnike socijalne usluge smještaja ili organiziranog stanovanja uključujući djecu od rođenja, mlade, odrasle osobe s invaliditetom i starije osobe te praksa pokazuje da ista za pojedine skupine korisnika nije svrhovita (npr. djeca u dobi do 6 mjeseci), a za druge skupine je nedostatna. U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja njene adekvatnosti s obzirom na relativno nizak iznos iste, ali i bolje ciljanosti, odnosno usklađenosti sa potrebama korisnika u odnosu na dob i specifične potrebe pojedine korisničke skupine.
Osim naknada usmjerenih smanjenju siromaštva u sustavu socijalne skrbi niz je naknada vezanih uz rizik invalidnosti , kao što su osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, naknada za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja. Iako statistički podaci Ministarstva pokazuju kontinuirani rast broja korisnika svih navedenih naknada osim naknade do zaposlenja, osobe s invaliditetom, uz starije osobe i djecu, jedna su od najrizičnija skupina od rizika siromaštva. U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere u svrhu bolje ciljanosti predmetnih naknada, ali i boljeg utjecaja na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom.
Uz socijalne naknade jedan od najvažnijih segmenata su socijalne usluge. Ranije navedeni rezultati Projekt o mapiranju siromaštva upravo ukazuju na potrebu većeg usmjeravanja socijalnih usluga i na predmetna područja.
Socijalne usluge u Republici Hrvatskoj pružaju 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač Republika Hrvatska sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja usluga drugih osnivača i 2.943 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.416 pružatelja. S druge strane statistički podaci Ministarstva o pruženim socijalnim uslugama po županijama ukazuju na rast broja korisnika svih socijalnih usluga osim smještaja u dom socijalne skrbi i pomoći u kući, ali i na neravnomjernu dostupnost pojedinih socijalnih usluga, posebice izvaninstitucionalnih usluga. Nadalje, izvješća nadležne organizacijske jedinice Ministarstva za inspekcijski nadzor ukazuju na potrebu poboljšanja kvalitete pruženih usluga. Također, s ukladno podacima o pružateljima za pojedine korisničke skupine, bez obzira na osnivača, vidljivo je da za korisničke skupine djeca bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te osobe s mentalnim oštećenjima u većem udjelu korisnika socijalne usluge pružaju pružatelji čiji je osnivač Republika Hrvatska, dok za svega cca 1% starijih osoba, korisnika socijalnih usluga uslugu pružaju pružatelji čiji je osnivač Republika Hrvatska.. Također za korisničku skupinu djece s problemima u ponašanju zanemariv je broj pružatelja kojima nije osnivač Republika Hrvatska iako na području Bjelovarsko-bilogorske, Dubrovačko-neretvanske, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije ne postoje pružatelji socijalnih usluga za djecu s problemima u ponašanju. S druge strane nema pružatelja usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska za osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, kao i za žrtve nasilja u obitelji.
Dodatno, iako su socijalne usluge psihosocijalne podrške, rane intervencije, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) te usluga boravka definirane Zakonom o socijalnoj skrbi, ukoliko se usporedi broj korisnika ovih usluga s brojem nerealiziranih zahtjeva za pružanjem istih, vidljiva je potreba za značajnim razvojem/širenjem navedenih usluga u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom. Nadalje, u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske nedostatni su kapaciteti za pružanje navedenih socijalnih usluga (nedovoljan broj pružatelja usluga, nedovoljan broj educiranih stručnjaka za pružanje pojedinih socijalnih usluga i sl.) dok za određene socijalne usluge (npr. usluga rane intervencije) u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske uopće ne postoje pružatelji navedenih usluga (npr. u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji), te su one nedostupne iako je potreba upravo za tim uslugama najveća. Nadalje, osim dostupnost postojećih usluga potrebno je kreirati nove usluge.
Budući da su djeca, sukladno ranije navedenim statističkim podacima u najvećem riziku od siromaštva, a kako bi se osigurala veća dostupnost socijalnih usluga za obitelji i djecu, potrebno je poduzeti mjere za osiguravanje dostupnosti pružatelja usluga i veću efikasnost stručnjaka zaposlenih kod pružatelja usluga.
Također, kako bi se omogućilo daljnje širenje usluga za obitelji i u obitelji i lokalnoj zajednici, odnosno izvaninstitucionalnih usluga potrebno je redefinirati djelatnost centara za pružanje usluga u zajednici i domova za dugotrajnu i intenzivnu skrb.
Nadalje, postupci priznavanja socijalnih usluga su dugotrajni što dovodi do nepravovremenog pružanja usluga. Kako bi se omogućilo pravovremeno pružanje socijalnih usluga sukladno potrebama korisnika i uz sudjelovanje samih korisnika, a prema individualnom planu korisnika, potrebno je poduzeti mjere u svrhu bržeg i efikasnijeg sustava pružanja izvaninstitucionalnih usluga .
Dodatno, prema podacima Ministarstva u 2017. godini je provedeno 179 inspekcijskih nadzora od kojih su u većini slučajeva uočeni propusti u radu, a podaci o broju službenika Ministarstva koji obavljaju inspekcijski nadzor u odnosu na broj pružatelja socijalnih usluga ukazuju na nužnost poduzimanja drugih mjera u svrhu poboljšanja kvalitete rada odnosno potrebu za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja i usklađenosti sa propisima, posebice Standardima kvalitete pružanja socijalnih usluga na svim razinama.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je zato jer se normativna rješenja i usklađivanje s drugim propisima može ostvariti jedino zakonskim rješenjima.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada i usluge je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje predmetnih prava.
U cilju unaprjeđenja sustava izradit će se novi Zakon o socijalnoj skrbi temeljem dostupnih analiza i istraživanja, prijedloga provedbenih tijela i korisnika te socijalnih partnera na način da se poboljša adekvatnost socijalnih naknada i osigura dodatna zaštita građana sukladno stupnju (indeks) razvijenosti JLP(R)S. Na navedeni način omogućit će se veći obuhvat korisnika, odnosno dostupnost predmetnih naknada.
Također potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja dostupnosti programa i usluga podršci roditeljstvu, a posebice dostupnosti svih socijalnih usluga, naročito (ili osobito) u područjima s niskim indeksom razvijenosti, ali i jačanja socijalnih usluga usmjerenih djeci i obiteljima u svrhu prevencije izdvajanja djece iz obitelji.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sukladno godišnjem statističkom izvješću za 2017. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku građani Republike Hrvatske ostvarivali su 309.604 prava iz sustava socijalne skrbi.
Također, sukladno predmetnim podacima sveukupno je ustanovama socijalne skrbi bilo zaposleno 12.874 radnika: u centrima za socijalnu skrb 2.197,5 radnika; u domovima i centrima za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač Republika Hrvatska 4.112,5 radnika.
Prema podacima Ministarstva u 2017. godini je provedeno 179 inspekcijskih i 29 upravnih nadzora u centrima za socijalnu skrb i 20 upravnih nadzora nad JLS u postupcima prava na naknadu za troškove stanovanja od kojih su u većini slučajeva uočeni propusti u radu. Prema izvješću nadležne organizacijske jedinice Ministarstva u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine zaprimljeno je 2.154 predstavki/pritužbi građana . S druge strane, podaci o broju službenika Ministarstva koji obavljaju upravni i inspekcijski nadzor u odnosu na broj pružatelja socijalnih usluga i broj upravnih postupaka ukazuju na nužnost poduzimanja nenormativnih mjera u svrhu poboljšanja kvalitete rada sustava socijalne skrbi.
Nadležna organizacijska jedinica Ministarstva za drugostupanjske postupke je u razdoblju od 1.1. do 31.12.2017. godine zaprimila 2.544 upravna predmeta, od kojih se 2.144 odnose na socijalnu skrb, a 400 na obiteljsko-pravnu zaštitu te je u usporedbi s prethodnim razdobljima vidljiv rast broja predmeta koji se odnose na socijalnu skrb u odnosu na obiteljsko-pravnu zaštitu. Također, u razdoblju od 1.1. do 7.9.2018. godine zaprimljeno je 1.923 predmeta od kojih se 1.623 odnose na socijalnu skrb, a 300 na obiteljsko-pravnu zaštitu.
Svi predmetni podaci, posebice podaci o broju ostvarenih prava, žalbenih postupaka i predstavki i pritužbi građana upućuju na složenost sustava i potrebu rasterećenja centara za socijalnu skrb, jedinih ustanova sa javnim ovlastima u sustavu socijalne skrbi poslova koji nisu u najužoj vezi sa njihovom djelatnošću.
Nadalje, potreba jačanja samostalnosti ponovnog osnivanja obiteljskih centara i njihovo jačanje je vidljiva iz ranije navedenih nalaza istraživanja, kao i iz podataka o strukturi broja radnika u pojedinim podružnicama/odjelima centara za socijalnu skrb, kao i usporedbom broja radnika sa stanovništvom pojedine JLP(R).
Budući da obiteljski centri pružaju usluge svim građanima Republike Hrvatske u Tablici 1. vidljiva je neusklađenost broja stručnih radnika obiteljskih centara u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu u pojedinoj županiji te je potrebno poduzeti mjere u svrhu osnivanja obiteljskog centra u Zagrebačkoj županiji, uz dodatno jačanje kapaciteta obiteljskih centara gdje je vidljiva neusklađenost broja stručnih radnika u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu (Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija).
Tablica 1. Usporedba broja stručnih radnika i udjela u ukupnom stanovništvu županije/Grada Zagreba
Vezano uz socijalne naknade ističemo podatke Ministarstva vezane uz socijalne naknade.
Tablica 2. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu
Skladno statističkim podacima Ministarstva navedenih u Tablici 3. vidljiv je značajan pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade na dan 31.3.2018. godine u odnosu na 2015. godinu (102.297 osoba u 2015. godini u odnosu na 83.989 na dan 31.3.2018. godine).
Tablica 3. Udio korisnika zajamčene minimalne naknade po županijama
Dodatno prema statističkim podacima Ministarstva o broju korisnika zajamčene minimalne naknade po županijama na dan 31.12.2017. godine navedenim u Tablici 3. vidljive su regionalne razlike.
U skladu s navedenim potrebno je poduzeti mjere navedene u točci 2.1. u svrhu poboljšanja adekvatnosti i obuhvata predmetnog prava. Dodatno je uočena potreba poboljšanja korištenja navedenog prava, jer su istraživanja pokazala da određeni broj osoba iz različitih razloga ne koriste prava za koje ispunjavanju uvjete što bi kroz jasnije propisivanje uvjeta u samom Zakonu o socijalnoj skrbi, posebice dohodovnog cenzusa, poboljšalo transparentnost predmetne naknade. Kako bi se osigurala zaštita osoba u najvećem riziku i poboljšala njihova socijalna uključenost uz različite razine socijalnih usluga potrebno je osigurati i određeni udio zajamčene minimalne naknade (npr. beskućnici smješteni u prenoćištima), kao i iznaći modele zaštite osoba bez državljanstva i stalnog boravka.
Tablica 4. Pravo na troškove ogrjeva i naknada za troškove stanovanja
Sukladno statističkim podacima Ministarstva navedenih u Tablici 7. vidljiv je rast korisnika naknade za troškove stanovanja od 2015. do 2017. godine, no s druge strane pad korisnika naknade za troškove ogrjeva.
Kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske, kao i dodatne potpore građanima koji žive u područjima s niskim indeksom razvijenosti potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (Državni proračun, proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i solidarna naknada). Posebice je potrebno osigurati mjere za boljim obuhvatom korisnika ZMN-a sa naknadom za stanovanje budući je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da naknadu za troškove stanovanja ostvaruju korisnici zajamčene minimalne naknade a priznaju je jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa zajamčene minimalne naknade samcu odnosno kućanstvu.
Tablica 5. Usporedba broja korisnika zajamčene minimalne naknade i naknade za stanovanje
Tablica 6. Usporedba utrošenih financijskih sredstava u svrhu naknade za troškove stanovanja i prava na troškove ogrjeva
Usporedbom statističkih podataka o broju prava na zajamčenu minimalnu naknadu i naknadu za troškove stanovanje u Tablici 5. vidljivo je značajno poboljšanje u 2017. godini u odnosu na 2015. godinu, no pad utrošenih financijskih sredstava u 2017. godini u odnosu na 2016. godina što je vidljivo u Tablici 6. Predmetno ukazuje da još značajan broj korisnika nije obuhvaćen naknadom za troškove stanovanja te prema podacima upravnog nadzora Ministarstva vidljivo je da se ista isplaćuje u simboličnom iznosu budući da nije propisani minimalni iznos naknade te je potrebno redefinirati odredbe vezane uz naknadu za stanovanje, uskladiti visinu iste sa geografskim specifičnostima pojedinih područja Republike Hrvatske, kao i indeksom razvijenosti i dr.
Tablica 7. Jednokratne naknade
Analizom jednokratnih naknada vidljiva je usmjerenost jednokratnih naknada korisnicima ZMN-a čemu je često uzrok neadekvatnost predmetne naknade, dok je kod uvećane jednokratne naknade vidljiva usmjerenost osim rizika siromaštva na različite potrebe uslijed smrti člana obitelji, rehabilitacijskih postupaka koji nisu obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom, dodatnih obrazovnih programa i sl. Analizom zaprimljenih zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za odobravanje uvećane jednokratne naknade od 1. studenog 2017. do 30. srpnja 2018. godine prethodna suglasnost dana je u 94% slučajeva, od kojih je 46% bilo usmjereno za adaptacije i životne troškove, 12,5% za podmirenje dugovanja, 25,58% troškove školovanja i troškove vezane uz zdravlje i 15,8% za podmirenje pogrebnih troškova. Iz predmetnih podataka vidljiva je potreba redefiniranja iste sa svrhom bolje ciljanosti, ali i u svrhu poboljšanja učinkovitosti odobravanja iste posebice smanjenja administrativnog opterećenja centara za socijalnu skrb i nadležnog ministarstva. Dodatno u svrhu jasnijeg postupanja potrebno je propisati uvjete pokrivanje troškova pogreba osoba koje u trenutku smrti nemaju nasljednike ili isti nisu poznati u trenutku smrti.
Tablica 8. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
U sustavu socijalne skrbi u 2017. godini bilo je 11.687 korisnika naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, te je vidljiv njen značajan rast u odnosu na 2015. godinu što je razvidno iz Tablice 8., a koja iznosi 100,00 mjesečno za sve korisnike socijalne usluge smještaja ili organiziranog stanovanja uključujući djecu od rođenja, mlade, odrasle osoba s invaliditetom i starije osobe te je vidljiva potreba za poboljšanjem njene adekvatnosti s obzirom na relativno nizak iznos iste, ali i ciljanosti, odnosno usklađenosti sa potrebama korisnika u odnosu na dob i specifične potrebe pojedine korisničke skupine.
Podaci o naknadama vezanim uz rizik invalidnosti , odnosno osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja, naknadu za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja također ukazuju na potrebu poduzimanja mjera sa ciljem poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Tablica 9. Naknade usmjerene osobama s invaliditetom
Sukladno statističkim podacima Ministarstva u Tablici 9. vidljiv je pad broja korisnika naknade do zaposlenja u 2017. godini u odnosu na 2015. godinu, te rast statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja, doplatka za pomoć i njegu i osobne invalidnine.
Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. U 2017. godini broj korisnika se povećao za 499 korisnika u odnosu na 2016. godinu, odnosno u 2017. godini je bilo 4.241 korisnik, a u 2016. godini 3.742 korisnika. Također izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, 130/17), odnosno proširenjem korisnika od 1. siječnja 2018. godine vidljivo je povećanje boja korisnika te je na dan 4. rujna 2018. godine u aplikaciji SocSkrb bilo 4.357 aktivnih korisnika prava . Iako su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (130/17) poboljšane odredbe vezane uz ostvarivanja prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja najnovije presude Upravnih sudova i nadalje ukazuju na potrebu jasnijeg uređenja predmetnih odredbi.
Također s ukladno podacima Ministarstva od 1.1.2017. do 31.7.2018. godine zaprimljeno je 969 predmeta za izdavanje prethodne suglasnosti , od čega je u 720 dana suglasnost (75%) a u 249 je uskraćena (25%). Suglasnost se najčešće uskraćuje radi pogrešno utvrđenih uvjeta iz članka 63., odnosno centri priznaju status kad postoji više vrsta oštećenja, a ne više vrsta teških oštećenja zdravlja, te kod postojanja medicinsko tehničkih zahvata za održavanje života (npr. kateterizacija koju treba provoditi djetetu ili nepokretnoj osobi i samokateterizacija). Nadalje, dio predmeta se odnosi na uskraćivanja suglasnosti kada centri priznaju status zanemarujući činjenicu postojanja usluge boravka, smještaja i sl. Ipak, ono što najviše zbunjuje je kome se za koga može priznati status, tako da ponekad centri priznaju za svaki obiteljski odnos (djeca- roditelje, braća-sestre, nećaci – ujaci, tetke i sl., unuci - bake, pa i odnosi npr. tetkin izvanbračni suprug, bratićeva supruga i sl,) te je predmetno potrebno jasnije definirati, posebice zasebne uvjete za korisnike i pružatelje i odvojiti postupak, kao i razmotriti mogućnost poduzimanja nenormativnih mjera (edukacije, savjetovanja, upute i sl.).
Sukladno predmetnim podacima vidljiva je potreba redefiniranja predmetnog prava. Odnosno usklađivanje prava na status roditelja njegovatelja sa specifičnim potrebama djece s teškoćama u razvoju, kao i drugim pravima koji se ostvaruju sukladno posebnim propisima npr. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama , kao i potrebu redefiniranja prava na status njegovatelja sa specifičnim potrebama osoba s invaliditetom. Nadalje, potrebno je propisivanje zasebnih uvjeta za korisnike i pružatelje statusa te odvajanje predmetnih postupaka a kako bi se omogućila pravovremena podrška djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom. Također kako bi se zaštitili roditelji djece s teškoćama u razvoju od rizika siromaštva u slučaju smrti djeteta s teškoćama u razvoju kojemu je roditelj bio njegovatelj potrebno je omogućiti određeno vremensko trajanje predmetnog prava i nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju.
Vezano uz potrebu poboljšanja odredbi vezanih uz naknadu do zaposlenja u Tablici 9. vidljiv je pad korisnika predmetne naknade, no potrebno je u suradnji s nadležnim sustavom iznaći mjere za poboljšanje zapošljivosti predmetnih korisnika kako bi se poboljšalo njihovo uključivanje na tržište rada, kao i jasnije propisati odredbe koje se odnose na postupak priznavanja prava.
Konvencija o pravima djeteta i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jasno uređuju potrebe uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te je jedan od preduvjeta osiguravanje prijevoza što se ostvaruje kroz naknadu za troškove prijevoza čije odredbe je potrebno uskladiti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08 , 86/09 , 92/10 , 105/10 , 90/11 , 5/12 , 16/12 , 86/12 , 126/12 , 94/13 , 152/14 , 07/17 , 68/18 ).
Iako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 130/17) povećala visina osobne invalidnine i iznos doplatka za pomoć i njegu počevši od 1. travnja 2018. godine, kao i proširio krug korisnika, upiti i praksa centara za socijalnu skrb, te predstavke i pritužbe građana ukazuju da je potrebno pojedine odredbe koje se odnose na predmetna prava jasnije urediti, a pojedine odredbe redefinirati, a u svrhu daljnje zaštite osoba s invaliditetom.
Tablica 10. Pregled razvoja socijalnih usluga
Tablica 11. Dostupnost socijalnih usluga po županijama 2016. godine
Iz Tablica 10. i 11. u razdoblju od 2015. do 2016. godine vidljiv je rast broja korisnika svih socijalnih usluga osim smještaja u dom socijalne skrbi i pomoći u kući, no nažalost iako je Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.) planiran razvoj izvaninstitucionalnih usluga prema podacima centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga i nadalje je potrebno poduzimati mjere u svrhu veće dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga, ali i svih drugih socijalnih usluga, posebice u ruralnim područjima, kao i područjima s niskim indeksom razvijenosti. Također, osim dostupnost postojećih usluga potrebno je kreirati nove usluge, posebice usmjerene obiteljima i djeci.
Kako bi se osigurala veća dostupnost socijalnih usluga za obitelji i djecu, posebice budući da su nam djeca u najvećem riziku od siromaštva, potrebno je poduzeti mjere za osiguravanje dostupnosti kroz omogućavanje da svi pružatelji socijalnih usluga koji danas pružaju usluge djeci iste pružaju svoj djeci neovisno o razlozima pružanja usluge i/ili teškoćama u razvoju što će omogućiti ne samo veću dostupnost usluga već i veću efikasnost stručnjaka zaposlenih kod pružatelja usluga, posebice uzimajući u obzir nejednaku raspoloživost stručnjaka u svim krajevima Republike Hrvatske.
Također, kako bi se omogućilo daljnje širenje usluga za obitelji i u obitelji te u lokalnoj zajednici, odnosno izvaninstitucionalnih usluga potrebno je redefinirati djelatnost centara za pružanje usluga u zajednici i domova za dugotrajnu i intenzivnu skrb.
Nalazi inspekcijske službe ovog Ministarstva ukazuju također na nedovoljnu kvalitetu pružatelja socijalnih usluga, posebice obiteljskih domova za starije osobe, a s druge strane potrebu građana Republike Hrvatske za osiguravanjem većih smještajnih kapaciteta za osobe kojima je potrebna intenzivna skrb, , stoga je potrebno redefinirati socijalnu uslugu smještaja u obiteljske domove, kao i osigurati efikasniji sustav inspekcije koristeći resurse lokalne zajednice.
Kako bi se omogućilo pravovremeno pružanje socijalnih usluga sukladno individualnom planu korisnika, odnosno specifičnim potrebama istog, predlaže se poduzimanje mjera u svrhu bržeg i efikasnijeg sustava osiguravanjem izvaninstitucionalnih usluga kroz uvođenje „uputnice“ za iste.
Nadalje, u svrhu poboljšanja kvalitete pružanja socijalnih usluga potrebno je iznaći mjere za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja i usklađenosti sa propisima, posebice Standardima kvalitete pružanja socijalnih usluga kroz razmatranje mogućnosti uvođenja revizije na svim razinama.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
poboljšanje organizacije sustava socijalne skrbi,
jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom,
poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona osigurat će se bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi, osigurat će se dostupnost ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima, poboljšati kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, ali će se i uvođenjem novih socijalnih usluga stvorit preduvjeti za bolju zaštitu obitelji i osoba s invaliditetom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Godina dana nakon stupanju na snagu zakona.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje novog zakona.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nisu moguća nenormativna rješenja.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Na
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Neznatni su izravni gospodarski učinci.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Na
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Neznatni su izravni gospodarski učinci prema adresatima.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Da
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Da
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina i skupina s posebnim potrebama, proširuje se pristup sustavu socijalne skrbi te poduzimaju mjere u svrhu financijske održivosti sustava socijalne skrbi.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata i/ili su korisnici (naknade i socijalne usluge) i/ili obavljaju djelatnost u sustavu socijalne skrbi.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Da
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radih mjesta prilikom pružanja socijalnih usluga, fleksibilnost uvjeta rada osoba s invaliditetom, odnos između privatnog i poslovnog života obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom i pravo na kvalitetu radnog mjesta osoba s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje osoba koje pružaju socijalne usluge, a pružanjem pojedinih socijalnih usluga utječe se na zapošljivost osoba s invaliditetom.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Da
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Da
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Da
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Da
Obrazloženje:
Nacrtom prijedloga Zakona se propisuju uvjeti za osnivanje i obavljanje djelatnosti pružatelja socijalnih usluga te novi propis ima učinke koji znače trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Da
Obrazloženje:
Jasnijim uređenjem odredbi koje se odnose na socijalne usluge, kao i kreiranje novih socijalnih usluga utjecat će se na druge pružatelje socijalnih usluga (fizičke osobe, udruge, trgovačka društva i dr.), odnosno one kojima nije osnivač Republika Hrvatska.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
8.8.
Provođenje MSP testa
DA
8.9.
Provođenje SCM metodologije
DA
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 13. rujna 2019. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Prilog 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Obrazac prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu.
PRILOG 2.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o socijalnoj skrbi (RM, PUP)
II tromjesečje
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 14. rujna 2018.
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku