I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona nalazi se u odredbi članka 2. stavka 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Važećim Zakonom o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, br. 152/08, 59/09 - ispravak, 97/13, 158/13 i 30/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisani su obveznici plaćanja boravišne pristojbe, uvjeti i način plaćanja boravišne pristojbe, raspodjela i korištenje prikupljenih sredstava boravišne pristojbe, prijava i odjava turista i druga pitanja vezana uz boravišnu pristojbu.

Obveznici plaćanja boravišne pristojbe su sve fizičke osobe (građani) koje koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu izvan svog mjesta prebivališta. Boravišna pristojba uplaćuje se pružatelju usluge smještaja, koji je iznos boravišne pristojbe dužan uplatiti na račun utvrđen propisima o prihodima za financiranje drugih javnih potreba.

Podaci o vrsti i broju objekata, broju smještajnih jedinica te broju kreveta i obveznika iz eVisitora:

Boravišna pristojba je najvažniji i u pravilu najizdašniji izvor prihoda turističkih zajednica. Od ukupno prikupljenih sredstava boravišne pristojbe, 1% se doznačuje Hrvatskom Crvenom križu prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu (Narodne novine, broj 71/10), 2,5% za projekte i programe na turistički nerazvijenim područjima, a od preostalih sredstava 65% doznačuje se turističkoj zajednici općine i grada (od čega turistička zajednica općine ili grada 30% sredstava doznačuje općini ili gradu i koriste se namjenski za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenog zajedničkog programa s općinom ili gradom), 10% turističkoj zajednici županije i 25% Hrvatskoj turističkoj zajednici.  

Raspored boravišne pristojbe za turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihod manji od 200.000,00 kuna godišnje je drugačiji i to na način da se 80% raspoređuje turističkoj zajednici općine ili grada (od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada) i 20% turističkoj zajednici županije. Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne pristojbe raspoređuju se: 50% turističkoj zajednici županije i 50% Hrvatskoj turističkoj zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unapređenje i promicanje turizma na području na kojem su prikupljena.

Prijedlogom novog zakona kojim se regulira sustav turističkih zajednica, zadaće turističkih zajednica bit će drugačije određene. Radi osiguranja materijalnih uvjeta za provođenje izmijenjenog opsega poslova pojedinih razina turističkih zajednica, potrebno je na drugačiji način urediti raspodjelu sredstava boravišne pristojbe. Također, potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da je izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama iz 2010. godine smanjen broj obveznika plaćanja članarine i smanjena je stopa koja služi za obračun članarine za 20%, da je u 2015. godini stopa smanjena za 15%, a u 2016. godini za 5 %, kao i da se iz godine u godinu smanjuje transfer sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske prema Hrvatskoj turističkoj zajednici. Također, novim Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama smanjit će se krug obveznika plaćanja članarine, što će, ocjenjuje se, utjecati na smanjenje ukupnog prihoda od članarine u sustavu turističkih zajednica, posebno kod turističkih zajednica na kontinentu.

Postojeći jedinstveni informacijski sustav prijave/odjave turista i evidencije naplate boravišne pristojbe, odnosno sustav eVisitor koji je u primjeni od 1. siječnja 2016. godine, omogućava učinkovitiji nadzor prijave/odjave turista i naplate boravišne pristojbe. Sustav eVisitor funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Hrvatskoj i dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo. Osim toga, sustav omogućava  međusobnu suradnju tijela javne vlasti u izvršavanju njihovih zakonskih zadaća, bez dodatnih administrativnih barijera (Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državni zavod za statistiku, turistički i drugi inspektori, uredi državne uprave u županijama i dr.). Uvođenjem sustava eVisitor pružateljima usluga smještaja uvelike je olakšan postupak prijave i odjave turista i značajno su smanjeni troškovi vezani uz taj postupak.

U 2017. godini je prema podacima Financijske agencije (FINA) od boravišne pristojbe i članarine prikupljeno ukupno 678.092.094,63 kn. Od toga, 463.941.639,00 kn od boravišne pristojbe i to u najvećem dijelu u sedam morskih županija, iz čega je vidljivo da je boravišna pristojba najizdašniji prihod upravo u tom dijelu Hrvatske. U usporedbi s prihodima u 2016. godini, vidljivo je da je upravo u kontinentalnom dijelu Hrvatske došlo do znatnog pada ukupnih prihoda i to posebno zbog pada prihoda od članarine.

Izvor: podaci FINA-e za 2017. godinu

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (Narodne novine, broj 55/13) je kao jednu od mjera postavila preustroj sustava turističkih zajednica i izgradnju efikasnog sustava upravljanja turističkom destinacijom. Implementacija Strategije pretpostavlja efikasan sustav destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te koordinacija nacionalne turističke politike s razvojem destinacijskih proizvoda. Ta mjera se odnosi na organizacijske promjene i/ili prilagodbe postojećeg sustava turističkih zajednica kako bi se povećala efikasnost funkcioniranja cijelog sustava. To podrazumijeva, između ostalog, osiguranje adekvatnih financijskih resursa za provedbu reorganizacije cijelog sustava turističkih zajednica i njegovo uspješno obavljanje poslova u nadležnosti destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini.

Polazeći od Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., prema kojem je turizam važna grana hrvatskog gospodarstva koja ima veliki potencijal daljnjeg razvoja i rasta, Vlada će provoditi mjere unapređenja kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost te povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu.

Pojačane aktivnosti cijelog sustava turističkih zajednica trebaju pridonijeti raznovrsnijoj ponudi i produljenju turističke sezone. U skladu s time, potrebno je osigurati dostatna sredstva za poticanje novih i inovativnih sadržaja turističke ponude, razvoj turističkih proizvoda te posebne oblike turizma, uključujući zdravstveni turizam, kulturni i poslovni turizam, a kao posebno atraktivan u ljetnim mjesecima i nautički turizam te Hrvatsku kao eno-gastro destinaciju plasmanom domaćih poljoprivrednih proizvoda u turističku potrošnju. Ulaganje u promociju Hrvatske kao važne turističke destinacije potrebno je na europskim tržištima kao i na pojedinim svjetskim tržištima, što će generirati daljnji kvalitativni rast turističkih pokazatelja u Republici Hrvatskoj.

Zakonom o turističkoj pristojbi osigurat će se dodatna sredstva za jačanje razvojnog turističkoj potencijala svih hrvatskih područja, a posebice slabije razvijenih i ratom pogođenih područja.

U cilju smanjenja razine centraliziranosti, visina turističke pristojbe u najvećem dijelu određivat će se na lokalnom nivou. Ministar će pravilnikom odrediti minimum i maksimum turističke pristojbe u okviru kojih će se moći kretati turistička vijeća regionalnih turističkih zajednica prilikom određivanja visine turističke pristojbe svojim odlukama.

Ministar će također pravilnikom odrediti visinu turističke pristojbe u nautici, tj. za goste koji koriste uslugu smještaja na plovnim objektima nautičkog turizma (charteru i na brodovima za višednevna kružna putovanja - domaći crusing) te za osobe koje su vlasnici ili korisnici plovila za razonodu (nautičari).  

Jedan od ciljeva Strateškog plana Ministarstva turizma za razdoblje 2018. – 2020. godine podizanje je konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. U skladu s time, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u 20 vodećih turističkih destinacija u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda podrazumijeva razvoj i oblikovanje novih te poboljšanje postojećih turističkih proizvoda i usluga implementirajući inovativnost i održivost u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog turističkog tržišta. Programski kriteriji razvoja na svim razinama trebaju biti usmjereni na stvaranje novih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta, podizanju kvalitete, unapređenju dodatne ponude, stvaranju izvornih hrvatskih turističkih proizvoda temeljenim na uključivanju ukupnog prirodnog, povijesnog, kulturnog i dr. nasljeđa u kreiranje različitog i turistički atraktivnog novog proizvoda (razvoj posebnih oblika turizma: seoskog, kulturnog, enogastronomskog, ekoturizma, lovnog, ribolovnog, pustolovnog, vjerskog, omladinskog i dr.).

Novim Zakonom stvorit će se odgovarajući pravni okvir za drugačiju raspodjelu sredstava boravišne (sada turističke) pristojbe, a što je vezano uz donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kojim će se izvršiti repozicioniranje sustava turističkih zajednica kroz njegov preustroj prema modelu destinacijske menadžment organizacije (DMO).

U strukturi ukupnih aktivnosti koje sustav turističkih zajednica financira iz prikupljenih sredstava boravišne pristojbe kao najznačajnije aktivnosti ističu se online i offline komunikacijski alati (internet oglašavanje, prisutnost na svjetskim tražilicama, TV oglašavanje, oglašavanje u različitim kampanjama). Kako se boravišna pristojba godinama nije mijenjala, a prihodi od članarine su padali, nužnim se nameće potreba za praćenjem modernih tehnologija, modernih načina promocije, a dodatno i prisutnosti na sve većem broju stranih tržišta, što iziskuje znatna financijska sredstva.

Sredstva od boravišne pristojbe i članarine i njihovo korištenje imaju direktan utjecaj i na razvoj samih destinacija, što će dodatno osnažiti destinacijske i regionalne menadžment organizacije pred kojima se nameće zadatak razvoja proizvoda na lokalnoj i regionalnoj razini.

Novine koje se, u odnosu na važeći Zakon o boravišnoj pristojbi uvode ovim Zakonom odnose se na sljedeće:

- izraz „boravišna pristojba“ zamjenjuje se riječima „turistička pristojba“, kao uobičajeni termin u nama konkurentnim destinacijama

- turističku pristojbu ne plaćaju članovi posade na charter plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja

- definira se tko se smatra sezonskim radnicima u smislu ovoga Zakona, koji ne plaćaju turističku pristojbu

- smanjen je krug osoba koje se smatraju članovima uže obitelji, ali su dodani izvanbračni drug i životni partner kao članovi uže obitelji u smislu ovoga Zakona

- sudionici školskih paket aranžmana s uključenim smještajem, odobrenim od strane školske ustanove plaćaju 50% turističke pristojbe (do sada nisu plaćali)

- osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističku pristojbu plaćaju isključivo u godišnjem paušalnom iznosu za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koji se koriste za pružanje usluga smještaja

- način plaćanja turističke pristojbe za charter i višednevna kružna putovanja (po noćenju), primjenjuje se i na vlasnike stranih jahti ili brodica koje dolaze iz država izvan država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije

- visinu turističke pristojbe određuju županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba;

- ministar pravilnikom utvrđuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe po osobi i noćenju,  najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor, za sebe i članove uže obitelji; v isina turističke pristojbe može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja koja određuje ministar pravilnikom

- odluka o visini turističke pristojbe mora se donijeti i objaviti do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu; odluke se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice te lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, svaka za svoje područje

- dio sredstava koji pripada lokalnoj turističkoj zajednici (do max 25%) može se koristiti za financiranje projekata koji su u destinaciji od iznimne važnosti; odluku o tome donosi turističko vijeće lokalne turističke zajednice

- iznos sredstava koji se uplaćuje na posebni račun Hrvatske turističke zajednice za razvojne projekte i programe na turistički nedovoljno razvijenim područjima određuje se Zakonom i iznosi 2,5% (taj iznos ne izdvaja na području lokalnih turističkih zajednica koje ostvaruju prihod manji od 200.000,00 kn godišnje prema podacima FINA-e), zatim, 2% sredstava izdvaja se na posebni račun Hrvatske turističke zajednice za projekte i programe udruženih turističkih zajednica, a preostala sredstva raspoređuju se drugačije u odnosu na dosadašnje rješenje, a uzimajući u obzir redefiniranje zadaća turističkih zajednica ovisno o nivou i to: 65% sredstava lokalnoj turističkoj zajednici, od čega se 30% sredstava doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana lokalna turistička zajednica, 15% sredstava regionalnoj turističkoj zajednici i 20% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici

- sredstva turističke pristojbe u nautici koja se uplaćuju na posebni račun Hrvatske turističke zajednice raspoređuju se na način da 65% dobivaju lokalne turističke zajednice na čijim se područjima ostvaruje turistički promet, 10%  regionalne turističke zajednice, a 25% koristi Hrvatska turistička zajednica za nacionalnu promociju nautičkog turizma; ministar pravilnikom propisuje način i kriterije za uplatu i raspodjelu uplaćenih sredstava turističke pristojbe

- nacionalnim parkovima i parkovima prirode više se ne uplaćuju sredstava od turističke pristojbe

- omogućuje se da vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji turističku pristojbu plaća u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja jedanput i to prilikom plaćanja paušalnog iznosa turističke pristojbe

- u cilju što učinkovitije naplate turističke pristojbe propisuje se da nadležna inspekcija Ministarstva financija kada rješenjem nalaže uplatu turističke pristojbe, o tome obavještava Hrvatsku turističku zajednicu.

Ciljevi koji će se postići donošenjem novog Zakona o turističkoj pristojbi odnose se na: decentralizaciju odlučivanja o visini turističke pristojbe, pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima, osiguravanje dostatnih sredstava za turističke zajednice naročito na kontinentalnom dijelu Hrvatske (zbog smanjenja priliva sredstava članarine), naročito poticanjem udruživanja turističkih zajednica te ulaganje u razvoj turističke ponude na tim područjima, osiguranje dostatnih sredstava za razvijanje raznovrsnije ponude i produljenje turističke sezone, ustrojavanje sustava turističkih zajednica prema modelu destinacijskih menadžment organizacija i u vezi s tim osiguravanje dostatnih sredstava za njihovo funkcioniranje, što uključuje svrhovitije raspoređivanje sredstava turističke pristojbe unutar sustava turističkih zajednica, vodeći računa o tome da se na području lokalnih turističkih zajednica, poglavito onih na kontinentu, koje ostvaruju manje prihode, ne izdvaja 2,5 % sredstava na posebni račun Hrvatske turističke zajednice za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nedovoljno razvijenim područjima te učinkovitiju naplatu turističke pristojbe davanjem ovlaštenja Hrvatskoj turističkoj zajednici u postupku prisilne naplate dospjele neplaćene turističke pristojbe.

Ishod koji se očekuje u području koje se uređuje Zakonom odnosi se na podizanje konkurentnosti područja na kojem su prikupljena sredstva turističke pristojbe s obzirom da se lokalne turističke zajednice pojačano trebaju baviti razvojem i unapređenjem sustava destinacijskih turističkih doživljaja. Na taj način će se unaprijediti funkcioniranja cjelokupnog sustava turističkih zajednica, a posebno lokalnih i regionalnih turističkih zajednica.

Financiranje aktivnosti nacionalne turističke organizacije bit će usmjerene prvenstveno na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na svjetskom turističkom tržištu,  upravljanje svim komponentama turističkog brenda Hrvatska, izrada brend strategije s ciljem razvijanja, čuvanja i jačanja turističkog brenda Hrvatska, kao i promocija hrvatske turističke ponude svim online i offline kanalima u zemlji i svijetu te koordinacija udruženog oglašavanja na nacionalnoj razini kao i analiza učinkovitosti oglašavačkih kampanja.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnome proračunu Republike Hrvatske, niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKOJ PRISTOJBI

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obveza plaćanja turističke pristojbe, način utvrđivanja visine turističke pristojbe, raspoređivanje prikupljenih sredstava turističke pristojbe, rokovi i način naplate i uplate turističke pristojbe, prijava i odjava turista te druga pitanja od značenja za prikupljanje i raspoređivanje turističke pristojbe i evidenciju turističkih noćenja.

Članak 2.

(1) Turistička pristojba je prihod turističkih zajednica.

(2) Turističke zajednice turističku pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za svoje poslovanje sukladno godišnjem programu rada i financijskom planu.

Rodno značenje izraza

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako i na muški i na ženski rod.

DIO DRUGI

OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE

Članak 4.

(1) Turističku pristojbu plaćaju:    

1. osobe koje u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost

2. putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma ( plovni objekti: jahta, brodica ili brod za gospodarsku djelatnost na kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu – charter i brodovi za višednevna kružna putovanja - cruising)

3. osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

4. vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u općini ili gradu, koji nije smještajni objekt u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući, apartmanu ili stanu

5. vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe.

(2) Turistička pristojba plaća se po svakom ostvarenom noćenju ili u paušalnom iznosu u skladu s ovim Zakonom.

(3) Turističku pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 5.

(1) Iznimno od članka 4. ovoga Zakona, turističku pristojbu ne plaćaju:

1. djeca do 12 godina

2. osobe s invaliditetom od 70% i većim i jedan pratitelj

3. sezonski radnici (ALTERNATIVA: radnici na sezonskim poslovima)

4. članovi posade na charter plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja

5. osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja prava na smještaj kao      

   korisnici socijalne skrbi

6. studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju kada borave u smještajnom objektu u toj općini ili gradu.

(2) Sezonskim radnicima u smislu ovog Zakona smatraju se osobe na privremenom radu izvan svog uobičajenog prebivališta ili boravišta koje borave u smještajnom objektu neprekidno više od 30 dana. ALTERNATIVA: Sezonskim poslovima u smislu stavka 1. točke 3. ovoga članka, smatraju se oni poslovi koji se, u pravilu, u neposrednoj ili posrednoj vezi s godišnjim dobima, iz godine u godinu ponavljaju na način da je u određenim razdobljima obim poslova koje se treba obaviti veći, a u drugim razdobljima manji ili nema potrebe za njihovim obavljanjem.

Članak 6.

Turističku pristojbu umanjenu za 50% plaćaju:

1. osobe od navršenih 12 do 18 godina

2. osobe do 29 godina, koje su članovi međunarodnih omladinskih organizacija, kada koriste usluge noćenja u omladinskim objektima za smještaj koji su uključeni u međunarodnu mrežu omladinskih objekata za smještaj (Hosteling International)

3. sudionici školskih paket aranžmana s uključenim smještajem, odobrenih od strane školske ustanove.

Članak 7.

Pravo na neplaćanje turističke pristojbe iz članka 5. ovoga Zakona, odnosno pravo na plaćanje umanjenog iznosa turističke pristojbe iz članka 6. ovoga Zakona dokazuje se odgovarajućim ispravama, ugovorom o radu, potvrdama i sl.

Članak 8.

Članovima uže obitelji u smislu ovoga Zakona smatraju se: bračni i izvanbračni drug, životni partner sukladno posebnom propisu koji regulira životno partnerstvo osoba istog spola , srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, posvojitelj i posvojče i njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad te maćeha i očuh.

Osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost

Članak 9.

(1) Osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (u daljnjem tekstu: smještajni objekt) plaćaju turističku pristojbu po svakom ostvarenom noćenju.

(2) Smještajnim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se svaki objekt u kojem usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, prostori na kojima je, sukladno tom propisu organizirano kampiranje izvan kampova za vrijeme održavanja sportskih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka turističku pristojbu plaćaju pravnoj ili fizičkoj osobi s kojom su ugovorile pružanje usluge smještaja.

Osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom
objektu nautičkog turizma

Članak 10.

(1) Osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter, brodovi za višednevna kružna putovanja) plaćaju turističku pristojbu po svakom ostvarenom noćenju.

(2) Plovnim objektom nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona smatraju se plovni objekti (jahta, brodica ili brod) za gospodarsku djelatnost na kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu.

(3) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vlasnike stranih jahti ili brodica koje dolaze iz država izvan država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije.

 (4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka turističku pristojbu plaćaju pravnoj ili fizičkoj osobi s kojom su ugovorili pružanje usluga na plovnom objektu u visini i na način koji pravilnikom propisuje ministar nadležan za turizam (u daljnjem tekstu: ministar).

Osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Članak 11.

Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, plaćaju godišnji paušalni iznos turističke pristojbe za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koji se koriste za pružanje usluga smještaja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor

Članak 12.

(1) Vlasnici kuće, apartmana ili stana za odmor i sve osobe koje noće u toj kući,  apartmanu ili stanu turističku pristojbu plaćaju po svakom ostvarenom noćenju.

(2) Vlasnik iz stavka 1. ovoga članka i članovi njegove uže obitelji plaćaju turističku pristojbu umanjenu za 70%.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka turističku pristojbu plaćaju kada u kući, apartmanu ili stanu za odmor u općini ili gradu izvan mjesta prebivališta borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor može, za sebe i članove uže obitelji, turističku pristojbu platiti u godišnjem paušalnom iznosu.

(5) Kućom, apartmanom ili stanom za odmor, u smislu ovoga Zakona smatra se svaka zgrada, apartman ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski, a koji nije smještajni objekt iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Odredbe stavka 2. i 4. ovoga članka, osim na hrvatske državljane, primjenjuju se i na državljane druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije.  

Osobe koje borave na plovilu

Članak 13.

(1) Vlasnik ili korisnik plovila za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu (u daljnjem tekstu: nautičari) turističku pristojbu može platiti po noćenju ili u paušalnom iznosu.

(2) Plovilom u smislu ovoga Zakona smatra se svako plovilo duže od 7 m s ugrađenim ležajevima, koje se koristi za odmor, rekreaciju ili krstarenje, a koje nije plovni objekt nautičkog turizma iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Nautičari su dužni turističku pristojbu uplatiti na posebni račun Hrvatske turističke zajednice (u daljnjem tekstu: HTZ) prije isplovljavanja plovila.

(4) Visinu i način plaćanja turističke pristojbe za nautičare propisuje ministar pravilnikom.

DIO TREĆI

ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE

Članak 14.

(1) Odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju, visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe po krevetu i smještajnoj jedinici iz članka 11. i godišnjem paušalnom iznosu turističke pristojbe iz članka 12. stavka 4 . ovoga Zakona, za općine i gradove na svom području donosi županijska skupština , odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za područje Grada Zagreba.

(2) Ako županijska skupština , odnosno Gradska skupština Grada Zagreba ne donese odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju i/ili o visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe iz stavka 1. ovoga članka kao i za područje općine ili grada za koje nije osnovana turistička zajednica, primjenjuje se najniži iznos turističke pristojbe, odnosno najniži paušalni iznos turističke pristojbe, utvrđen pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odluka o visini turističke pristojbe iz stavka 2. ovoga članka mora se donijeti i objaviti do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu. Odluka se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), HTZ-a te lokalnih turističkih zajednica, Turističke zajednice Grada Zagreba i regionalnih turističkih zajednica, svaka za svoje područje.

(4) Visina turističke pristojbe može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja s time da jedno sezonalno razdoblje traje od 1. travnja do 30. rujna tekuće godine.

(5) Za područja općina i gradova koji se smatraju potpomognutim područjima (I – IV skupina) sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se uređuje razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti, turistička pristojba može se odrediti u iznosu umanjenom do 30% u odnosu na visinu turističke pristojbe koja je određena sukladno stavku 3. ovoga članka.

(6) Ministar pravilnikom utvrđuje najniži inajviši iznos turističke pristojbe po osobi i noćenju te najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe iz članka 11. i članka 12. stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Ministar pravilnikom propisuje visinu turističke pristojbe iz članka 10. stavka 1. i članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

NAPLATA, ROKOVI UPLATE, RAČUN UPLATE I RASPODJELA
TURISTIČKE PRISTOJBE

Naplata turističke pristojbe

Članak. 15.

(1) Pravna i fizička osoba koja naplaćuje pružanje usluga noćenja u smještajnom objektu i pružanje usluga noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma, naplaćuje turističku pristojbu istodobno s naplatom pružene usluge.

(2) U računu za pružene usluge iz stavka 1. ovoga članka posebno se označuje iznos naplaćene turističke pristojbe i osnova za oslobođenje od plaćanja, odnosno osnova za plaćanje umanjenog iznosa turističke pristojbe.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u računu za naplatu izvršene usluge noćenja, ne označuju iznos turističke pristojbe.

(4) Pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je turističku pristojbu  naplatiti u visini propisanoj sukladno članku 14. ovoga Zakona.

Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici