I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 57. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

1. Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj od 20. veljače 2014. godine na snazi je Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojim je uređeno osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, nadzor nad radom i poslovanjem dobrovoljnih mirovinskih fondova, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i depozitara dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ovim Zakonom stvorene su pretpostavke za daljnji razvoj i unapređenje sustava individualne kapitalizirane štednje s ciljem bolje buduće socijalne sigurnosti osiguranika, uz osiguranje trajne i učinkovite socijalne zaštite koja bi trebala jamčiti pristojan životni standard u starijoj dobi.

Izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, broj 29/18) od 5. travnja 2018. godine izvršeno je usklađivanje s Preporukom 23 – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Ujedno je izvršeno usklađivanje s Direktivom (EU) 2014/50 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama.

Uočena je potreba za usklađivanjem s Direktivom (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. godine o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kojom se dodatno olakšava mobilnost radnika među državama članicama. Cilj navedene Direktive je stvaranje zakonodavnog okvira Europske unije koji obuhvaća institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Ovom se Direktivom žele osigurati dobro upravljanje, pružanje informacija članovima programa te transparentnost i sigurnost strukovnog mirovinskog osiguranja. Direktiva se odnosi na zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima, na dan 31. srpnja 2018. godine bilo je ukupno 322.372 članova, od tog broja u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 30.423 člana.

Praćenjem sustava došlo se do zaključka kako je potrebno provesti daljnje mjere za postizanje veće sigurnosti mirovina i bolju zaštitu članova te da postoji nedovoljan broj osiguranika koji su uključeni u dobrovoljne otvorene i zatvorene mirovinske fondove i da je njihov broj potrebno povećati. Također, potrebno je izvršiti usklađivanje s propisima koji su u međuvremenu stupili na snagu te dodatno nomotehnički urediti propis.

Prekogranična djelatnost je ograničena zbog razlika u nacionalnom, socijalnom i radnom pravu. Slijedom navedenog, uočena je potreba za propisivanjem nadzora nad prekograničnom djelatnošću i prekograničnim prijenosima. Uspostavljanjem takvog nadzora prilikom obavljanja djelatnosti Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u drugim državama članicama Europske unije, ne bi se dovodilo u pitanje nacionalno pravo.

Osobe koje upravljaju institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi kao kolektiv biti stručne i primjerene, a osobe koje obavljaju ključne funkcije trebale bi imati odgovarajuće znanje i iskustvo te ako je to primjenjivo, odgovarajuće profesionalne kvalifikacije. Ključna funkcija je kapacitet za obavljanje određenih zadaća upravljanja te je potrebno da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje raspolažu dostatnim kapacitetima za obavljanje ključnih funkcija. Osobe koje obavljaju ključne funkcije trebale bi imati odgovarajuće znanje, iskustvo i odgovarajuće profesionalne kvalifikacije. Slijedom navedenog, uočena je potreba za uspostavljanjem djelotvornog i razboritog sustava upravljanja kojim bi se ustrojile ključne funkcije institucija za strukovno mirovinsko osiguranje te uspostavili odgovarajući zahtjevi stručnosti i primjerenosti osoba koje ih obavljaju te osiguralo upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja.

Imovinu fonda potrebno je ulagati u skladu s načelom razboritosti i pažnjom dobrog stručnjaka na način koji jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost cjelokupnog portfelja fonda. Potrebno je osigurati odgovarajuću razinu slobode ulaganja unutar razboritih granica u najboljem interesu članova fondova i korisnika mirovina. Relevantnost i značajnost okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika za ulaganja te informacije o načinu na koji se o takvim čimbenicima vodi računa trebali bi činiti dio informacija koje mirovinsko društvo pruža.

Također, uočena je niska razina informiranosti članova fonda i korisnika mirovine vezano uz njihova prava o mogućnostima isplate mirovine, kao i o možebitnom utjecaju važnijih promjena u poslovanju fonda kao što su promjena ulagačkih ciljeva ili promjena profila rizičnosti fonda na tehničke pričuve kod zatvorenih fondova s definiranim primanjima. Potrebno je povećati razinu informacija koje se pružaju članovima i potencijalnim članovima fonda, a kako bi mogli donijeti informiranu odluku i kako bi im se olakšalo razumijevanje njihovih prava koja proizlaze iz dobrovoljne mirovinske štednje.

Nadalje, uočena je potreba za usklađivanjem nadzorne prakse koja se odnosi na otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti tijekom nadzora u fondovskoj industriji s drugim zakonima kojima se uređuju mirovinski fondovi i odredbama Direktive EU 2016/2341. U svrhu poboljšanja nadzora koji nad subjektima nadzora vrši Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) potrebno je propisati nove nadzorne mjere i izmijeniti važeće.

Radi jačanja financijske stabilnosti, uočena je potreba za razmjenom informacija između različitih tijela te je potrebno odrediti uvjete pod kojima bi takva razmjena bila moguća. Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za strukovno mirovinsko osiguranje osiguranog na razini Europske unije, potrebno je omogućiti preispitivanje primjene Direktive EU 2016/2341 od strane Europske komisije.

Također je uočena niska razina financijske pismenosti o individualnoj kapitaliziranoj štednji, tako primjerice statistički podaci Središnjeg registra osiguranika (u daljnjem tekstu: REGOS) pokazuju da REGOS raspoređuje preko 98% osiguranika u obvezne mirovinske fondove, budući da se sami ne opredijele te se predloženim Zakonom obvezuje mirovinsko društvo da svake godine dio prihoda ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.

Prema važećem Zakonu za sada je samo propisano koje vrste naknada mirovinsko društvo može naplaćivati kako bi financiralo svoju djelatnost, međutim nisu propisani limiti tih naknada. Slijedom navedenog, potrebno je konkretno limitirati naknade koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda, kako bi se i samim članovima pružila određena doza sigurnosti i da točno znaju u kojim se okvirima naknade mirovinskih društva mogu kretati. Kako bi se dodatno potaknula dobrovoljna mirovinska štednja potrebno je ukidanje ulazne naknade, kao i plaćanje naknade za izlaz iz fonda samo u slučaju kada član fonda prenosi svoj račun u drugi fond kojim upravlja drugo, a ne isto mirovinsko društvo, ali ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu.

Također, uočen je rizik u fazi isplate mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava postojanjem samo jednog mirovinskog osiguravajućeg društva, kao i smanjenje broja isplata mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog sustava te je radi boljeg uređenja sustava potrebno proširiti krug subjekata koji mogu obavljati djelatnost isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te dodatno reguliranje uvjeta za ostvarivanje prava na jednokratnu isplatu.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Direktiva (EU) 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. godine o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje s kojom je trenutno važeći Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima već usklađen, predstavljala je prvi zakonodavni korak na putu prema unutarnjem tržištu za strukovno mirovinsko osiguranje, organiziranom na razini Europske unije. Funkcionalno unutarnje tržište za strukovno mirovinsko osiguranje i dalje je presudno za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji te za suočavanje s izazovom starenja društva. Direktiva (EU) 2003/41/EZ značajno je izmijenjena nekoliko puta te preinačena Direktivom EU 2016/2341 kojom se uvodi odgovarajuća regulacija i nadzor na razini EU i na nacionalnoj razini strukovnog mirovinskog osiguranja u svim državama članicama. Ovom se Direktivom nadalje nastoji osigurati dobro upravljanje, pružanje informacija članovima programa te transparentnost i sigurnost strukovnog mirovinskog osiguranja te je stoga potrebno važeći Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima uskladiti s novom Direktivom (EU) 2016/2341.

U sustavu dobrovoljne kapitalizirane mirovinske štednje potrebno je daljnje unapređivanje kapitaliziranog mirovinskog sustava interveniranjem u važeće propise koji reguliraju dobrovoljni kapitalizirani mirovinski sustav. Ujedno je potrebno izvršiti usklađivanje s propisima koji su u međuvremenu stupili na snagu te dodatno nomotehnički urediti propis usklađivanjem s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o reviziji, Zakona o tržištu kapitala te s praksom. Radi boljeg i sveobuhvatnog uređenja sustava, potrebno je napraviti određena poboljšanja dobrovoljnog kapitaliziranog sustava te povećati broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, što je moguće izvršiti izmjenom propisa.

Transponiranjem Direktive (EU) 2016/2341, ovim Prijedlogom zakona, predlaže se urediti nadzor nad Društvima koja obavljaju prekograničnu djelatnost i prekogranični prijenos mirovinskih programa unutar Europske unije na druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te detaljnije razraditi postupak prethodnog odobrenja za obavljanje prekogranične djelatnosti u drugim državama članicama te međusobnog obavještavanja nadležnih nadzornih tijela u državama članicama kao i obveza predugovornog informiranja potencijalnih korisnika mirovina i korisnika mirovina, u slučaju prekograničnog pružanja usluga.

Nadalje, u pogledu organizacijske strukture mirovinskog društva predlaže se uspostaviti sustav upravljanja ključnim funkcijama ustrojavanjem četiri ključne funkcije (funkcije upravljanja rizicima, funkcije praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, funkciju interne revizije i aktuarsku funkciju) koje udovoljavaju zahtjevima stručnosti i primjerenosti, kao i propisivanje uvjeta dobrog ugleda i integriteta osobe koja je nositelj ključne funkcije. Predlaže se dodatno urediti uvjete za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva na način da član uprave pored dobrog ugleda mora imati i integritet. Nadalje, u pogledu organizacijske strukture mirovinskog društva predlaže se ustrojiti sustav upravljanja potrebnim ključnim funkcijama koje udovoljavaju zahtjevima stručnosti i primjerenosti, odnosno uvjete dobrog ugleda i integriteta osobe koja je nositelj ključne funkcije.

Propisivanjem načela razboritosti kod ulaganja imovine fondova dopušta se institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje da uzmu u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike. Navedeni čimbenici važni su za politiku ulaganja i sustave upravljanja rizicima mirovinskih društava. Relevantnost i značajnost okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika za ulaganja te informacije o načinu na koji se o takvim čimbenicima vodi računa trebali bi činiti dio informacija koje mirovinsko društvo pruža. Predlaže se ukidanje ograničenja ulaganja od 10% u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda te se dopušta ulaganje zatvorenih fondova u neuvrštene vrijednosne papire kao i u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru za to predviđenih fondova.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se obvezati mirovinsko društvo da za članove zatvorenog fonda izradi izvještaj o mirovinskim primanjima, koji ima za cilj olakšati članovima zatvorenog fonda razumijevanje prava i obveza koje proizlaze iz članstva u fondu. Kako bi se postigao ovaj cilj, izvještaj o mirovinskim primanjima, jednako kao i drugi dokumenti i obavijesti za potencijalne članove, članove fonda te korisnike mirovina trebao bi biti jasan i razumljiv te sadržavati relevantne i primjerene informacije.

Radi poboljšanja sustava nadzora i usklađenja nadzorne prakse Agencije, koja se odnosi na fondovsku industriju, predlaže se detaljnije urediti odredbe vezane uz objavljivanje informacija o postupku nadzornog pregleda, metodologije koje se koriste u nadzoru, odredbe o ciljevima nadzora i agregiranim statističkim podacima. Pri obavljanju nadzora Agencija bi trebala biti vezana načelom razmjernosti. U svrhu poboljšanja nadzora koji nad subjektima nadzora vrši Agencija, predlaže se propisati nove nadzorne mjere kao i doraditi važeće.

Imajući u vidu činjenicu da Agencija prilikom obavljanja svojih ovlasti, kako u postupku licenciranja, tako i u postupcima nadzora te ostalim postupcima i poslovima koje provodi, prikuplja i obrađuje čitav niz različitih podataka od kojih su mnogi osobni podaci, koji su predmetom zaštite posebnih propisa, predlaže se obvezati Agenciju da se obrada tih podataka provodi u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. U pogledu suradnje nadzornih tijela Republike Hrvatske s Europskim nadzornim tijelima koja tvore Europski sustav financijskih agencija, predlaže se da se otkrivanje informacija i uvjeti pod kojima se povjerljive informacije mogu razmjenjivati obavlja uz izričitu suglasnost tijela od kojih potječu. Nadalje, predlaže se propisati obvezu čuvanja poslovne tajne pri razmjeni informacija s drugim državama članicama.

Radi jačanja financijske pismenosti adresata predlaže se uvođenje obveze mirovinskog društva da svake godine dio prihoda ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji čime se nastoji aktivno uključiti mirovinska društava u jačanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, bilo samostalno ili u suradnji s drugim subjektima.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se limitirati naknade koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda, kako bi se i samim članovima pružila određena doza sigurnosti i znanja u kojim se okvirima te naknade mogu kretati. Nadalje, predlaže se ukidanje ulazne naknade koju mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda, dok bi se naknada za izlaz iz fonda plaćala samo u slučaju kada član fonda prenosi svoj račun u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu.

Radi povećanja broja subjekata koji mogu vršiti isplate mirovina iz III. stupa predlaže se proširiti djelatnost isplate i na društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje za rad u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje društva za životno osiguranje. Društva za životno osiguranje mogu pokrivati biometrijske rizike koji su u skladu s Direktivom EU 2016/2341 uvedeni kao novi pojam, a društva za osiguranje raspolažu stručnim, organizacijskim i informacijskim znanjima i regulirani su subjekt nadzora Agencije. Slijedom navedenog isplatu bi moglo vršiti mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za životno osiguranje i mirovinsko društvo. Nadalje, predlaže se uvođenje mogućnosti isplate najviše 30% iznosa sa računa člana fonda neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu po ostvarivanju prava na mirovinu te kada član zatraži takvu isplatu, mirovinsko društvo ju je dužno provesti.

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Cilj koji se namjerava postići jest donošenje regulatornog okvira za usklađenje sa Direktivom (EU) 2016/2341 kao i nomotehničko uređenje te usklađivanje s u međuvremenu donesenim propisima.

Predloženim izmjenama zakona unapređuje se dobrovoljni sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) s ciljem postizanja veće financijske sigurnosti u starosti te u konačnici povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova. Time se u budućnosti očekuje povećanje broja članova u otvorenim i zatvorenim mirovinskim fondovima.

Slijedom navedenog, ovim predloženim rješenjem pojačava se nadzor nad mirovinskim društvima koja obavljaju prekograničnu djelatnost i prekogranični prijenos mirovinskih programa te će se izmjenom dodatno staviti naglasak na ovlasti i suradnju nadležnih nadzornih tijela u odnosu na priopćavanje informacija prilikom prekograničnog pružanja usluga. Nadalje, predmetnom promjenom definirat će se obveze društva prenositelja i društva primatelja koja prenose, odnosno primaju sav ili dio obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na mirovinsko osiguravajuće društvo ili druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice.

Uvođenjem nove organizacijske strukture u smislu sustava upravljanja mirovinskog društva, detaljno se razrađuju zahtjevi koje je uprava mirovinskog društva dužna osigurati radi uspostave djelotvornog i razboritog sustava upravljanja uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Unaprjeđivanjem ključnih funkcija koje je mirovinsko društvo dužno ustrojiti dodatno se osnažuju ključne funkcije, a propisivanjem dodatnih uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva uspostavljaju se zahtjevi u vezi sa stručnosti i primjerenosti u pogledu upravljanja.

Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja potiče se preusmjeravanje štednje u sektor strukturnog mirovinskog osiguranja čime se pridonosi gospodarskom i socijalnom napretku. Sastavljanjem i preispitivanjem izjava o načelima ulaganja osigurava se dugoročna ekonomska održivost programa strukturnog mirovinskog osiguranja. Ukidanjem ograničenja ulaganja od 10% u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda dopušta se ulaganje zatvorenih fondova u neuvrštene vrijednosne papire kao i u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru za to predviđenih fondova te se dobrovoljne mirovinske fondove stavlja u isti položaj u odnosu na obvezne mirovinske fondove.

Preciziranjem informacija koje trebaju biti pružene članovima i potencijalnim članovima fonda, a kako bi mogli donijeti informiranu odluku, olakšava se razumijevanje njihovih prava koja proizlaze iz dobrovoljne mirovinske štednje. Naglašavanjem jednakosti i ravnopravnosti kao temeljnih načela članstva u fondu, kao i obveza usklađenosti svih odluka o izmijenjenim uvjetima sa statutom i prospektom fonda i njihovom objavom na mrežnim stranicama društva, povećava se razina informiranosti članova fonda i korisnika mirovine o njihovim pravima, odnosno mogućnostima isplate mirovine kao i o možebitnom utjecaju važnijih promjena u poslovanju fonda.

Izmjenom odredaba o postupku nadzora nad poslovanjem društava, fondova i depozitara osigurava se razvoj sigurnog strukturnog mirovinskog osiguranja. Izmjenom postojećih nadzornih mjera te propisivanjem novih, otvaraju se šire mogućnosti Agencije pri uklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

Uspostavljanjem suradnje Agencije s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) u vezi s izvještajem o mirovinskim primanjima, omogućava se razvijanje najbolje prakse među državama članicama.

Kako je osvještavanje javnosti općenito od velike važnosti, posebice kada je riječ o mirovinskoj štednji koja bi građanima trebala omogućiti sigurniju starost, smatra se da bi mirovinska društva u tom segmentu trebala imati značajniju ulogu te bi u tom smislu trebala izdvojiti i dio vlastitih prihoda za osnaživanje financijske pismenosti, kako bi se u konačnici ti prihodi i povećali, jer bi se veći broj građana mogao opredijeliti za dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Konkretnim limitiranjem naknada koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda, kako bi financiralo svoju djelatnost, samim članovima se pruža određena doza sigurnosti jer točno znaju u kojim se okvirima administrativni troškovi mirovinskog društva mogu kretati. Prepuštanjem preciznog određivanje naknada samim mirovinskim društvima potiče se njihova međusobna konkurencija. Nadalje, ukidanjem ulazne naknade i izlazne naknade prilikom ostvarenja prava na mirovinu, nastoji se dodatno potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Omogućavanjem isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i društvima za osiguranje, proširen je krug subjekata koji isplaćuju mirovine iz III. stupa. Mirovinsko osiguravajuće društvo i društvo za životno osiguranje isplaćuju mirovine u skladu s posebnim propisima koji uređuju njihovo osnivanje i poslovanje, dok mirovinsko društvo to radi u skladu s odredbama ovoga Zakona i to samo kada je riječ o privremenim isplatama iznosa do 100.000,00 kuna. Uvođenjem mogućnosti člana da neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu po ostvarivanju prava na mirovinu, zatraži jednokratnu isplatu iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu nastoji se potaknuti građane da dobrovoljnu mirovinsku štednju doista doživljavaju kao jedan od načina štednje za starost te mogućnost da ušteđenim sredstvima raspolažu čim se za to ostvare zakonski uvjeti, odnosno s navršenih 50 godina života.

U cilju postizanja veće financijske sigurnosti u starosti te u konačnici povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova, navedenim promjenama unapređuje se isplata mirovina iz dobrovoljnog sustava individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinskog stupa)

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14 i 29/18), u članku 1. iza riječi: „fondovima,“ dodaju se riječi: „prekogranično obavljanje djelatnosti,“.

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

„Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće direktive Europske unije:

- Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

- Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koji se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

- Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

- Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17. 12. 2009.)

- Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

- Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30. 4. 2014.)

- Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016.).“.

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

„Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja i koja na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je mirovinsko društvo i/ili zatvoreni fond, u dijelu u kojem i u mjeri u kojoj posluju, odnosno kada je osnovana u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika, ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina

3. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom, u skladu s odredbama ovoga Zakona (dalje: fond). Fond može biti otvoreni i zatvoreni

4. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti sve fizičke osobe

5. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

6. društvo prenositelj, u smislu članaka 14.a do 14.e ovoga Zakona, je institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prenosi obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost na instituciju za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

7. društvo primatelj, u smislu članaka 14.a do 14.e, ovoga Zakona, je zatvoreni fond institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prima obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost od institucije za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

8. zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike

9. zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike ili jamči investicijski rezultat ili određenu razinu mirovine, ako je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dozvoljeno

10. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

11. član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva

12. član fonda je osoba koja je pristupila fondu na temelju sklopljenog ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisana je u registar članova fonda, slijedom čega ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu, u skladu s odredbama mirovinskog programa te ovoga i drugih zakona

13. potencijalni član fonda je osoba koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu

14. samozaposlena osoba je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, primjerice obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i drugi ili pak osoba koja samu sebe zapošljava u smislu odgovarajućih propisa druge države članice

15. mirovinsko društvo iz druge države članice znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja uplata članova i koja je neovisna o pokrovitelju

16. matična država članica je država članica u kojoj je registrirano sjedište mirovinskog društva ili, ako nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mirovinsko društvo obavlja svoju osnovnu djelatnost

17. država članica domaćin je država članica različita od matične države članice čije se radno i socijalno zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na mirovinski program primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova zatvorenog fonda

18. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

19. treća država je država koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

20. zatvoreni fond u drugoj državi članici je zatvoreni fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice

21. izaslani radnik je osoba koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi

22. radnik na odlasku je član zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa radi odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu

23. korisnik odgođene mirovine je član zatvorenog mirovinskog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, ali još uvijek ne prima mirovinu

24. pravo na mirovinu u stanju mirovanja je stečeno pravo na mirovinu ispunjenjem uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu korisnika odgođene mirovine

25. mirovina je periodična isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo ili fond isplaćuje osobi koja je ostvarila pravo na nju nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom, pri čemu isplata može biti doživotna ili privremena, pod uvjetima određenim ovim Zakonom

26. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

27. osobni račun je račun koji se vodi u mirovinskom društvu, a otvoren je na ime člana fonda u odabranom fondu te se na tom računu evidentiraju uplaćena novčana sredstva i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje

28. prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana fonda iz jednog u drugi fond

29. naknada za izlaz znači naknadu u smislu prelaska člana iz jednog u drugi fond

30. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koji u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

31. mirovinski program predstavlja ukupnost prava i obveza, utemeljenih na pravilima, propisima, sporazumima, ugovorima ili izjavama, koje čine fond, odnosno kojima se uređuje pravo na mirovinu u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te članstvo u mirovinskom fondu;

32. biometrički rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom

33. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

34. uska povezanost označava povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole

35. sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

36. kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva

U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situacija u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

37. povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

a) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

b) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koji donosi odluke ili provodi nadzor

c) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvan¬bračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu

38. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma

39. suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

40. suradnik kandidata za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s podnositeljem zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

41. relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) fizička osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva, član nadzornog odbora, prokurist mirovinskog društva ili nositelj ključne funkcije mirovinskog društva

b) radnik mirovinskog društva ili radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove, koji je uključen u djelatnost koju mirovinsko društvo obavlja

c) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog društva, koja je uključena u djelatnost koju obavlja mirovinsko društvo

42. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana

43. prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

44. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

45. depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 247. ovoga Zakona

46. revizor je revizorsko društvo definirano propisima kojima se uređuje revizija

47. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

48. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

49. bez odgode i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan

50. odobrenje je pozitivna odluka Agencije o podnesenome zahtjevu, a traži se i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom

51. nadležno tijelo je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava

52. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije su nadležnosti i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, br. 140/05, 154/11 i 12/12) i ovim Zakonom

53. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority – dalje: EIOPA) znači Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

54. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu fonda ili korisniku mirovine pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno na način da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

55. ključna funkcija, unutar sustava upravljanja, znači unutarnju sposobnost obavljanja praktičnih zadataka, koja uključuje funkciju upravljanja rizicima, funkciju interne revizije, funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i aktuarsku funkciju, kada je to primjenjivo;

56. prekogranično obavljanje djelatnosti je upravljanje mirovinskim programom, u kojem se na odnos između pokrovitelja i članova fonda te korisnika mirovine primjenjuje socijalno i radno pravo države članice koja nije matična država članica

57. viši rukovoditelj je član uprave ili osoba koja stvarno vodi poslovanje mirovinskog društva

58. sjedište i/ili središnja uprava mirovinskog društva je mjesto gdje se donose glavne strateške odluke mirovinskog društva

59. Poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

60. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

61. član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

62. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

63. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

65. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

66. Multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

67. Organizirana trgovinska platforma ili OTP je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala.“.

Članak 4.

U članku 11. stavak 6. briše se.

Članak 5.

Članak 12. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo koje ima odobrenje Agencije za upravljanje zatvorenim fondom može, izravno ili putem podružnice, upravljati mirovinskim programom u drugoj državi članici za pokrovitelja iz druge države članice (prekogranično obavljanje djelatnosti).

(2) Mirovinsko društvo koje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka namjerava započeti s prekograničnim obavljanjem djelatnosti u drugoj državi članici, mora o tome prethodno obavijestiti Agenciju.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka, da bi bila uredna, mora sadržavati sljedeće:

1. naziv države članice domaćina

2. naziv i sjedište pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa kojim će upravljati za pokrovitelja.

(4) Agencija će u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja uredne obavijesti iz stavka 2. ovoga članka istu dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome obavijestiti mirovinsko društvo.

(5) Agencija neće nadležnom tijelu države članice domaćina dostaviti obavijest iz stavka 2. ovoga članka ako ocijeni da mirovinsko društvo nema primjerenu organizacijsku, kadrovsku i tehničku strukturu, ili primjeren financijski položaj ili da poslovni ugled i profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave mirovinskog društva nisu odgovarajući s obzirom na planirano prekogranično obavljanje djelatnosti u navedenoj državi članici.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Agencija će u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja uredne obavijesti donijeti rješenje kojim se odbija dostavljanje obavijesti nadležnom tijelu države članice domaćina, uz obrazloženje razloga takvog odbijanja i u istom roku o tome obavijestiti mirovinsko društvo.“.

Članak 6.

Iza članka 12. dodaje se članak 12.a koji glasi:

„Članak 12.a.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim programom u drugoj državi članici, dužno je udovoljavati zakonskim zahtjevima navedene države članice u pogledu obveze informiranja članova mirovinskog programa.

(2) Prije nego što mirovinsko društvo počne upravljati mirovinskim programom u drugoj državi članici, nadležna tijela države članice domaćina će u roku od šest tjedana od dana zaprimanja obavijesti Agencije iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona obavijestiti Agenciju o odredbama radnog i socijalnog prava države članice domaćina koje se odnose na taj mirovinski program, kao i o zahtjevima države članice u pogledu obveze informiranja članova mirovinskog programa.

(3) Nakon što Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 2. ovoga članka, bez odgode će o tome obavijestiti mirovinsko društvo.

(4) Nakon što zaprimi obavijest od strane Agencije iz stavka 3. ovoga članka ili ako do isteka roka iz stavka 2. ovoga članka ne zaprimi obavijest od strane Agencije, mirovinsko društvo može početi s upravljanjem mirovinskim programom u državi članici domaćinu, u skladu s odredbama radnog i socijalnog prava države članice domaćina koje se odnose na taj mirovinski program, kao i u skladu s odredbama koje se odnose na obvezu informiranja članova mirovinskog programa.

(5) Nadležno tijelo države članice domaćina fonda će obavijestiti Agenciju o svim bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 2. ovoga članka koje mogu utjecati na karakteristike mirovinskog programa odnosno na prekogranično obavljanje djelatnosti.

(6) Nakon što Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 5. ovoga članka, o tome će obavijestiti mirovinsko društvo.“.

Članak 7.

Članak 13. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo iz druge države članice može upravljati mirovinskim programom čiji je pokrovitelj iz Republike Hrvatske, pri čemu mu ne treba odobrenje Agencije, ali se mora pridržavati odredbi radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske i odredbi ovoga Zakona u pogledu obveze informiranja članova mirovinskog programa.

(2) Nadležno tijelo matične države članice mirovinskog društva će, osim ako ocijeni da mirovinsko društvo iz druge države članice nema primjerenu organizacijsku, kadrovsku i tehničku strukturu, ili primjeren financijski položaj ili da poslovni ugled i profesionalne kvalifikacije i iskustvo članova uprave mirovinskog društva nisu odgovarajući s obzirom na planirano prekogranično obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, obavijestiti Agenciju o namjeri mirovinskog društva iz druge države članice za prihvaćanje pokroviteljstva nad mirovinskim programom pokrovitelja iz Republike Hrvatske.

(3) Agencija će unutar šest tjedana od zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o odredbama radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske, te o odredbama koje se odnose na obvezu informiranja članova iz ovoga Zakona.

(4) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja mirovinskim programom čiji je pokrovitelj iz Republike Hrvatske obvezno je dostavljati članovima mirovinskog programa sve podatke kako je propisano ovim Zakonom.

(5) Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice društva o bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 3. ovoga članka, koje mogu utjecati na karakteristike mirovinskog programa, odnosno na prekogranično obavljanje djelatnosti.“.

Članak 8.

U članku 14. stavku 1. riječi: „zatvorenim fondom“ zamjenjuju se riječima: „imovinom zatvorenog fonda“, iza riječi: „ponudom,“ dodaju se riječi: „društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima“, a riječ: „životno“ briše se.“.

Članak 9.

Iza članka 14. dodaje se članak 14.a s naslovom iznad njega i članci 14.b, 14.c, 14.d i 14.e koji glase:

„Prekogranični prijenosi

Članak 14.a

Mirovinsko društvo koje ima odobrenje Agencije za upravljanje zatvorenim fondom (društvo prenositelj) ima pravo, u cijelosti ili djelomično, prenijeti obveze, tehničke pričuve i druga prava i obveze koje proizlaze iz mirovinskih programa članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine, kao i pripadajuću imovinu zatvorenog mirovinskog fonda kojim upravlja ili njezinu novčanu protuvrijednost na mirovinsko društvo u drugoj državi članici (društvo primatelja).

Članak 14.b

(1) Prije prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona, društvo primatelj mora dobiti odobrenje nadležnog tijela matične države članice društva primatelja.

(2) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja će odlučiti o prijenosu iz članka 14.a ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva i unutar istog roka o svojoj odluci obavijestiti društvo primatelja.

(3) Prije nego li podnese zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, društvo primatelj dužno je na namjeravani prijenos pribaviti prethodni pristanak većine članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine čiji je mirovinski program ili imovina predmet prijenosa, te pokrovitelja.

(4) Društvo prenositelj dužno je pravovremeno, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti članove zatvorenog fonda i korisnike mirovine čiji su mirovinski programi i/ili imovina predmet prijenosa, o uvjetima, radnjama i okolnostima prijenosa, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će prijenos imati na njihovu imovinu.

(5) Troškove prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona ne snose članovi i korisnici mirovinskog programa društva primatelja, a u slučaju djelomičnog prijenosa niti preostali članovi i korisnici mirovine zatvorenog fonda čiji mirovinski programi i/ili imovina nisu predmetom prijenosa.

Članak 14.c

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 14.b stavka 1. ovoga Zakona sadržava sljedeće informacije:

1. pisani sporazum između društva prenositelja i društva primatelja u kojem se utvrđuju uvjeti prijenosa

2. opis glavnih obilježja mirovinskog programa

3. opis obveza i prava koja su predmet prijenosa, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti

4. nazivi i sjedište društva prenositelja i društva primatelja te naznaku država članica u kojima su ta društva registrirana ili imaju odobrenje za rad

5. naziv i sjedište pokrovitelja

6. dokaz o prethodnoj suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka

7. naznaku država članica čije se socijalno i radno zakonodavstvo primjenjuje na mirovinski program, kada je to primjenjivo.

(2) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja procjenjuje sljedeće:

1. sadrži li zahtjev sve informacije iz stavka 1. ovoga članka

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj društva primatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju društvom primateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi članova i korisnika mirovinskog programa društva primatelja te preneseni dio programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva društva primatelja, kada je to primjenjivo

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici Društva primatelja.

(3) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja prosljeđuje zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bez odgode nakon primitka tog zahtjeva.

(4) Agencija će, nakon što od nadležnog tijela matične države članice društva primatelja zaprimi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, procijeniti sljedeće:

1. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih članova i korisnika mirovine zaštićeni na odgovarajući način,

2. jesu li pojedinačna prava članova i korisnika barem jednaka nakon prijenosa i

3. je li imovina mirovinskog programa koji treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u Republici Hrvatskoj.

(5) Agencija će unutar osam tjedana od primitka zahtjeva sukladno stavku 3. ovoga članka, obavijestiti nadležno tijelo matične države članice društva primatelja o rezultatima procjene iz stavka 4. ovoga članka, a kako bi nadležnom tijelu matične države članice društva primatelja bilo moguće donijeti odobrenje sukladno članku 14.b stavku 1. ovoga Zakona (prethodni pristanak Agencije).

Članak 14.d

Ako nadležno tijelo matične države članice društva primatelja odluči odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja na prekogranični prijenos, donijet će u roku od tri mjeseca od primitka urednog zahtjeva iz stavka 14.c. stavka 1. ovoga Zakona obrazloženu odluku s uputom o pravnom lijeku. Protiv odluke kojom se odbija zahtjev ili u slučaju da nadležno tijelo matične države članice društva primatelja ne donese nikakvu odluku, društvo primatelj može podnijeti tužbu sudu u matičnoj državi članici.

Članak 14.e

(1) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja obavijestit će Agenciju o odluci kojom se odobrava ili odbija zahtjev za izdavanje odobrenja na prekogranični prijenos, u roku od dva tjedna od donošenja te odluke.

(2) Ako prijenos rezultira prekograničnim obavljanjem djelatnosti, Agencija će u roku od četiri tjedna od primitka odluke nadležnog tijela države članice društva primatelja obavijestiti nadležno tijelo matične države članice društva primatelja o odredbama radnog i socijalnog prava države članice domaćina koje se odnose na taj mirovinski program te o zahtjevima države članice domaćina u pogledu obveze informiranja članova mirovinskog programa.

(3) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja će u roku od tjedan dana od primitka informacija iz stavka 2. ovoga članka iste proslijediti društvu primatelju.

(4) Društvo primatelj može započeti upravljati mirovinskim programom nakon primitka odluke o kojom se odobrava prekogranični prijenos, ili ako od nadležnog tijela matične države članice društva primatelja ako nije primilo nikakvu odluku - istekom roka od tri mjeseca (iz članka 14.b stavka 2. ovoga Zakona) i daljnjeg roka od ukupno sedam tjedana (iz stavaka 1. do 3. ovoga članka) od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(5) EIOPA može provesti neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1094/2010 na zahtjev jednog od nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu u slučaju neslaganja oko postupka ili sadržaja činjenja ili nečinjenja, uključujući odluku o odobrenju ili odbijanju prekograničnog prijenosa.

(6) Ako društvo primatelj obavlja prekograničnu djelatnost, odgovarajuće se primjenjuje članak 12.a stavci 5. i 6. te članci 305. i 306. ovoga Zakona.“.

Članak 10.

U članku 15. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i odredbe zakona i propisa koji uređuju osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 11.

U članku 16. stavku 4. točki 2. riječi: „mirovinskog društva“ brišu se, a iza brojke: „12.“ dodaje se veznik: „i“ i brojka: „12.a“.

Članak 12.

Članak 17. mijenja se i glasi:

„Kako bi se osiguralo izvršavanje preuzetih obveza u skladu s mirovinskim programom, mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondovima, dužno je za svaki pojedini zatvoreni fond osigurati da u svakom trenutku raspolaže odgovarajućim sredstvima koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz ugovora sklopljenih između mirovinskog društva i člana fonda i/ili trećih osoba.“.

Članak 13.

U članku 18. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci od 3. do 8. postaju stavci 2. do 7.

Članak 14.

U naslovu iznad članka 19. riječ: „Kapital“ zamjenjuje se riječima: „Regulatorni kapital“.

U članku 19. stavku 1. iza riječi: „održavati“ dodaje se riječ: „regulatorni“.

U stavku 2. iza riječi: „smanjenju“ dodaje se riječ: „regulatornog“.

U stavku 3. iza riječi: „povećati“ dodaje se riječ: „regulatorni“.

U stavku 4. iza riječi: „stavke“ dodaje se riječ: „regulatornog“.

Članak 15.

U članku 21. stavku 4. brojka: „5“ zamjenjuje se brojkom: „1“.

Članak 16.

U članku 24. stavku 1. riječi: „razdoblju od 15“ zamjenjuju se riječima: „razdoblju od 30“.

Članak 17.

U članku 25. brojka: „15“ zamjenjuje se brojkom: „30“.

Članak 18.

Članak 29. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Ukidanje odobrenja za rad

Članak 29.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad mirovinskog društva:

1. ako mirovinsko društvo ne započne obavljati djelatnost upravljanja fondovima u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenoga roka

2. ako mirovinsko društvo uzastopno tijekom šest mjeseci ne obavlja aktivnosti vezane uz djelatnost iz članka 11. ovoga Zakona, istekom navedenoga roka

3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja fondom na drugo mirovinsko društvo

4. u slučaju dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti u skladu s odredbama članaka 95. i 96. ovoga Zakona, prijenosom upravljanja fonda na drugo mirovinsko društvo ili dovršetkom likvidacije fondova kojima upravlja

5. danom otvaranja stečajnog postupka nad mirovinskim društvom ili pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nad mirovinskim društvom

6. ako je mirovinskom društvu blokiran račun duže od 30 dana te je dovedena u pitanje njegova likvidnost i solventnost

7. pokretanjem postupka likvidacije mirovinskog društva.

(2) O ukidanju odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti depozitara. U slučaju ukidanja odobrenja za rad iz razloga navedenog u stavku 1. točki 3. ovoga članka Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.“.

Članak 19.

U članku 30. točka 2. briše se.

Dosadašnje točke 3., 4. i 5. postaju točke 2., 3. i 4.

Članak 20.

U članku 37. stavku 3. iza riječi: „propisanog“ dodaje se riječ: „regulatornog“.

Članak 21.

U članku 38. stavku 1. iza riječi: „društvu“ dodaju se riječi: „u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi,“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Mirovinsko društvo ne smije steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, ako bi takvo stjecanje dovelo do odgovornosti mirovinskog društva za obveze društva čije je udjele steklo.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 22.

U članku 39. stavku 1. iza riječi: „promjenu“ dodaju se riječi: „prije upisa u sudski registar“.

Članak 23.

Članak 41. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo mora imati najmanje jednog člana uprave. Mandat člana uprave može trajati najviše pet godina.

(2) Kada mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondovima, mora imati najmanje dva člana uprave.

(3) Kada mirovinsko društvo ima odobrenje i za osnivanje i upravljanje UCITS fondovima, mora imati najmanje dva člana uprave.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odobriti da mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondovima ima samo jednog člana uprave, ako mirovinsko društvo može dokumentirati i dokazati da je to opravdano, razmjerno značaju, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, kao i prirodi, opsegu i složenosti poslova koje obavlja za račun fondova pod upravljanjem.

(5) Ako osnivačkim aktom mirovinskog društva nije drukčije određeno, a mirovinsko društvo ima više članova uprave, članovi uprave zajedno vode poslove i skupno zastupaju mirovinsko društvo.

(6) Uprava mirovinskog društva dužna je voditi poslove mirovinskog društva s područja Republike Hrvatske.

(7) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za izuzeće od primjene odredbe stavka 2. ovoga članka.“.

Članak 24.

U članku 42. stavku 1. točki 2. iza riječi: „ugled“ dodaju se riječi: „i integritet“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase:

„(4) Pod dokazom iz stavka 1. točke 3. ovoga članka podrazumijeva se javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(5) Pod dokazom iz stavka 1. točke 8. ovoga članka podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za navedena kaznena djela ili prekršaje, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(6) Isprave i potvrde iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne smiju biti starije od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.“.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 7. i 8.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 9. i stavku 7. koji postaje stavak 10. riječi: „stjecanje zvanja“ brišu se.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 11. riječ: „6.“ zamjenjuje se riječju: „9.“.

U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 12. riječi: „podnositelja zahtjeva“ zamjenjuju se riječju: „kandidata“.

Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 13.

Članak 25.

U članku 45. stavak 2. i stavak 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva Agenciji podnosi nadzorni odbor mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Uz zahtjev se dostavlja i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži odobrenje.

(3) Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo.“.

U stavku 4. brojka: „6.“ zamjenjuje se brojkom: „9.“.

Članak 26.

Članak 47. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 47.

(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva ako:

1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, protekom navedenog roka

2. osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. osobi prestane radni odnos u mirovinskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa

4. ako član uprave više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

5. ako je odobrenje izdano uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

6. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala

7. ako su mirovinsko društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje mirovinskog društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi članova fondova, likvidnost ili održavanje kapitala mirovinskog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Ako Agencija ukine izdano odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, mirovinsko društvo je dužno bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, kao i u drugom slučaju kada mirovinsko društvo ne zadovoljava uvjet o potrebnom broju članova uprave iz članka 41. ovoga Zakona, nadzorni odbor mirovinskog društva dužan je bez odgode, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, imenovati zamjenika člana uprave iz redova svojih članova, bez odobrenja Agencije, te o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(4) Nadzorni odbor dužan je predložiti kandidata za člana uprave koji nedostaje i podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u roku od 60 dana od dana prestanka odobrenja Agencije u skladu s odredbama ovoga članka i/ili članka 48. ovoga Zakona, odnosno od primitka odluke Agencije o ukidanju ili odbijanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

(5) Zamjenik člana uprave iz stavka 3. ovoga članka imenuje se na mandat od najviše tri mjeseca.“.

Članak 27.

Članak 48. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Mogućnost ukidanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 48.

(1) Agencija može ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva ako:

1. zbog nepostupanja ili nemara člana uprave mirovinsko društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete iz članaka 54. do 66. ovoga Zakona

3. utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

4. član uprave redovito i s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost mirovinskog društva i fondova kojim ono upravlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva (članak 297. stavak 2. točka 11. ovoga Zakona).

(3) Ako Agencija ukine odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.“.

Članak 28.

U članku 49. stavku 3. riječi: ,,stjecanje zvanja“ brišu se.

Članak 29.

U članku 51. stavku 1. točki 3. riječi: „i sustava upravljanja rizicima“ brišu se.

U stavku 2. riječ: ,,utvrđuje“ zamjenjuje se riječima: ,,daje suglasnost na utvrđena“.

Članak 30.

Članak 54. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti i provoditi dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, koji obuhvaća učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. sustave unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba

4. procedure internog izvještavanja i dostavu informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja mirovinskog društva i fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, uključujući i izradu planova za slučaj nepredvidivih okolnosti.

(2) Unutar sustava upravljanja mogu se uzeti u obzir okolišne, socijalne i upravljačke faktore prilikom donošenja investicijskih odluka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je redovito ažurirati i preispitivati uspostavljeni sustav upravljanja.

(4) Uprava mirovinskog društva usvaja pisana pravila za upravljanje rizicima, praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, internu reviziju te, kada je to primjenjivo, aktuarske i delegirane poslove te je dužna najmanje jednom godišnje pregledati ih i prilagoditi značajnim promjenama u sustavu upravljanja ili u određenom području.“.

Članak 31.

U članku 55. stavcima 1. i 4. riječi: „uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost“ zamjenjuju se riječima: „razmjerno vrsti, opsegu i složenosti“.

Članak 32.

Iza članka 55. dodaju se članci 55.a i 55.b s naslovima iznad njih i članak 55.c koji glase:

„Sustavi unutarnjih kontrola

Članak 55.a

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i redovito ažurirati odgovarajuće sustave unutarnjih kontrola koji osiguravaju provođenje internih odluka i procedura na svim razinama mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja poslova i funkcija osigurati kontrolu od strane članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva, radi poslovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima.

(3) Viši rukovoditelji mirovinskog društva:

1. odgovaraju za donošenje i provođenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

2. nadziru donošenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

3. odgovaraju za uspostavljanje neovisnih, trajnih i učinkovitih funkcija upravljanja rizicima, interne revizije, praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, na način definiran odredbama iz članaka 55.b stavka 1., 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona

4. prate i periodično potvrđuju da se strategija ulaganja i ograničenja izloženosti rizicima za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja, pravilno i učinkovito provode i poštuju

5. odobravaju i periodično ocjenjuju primjerenost internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz članka 59. ovoga Zakona za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

6. odobravaju i periodično ocjenjuju politike, procedure i mjere upravljanja rizicima, postupke i tehnike za primjenu politika upravljanja rizicima, uključujući sustav ograničenja izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.

(4) Viši rukovoditelji mirovinskog društva dužni su pratiti i periodično ocjenjivati učinkovitost politika, mjera i postupaka propisanih u svrhu praćenja poslovanja mirovinskog društva u skladu s relevantnim propisima te poduzimati odgovarajuće mjere u cilju rješavanja nedostataka i nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i nadzorni odbor redovito, a najmanje jednom godišnje, primaju pisana izvješća iz područja upravljanja rizicima, interne revizije i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, koja sadržavaju i podatke o eventualno poduzetim mjerama za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u poslovanju.

(6) Izvješća iz stavka 5. ovoga članka obuhvaćaju operativna izvješća i izvješća o radu ključne funkcije.

(7) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji redovito primaju izvješća o provođenju strategija ulaganja i internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz stavka 3. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka.

Ključne funkcije

Članak 55.b

(1) Mirovinsko društvo je dužno u okviru sustava unutarnje kontrole, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja, ustrojiti sljedeće ključne funkcije:

1. upravljanja rizicima

2. praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

3. interne revizije

4. aktuarsku funkciju, kada upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, pri čemu se na njen ustroj te poslove i odgovornosti aktuarske funkcije i nositelja aktuarske funkcije, kao i na dodatne uvjete koje nositelj aktuarske funkcije mora ispunjavati na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.

(2) Nositelj ključne funkcije iz stavka 1. točke 1. do 3. ovoga članka može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za obavljanje povjerenih poslova ključne funkcije

2. ima dobar ugled i integritet

3. nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17.).

(3) Smatra se da osoba ispunjava uvjet neosuđivanosti iz stavka 2. točke 3. ovoga članka i ako nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Pod iskustvom iz stavka 2. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje radno iskustvo u mirovinskom društvu ili u obavljanju odgovarajućih poslova u drugoj pravnoj osobi.

(5) Pod dokazom iz stavka 2. točke 3. ovoga članka podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da nositelj ključne funkcije nije pravomoćno osuđen za navedena kaznena djela ili prekršaje, kad je primjenjivo, ili ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(6) Uvjerenje i ovjerena izjava iz stavka 5. ovoga članka ne smiju biti starije od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.

(7) Mirovinsko društvo dužno je pisanim putem obavijestiti Agenciju u roku od osam dana o imenovanju osoba koje su nositelji ključnih funkcija u mirovinskom društvu te o svim značajnim informacijama koje utječu na njihov poslovni ugled i iskustvo, kao i o prestanku i razlozima prestanka obavljanja ključne funkcije.

(8) Agencija može izreći odgovarajuće nadzorne mjere iz članka 297. ovoga Zakona ako utvrdi da osoba koja je nositelj ključne funkcije ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, učestalo krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva ili je poslovanje mirovinskog društva ugroženo.

(9) Mirovinsko društvo može, uz prethodno odobrenje Agencije, imenovati jednu osobu za obavljanje više ključnih funkcija, izuzev funkcije interne revizije, ako može dokazati da je to primjereno i razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, kao i djelatnosti koje obavlja, kao i da učinkovitost i neovisnost obavljanja poslova ključnih funkcija neće biti ugrožena tim mjerama.

(10) Mirovinsko društvo ne može delegirati poslove ključnih funkcija na pokrovitelja.

(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, razmjerno prirodi, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, Agencija može dozvoliti delegiranje poslova ključnih funkcija na pokrovitelja, ako mirovinsko društvo može dokazati da se ključna funkcija i bez pridržavanja uvjeta iz stavka 11.ovoga članka može ispunjavati primjereno i neovisno, te da je uspostavilo mjere za sprječavanje i upravljanje sukobom interesa s pokroviteljem.

(12) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima moraju udovoljavati nositelji ključnih funkcija, kao i uvjete za izuzeće od primjene odredbe stavka 10. ovoga članka.

Članak 55.c

(1) Nositelj ključne funkcije dužan je obavijestiti upravu i nadzorni odbor mirovinskog društva o:

1. značajnijoj povredi odredaba ovoga Zakona i/ili na temelju njega uspostavljenih propisa o poslovanju mirovinskog društva, uočenoj prilikom obavljanja poslova ključne funkcije

2. uočenom postojanju povećanog rizika neusklađenosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda s materijalno značajnim zakonskim zahtjevima, koji bi mogao utjecati na interese članova mirovinskog fonda i korisnika mirovine.

(2) Ako uprava ili nadzorni odbor mirovinskog društva ne poduzmu pravovremene i odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih povreda ili prepoznatih rizika, nositelj ključne funkcije će o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(3) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja ključne funkcije koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

(4) Agencija će pravilnikom propisati način zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila.“.

Članak 33.

U članku 56. iza stavka 2. dodaju se stavak 3. i stavak 4. koji glase:

„(3) Uprava mirovinskog društva prihvaća politike i procedure koje se primjenjuju u obavljanju poslova praćenja usklađenosti s relevantnim propisima.

(4) Mirovinsko društvo dužno je najmanje jednom godišnje i kod svake značajne promjene revidirati primjerenost i učinkovitost donesenih politika i procedura.“.

Članak 34.

Iza članka 56. dodaje se članak 56.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„Funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 56.a

(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, zaduženu za obavljanje sljedećih poslova:

1. praćenje i redovnu procjenu primjerenosti i učinkovitosti mjera, politika i procedura iz članka 56. ovoga Zakona

2. praćenje i redovnu procjenu aktivnosti mirovinskog društva koje se odnose na uočene propuste u poštivanju i pridržavanju obveza u skladu s relevantnim propisima

3. savjetovanje viših rukovoditelja i drugih relevantnih osoba odgovornih za obavljanje djelatnosti mirovinskog društva o načinu primjene relevantnih propisa.

(2) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ispunjava obveze iz stavka 1. ovoga članka primjereno i neovisno, na način da:

1. osigura da relevantne osobe unutar funkcije praćenja usklađenosti s relevantnim propisima imaju potrebne ovlasti, sredstva, stručno znanje i pristup svim bitnim podacima za obavljanje poslova praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

2. imenuje osobu zaduženu za praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, a koja je odgovorna za funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i izvješćivanje u skladu s člankom 55.a stavkom 5. ovoga Zakona

3. osigura da relevantne osobe koje su uključene u funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, ne budu uključene u obavljanje djelatnosti koje nadziru

4. osigura da način određivanja fiksnih i varijabilnih primitaka relevantnih osoba uključenih u funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne umanjuje niti je izgledno da bi mogao umanjivati njihovu objektivnost.

(3) Mirovinsko društvo nije dužno ispunjavati uvjete iz stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka ako može dokazati:

1. da navedene obveze nisu razmjerne vrsti, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, te

2. da i bez pridržavanja navedenih uvjeta funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, obveze iz stavka 2. ovoga članka ispunjava primjereno i neovisno.

(4) Za izuzeće od primjene odredbi stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, potrebno je prethodno odobrenje Agencije.“.

Članak 35.

Članak 57. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Funkcija interne revizije

Članak 57.

(1) Mirovinsko društvo je dužno, razmjerno veličini i organizacijskoj strukturi mirovinskog društva, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja mirovinskog društva, ustrojiti zasebnu funkciju interne revizije te osigurati neovisnost te funkcije od ostalih funkcija i poslova mirovinskog društva.

(2) Funkcija interne revizije neovisno i objektivno procjenjuje primjerenost i učinkovitost sustava unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva, uvodeći sustavan, discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja te delegiranih poslova.

(3) Mirovinsko društvo dužno je omogućiti radnicima uključenim u obavljanje poslova interne revizije kontinuiranu edukaciju iz područja djelatnosti mirovinskog društva i poslove koji su predmet interne revizije, posebice uz investicijski proces, upravljanje rizicima, upravljanje sukobima interesa te neprekidnost poslovanja.

(4) Funkcija interne revizije iz stavka 1. ovoga članka odgovorna je za:

1. donošenje, provođenje i ažuriranje plana interne revizije minimalno jednom godišnje

2. periodičko ispitivanje i procjenjivanje primjerenosti i učinkovitosti sustava mirovinskog društva, kao i sustava unutarnjih kontrola

3. ocjenu primjene i djelotvornosti postupaka upravljanja rizicima i metodologije za procjenjivanje rizika

4. ocjenu djelotvornosti i pouzdanosti sustava unutarnjih kontrola odnosno funkcija upravljanja rizicima i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

5. ocjenu sustava obavještavanja viših rukovoditelja i nadzornog odbora

6. ocjenu ispravnosti i pouzdanosti sustava računovodstvenih evidencija i financijskih izvještaja

7. provjeru pouzdanosti sustava izvještavanja te pravodobnosti i točnosti izvješća propisanih Zakonom, propisima donesenima na temelju Zakona i drugim zakonima i propisima

8. sve ostale poslove koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva interne revizije

9. davanje preporuka na temelju rezultata postupka iz točaka 2. do 8. ovoga stavka

10. provjeravanje postupanja po preporukama iz točke 9. ovoga stavka

11. izvješćivanje u vezi poslova interne revizije, u skladu s člankom 55.a stavkom 5. ovoga Zakona.

(5) Uprava mirovinskog društva prihvaća godišnji plan rada funkcije interne revizije te politike i procedure koje se primjenjuju u obavljanju poslova interne revizije.

(6) Mirovinsko društvo dužno je najmanje jednom godišnje, kao i kod svake značajne promjene, revidirati primjerenost i učinkovitost donesenih politika i procedura.“.

Članak 36.

Članak 58. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, koji mora uključivati najmanje:

1. relevantne dijelove organizacijske strukture mirovinskog društva s definiranim ovlastima i odgovornostima za upravljanje rizicima, pri čemu središnju ulogu ima funkcija upravljanja rizicima

2. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

3. tehnike mjerenja rizika

4. praćenje i izvještavanje o rizicima.

(2) Sustav upravljanja rizicima mora biti učinkovit i dobro integriran u organizacijsku strukturu i postupke donošenja odluka mirovinskog društva.

(3) Sustav upravljanja rizicima mora obuhvaćati rizike koji mogu nastati za mirovinsko društvo i fond, kao i za treću osobu na koju su delegirani poslovi u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, a najmanje uzimajući u obzir:

1. upravljanje imovinom i obvezama

2. ulaganje posebice u izvedenice, sekuritizacije i sl.

3. rizik likvidnosti

4. koncentracijski rizik

5. operativni rizik

6. tehnike ublažavanja rizika

7. okolišne, socijalne i upravljačke rizike koji se odnose na portfelj zatvorenog fonda, ako se uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju

8. rizike koje snose članovi i korisnici mirovina.

(4) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima društva i fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo dužno je usvojiti politike i procedure potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je mirovinsko društvo i fondovi kojima upravlja izloženo, ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te međuovisnosti tih rizika.

(6) Mirovinsko društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(7) Mirovinsko društvo je dužno koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja fondova kojima upravlja.

(8) Mirovinsko društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu fondova kojima upravlja. Za procjenu kreditne sposobnosti izdavatelja mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting nego i na svoje vlastite procjene.

(9) Mirovinsko društvo je dužno, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(10) Mirovinsko društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(11) Politike upravljanja rizicima odobravaju članovi uprave mirovinskog društva.

(12) Mirovinsko društvo dužno je kod svake značajne promjene izloženosti rizicima procjenjivati primjerenost i učinkovitost politike upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, a najmanje jednom godišnje.

(13) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(14) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(15) Mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(16) Mirovinsko društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki fond kojim upravlja.

(17) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 7. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 16. ovoga članka.“.

Članak 37.

Iza članka 58. dodaju se članak 58.a i članak 58.b s naslovima iznad njih koji glase:

„Funkcija upravljanja rizicima

Članak 58.a

(1) Mirovinsko društvo je dužno, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju mirovinskog društva, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, ustrojiti trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju upravljanja rizicima.

(2) Funkcija upravljanja rizicima dužna je:

1. provoditi politike i procedure upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja

2. osigurati usklađenost s ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskih fondova, uključujući zakonska ograničenja koja se odnose na ukupnu izloženost i rizik druge ugovorne strane

3. savjetovati upravu vezano uz utvrđivanje profila rizičnosti mirovinskog društva i svakog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja

4. dostavljati redovita izvješća upravi i nadzornom odboru o:

a) usklađenosti između postojeće razine izloženosti rizicima mirovinskog fonda i unaprijed određenog profila rizičnosti tog mirovinskog fonda

b) usklađenosti svakog pojedinog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja s ograničenjima izloženosti rizicima koja su određena ili propisana za taj mirovinski fond

c) usklađenosti između postojeće razine izloženosti rizicima i unaprijed određenog profila rizičnosti te propisanim ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva

d) primjerenosti i učinkovitosti politika i procedura upravljanja rizicima, pri čemu se posebno navodi jesu li u slučaju eventualnih nedostataka poduzete odgovarajuće mjere za njihovo uklanjanje

5. dostavljati redovita izvješća višim rukovoditeljima o postojećim razinama izloženosti rizicima mirovinskog društva i svakog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja i svim stvarnim i predvidljivim kršenjima njihovih ograničenja rizičnosti, kako bi se osiguralo poduzimanje pravovremenih i primjerenih mjera

6. ocjenjivati i, kada je to primjenjivo, sudjelovati u postupku vrednovanja OTC izvedenica iz članka 58. stavka 15. ovoga Zakona.

(3) Mirovinsko društvo dužno je funkciji upravljanja rizicima osigurati potrebne ovlasti i pristup svim podacima bitnim za ispunjavanje obveza iz stavka 2. ovoga članka.

Vlastita procjena rizika

Članak 58.b

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te kod svake značajne promjene profila rizičnosti mirovinskog društva i zatvorenih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja. U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog zatvorenog fonda kojim mirovinsko društvo upravlja, procjena rizika može se ograničiti na taj fond.

(3) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja, a ista mora uključivati:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka mirovinskog društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. opis načina na koji mirovinsko društvo sprječava sukobe interesa s pokroviteljem, kada je društvo delegiralo ključne funkcije na pokrovitelja u skladu s člankom 55.b stavkom 11. ovoga Zakona

4. procjenu ukupnih kapitalnih zahtjeva mirovinskog društva, uključujući opis plana oporavka, ako mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima

5. procjenu rizika koje snose članovi fonda i korisnici mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornosti svih korektivnih mjera

6. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije ili bilo koju drugu vrstu financijske potpore od strane pokrovitelja ili mirovinskog društva u korist fonda ili članova fonda i korisnika mirovine

7. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

8. kada su okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uključeni u investicijske odluke, procjenu novih ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okoliša, socijalne rizike i rizike povezane s deprecijacijom imovine zbog regulatornih promjena.

9. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze.

(4) Za potrebe ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze. Te metode trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva ili zatvorenog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo.

(5) Mirovinsko društvo će vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(6) Mirovinsko društvo mora dostaviti Agenciji vlastitu procjenu rizika iz stavka 1. i 2. ovoga članka odmah po provođenju i dokumentiranju iste.“.

Članak 38.

U članku 59. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Mirovinsko društvo može prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike, pri čemu je dužno u sustav upravljanja rizicima uključiti rizike koji proizlaze iz navedenih čimbenika u odnosu na portfelj fonda.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 39.

U članku 60. stavku 1. riječi: „čiji su vrijednosni papiri u vlasništvu fondova“ zamjenjuju se riječima: „financijski instrumenti kojih su imatelji fondovi“.

U stavku 3. riječi: „vrijednosne papire“ zamjenjuju se riječima: „financijske instrumente“.

Članak 40.

Članak 62. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Politika primitaka

Članak 62.

(1) Mirovinsko društvo je dužno, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasnu i razumnu politiku primitaka, razmjerno veličini i unutarnjoj organizaciji mirovinskog društva, odnosno veličini, opsegu i složenosti poslovanja.

(2) Uprava mirovinskog društva donosi politiku primitaka uz suglasnost nadzornog odbora te je odgovorna za provedbu te politike.

(3) Nadzorni odbor dužan je donijeti odluke:

1. o ukupnom iznosu varijabilnih primitaka za sve radnike mirovinskog društva u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene

2. na pojedinačnoj osnovi o primicima članova uprave i osoba odgovornih za rad ključnih funkcija i

3. o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do bitnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka mirovinskog društva.

(4) Odluke iz stavka 3. ovoga članka provodi uprava mirovinskog društva u skladu s politikom primitaka.

(5) Primici podrazumijevaju sve oblike fiksnih i varijabilnih plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje isplaćuje odnosno dodjeljuje mirovinsko društvo, uključujući primitke povezane s uspješnošću i udio u dobiti, a koji se primici isplaćuju odnosno dodjeljuju u korist osoba iz ovoga članka.

(6) Politika primitaka primjenjuje se na sljedeće kategorije radnika:

1. više rukovoditelje

2. osobe koje preuzimaju rizik

3. ključne funkcije

4. svakog drugog radnika čiji primici spadaju u platni razred višeg rukovodstva i osoba koje preuzimaju rizik, ako njihov rad ima važan utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva i/ili fondova kojima upravlja i

5. radnike treće osobe na koju je mirovinsko društvo delegiralo poslove u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, a čiji rad ima bitan utjecaj na profil rizičnosti fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(7) Politika primitaka mora dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti, statutom i /ili prospektom fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(8) Politika primitaka mora biti usklađena s poslovnom strategijom, profilom rizičnosti, financijskom situacijom i rezultatima mirovinskog društva i fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, kao i sa ciljevima i dugoročnim interesima mirovinskog društva, fondova i njihovih članova te korisnika mirovine, te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

(9) Politika primitaka mora dosljedno promicati razborito i učinkovito upravljanje mirovinskim društvom.

(10) Uprava mirovinskog društva dužna je usvojiti i najmanje jednom u tri godine preispitivati opća načela politike primitaka te je odgovorna za njihovu primjenu.

(11) Primjena politike primitaka mora najmanje jednom godišnje, u funkciji učinkovitog nadzora nad poslovanjem mirovinskog društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikom primitaka usvojenom od uprave mirovinskog društva.

(12) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka se mora temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima mirovinskog društva ili fondova, pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(13) Varijabilni primici daju se samo i kada je to održivo i opravdano, uzimajući u obzir financijsko stanje mirovinskog društva u cjelini te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost fondova i mirovinskog društva, odnosno njegovih radnika. Ukupni varijabilni primici ne smiju ograničavati sposobnost mirovinskog društva da ojača kapitalnu osnovu mirovinskog društva.

(14) Varijabilni primici smatraju se održivima ako u razdoblju od utvrđivanja tih primitaka do njihove konačne isplate ne dođe do narušavanja financijskog stanja mirovinskog društva, odnosno do ostvarivanja gubitka mirovinskog društva. Varijabilni primici smatraju se opravdanima ako su zasnovani na uspješnosti relevantne poslovne jedinice, fonda i/ili pojedinca.

(15) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata mirovinskog društva i/ili fondova, mirovinsko društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom određivanja varijabilnih primitaka članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i radnicima te će se ukupni varijabilni primici u tom slučaju znatno umanjiti.

(16) U godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva potrebno je objaviti:

1. ukupan iznos primitaka, raščlanjen na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane mirovinskog društva isplaćeni radnicima mirovinskog društva i radnicima trećih osoba iz stavka 5. točke 5. ovoga članka, kao i broj korisnika takvih primitaka

2. ukupan iznos primitaka iz točke 1. ovoga stavka, raščlanjen prema kategorijama radnika iz stavka 3. ovoga članka.

(17) Fiksni i varijabilni primici iz stavka 16. ovoga članka trebaju biti raščlanjeni na primitke u novcu i primitke u naravi.“.

Članak 41.

U članku 67. stavku 1. podtočki 8. riječ: „nagrađivanja“ zamjenjuje se riječju: „primitaka“.

Članak 42.

U članku 68. u stavku 1. ispred riječi: „mirovinsko društvo“ dodaje se oznaka stavka koja glasi: „(1)“.

Iza točke 20. dodaje se točka 21. koja glasi:

„21. dio prihoda svake godine ulagati u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) U slučaju iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, mirovinsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o okolnostima koje mogu dovesti u pitanje načelo likvidnosti i/ili solventnosti mirovinskog društva i/ili fonda, poput ovrhe ili blokade računa.“.

Članak 43.

Članak 72. mijenja se i glasi:

„Radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

1. naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje

2. naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 3%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo

3. naknada za troškove revizije fonda.“.

Članak 44.

Članak 74. mijenja se i glasi:

„(1) Godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju financijskih izvještaja određenog mirovinskog društva najviše za sedam uzastopnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog društva.

(5) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva, može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva zaposlena u punom radnom vremenu.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i svi članovi mreže kojoj revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Mirovinsko društvo je dužno Agenciji dostaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.“.

Članak 45.

Članak 75. mijenja se i glasi:

„(1) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima mirovinskog društva.

(2) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva suprotno odredbama članka 74. stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za tu poslovnu godinu.

(3) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i pošten prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog društva o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje financijske izvještaje.

(4) U slučaju iz stavaka 2., 3. i 6. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(5) O odbacivanju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 3. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(6) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(7) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(8) Revizor iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 8. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredbi ugovora između revizora i mirovinskog društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.“.

Članak 46.

Članak 76. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo može trećim osobama delegirati sljedeće poslove:

1. upravljanje imovinom fondova

2. administrativne poslove iz članka 11. stavka 3. točaka 1. do 9. i 11. ovoga Zakona, i to uz prethodno odobrenje Agencije

3. poslove ključnih funkcija iz članka 55.b stavka 1. ovoga Zakona,

i to uz prethodno odobrenje Agencije.

(2) Mirovinsko društvo može delegirati posao upravljanja imovinom fonda i s time povezane administrativne poslove samo na osobe koje imaju odobrenje ili drugu odgovarajuću dozvolu za upravljanje imovinom od strane nadležnog tijela, te podliježu nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava.

(3) Osobama iz stavka 2. ovoga članka smatraju se društva s odobrenjem za upravljanje portfeljem izdanim u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje mirovinskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za osiguranje.

(4) Na depozitara, osobe s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova i sve daljnje poddepozitare, mogu se delegirati samo administrativni poslovi iz članka 11. stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga Zakona.

(5) O delegiranju poslova iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo i treća osoba sklapaju ugovor u pisanom obliku. Ugovorom moraju biti jasno definirana prava i obveze ugovornih strana i mora biti određeno da je treća osoba dužna omogućiti provođenje nadzora nad delegiranim poslom od strane Agencije.

(6) Bez odobrenja Agencije, ugovor iz stavka 5. ovoga članka ne može stupiti na snagu.

(7) Odmah po zaprimanju odobrenja Agencije, mirovinsko društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i identitet treće osobe. Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, mirovinsko društvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.

(8) U slučaju da se nakon dobivanja odobrenja Agencije izmjene uvjeti iz ugovora iz stavka 5. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na opis poslova koji se delegiraju, ili se pak mijenjaju uvjeti za raskid ili otkaz ugovora, mirovinsko društvo će bez odgode Agenciji podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za delegiranje poslova. U slučaju izmjene ostalih uvjeta iz ugovora, mirovinsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o nastalim izmjenama.

(9) Agencija je ovlaštena od pravnih osoba na koje je mirovinsko društvo delegiralo svoje poslove te od osoba na koje je izvršeno daljnje delegiranje zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.“.

Članak 47.

U članku 78. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Interne politike i procedure vezano uz delegiranje poslova odobravaju članovi uprave mirovinskog društva, a mirovinsko društvo dužno ih je revidirati kod svake značajne promjene, a najmanje jednom godišnje.“.

Članak 48.

U članku 92. točki 5. riječi: „fonda“ brišu se, a riječi: „zatvorenim fondom“ zamjenjuju se riječima: „mirovinskim programom“.

U točki 6. riječi: „zatvorenim fondom“ zamjenjuju se riječima: „mirovinskim programom“.

Članak 49.

U članku 104. ispred riječi: „Imovina“ dodaje se oznaka stavka koja glasi: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Nijedan član fonda ne može zahtijevati diobu zasebne imovine fonda.

(3) Diobu zasebne imovine fonda ne može zahtijevati ni založni ili fiducijarni vjerovnik, ovrhovoditelj ili stečajni upravitelj pojedinog člana fonda.“.

Članak 50.

U članku 111. ispred riječi: „Iz imovine“ dodaje se oznaka stavka koja glasi: „(1)“.

U stavku 1. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

„4. troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun fonda, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.“.

Iza stavka 1. dodaju se stavak 2. i stavak 3. koji glase:

„(2) Mirovinsko društvo dužno je iskazivati ukupan iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka kao pokazatelj ukupnih troškova i objavljivati ga u revidiranim godišnjim izvještajima fonda.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati troškove koji se mogu plaćati iz imovine fonda te način i sadržaj izračuna pokazatelja ukupnih troškova mirovinskog fonda.“.

Članak 51.

U članku 115. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ugovor o članstvu obvezno mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, datum rođenja i spol člana, naziv mirovinskog društva i fonda, datum sklapanja ugovora i potpis ili suglasnost člana fonda na uvjete iz ugovora te prospekt i statut fonda.“.

Članak 52.

U članku 116. stavku 1. iza točke 2. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 3. koja glasi:

„3. član ili potencijalni član odbije dati mirovinskom društvu informacije relevantne za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.), koje su mirovinskom društvu potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima.“.