REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Tehnička kultura za osnovne škole u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Tehnička kultura.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Tehnička kultura objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 8. razreda od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura
Studeni 2018.
Sadržaj
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma tehničke kulture
Domena A: Dizajniranje i dokumentiranje
Domena B: Tvorevine tehnike i tehnologije
Domena C: Tehnika i kvaliteta života
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi za učenike navedeni su prema razredima i domenama.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Elementi vrednovanja u tehničkoj kulturi
Metode i ehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Izvješćivanje, ocjenjivanje i zaključna ocjena
Svrha i opis predmeta
Nastavni predmet Tehnička kultura učenike uvodi u svijet tehnike i omogućava razumijevanje tehničkoga okružja čovjeka. Razumijevanje tehnike uključuje poznavanje dobrobiti i mogućih opasnosti za čovjeka i okoliš, odgovornu i kritičku primjenu te aktivno sudjelovanje u kreativnome razvoju tehnike.
U nastavnome predmetu Tehnička kultura tehnika se upoznaje kao tvorevina i kao vještina. Tehnika kao vorevina odnosi se na rezultat tehnološkoga, odnosno radnoga procesa, upoznaje se njezina namjena, način rada, pravilna i sigurna uporaba, postupci održavanja i zbrinjavanja, učinci na okoliš i održivi razvoj , što čini odgojnu komponentu nastavnog predmeta. Tehnika kao vještina odnosi se na umijeće ili način djelovanja, postupke primjene znanja i vještina, uporabu dokumentacije, pribora i alata u procesima obrade materijala e izrade i korištenja tehničkih vorevina. Tehnologija je blizak pojam i uključuje razvoj i postupke uporabe alata, strojeva, materijala, koncepata, sustava i procesa u određenim aktivnostima čovjeka.
Tehnička kultura ima važnu odgojnu sastavnicu jer razvija pozitivan stav učenika prema radu i djeluje na razvoj osobnosti svakoga učenika. Također razvija socijalne vještine za rad u skupini te djeluje na razvoj suradničkog učenja. U konačnici uvjetuje razvoj organizacijskih sposobnosti za uspješno izvođenje radnog procesa.
Upoznavanjem tehničkih tvorevina produbljuje se jezik i razumijevanje teorijskih sadržaja prirodnih i drugih znanosti te omogućuje primjena znanja. Upravo su prirodne zakonitosti, o kojima se učenike poučava različitim nastavnim predmetima, često u temeljima djelovanja tehnike. U postupcima ispitivanja, mjerenja, izravnoga djelovanja alatima na materijal , spajanja , izradi tvorevine u čijem je odabiru i dizajniranju sudjelovao i sam učenik, proces učenja poprima novu dimenziju u skladu s potrebama i mogućnostima učenika, uključuje primjenu i razvoj iskustva te povećava tehničku pismenost. Time se odgajaju i obrazuju za potrebe svakodnevnoga života, budućega obrazovanja i profesionalnoga razvoja, usvajaju elementi inženjerstva kao procesa stvaranja proizvoda i usluga uz razumijevanje da se određeni problem može riješiti na više načina.
Svjedoci smo ubrzanoga razvoja tehnike i tehnologije, čije praćenje, razumijevanje i pravovremena primjena utječe na razvoj gospodarstva. Razvoj tehnike uvjetuje potrebu za stručnim usavršavanjem i cjeloživotnim učenjem u svim područjima ljudske djelatnosti. Zbog toga su svima potrebne osnovne tehničke kompetencije.
Nastavni predmet Tehnička kultura uključuje razmatranje i razumijevanje odnosa čovjeka i tehnike, utjecaja tehnike i tehnologije na društvo te ovisnost čovjeka o tehnici i ehnologiji. Istovremeno, potrebno je od rane dobi ukazivati na važnost i obvezu primjene mjera zaštite na radu s ciljem očuvanja vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih. Posebnost je razvijanje kritičkoga razmišljanja, pokretačkoga djelovanja na novome projektu, estetsko vrednovanje uradaka, razvoj poduzetničkoga razmišljanja i poduzetništva. Omogućava slobodnu kreaciju, dizajniranje, izbor materijala i postupaka obrade, ali i promišljanja o zadovoljavanju etičkih,zdravstvenih, sigurnosnih, ekonomskih, estetskih i ekoloških uvjeta u proizvodnji i svakodnevnome radu. Time i sve vrijednosti koje promiče sustav odgoja i obrazovanja postaju sastavnice učenja i poučavanja Tehničke kulture. Osim znanja koje omogućava shvaćanje ehničkih zakonitosti, odgovornost, solidarnost i poštivanje razvija se svakom praktičnom vježbom, a poduzetnost i identitet učenici ostvaruju kreativnošću, inovacijom i pri realizaciji svojih projekata. Iz vrijednosti proizlazi i osnovno načelo Tehničke kulture, poštivanje individualnih sposobnosti i interesa učenika. S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama i darovitih učenika kurikulum Tehničke kulture prilagođava se u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s posebnim potrebama.
Tehnička kultura nastavni je predmet drugoga i trećega ciklusa za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole. Satnica nastavnoga predmeta iznosi 35 sati godišnje uz preporuku za nužnim povećanjem. Zbog posebnosti predmeta nastava se organizira u dvosatu. Dio sadržaja tehničkoga područja uključen je i u drugim predmetima i međupredmetnim emama ijekom svih pet odgojno-obrazovnih ciklusa. Produbljivanje i proširivanje sadržaja Tehničke kulture učenicima je omogućeno uključivanjem u izbornu nastavu i grupe izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti iz područja tehnike te uključivanjem u školske i lokalne klubove mladih tehničara.
Suvremena shvaćanja poučavanja tehnike ističu da je uz misaoni rad, neizostavan i praktičan rad učenika, rad u kojemu učenik upoznaje svojstva materijala, prema svojstvima odabire i obrađuje, sigurno se koristi alatima, ukratko, provodi ideje u praksu. Nastavom Tehničke kulture treba svakomu učeniku omogućiti doživljaj užitka stvaranja i zadovoljstva svojim radom čime se razvija samostalnost i odgovornost učenika, samopoštovanje, socijalne vještine, koje uključuju i uvažavanje drugih.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Kao rezultat poučavanja predmeta Tehnička kultura učenici će:
- povezivati činjenična i teorijska znanja o tehničkim tvorevinama, sustavima i procesima te o prirodoznanstvenim i društvenim osnovama njihova djelovanja
- primjenjivati vještine uporabe (čitanja) i izrade tehničke dokumentacije, kritički prezentirati svoj rad, razvijati kreativnost u osmišljavanju izgleda i djelovanja tvorevina
- razvijati znanja, vještine i stavove potrebne za sigurno i svrsishodno korištenje i održavanje tehničkih tvorevina, za njihov kritički odabir s obzirom na svojstva i namjenu te s ciljem spoznavanja osobnih mogućnosti, sklonosti i interesa
- istraživati ulogu i utjecaje tehnike na razvoj društva i kvalitetu života, na prirodni okoliš i na održivost materijalnih i energetskih resursa, usvojiti znanja za kritički pristup pri procjeni dobrobiti tehnike u radu i svakodnevnom životu
- analizirati i razmatrati stavove i vrijednosti prema osobnome i suradničkome radu, kritički vrednovati svoj i tuđi rad, prepoznati interese i sklonosti u vezi s nastavkom obrazovanja te postaviti osnove za izbor budućega zanimanja i usvojiti potrebu stalnoga usavršavanja i cjeloživotnoga učenja, razvijati poduzetnost u stvarnom životu i tehničkome okružju.
Navedeni ciljevi izvedeni su iz postavki predmeta i ciljeva područja, a izravno vode razvoju generičkih kompetencija određenih N acionaln im okvirnim kurikulum om.
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma tehničke kulture
U nastavnome predmetu Tehnička kultura učenici usvajaju i primjenjuju znanja, razvijaju vještine, stavove, odgovornost i samostalnost vezane uz opću tehničku kulturu, a time i opću kulturu. Upoznaju različita područja tehnike poput prometa, graditeljstva, strojarstva, elektrotehnike i drugih, koja su svojim dostignućima utjecala na nebrojene promjene uvjeta i kvalitete života čovjeka kao pojedinca, na promjene u društvu i u širemu prirodnom okružju. Stjecanje opće tehničke kulture, j. tehničke pismenosti, ostvaruje se usvajanjem određenih znanja o tehničkim tvorevinama koje nas okružuju, dobrobitima koja donose, načinu rada, mogućim opasnostima, razvijanjem vještina koje omogućuju kreativnost i inovativnost u dizajniranju i izradi ehničkih tvorevina e sigurno korištenje i pravilno održavanje tehničkih tvorevina, kao i kritičkim odnosom koji uključuje razmatranje širega konteksta tehnike i njezina utjecaja s ekološkoga, ekonomskoga, kulturološkoga i sociološkoga aspekta. Cjelovitim sagledavanjem tehnike u osnovnoškolskome obrazovanju postiže se njezina relevantnost za sve učenike, neovisno o specifičnim interesima i odabiru budućega zanimanja. Štoviše, omogućuje se razvoj učenika u odgovornoga mladoga građanina koji će u budućnosti moći kritički sagledavati svoj uži i širi tehnički okoliš i biti spremniji za donošenje kvalitetnih odluka.
Slijedom navedenoga suvremena viđenja učenja i poučavanja općega ehničkog područja ističu četiri sastavnice: tehniku kao ehničku tvorevinu, tehniku kao znanje, tehniku kao aktivnosti i tehniku kao aspekt humanosti. Ove sastavnice trebaju biti uključene u svako poučavanje tehnike, a u nastavi Tehničke kulture uključene su trima domenama postavljenima ako da omogućuju stjecanje generičkih kompetencija i razvojni kontinuitet tijekom svih razreda učenja. To su: Dizajniranje i dokumentiranje, Tvorevine tehnike i tehnologije, Tehnika i kvaliteta života. Te domene se ne može izjednačiti s nastavnim cjelinama jer nisu strogo tematski definirane, premda na određenim razinama upućuju na pojedina područja tehnike. Domene nisu fizički razdvojene i neovisne, nego su u stalnoj interakciji i prožimanjima uz moguća preklapanja. U njima središnje mjesto zauzimaju učenik i tehnička tvorevina pri čemu učenik, ovisno o uvjetima, upoznaje svojstva postojeće tvorevine ili oblikuje svoju tvorevinu, crta, opisuje i predstavlja tvorevinu, razmatra različite pozitivne i negativne aspekte proizvodnje ehničkih tvorevina, njihova korištenja i zbrinjavanja. U svemu tome u skladu s mogućnostima očekuje se intelektualna, psihomotorička e kreativna uključenost svakog učenika.
Grafički prikaz domena pokazuje njihovo djelomično prožimanje jer pojedine sastavnice mogu biti zastupljene i u drugim domenama. Postavljene domene u potpunosti omogućuju ostvarenje generičkih kompetencija koje se postavljaju pred osnovno obrazovanje. Izražena je sličnost grafičkih prikaza domena Tehničke kulture i cjelina generičkih kompetencija (definiranih Nacionalnim okvirnim kurikulu mom ) gotovo toliko da jedna domena omogućuje razvoj jedne cjeline kompetencija.
1. slika: Grafički prikaz domena Tehničke kulture i generičkih kompetencija
2. slika: Grafički prikaz generičkih kompetencija
3. slika: Grafički prikaz domena Tehničke kulture i generičkih kompetencija
Domena A: Dizajniranje i dokumentiranje
Domena Dizajniranje i dokumentiranje omogućava usvajanje i primjenu normiranih oblika grafičkoga komuniciranja u svim područjima tehnike i svakodnevnome životu. Tehnički crtež normirano je sredstvo razmjene informacija u tehnici, od njezina dizajniranja i proizvodnje, preko uporabe i održavanja do zbrinjavanja. Razumijevanje i primjena tehničkoga crtanja u osnovama su ehničke pismenosti, pa učenici usvajaju međunarodne norme u tehničkome crtanju kao korisnici i kao kreatori tehničkih tvorevina. Učenici razvijaju vještine „čitanja“ tehničkih crteža i tehničke dokumentacije pri izradi zadane tehničke tvorevine. Kreativno i inovativno osmišljavaju i dizajniraju nove te modificiranju postojeće tehničke tvorevine. Individualnim i suradničkim oblicima rada osmišljavaju proces, izrađuju tehničke crteže, dokumentaciju i prezentacijske materijale iz različitih područja tehnike. Ovisno o uvjetima učenici uz pribor za crtanje se koriste informacijskom i komunikacijskom ehnologijom. U pisanim izvješćima i predstavljanju svojih radova razvijaju opću i tehničku pismenost, demonstriraju usvojenost nazivlja i teorijskih znanja, argumentirano govorništvo, samouvjerenost i elemente poduzetništva. Tehničkim, estetskim i etičkim vrednovanjem i samovrednovanjem razvijaju samokritičnost i kritičko mišljenje prema radu i rezultatima rada.
Domena B: Tvorevine tehnike i tehnologije
Domena Tvorevine tehnike i tehnologije odnosi se na izravni susret učenika s fizičkim objektima tehnike (materijali, pribor, alati, strojevi, modeli, makete...) te sustavima, konceptima i procesima (promet, proizvodnja, mjerenje) iz užega i širega, društvenoga i tehničkoga okružja te na učeničke aktivnosti oblikovanja i izrade tehničke tvorevine. U oj domeni učenici stječu i razvijaju proceduralna i konceptualna znanja o prirodoznanstvenim, matematičkim i društvenim osnovama nastanka i funkcionalnosti vorevina. Ispituju svojstva materijala i koriste se mjernim priborom, alatima i strojevima za obradu materijala razvijajući vještine i stavove potrebne za prihvatljivu i sigurnu primjenu. Obrađuju materijale i izrađuju tvorevinu čiju svrhu i način djelovanja funkcionalno povezuju sa svojstvima materijala. Opisuju različite tehničke sustave i postrojenja, objašnjavaju njihovu ulogu i način djelovanja, usvajaju potrebu racionalnoga korištenja energije, upoznaju i istražuju mogućnosti oporabe materijala. Iskustvom osobnoga dizajniranja i praktičnoga rada upoznaju doživljaj zadovoljstva stvaranja, usvajaju vrijednosti rada i važnost proizvodnje, stječu samopouzdanje, kritičnost i samokritičnost, razvijaju poduzetnički način razmišljanja i djelovanja.
Domena C: Tehnika i kvaliteta života
Razvoj tehnike i tehnologije utječe na poboljšanje kvalitete života čovjeka, ali donosi i opasnosti te uzrokuje njegovu ovisnost o tehnici i tehnologiji. Stoga učenici upoznaju interaktivni odnos tehnologije i čovjeka kao pojedinca i člana društva. U oj domeni učenici usvajaju znanja i razvijaju vještine, stavove, samostalnost i odgovornost u kritičkome vrednovanju tehnike i tehnologije, njezine sigurnosti, prihvatljivu odabiru, korištenju, održavanju i zbrinjavanju. Učenici istražuju ulogu tehnike u svakodnevnome životu čovjeka i objašnjavaju utjecaj tehnike u razvoju gospodarstva na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, osvještavajući tako posebnost i vrijednosti lokalne i nacionalne zajednice kao i utjecaj tehnike u globalizaciji. Razvijaju se interesi učenika i potiče razvoj osobnih znanja, vještina i stavova važnih za odabir nastavka školovanja i budućega zanimanja. Istraživanjem utjecaja na prirodni okoliš, od iskorištavanja materijala i energije u proizvodnji tehničke tvorevine u tehnološkom i radnom procesu, zatim njezina korištenja pa do mogućnosti oporabe nakon isteka vijeka trajanja, u učenika se razvija svijest o potrebi održivoga razvoja.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi za učenike navedeni su prema razredima i domenama.
|
A. Domena Dizajniranje i dokumentiranje |
||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||
|
OŠ TK A. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik crta tehničke crteže priborom za tehničko crtanje od jednostavnih geometrijskih likova do pravokutnih projekcija geometrijskih tijela i tehničkih tvorevina sastavljenih od višegeometrijskih tijela primjenjujući norme tehničkoga crtanja. |
- opisuje pribor za tehničko crtanje i A formate papira |
- opisuje pribor za tehničko crtanje i navodi A formate papira |
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Osnove tehničkog crtanja |
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a. |
||||||
|
OŠ TK A. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik primjenjuje osnovnu tehničku dokumentaciju pri izradi tehničke tvorevine i piše izvješće o radu. |
- primjenjuje tehničku dokumentaciju u praktičnim radovima, |
- primjenjuje pravila zaštite na radu |
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Dijelovi tehničke dokumentacije Izrada tehničke tvorevine |
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a. |
||||||
|
B. Domena Tvorevine tehnike i tehnologije |
||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||
|
OŠ TK B. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala. |
- razlikuje i opisuje svojstva drva i drugih materijala - objašnjava razliku između poluproizvoda i proizvoda od drva - objašnjava mogućnosti oporabe materijala - navodi vrste obrade materijala - ispituje svojstava materijala prema tehničkoj dokumentaciji - razvrstava materijale prema rezultatima ispitivanja svojstava - navodi primjere primjene materijala ovisno o svojstvima - primjenjuje pravila zaštite na radu - pravilno priprema radno mjesto
|
- navodi poluproizvode i proizvode od drva - navodi svojstva materijala
- navodi primjere primjene materijalaovisno o svojstvima - primjenjuje pravila zaštite na radu - pravilno priprema radno mjesto
|
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Drvo i svojstva drva Ispitivanje svojstva drva i obrada Zanimanja u drvnoj industriji
|
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: Povezanost s međupredmetnom temom Održivi razvoj.
|
||||||
|
|
|
|
||||
|
OŠ TK B. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik izrađuje tehničku tvorevinu prema tehničkoj dokumentaciji koristeći se alatom i priborom. |
- pravilno priprema radno mjesto |
-koristi se ehničkomdokumentacijom -pravilno priprema radno mjesto |
||||
|
|
|
|
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Izrada tehničke tvorevine |
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika i Likovna kultura. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo, Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
||||||
|
C. Domena Tehnika i kvaliteta života |
||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
||||
|
OŠ TK C. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik demonstrira sigurno sudjelovanje u prometu primjenom prometnih pravila i propisa. |
- razlikuje sudionike u prometu - navodi sigurnosne i zakonske uvjete sudjelovanja u prometu kao putnik i kao vozač bicikla i drugih dječjih prometnih sredstava - objašnjava značenje primjera prometne signalizacije - objašnjava primjere prometnih pravila i propisa - demonstrira pravilno i sigurno sudjelovanje pješaka i biciklista u prometu |
- navodi sigurnosne i zakonske uvjete sudjelovanja u prometu kao putnik ili vozač bicikla i drugih dječjih prometnih sredstava - opisuje i demonstrira primjenu prometnih pravila u simulacijama jednostavnih prometnih situacija kao pješak - prepoznaje sigurno i pravilno sudjelovanje biciklista u prometu |
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Prometna pravila, propisi, prometne situacije |
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se uporaba prometnih poligona i primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u simulacijama prometnih situacija i izrada modela automatiziranog sustava signalizacije na raskrižju te suradnja s nastavnim predmetom Informatika. Povezanost s međupredmetnim temamaZdravlje, Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj. |
||||||
|
OŠ TK C. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik predstavlja odabranu tehničku tvorevinu. |
- odabire tehničku tvorevinu za prezentaciju - uspoređuje izgled odabrane tvorevine s drugim tvorevinama iste ili slične namjene |
- objašnjava namjenu tehničke tvorevine
- opisuje moguće opasnosti pri korištenju tehničkom vorevinom - navodi zanimanja povezana s odabranom tehničkom tvorevinom |
||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Predstavljanje tehničke tvorevine iz svakodnevnog života |
||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Hrvatski jezik. Povezanost s međupredmetnim temama Uporaba IKT-a,Osobni i socijalni razvoj, Zdravljei Održivi razvoj. |
||||||
|
A. Domena Dizajniranje i dokumentiranje |
|||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||||
|
OŠ TK A. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik crta tehničke crteže tvorevine iz svakodnevnoga života primjenjujući norme tehničkoga crtanja. |
-
skicira pravokutnu projekciju tvorevine |
- razlikuje vrste mjerila |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Tehničko crtanje u mjerilu |
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a. |
|||||||
|
OŠ TK A. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik primjenjuje norme crtanja u graditeljstvu. |
- opisuje vrste presjeka |
- očitava dimenzije iz tehničkoga crteža - crta tlocrt prostorije u vodoravnom presjeku koristeći se normiranim simbolima |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Tehničko crtanje u graditeljstvu
|
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a.
|
|||||||
|
OŠ TK A. 6. 3. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik izrađuje tehničku dokumentaciju uporabnoga predmeta kojemu je osmislio oblik. |
- opisuje sadržaj tehničke dokumentacije - objašnjava svoj odabir oblika predmeta u tehničkoj dokumentaciji |
- odabire izgled predmeta za izradu - objašnjava svoj odabir oblika predmeta u tehničkoj dokumentaciji |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Izrada tehničke tvorevine prema vlastitoj ideji |
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika i Likovna kultura. Povezanost s međupredmetnim temama Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
|||||||
|
B. Domena Tvorevine tehnike i tehnologije |
|||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||||
|
OŠ TK B. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik izrađuje model tvorevine za pretvorbu energije od priloženoga ili priručnoga materijala i demonstrira rad modela. |
- opisuje svojstva obnovljivih izvora energije |
- navodi obnovljive izvore energije
- navodi vrste mehanizama - primjenjuje pravila zaštite na radu |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Energija i pretvorba energije Izrada modela za demonstraciju pretvorbe energije |
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Priroda; ovisno o uvjetima predlaže se izrada modela automatiziranog sustava za pretvorbu energije (npr. model sustava koji prati gibanje Sunca) te suradnja s nastavnim predmetom Informatika. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
|||||||
|
OŠ TK B. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik objašnjava svojstva graditeljskih materijala na maketi objekta. |
- opisuje razliku između makete i modela
- objašnjava ulogu konstrukcijskih elemenata u graditeljstvu |
- navodi graditeljske materijale iz pojedine skupine
- prepoznaje konstrukcijske elemente u graditeljstvu
- pravilno rukuje alatom i priborom |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Graditeljski materijali Izrada makete graditeljskog objekta Zanimanja u graditeljstvu |
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Likovna kultura; ovisno o uvjetima predlaže se izrada modela automatiziranog sustava (protuprovalni sustav, rasvjeta, grijanje ili hlađenje) te suradnja s nastavnim predmetom Informatika. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo i Održivi razvoj. |
|||||||
|
C. Domena Tehnika i kvaliteta života |
|||||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|||||
|
OŠ TK C. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik izrađuje uporabni predmet prema svojoj tehničkoj dokumentaciji. |
koristi se ehničkom dokumentacijom pri radu |
- mjeri i ocrtava materijal - primjenjuje pravila zaštite na radu |
|||||
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Izrada tehničke tvorevine |
|||||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika i Likovna kultura. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo, Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
|||||||
|
A. Domena Dizajniranje i dokumentiranje |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK A. 7. 1. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik skicira i crta u mjerilu pravokutne i prostorne projekcije predmeta. |
- objašnjava vrste projekcija |
- opisuje vrste projekcija |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Vrste projekcija Prostorna projekcija |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Matematika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a.
|
||
|
OŠ TK A. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik crta radionički crtež predmeta koristeći se pojednostavljenjima i presjecima pri crtanju. |
- objašnjava namjenu radioničkoga crteža |
- crta okvir i sastavnicu
- opisuje način označavanja pozicija |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Crtanje radioničkog crteža |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ishodima A. 7. 1. i A. 7. 2. koristeći se računalnim programima za crtanje, grafičko uređivanje i rodimenzijsko modeliranje; predlaže se da učenik osmisli izgled predmeta za kojega crta radionički crtež. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a. |
||
|
B. Domena Tvorevine tehnike i tehnologije |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK B. 7. 1 Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik primjenjuje znanja i vještine usvojena iz područja metalurgije pri izboru i izradi uporabnoga predmeta od metala i drugih materijala. |
- opisuje metalurgiju i njezina područja
- pravilno rukuje alatima i priborom za obradu metala |
- imenuje vrste metala na uzorcima
- pravilno rukuje alatima i priborom za obradu metala |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Metali i vrste metala Ispitivanje svojstva metala Izrada tehničke tvorevine Zanimanja u metalurgiji |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom, predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika, Kemija i Likovna kultura; predlaže se izrada predmeta kojega je osmislio učenik i nacrtao radionički crtež. Povezanost s međupredmetnim temama Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
||
|
OŠ TK B. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik demonstrira pretvorbe energije na modelu tehničke tvorevine koji je izradio. |
- opisuje svojstva energenata |
- navodi uvjete gorenja - navodi zanimanja u području energetike i održavanja |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Energentii pretvorba energije Izrada modela za demonstraciju pretvorbe energije |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika, Kemija, Biologija. Povezanost s međupredmetnim temama Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj i Održivi razvoj. |
||
|
C. Domena Tehnika i kvaliteta života |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK C. 7. 1. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik obrazlaže dobrobiti, izvore opasnosti, mjere zaštite i pravilne postupke održavanja tehničkih tvorevina. |
- opisuje namjenu tehničkih tvorevina iz kućanstva u kojima se odvija pretvorba energije koristeći se ehničkim nazivljem |
- navodi potrebne radnje u slučaju nekontroliranoga istjecanja vode ili plina, požara i drugih nepogoda |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Tehničke tvorevine u kućanstvu Sigurno rukovanje tehničkim tvorevinama u kućanstvu Održavanje tehničkih tvorevina u kućanstvu |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Povijest i Biologija; ovisno o uvjetima predlaže se izrada modela automatiziranog sustava (protupožarni sustav, perilica, klimatizacija) e suradnja s nastavnim predmetom Informatika. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo i Održivi razvoj. |
||
|
OŠ TK C. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik planira smanjenje troškova energije u kućanstvu. |
- navodi oblike energije zastupljene u kućanstvu |
- razlikuje mjerne uređaje i pripadajuće mjerne jedinice |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Mjerni uređaji u kućanstvu Racionalno korištenje energije i vode
|
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri istraživanju i predstavljanju planiranih ušteda, predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika i Kemija. Povezanost s međupredmetnim temamaOsobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i Održivi razvoj. |
||
|
A. Domena Dizajniranje i dokumentiranje |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK A. 8. 1. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranje i dokumentiranje učenik crta i objašnjava sheme u elektrotehnici i elektronici. |
- razlikuje vrste shema |
- prepoznaje i opisuje vrste shema |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Sheme i simboli u elektronici Sheme i simboli u elektrotehnici |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije koristeći se računalnim programima za crtanje strujnih krugova; ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Fizika. Povezanost s međupredmetnom temom Uporaba IKT-a. |
||
|
B. Domena Tvorevine tehnike i tehnologije |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK B. 8. 1.Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik sastavlja model strujnoga kruga iz kućne električne instalacije i opisuje svojstva električnih elemenata i elektrotehničkih materijala. |
- razlikuje materijale prema električnoj vodljivosti i drugim svojstvima |
- navodi primjere vodiča i izolatora |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Električne instalacije u kući Izrada modela strujnog kruga iz kućne električne instalacije |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom, predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika i Kemija. Povezanost s međupredmetnom temom Zdravlje. |
||
|
OŠ TK B. 8. 2. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik opisuje načine proizvodnje, prijenosa i pretvorbe električne energije s pomoću modela koji je izradio. |
- objašnjava način proizvodnje i prijenosa električne energije |
- navodi vrste elektrana
- navodi dijelove sustava prijenosa električne energije |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Proizvodnja i prijenos električne energije Izrada modela električne tvorevine |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Fizika. Povezanost s međupredmetnom temom Održivi razvoj. |
||
|
OŠ TK B. 8. 3. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik opisuje osnovna obilježja i primjenu elektroničkoga sklopa koji je sastavio.
|
- opisuje svojstva poluvodiča i drugih materijala |
- razvrstava elektroničke elemente na aktivne i pasivne |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Elektronički elementi Elektronički sklopovi i uređaji |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Fizika. Povezanost s međupredmetnom temom Održivi razvoj. |
||
|
OŠ TK B. 8. 4. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik razmatra primjenu automatike s tehničkoga, ekonomskoga i društvenoga stajališta. |
- opisuje automatske sustave i područja automatizacije |
- navodi područja automatizacije
- objašnjava ulogu automatizacije |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Osnove upravljačke tehnike Izrada modela automatizirane tvorevine s povratnom vezom
|
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri upravljanju procesima; ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Biologija i Informatika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: ovisno o uvjetima i u skladu s postavkama predmeta, predlaže se sudjelovanje učenika u odabiru namjene i izgleda tvorevine pri ostvarivanju ishoda B. 8. 1., B. 8. 2., B. 8. 3. i B. 8. 4. Povezanost s međupredmetnim temamaPoduzetništvo, Građanski odgoj i Održivi razvoj. |
||
|
C. Domena Tehnika i kvaliteta života |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda |
|
OŠ TK C. 8. 1. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik objašnjava dobrobiti električnih tvorevina, štetne učinke na prirodni okoliš i pravilne postupke uporabe i održavanja. |
- objašnjava dobrobiti primjene električnih tvorevina
- objašnjava važnost i ulogu patentiranja novih tehničkih rješenja (izuma) |
- obrazlaže dobrobiti primjene električnih tvorevina - navodi razrede energetske učinkovitosti tvorevina |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Uporaba i održavanje električnih tvorevina Energetska učinkovitost Hrvatski izumitelji i znanstvenici |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri predstavljanju električnih tvorevina; ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Kemija i Biologija. Povezanost s međupredmetnom temom Održivi razvoj. |
||
|
OŠ TK C. 8. 2. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika i kvaliteta života učenik predstavlja posebnosti željenih zanimanja i uloge tehnike i tehnologije u tim zanimanjima. |
- istražuje podatke o zanimanjima ovisno o svojim interesima i sposobnostima koristeći se informacijskom i komunikacijom ehnologijom |
- objašnjava podatke o zanimanjima ovisno o svojim interesima i sposobnostima |
|
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda: Projektni zadatak: Istraživanje podataka o zanimanjima ovisno o svojim potrebama i interesima Predstavljanje istraženih i prikupljenih podataka |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda: Povezanost s međupredmetnim temamaUporaba IKT-a i Građanski odgoj. |
||
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Tehnička kultura nastavni je predmet povezan sa svim drugim nastavnim predmetima, a time i područjima kurikuluma, te svim međupredmetnim emama. Kao nastavni predmet ima i integrativnu ulogu jer sadržaji i aktivnosti različitih predmeta mogu biti objedinjeni u sadržajima i aktivnostima učenja i poučavanja Tehničke kulture. Najizraženija je povezanost s predmetima prirodoslovnoga područja budući da se tehničke zakonitosti i djelovanje tehničkih tvorevina temelje na prirodnim zakonitostima fizike, kemije, biologije. Time učenici izravno susreću primjenu prirodnih zakonitosti koje su u osnovama tehničkih kompetencija. Na sličan način primjenu imaju i znanja i vještine stjecane u Matematici. Predmeti jezično-komunikacijskoga područja poput Hrvatskoga jezika i Stranoga jezika, ali i Informatika, povezani su s Tehničkom kulturom razvojem komunikacijskih vještina što uključuje usmeno i pisano (i grafičko) izražavanje i dokumentiranje, odnosno prezentiranje uz primjenu stručnoga nazivlja koje je nerijetko iz drugih jezika. Nastavni predmeti društveno-humanističkoga područja Povijest i Geografija povezani su s Tehničkom kulturom spoznajama o utjecajima i važnosti tehnike i tehnologije u velikim geografskim otkrićima, industrijskim revolucijama, ratovima, zatim spoznajama o međuodnosima geografskih prirodnih dobara, održivoga razvoja i proizvodnje, društvenoga razvoja te odabiru i razvoju primjerenih tehnologija. Vjeronauk, kao najzastupljeniji izborni predmet društveno-humanističkoga područja, može biti povezan s Tehničkom kulturom u izradi vjerskih obilježja, aktivnostima i radionicama izrade igračaka i predmeta namijenjenih potrebitima. Likovna kultura ima izražene poveznice s Tehničkom kulturom u prvome redu s razvojem estetske osjetljivosti, grafičkim dizajnom, crtanjem, modeliranjem i građenjem te razvojem motorike i psihomotorike. Motorika se razvija i u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture u kojoj su važne spoznaje učenika o umaranju i očuvanju zdravlja pri radu te vještinama razgibavanja i otklanjanja umora do kojih dolazi u radu učenika i budućemu profesionalnom radu. Sve međupredmetne eme također imaju poveznice s Tehničkom kulturom.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Učenje i poučavanje predmeta Tehnička kultura organizira se prema zadanim odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima učenja, a učitelji imaju mogućnost odabira različitih pristupa u skladu s potrebama, interesima i razinama znanja i vještina učenika kao i uvjetima rada. Uvažavajući postavljena načela učenja i poučavanja, svaki učitelj Tehničke kulture može osmisliti izvedbu kurikuluma u najboljemu interesu svojih učenika. Stoga daljnji tekst predstavlja smjernice i podršku u načinima organizacije učenja i poučavanja.
Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi Tehničke kulture postavljeni su tako da sustavnim, cjelovitim pristupom učenju i poučavanju potiču i razvijaju u učenika generičke kompetencije. One uključuju rješavanje problema i donošenje odluka, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, komunikaciju, suradnju, siguran rad alatima, uređajima, strojevima, informacijskom tehnologijom. Također omogućavaju osobni i socijalni razvoj kao i razvijanje društvene odgovornosti nužne za uspješno učenje, rad i život u 21. stoljeću.
Učenje i poučavanje usmjereno je na kreativnost učenika, samostalno istraživanje, prikupljanje podataka i povezivanje sadržaja. Iskustva učenja temelje se na kontekstualnome pristupu i praktičnome radu. Učenik u susretu s tehničkim tvorevinama stječe, razvija i primjenjuje znanja, vještine i stavove, samostalnost i odgovornost, koristeći se postavkama „samoostvarujuće nastave“ prema načelu „sustavno istraži“, „kritički promisli“, „stvaralački primijeni“ te “analiziraj i vrednuj”. Učenje i poučavanje treba omogućiti stjecanje radnih kompetencija pa se temelji na praktičnome radu, otkrivanju, igri i iskustvenome učenju. Učenici crtaju, obrađuju materijal, sastavljaju, pišu izvješće i izvode zaključke prema rezultatima ispitivanja ili samoga rada. Uvjeti poučavanja predmeta usmjereni su na metodičku raznovrsnost svih raspoloživih metodičkih sustava i metoda koje će osigurati najučinkovitiju i najpotpuniju pouku.
Učenje i poučavanje Tehničke kulture ostvaruje se procesima:
- tehničkoga dizajniranja – osmišljavanja i vizualnoga (i fizičkoga) oblikovanja tehničke tvorevine, aplikacije, tehnološkoga procesa ili tehnologije
- rješavanja tehničkih problema – rješavanja tehničkoga problema koji odražava problem iz „stvarnoga svijeta“
- istraživanja i ispitivanja – ispitivanja tehničkih materijala, tvorevina ili tehnologije; istraživanja tehničkih tvorevina, sustava ili utjecaja tehnike i tehnologije na okružje
- sustavnoga pristupa – usvajanja tehničkih normi, procedura, postupaka i pravila za sigurnu, odgovornu i kvalitetnu realizaciju ciljeva
- tehničkoga izuma i inovacije – razvoja osobnoga i jedinstvenoga razmišljanja i uporabe tehnike i tehnologije sa svrhom kreativnoga inoviranja tehničke tvorevine ili stvaranja nove tehničke tvorevine ili tehnologije
- proizvodnje tehničkih tvorevina uporabom prilagođenih i dostupnih sredstava tehnike i tehnologije, primarno sa svrhom razvoja spoznajnih procesa, vještina te vrijednosnih odnosa prema radu.
Učenici su aktivni kreatori znanja koji uz pomoć učitelja pronalaze, razumiju i koriste znanje koje će im pomoći kako bi donosili bolje odluke u svom životu i bili vrijedni sudionici društva.
Učitelj će u osmišljavanju postupaka ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda uzeti u obzir interese učenika i njihove sposobnosti. Svim učenicima omogućit će usvajanja ishoda na razini primjerenoj njihovim sposobnostima, a također će se učenicima ponuditi sadržaji koji potiču njihovu maštu i kreativnost da samostalno nadograde svoje znanje i vještine. Učitelj će kao moderator poticati učenike na istraživanje, nuditi im praktične vježbe u kojima će iskustvenim učenjem ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode učenja. Učitelj izrađuje operativni kurikulum, savjetuje učenike i prati ih tijekom odrastanja te im pomaže u socijalnome, emocionalnome i intelektualnome rastu.
Načini realizacije učenja i poučavanja:
- projektno učenje i poučavanje
- problemsko učenje i poučavanje
- stručne ekskurzije
- izolirane praktične aktivnosti (vježbe)
- „usidreno” učenje i poučavanje
- uslužno i radno zasnovano učenje
- učenička produkcija dobara ili usluga
- učenička organizacija školskih ili međuškolskih izložbi, sajmova i drugih manifestacija.
Odgojno-obrazovni ishodi učenja Tehničke kulture uvjetuju izvođenje vježbi crtanja, uporabe tehničke dokumentacije, obrade materijala, spajanje, ispitivanja svojstava, mjerenja i drugo. Stoga je posebno važno da učitelj pokaže pravilnu primjenu pribora za tehničko crtanje, sigurnu uporabu pribora i alata koji učenici upotrebljavaju, a obradu materijala alatnim strojem obvezno nadzire u neposrednoj blizini. Vježbe se primjereno biraju, od jednostavnih do složenih. Također je važno da na kraju rada učitelj u razgovoru s učenicima razmjeni dojmove o razini zadovoljstva izrađenim tvorevinama, uporabi alata, poteškoćama koje su svladavali te o inovativnim rješenjima.
Za učenje i poučavanje nastavnog predmeta Tehnička kultura potrebni su materijalni resursi koji uključuju opremljenu tehničku radionicu. Poželjno je da radionica bude opremljena priborom, alatima i strojevima za obradu drva i metala, laboratorijskom opremom za ispitivanje svojstava materijala i provođenje elektrotehničkih i elektroničkih vježbi te informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Svaka domena predmetnoga kurikuluma Tehničke kulture i postavljeni odgojno-obrazovni ishodi izazov su učitelju i učeniku za čije su ostvarenje potrebni materijalni resursi. Predlaže se sljedeća oprema primjerena za siguran rad u školi:
- alat i pribor za obradu drva, metala, polimera te za izvođenje vježbi i radova iz elektrotehnike i elektronike
- strojevi za obradu drva (mali napon)
- stupna električna bušilica
- akumulatorske bušilice
- stolne i ručne škare za lim
- aparat za savijanje i rezanje plastike
- električne lemilice (za elektroniku i metalurgiju)
- mjerne sprave, pribor i uređaji (elektrotehnika, elektronika, strojarstvo)
- eksperimentalne pločice i kompleti elektroničkih elemenata
- energetski blok (izvori izmjenične i istosmjerne struje različitih napona)
- stolna ili prijenosna računala (različiti programi za crtanje, dokumentiranje i upravljanje)
- komplet za izvođenje vježbi iz automatike
- najmanje dva tehnički ispravna bicikla; promjer kotača iznosi od 508 do 609,6 mm (20 – 24 inča), zaštitne kacige i reflektirajući prsluci
- komplet za održavanje bicikla
- oprema za vježbe sigurnoga sudjelovanja u prometu i razvijanja vještina vožnje bicikla
- modeli različitih strojeva i makete
- kompleti zaštite na radu
- ormarić prve pomoći
- računalo, projektor i platno (pametna ploča)
- dokument kamera
- kompleti zaštite na radu - osobna zaštitna oprema, upute za rad na siguran način.
Izvori su znanja udžbenici, radni materijali, proizvodni pogoni, istraživački centri, kućanstvo i sva neposredna sredstva koja se upotrebljavanju pri učenju i poučavanju Tehničke kulture.
Za razvoj tehničkih kompetencija učenika školski sustav i škole kao institucije osiguravaju primjerene prostorne i materijalne uvjete. Učitelj osigurava ozračje za učenje raznovrsnim aktivnostima kojima učenici stječu iskustava potrebna za primjereni razvoj te temelj za daljnje obrazovanje i napredak u svijetu rada.
Učenje i poučavanje Tehničke kulture u pravilu se provodi u učionici i radionici, a ovisno o uvjetima dio sadržaja ostvaruje se izvanučionično: na prometnome poligonu, školskome dvorištu, proizvodnome pogonu i drugim prostorima primjerenima učenju. Opremljenost učionice i radionice uvjet je za stjecanje kompetencija učenika usvajanjem ključnih sadržaja zadanih odgojno-obrazovnim ishodima. Radno okruženje posebno će omogućiti učeniku da razvija svoje socijalne vještine i potakne ga na razvijanje suradničkoga odnosa kao uvjeta rada u paru, skupini, na projektnom zadatku. Za sigurnu i pravilnu uporabu različitoga pribora i alata potrebno je u potpunosti učenike upoznati s pravilima sigurnoga rada.
Nastava Tehničke kulture organizira se u dvosatu jer je to primjereno vrijeme za pripremu, rad i organiziranje radnoga mjesta. Predmetni kurikulum Tehničke kulture sadrži tri domene, a vrijeme potrebno za ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda unutar pojedine domene određuje učitelj, ovisno o interesu učenika, uvjetima rada te posebnosti lokalne zajednice.
Preporuka je da se sadržaji povezani s ishodom C. 5. 1. (u petomu razredu) obrađuju na početku nastavne godine zbog usvajanja znanja i vještina potrebnih za sigurno sudjelovanje u prometu.
Preporuka je da se ishod C.5.3. (u petom razredu) ostvaruju tijekom cijele nastavne godine.
Preporuka je da se sadržaji povezani s ishodom C. 8. 2. (u osmome razredu) obrađuju kao projektni zadatak koji započinje početkom drugoga polugodišta, a završava krajem nastavne godine. Svrha je preporuke omogućiti učeniku dovoljno vremena za istraživački rad pri odabiru budućega zanimanja.
S obzirom na specifičnosti učenja i poučavanja Tehničke kulture uvjeti rada otežani su u razrednim odjelima sa standardnim brojem učenika. Kako bi se omogućili sigurnosni uvjeti za učenje i poučavanje Tehničke kulture uporabom različitih pomagala, alata i strojeva uz vođenje nedovoljno obučenih korisnika, tj. učenika, potrebno je nastavu organizirati u skupinama do 15 učenika. Stoga tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u Tehničkoj kulturi odražava ciljeve, vrijednosti i načela Nacionalnog okvirnog kurikuluma što podrazumijeva usklađenost vrednovanja s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima kao i prilagodbu pristupa i metoda vrednovanja vrsti odgojno-obrazovnog ishoda. Vrednovanje ishoda sustavno je prikupljanje podataka u procesu učenja i poučavanja te obuhvaća praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika. Praćenje podrazumijeva uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija. Provjeravanje se odnosi na procjenu postignute razine kompetencija. Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja.
S ciljem unapređenja učenja i napredovanja učenika provode se tri pristupa vrednovanju, a o su vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga. Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnim povratnim informacijama i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Višeminutne provjere mogu se koristiti u svrhu vrednovanja za učenje, ali se ne ocjenjuju. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, metodama samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja. Samovrednovanje učenici mogu provoditi nakon izvođenja predvježbe samostalno popunjavajući popis („ chek listu“) prema zadanim kriterijima po kojima se vrednuju i postavljeni ishodi. Vrednovanje naučenoga sumativno je vrednovanje čija je svrha procjena razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i pri unutarnjemu ga vrednovanju planira i provodi učitelj.
Vrednovanje se provodi prema postavljenim odgojno-obrazovnim ishodima, a učenika je potrebno unaprijed upoznati s onim što se od njega očekuje.Uloga je učitelja definirati konkretne odgojno obrazovne ishode u primjerenome kontekstu i kriterij prema kojemu će ih vrednovati. Jasna pravila i kriterij vrednovanja učenicima pomažu u razumijevanju aspekata učenja koji će biti vrednovani i shvaćanju toga što čini uspješnu izvedbu te u usmjeravanju učenja na ono što je važno znati i moći učiniti. Postupci vrednovanja koriste svim učenicima kao poticaj za ostvarivanje osobnih obrazovnih interesa i potencijala.
Elementi vrednovanja u tehničkoj kulturi
Odgojno-obrazovni ishodi okvir su za vrednovanje i ocjenjivanje, a svojom strukturom sadržavaju spoznajnu, psihomotoričku i afektivnu komponentu.
Spoznajne komponente – eorijska i činjenična znanja, razumijevanje i primjena; može ih se vrednovati tijekom izvođenja zadataka na nastavi i kao rezultate rada poput tehničkih crteža, rezultate ispitivanja svojstava i mjerenja mjernih veličina, tijekom učeničkog izvješćivanja, prezentiranja, obrazlaganja i objašnjavanja vlastitog rada.
Psihomotoričke komponente – umijeća i vještine, od imitacije i manipulacije do precizacije. Vrednuje se razina usvojenih vještina rukovanja priborom, alatima i strojevima, mjernim instrumentima i različitim tehničkim tvorevinama. Vrednuju se rezultati rada kao što su tehnički crteži, skice, tehnička dokumentacija, rezultati mjerenja i ispitivanja, tehničke tvorevine. Ocjenjuju se samo radovi i tvorevine koje učenik izradi u školi tijekom nastave.
Afektivne komponente – samostalnost i odgovornost, razina samostalnosti pri obavljanju zadataka. Vrednuje se savjesnost i redovitost u radu, preuzimanje odgovornosti prema svojemu radu, radnim zadatcima, sredstvima, drugim sudionicima i učitelju.
Metode i ehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje se ostvaruje primjenom različitih metoda koje uključuju usmeno provjeravanje, vrednovanje grafičkih radova, laboratorijskih vježbi, izrađenih tehničkih tvorevina i prezentacija. Posebnost predmeta mogućnost je vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u svim komponentama praktičnim radom pri čemu učitelj osmišljava elemente vrednovanja. Ocjenjivanje učenika treba biti usmjereno samo na ona znanja i vještine koje je učenik imao mogućnost uvježbati. Prema navedenome u predmetu Tehnička kultura vrednujemo teorijska i činjenična znanja, vještine i pripadajuću samostalnost i odgovornost.
Izvješćivanje, ocjenjivanje i zaključna ocjena
Na početku školske godine i prije usvajanja odgojno-obrazovnoga ishoda upoznajemo učenike s elementima praćenja i vrednovanja. Praćenje i informiranje učenika o njegovu napredovanju provodi se kontinuirano dijagnostički, formativno i sumativno. Napredovanje učenika pratimo pisanim bilješkama, a razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda brojčanom ocjenom. Na kraju nastavne godine izražava se zaključna ocjena nastavnoga predmeta koja uključuje sve komponente.
Osnovna je svrha vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja unaprjeđivanje učenja i napredovanje učenika u svim aspektima učenja. Vrednovanje treba rezultirati jasnim, specifičnim, pravovremenim i konstruktivnim povratnim informacijama koje učenicima pomažu u daljnjemu učenju i motiviraju ih za rad, a učiteljima omogućuju daljnje planiranje poučavanja. Vrednovanje se temelji na cjelovitome pristupu praćenja i poticanja individualnoga razvoja svakoga učenika te se usmjerava na prepoznavanje uspjeha i poticanje pozitivnih obrazaca motivacije i učenja.
Izgled tablice za vrednovanje odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Tehnička kultura:
|
Tehnička kultura |
IX |
X |
XI |
XII |
I |
II |
III |
IV |
V |
VI |
|
|
Praćenje pisanim bilješkama kao izvješćivanje |
Usvojenost znanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vježbe i praktičan rad |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Samostalnost i odgovornost |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Spoznajna, psihomotorička i afektivna komponenta ocjenjuju se brojčano u rubrikama naziva: usvojenost znanja, vježbe i praktičan rad, samostalnost i odgovornost.
Komentari