Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Francuski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Francuski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonskih kultura, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na razumijevanje važne uloge poučavanja i učenja francuskoga jezika, upoznavanje frankofonskih kultura i razvoj vlastite višejezičnosti i višekulturnosti što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.
Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika promiču se temeljne vrijednosti, kao što je znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okruženja. Upoznajući frankofonsku kulturu učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje život svojih vršnjaka i stanovnika frankofonskih zemalja, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik razvija čitalačke navike, poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.
Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika
Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Francuski jezik poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezni, izborni ili fakultativni nastavni predmet. Uz različito definirane ishode po razredima učenik postiže razinu usvojenosti znanja i vještina od A1 do B2 prema ZEROJ-u, ovisno o satnici pojedinoga programa i sposobnostima učenika. Na Slici 1 prikazano je osam inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik. Dva polazišta za njihovu izradu bila su godišnji fond sati i razina usvojenosti znanja i vještina.
Za ostale mogućnosti čije satnice nisu prikazane u ovome kurikulumu učiteljima se preporuča kombiniranje postojećih inačica. Primjerice, za gimnazije u kojima satnica Francuskoga jezika u 1. razredu na godišnjoj razini iznosi 140 sati, a u 2., 3. i 4. razredu 105 sati, učiteljima se preporuča da se prilikom izrade godišnjega izvedbenoga kurikuluma u 1. razredu koriste odgojno-obrazovnim ishodima inačice Francuski jezik, 1. i 2. razred, srednje škole, nastavak učenja, 70 sati, a u 2., 3., i 4. razredu inačice kurikuluma Francuski jezik, srednje škole, nastavak učenja, 105 sati.
Slika 1. Grafički prikaz inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Ciljevi poučavanja i učenja francuskoga jezika jesu sljedeći:
-stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način
-stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način
-stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije
-razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja
-stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura
-razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika.
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Tri su domene predmetnoga kurikuluma Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik, ali nisu nužno jednako zastupljene u svim razredima.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
-stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima
-ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.
Jezično posredovanje je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne vladaju istim jezikom, u pisanome ili kombiniranome jezičnome posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova na jezik koji osobe razumiju ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima ciljnoga jezika.
Razvojem komunikacijske kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikulum predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.
Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
-sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
-empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura
-sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
-sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i
-razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju i tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikuluma.
Svi odgojno-obrazovni ishodi, kao i njima pripadajuća razrada ishoda, razvijaju se kumulativno po razredima: ostvarivanje svakoga pojedinog ishoda u određenome razredu podrazumijeva i ostvarenost ishoda iz prethodnih razreda.
Kurikulumom predložena razrada ishoda ne predstavlja sve sadržaje, nego samo one ključne za ostvarivanje ishoda koje učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
U kurikulumu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 300 riječi, a dugi tekst više od 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 180 riječi, a dugi tekst više od 180 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ - 1min, kratki 1-2 min, srednje dugi 2-3½, dugi 3½-5min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 5 min te dugi od 5 do 8 min.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog…), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje…), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost…) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka…). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.
Preporuke za ostvarivanje ishoda iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.
Razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
U Tablici 1 nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.
FJ
Francuski jezik
OŠ (1)
Osnovna škola – prvi strani jezik
OŠ (2)
Osnovna škola – drugi strani jezik (izborni predmet)
SŠ (1)
Srednja škola – prvi strani jezik
SŠ (2)
Srednja škola – drugi / treći strani jezik
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda
1.2.
Oznaka rednog broja ishoda
Tablica 1. Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Primjer 1
OŠ FJ (2) A.1.1.
Osnovna škola, Francuski jezik, izborni predmet, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod
Primjer 2.
SŠ FJ (1) B.2.3.
Srednja škola, Francuski jezik, prvi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Odgojno-obrazovni ishodi - osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - I. – IV. r. 70 sati / šk. god., V. – VIII. 105 sati / šk. god.
Osnovna škola Francuski1. razred, 1. godina učenja – 70sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.1.1.
Učenik razumije učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- reagira, verbalno i neverbalno, na učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
- uočava razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
- pokazuje razumijevanje izgovorene riječi povezujući je sa slikom i napisanom riječi
Učenik razumije dio učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.1.2.
Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.
- pokazuje razumijevanje usmeno usvojenih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica
- povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
- pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom
Učenik prepoznaje dio grafijskih slika učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.
OŠ FJ (1) A.1.3.
Učenik prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
- prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice primjenjujući pravopisna pravila
- uočava osnovne razlike između grafije hrvatskoga i francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
OŠ FJ (1) A.1.4.
Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška oponašajući izgovor i intonaciju
- imenuje i pokazuje predmete iz svoga okruženja na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori na temelju zvučnoga predloška učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.1.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se jednom riječju ili vrlo kratkom i vrlo jednostavnom rečenicom kako bi započeo razgovor
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih na temelju predloška
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Igračke i igre; Boje; Moja obitelj; Moj dom; Hrana; Životinje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: pozdravi, osobni podaci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i ne sviđanja
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja nego proizvodnje tekstova. S pisanjem se započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti se koriste za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.1.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i frankofonskih kultura
- učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole
- povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje dio najjednostavnijih obilježja vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- prepoznaje načine neformalnoga zahvaljivanja, ispričavanja i zamolbi
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.
- rado sudjeluje u aktivnostima za djecu specifičnima za frankofonsku kulturu
- izražava želju za dječjim sadržajima tipičnima za frankofonsku kulturu
Učenik spontano pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.1.1.
Učenik prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.
- uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica
- navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.1.2.
Učenik prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.
- uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju
- navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.1.3.
Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija na ciljnome jeziku.
- razlikuje temeljne izvore informacija
- navodi i opisuje temeljne izvore informacija
- opisuje organizaciju i sadržaj osnovnih izvora informacija
- prepoznaje načine služenja izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio temeljnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Preporuke
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, učenike se na strategije upućuje kontinuirano i sustavno.
Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno - učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano - tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.
Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.
Osnovna škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.2.1.
Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i vrlo jednostavne rečenice
- pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima
Učenik razumije dio kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.2.2.
učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku.
- pokazuje razumijevanje usvojenih riječi i kratkih i vrlo jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje napisane rečenice povezujući je s njezinim pisanim oblikom
Učenik djelomično razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.3.
Učenik prepisuje kratke i jednostavne rečenice.
- prepisuje riječi i kratke i jednostavne rečenice
- primjenjuje pravopisna pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.4.
Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice
- imenuje i pokazuje radnje i predmete iz svoga okruženja
- oponaša francuski izgovor i koristi se odgovarajućom intonacijom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Moj dom; Tijelo; Odijevanje; Hrana i piće; Basne; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja nego proizvodnje tekstova. Pisanju se pristupa postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti se koriste za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.2.1.
Učenik prepoznaje jednostavna obilježja vlastite i frankofonskih kultura.
- učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole
- povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.2.2.
Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.
- uočava i uspoređuje načine formalnoga i neformalnoga obraćanja i pozdravljanja i obraćanja u svojoj i frankofonskoj kulturi
- uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja u svojoj i frankofonskoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.2.3.
Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
- uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornoga područja
- pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura
Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.2.1.
Učenik uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje
- primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.2.2.
Učenik uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje
- primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.2.3.
Učenik uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja različitih izvora informacija
- primjerima potkrepljuje važnost pravilne uporabe izvora informacija
- uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.
Preporuke
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, učenike se na strategije upućuje kontinuirano i sustavno.
Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno - učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano - tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.
Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.
A. Brojevi
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT A.1.1.
Opisuje i prikazuje količine prirodnim brojevima i nulom
Povezuje količinu i broj.
Broji u skupu brojeva do 20.
Prikazuje brojeve do 20 na različite načine.
Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.
Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.
Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja.
Određuje broj neposredno ispred i neposredno iza zadanoga broja, prikazuje brojeve na brojevnoj crti, razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Važno je da učenici na konkretima spoznaju pojam broja kako se brojenje ne bi svelo na mehaničko izgovaranje brojevnih riječi bez razumijevanja njihovih značenja. Brojeve, uz konkrete, mogu prikazivati i crtežima (u početku pripremljenim ilustracijama). Pomoću konkreta se osvještava i da svaki sljedeći broj nastaje dodavanjem broja 1 prethodnomu broju, a na brojevnoj crti će spoznati prethodnika i sljedbenika (broj neposredno ispred i neposredno iza) određenoga broja te brojeve koji se nalaze između pojedinih brojeva (učenici brojeve prikazuju na unaprijed pripremljenim brojevnim crtama). Postupno se spoznaje brojenje unaprijed i unatrag (redom i od zadanoga broja) te brojenje zadanim korakom počevši po 2 i 5 redom (po 2: 2, 4, 6…) i od zadanoga broja, (od broja 3 broje po 2: 3, 5, 7…).
U početnome brojenju mogu se upotrebljavati i prsti. Deseticu možemo prikazati različitim skupinama od deset jedinica. Zornim primjerima učenicima se prikazuju brojevi na različite načine (skupovima, rastavljanjem na desetice i jedinice, rastavljanjem na zbroj različitih pribrojnika) kako bi osvijestili mogućnost različitih prikaza istoga broja. Na temelju iskustva učenika postupno se upoznaju znamenke pomoću kojih se pišu brojevi (od nula do devet), koristeći se jezikom izvorne stvarnosti, jezikom modela, jezikom slike, govornim jezikom i jezikom matematičkih znakova. U prvome razredu se ne vrednuje primjena riječi znamenka, brojka ili brojevna riječ.
OŠ MATA.1.2.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
2. Organizacijsko područje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT B.1.1.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT B.1.2.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
Osnovna škola Francuski 3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.3.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- izvršava upute izrečene na francuskome jeziku
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj poznate tematike
- prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice
Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.3.2.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima
Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- opisuje jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravila francuskoga pravopisa
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.4.
Učenik govori kratke i jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratke i jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška
- opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
- koristi se kratkim i jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja pitanja i odgovara na njih kratkim i jednostavnim rečenicama
- sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama djelomično točno.
Sadržaji
Prijedlog tema: Vrijeme; Moj dom; Hrana i obroci; Svakodnevne aktivnosti; Slobodno vrijeme i druženje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: imenovanje i opisivanje osoba; predstavljanje (C’est…, C’est un…, Il y a…), snalaženje u prostoru i vremenu, izražavanje ukusa, izražavanje slaganja i neslaganja (ne...pas), povezivanje ideja jednostavnim veznicima (et, mais, ou)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.3.1.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima
- povezuje osnovne sličnosti i razlike vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (1) B.3.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu
- koristi se načinima formalnoga i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji
- koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji
- pita drugoga za osjećaje i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.3.3.
Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.
- pronalazi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama
- daje primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.3.1.
Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.3.2.
Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.3.3.
Učenik se koristi temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija
- prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom temeljnih, vrlo jednostavnih izvora informacija.
Sadržaji
Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:
koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku
koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (npr. radio i la radio)
zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti
usmjerava pažnju pri slušanju
pažljivo čita upute za slušanje i čitanje
-koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatog teksta
uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje
sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio
traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta
traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju
uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja emocija
Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:
koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje
koristi se predloškom u pisanju i govorenju
koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio
imitira zvukove i intonaciju
uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika
uočava važnost za samoispravljanjem u čitanju
ponavlja riječi radi boljeg izgovora i radi otklanjanja odstupanja
pažljivo čita upute za pisanje i govorenje
služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja
kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst)
provjerava točnost prepisanoga ili napisanoga
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice
traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju
uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija
Preporuke
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski 4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.4.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj
- izdvaja glavnu poruku te osnovne informacije teksta poznate tematike
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.4.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.4.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u pisanoj interakciji na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.4.4.
Učenik govori kratke i jednostavne rečenice.
- imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju kratkim i jednostavnim rečenicama
- opisuje slikovni predložak koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama
- prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.4.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- koristi se jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru
Sadržaji
Prijedlog tema: Mjesto u kojem živim; Javni prostori; Zdravlje i higijena; Prijatelji; Glazba i sport; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi.
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.4.1.
Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.
- uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama
- navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.4.2.
Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
- na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnoga ophođenja
- navodi primjere uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu
- odabire prikladne obrasce uljudnoga ophođenja
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca
ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (1) B.4.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi.
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.4.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.4.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.4.3.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija
- prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
potcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski5. razred, 5. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.5.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku te osnovne i specifične informacije teksta poznate tematike
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.5.2.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.5.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.4.
Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okruženja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje vrlo kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svakodnevne aktivnosti; Prijatelji; Škola; Slobodno vrijeme; Svijet prirode; Dom; Hrana; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2.grupe, najčešćih glagola 3.grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i ne sviđanja, izražavanje količine, naručivanje hrane, kupovina, postavljanje jednostavnih pitanja
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.5.1.
Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
- povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
- opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (1) B.5.2.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
- uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama
- uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.5.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.5.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
OŠ FJ (1) C.5.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (1) C.5.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski6. razred, 6. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.6.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.6.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst
OŠ FJ (1) A.6.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Ekologija; Školski praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.6.1.
Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.6.2.
Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
- prilagođava svoje ponašanje francuskome tijekom sudjelovanja u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama
- primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (1) B.6.3.
Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
- daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
-prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa
Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.6.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima
odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.3.
učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
potcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski7. razred, 7. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.7.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.2.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.7.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara kratki i jednostavni tekst
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Važne frankofonske ličnosti; Prehrana; Prijateljstva; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju.
Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.7.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.7.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje i ophođenje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi odgovarajuće izraze pristojnosti tipične za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.7.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne međukulturne nesporazume
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.7.1.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (1) C.7.2.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (1) C.7.3.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
- uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija
- prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl
Osnovna škola Francuski8. razred, 8. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.8.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.8.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Mediji; Komunikacija; Školovanje; Osobna iskustva, uspomene, želje i nadanja; Praznici i blagdani
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju.
Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.8.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
OŠ FJ (1) B.8.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.8.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.8.1.
Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.8.2.
Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.8.3.
Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku..
- prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- prepoznaje namjeru autora
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije
- procjenjuje vjerodostojnost informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi - osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - izborni predmet (70 sati / šk. God.)
Osnovna škola Francuski4. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima
- reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i jednostavne rečenice
Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima
Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanom tekstu.
OŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- opisuje vrlo jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući pravopisna pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
- opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Tijelo i osobna higijena; Moji kućni ljubimci; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: pozdravi, osobni podaci, obitelj, boje, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari i osoba, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i ne sviđanja
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima
- povezuje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.
- koristi načine formalnog i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji
- koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji
- pita za osjećaje drugoga i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja koji su tipični za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonske kulture.
- uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornog područja
- pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura
Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija
- prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski5. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.5.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu poznate tematike
- prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.5.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.5.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama
- postavlja i odgovara na jednostavna pitanja
- sudjeluje u pisanoj interakciji kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravila francuskoga pravopisa
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.5.4.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
- imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- opisuje slikovni predložak koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Škola; Slobodno vrijeme; Prijatelji; Dom; Svakodnevne aktivnosti; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: imenovanje osoba, predmeta i aktivnosti, opisivanje osoba, predmeta i prostorija, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa, postavljanje jednostavnih pitanja.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.5.1.
Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.
- uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama
- navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga i govornika francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.5.2.
Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
- na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnog ophođenja
- navodi primjere uljudnog ophođenja tipične za frankofonsku kulturu
- odabire prikladne obrasce uljudnog ophođenja
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca
ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (2) B.5.3.
Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.
- pronalazi primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama
- daje primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.5.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
-razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl
Osnovna škola Francuski6. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.6.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu poznate tematike
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.6.2.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.6.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje na temelju predloška
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.6.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška
- opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okruženja na temelju predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst
OŠ FJ (2) A.6.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Prijatelji; Škola; Svijet prirode; Dom; Hrana i piće; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2. grupe, najčešćih glagola 3. grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i ne sviđanja, izražavanje količine, postavljanje jednostavnih pitanja, davanje naredbe; naručivanje hrane, kupovina
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.6.1.
Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
- povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
- opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (2) B.6.2.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
- uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama
- uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.6.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.6.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima
odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.3.
Učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski7. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.7.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.7.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Promet; Zdravlje i prehrana; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.7.1.
Učenik
prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.7.2.
Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
- prilagođava svoje ponašanje francuskome pri sudjelovanju u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama
- primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć koristi dio frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (2) B.7.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima.
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.7.1.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (2) C.7.2.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (2) C.7.3.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
- uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima
-navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija
- prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski8. razred, 5. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.8.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.2.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.8.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst
- oblikuje, strukturira i izgovara kratak i jednostavan tekst
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru
- započinje, održava i zaključuje kratak i jednostavan razgovor nepoznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Važne frankofonske ličnosti; Ekologija; Školovanje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.8.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.8.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (2) B.8.3.
Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
- daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa
Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.8.1.
Učenik vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje i drugih strategija koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.8.2.
Učenik vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje i drugih strategija koje mu olakšavaju pisanje i govor
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.8.3.
Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
- prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije
- procjenjuje vjerodostojnost informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi - srednjoškolski odgoj i obrazovanje - početno učenje (70 sati / šk. god.)
Srednja škola Francuski1. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, razgovijetno i uz ponavljanje.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezični, strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.
- započinje i zaključuje razgovor
- postavlja i odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Ja i moji prijatelji; Obveze i slobodno vrijeme; Obitelj; Hrana i prehrambene navike; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: predstavljanje sebe i drugih, imenovanje i opisivanje osoba, prostora i aktivnosti, izražavanje molbe i zahvaljivanje, izražavanje određenosti i neodređenosti, izricanje slaganja i neslaganja (ne...pas, ne...jamais), postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik uspoređuje osnovne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- uočava, razlikuje i opisuje osnovne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
- povezuje svoja znanja i iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik uočava i koristi se obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.
- uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za frankofonsku kulturu
- uočava i razlikuje obrasce uljudnoga ophođenja specifičnima za frankofonsku i hrvatsku kulturu
- koristi načine formalnoga i neformalnoga pozdravljanja, obraćanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka.
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje
- planira uporabu strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje
- uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje
- planira uporabu strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik se koristi različitim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- razlikuje i koristi se različitim izvorima informacija
- prepoznaje načine služenja izvorima informacija
- prepoznaje i objašnjava svrhu korištenja različitih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć koristi različite izvore informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnog iskustva
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa
- postavlja i odgovara na pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Dom i mjesto u kojem živim; Svakodnevne aktivnosti; Putovanja; Ekologija i zdravlje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: javni prostori, promet, gradovi, znamenitosti, putovanja, ekologija, snalaženje u prostoru i vremenu, imenovanje i opisivanje prostorija, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje, izražavanje posvojnosti i odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje kvalitete i kvantitete, naručivanje hrane, kupovina
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- iznosi razlike i sličnosti kultura na temelju usvojenih znanja i iskustava
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima.
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava, organizira i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije
srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst
- prepričava događaje ili priča priču
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa
- postavlja i odgovara na pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Uzori; Umjetnost; Tehnologija i mediji; Kultura i običaji; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja, želje, pretpostavke i mogućnosti, prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni oblik budućeg vremena), uporaba direktnih i indirektnih zamjenica, povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (et, mais, ou, d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que, car, puisque, alors, donc)
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i
Ophođenja u međukulturnim susretima.
- primjereno se ophodi pri sudjelovanju u stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- koristi se odgovarajućim obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za pojedini međukulturni susret
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe
- navodi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
-uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje nesporazuma.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
- kombinira jednostavne i složene strategije za slušanje i čitanje s ostalim strategijama za učenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
- kombinira jednostavne i složene strategije za pisanje i govorenje sa ostalim strategijama za učenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste izvora informacija koje su u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Prijedlog složenih strategija
za slušanje i čitanje:
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
vodi bilješke tijekom slušanja
razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
nadgleda proces razumijevanja
uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
sažima odslušani i pročitani tekst
čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
za pisanje i govorenje:
koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
priprema izražavanje pomoću skica
oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta
- analizira srednje složene izvorne tekstove o zanimljivim događajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše, formalni i neformalni, srednje dugi i srednje složeni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama, srednje složenim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, priprema i u govoru oblikuje dugi i jednostavni tekst
- obrazlaže svoja stajališta i planove
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno
govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- postavlja i odgovara na pitanja
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno
sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Preporučene teme: Međuljudski odnosi; Izazovi u 21. stoljeću; Moja i naša budućnost; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonske i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu.
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
- ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
- ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
- dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- procjenjuje kvalitetu i vjerodostojnost informacija
- uspoređuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
- uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja, 70 sati
Srednja škola Francuski1. razred, 6. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne nesporazume
Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 7. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio ili audiovizualnog teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o nepoznatim temama
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
-razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 8. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dva ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim emama.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu.
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 9. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- čita i pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekog događaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugom i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi odgovarajućim vokabularom, srednje složene jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranom razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja 105 sati
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst - planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razreduima proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazvni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše srednje dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i složeni tekst o velikome broju tema iz područja svojega interesa
- oblikuje i piše argumentativni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz stalnu pomoć i zadovoljavajuće točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti .
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja (140 sati /šk. god.)
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje duge i srednje složene tekstove o nizu tema iz područja vlastitog interesa
- prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje
- izražava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o nizu tema iz područja vlastitoga interesa
- prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje
- izražava svoja stajališta i planove
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa
-izražava osobno mišljenje i stajalište o temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.1.6.
Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.1.2.
učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
učenik primjenjuje temeljne složene strategije za primajuće jezične djelatnosti
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.1.2.
učenik primjenjuje temeljne složene strategije za proizvodne jezične djelatnosti.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.1.3.
učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i srednje složeni, formalni i neformalni, tekst iz područja vlastitoga interesa
- iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje
- opisuje svoje osjećaje i reakcije
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst iz područja vlastitoga interesa
- iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje
- opisuje svoje osjećaje i reakcije
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa
- izražava svoja uvjerenja i mišljenja o konkretnim i apstraktnim temama te komentira tuđa stajališta
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.2.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razreduima proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
-razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta konkretne, apstraktne i stručne tematike
- pokazuje razumijevanje argumentacije o temama iz područja svojeg interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta uključujući književne i stručne tekstove
- analizira izvorne tekstove u kojima se opisuju iskustva i osjećaji
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i složeni tekst
- oblikuje i piše srednje dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju tema iz područja vlastitoga interesa
- oblikuje i piše argumentacijski i fiktivni tekst
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekog događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o nekoj temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnome susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta apstraktne i stručne tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
-pokazuje razumijevanje sugovornikova mišljenja o temi i sugovornikova raspoloženja
Učenik djelomično razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i vrlo složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne i stručne tekstove
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju općih tema
- oblikuje i piše argumentacijski tekst popraćen primjerima
- oblikuje i piše kritiku
- oblikuje i piše tekst o izmišljenome događaju
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje formalni i neformalni razgovor o nepoznatim, općim, akademskim i stručnim temama
- iznosi argumentaciju, zastupa svoje mišljenje i govorom izražava emocije
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonske i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikulum nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja. No s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve nastavnoga predmeta Francuski jezik, povezanost se prvenstveno ostvaruje s drugim nastavnim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje. Vezu sa svim nastavnim predmetima, a posebice onima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, moguće je ostvariti ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja čime učenje dobiva dodanu vrijednost.
Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulumima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma Francuskoga jezika odražavaju i očekivanja definirana kurikulumima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Digitalna pismenost, dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.
Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole u nastavi francuskoga jezika težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede poučavanje i učenje temelji se na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.
Motivacija za učenje, osobni interesi te pozitivne emocije i stavovi o francuskome jeziku i o frankofonskoj kulturi od izuzetne su važnosti u procesu učenja. Razumijevanje uloge francuskoga jezika u svijetu pridonosi osvještavanju potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Uloga učitelja
Uloga učitelja u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.
Učitelj je:
-voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
-mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
-medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.
Suvremeni učitelj francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima učitelj potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim predmetima i područjima.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba, stoga učitelj francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog porijekla.
Učitelj francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa.
Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikuluma, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja.
Okružje za učenje
Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome okruženju. U takvu okruženju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i učitelja: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okruženju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome i izvanškolskome okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.
Učitelj se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada okolnosti to dopuštaju, učitelj pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.
U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im učitelj posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
-Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?
-Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?
-Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
-vrednovanja za učenje,
-vrednovanje kao učenje i
-vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.
Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima). U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja težina (ponder) može se davati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 50% zaključne ocjene, a elementi B i C po 25%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, te posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola, nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od rećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda, navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Francuski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Francuski jezik objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Francuski jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A.Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Osnovna škola Francuski 1. razred , 1. godina učenja – 70sati godišnje
Osnovna škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski 3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski 4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski5. razred, 5. godina učenja – 105 sati godišnje
Osnovna škola Francuski6. razred, 6. godina učenja – 105 sati godišnje
Osnovna škola Francuski7. razred, 7. godina učenja – 105 sati godišnje
Osnovna škola Francuski8. razred, 8. godina učenja – 105 sati godišnje
Osnovna škola Francuski4. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski5. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski6. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski7. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
Osnovna škola Francuski8. razred, 5. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski1. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski1. razred, 6. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski2. razred, 7. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski3. razred, 8. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski4. razred, 9. godina učenja – 70 sati godišnje
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 105 sati godišnje
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 105 sati godišnje
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 105 sati godišnje
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 105 sati godišnje
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 140 sati godišnje
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 140 sati godišnje
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 140 sati godišnje
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 140 sati godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A.Svrha i opis predmeta
Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonskih kultura, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na razumijevanje važne uloge poučavanja i učenja francuskoga jezika, upoznavanje frankofonskih kultura i razvoj vlastite višejezičnosti i višekulturnosti što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.
Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika promiču se temeljne vrijednosti, kao što je znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okruženja. Upoznajući frankofonsku kulturu učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje život svojih vršnjaka i stanovnika frankofonskih zemalja, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik razvija čitalačke navike, poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.
Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika
Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Francuski jezik poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezni, izborni ili fakultativni nastavni predmet. Uz različito definirane ishode po razredima učenik postiže razinu usvojenosti znanja i vještina od A1 do B2 prema ZEROJ-u, ovisno o satnici pojedinoga programa i sposobnostima učenika. Na Slici 1 prikazano je osam inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik. Dva polazišta za njihovu izradu bila su godišnji fond sati i razina usvojenosti znanja i vještina.
Za ostale mogućnosti čije satnice nisu prikazane u ovome kurikulumu učiteljima se preporuča kombiniranje postojećih inačica. Primjerice, za gimnazije u kojima satnica Francuskoga jezika u 1. razredu na godišnjoj razini iznosi 140 sati, a u 2., 3. i 4. razredu 105 sati, učiteljima se preporuča da se prilikom izrade godišnjega izvedbenoga kurikuluma u 1. razredu koriste odgojno-obrazovnim ishodima inačice Francuski jezik, 1. i 2. razred, srednje škole, nastavak učenja, 70 sati, a u 2., 3., i 4. razredu inačice kurikuluma Francuski jezik, srednje škole, nastavak učenja, 105 sati.
Slika 1. Grafički prikaz inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Ciljevi poučavanja i učenja francuskoga jezika jesu sljedeći:
- stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način
- stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način
- stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije
- razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja
- stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura
- razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma
Tri su domene predmetnoga kurikuluma Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik, ali nisu nužno jednako zastupljene u svim razredima.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
- stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima
- ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.
Jezično posredovanje je složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne vladaju istim jezikom, u pisanome ili kombiniranome jezičnome posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima više pisanih ili govorenih tekstova na jezik koji osobe razumiju ili ih prevodi u skladu s kulturološkim obilježjima ciljnoga jezika.
Razvojem komunikacijske kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikulum predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.
Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
- sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
- empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura
- sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
- sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i
- razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju i tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikuluma.
Svi odgojno-obrazovni ishodi, kao i njima pripadajuća razrada ishoda, razvijaju se kumulativno po razredima: ostvarivanje svakoga pojedinog ishoda u određenome razredu podrazumijeva i ostvarenost ishoda iz prethodnih razreda.
Kurikulumom predložena razrada ishoda ne predstavlja sve sadržaje, nego samo one ključne za ostvarivanje ishoda koje učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
U kurikulumu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 300 riječi, a dugi tekst više od 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 180 riječi, a dugi tekst više od 180 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ - 1min, kratki 1-2 min, srednje dugi 2-3½, dugi 3½-5min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 5 min te dugi od 5 do 8 min.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog…), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje…), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost…) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka…). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.
Preporuke za ostvarivanje ishoda iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.
Razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
U Tablici 1 nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.
FJ
Francuski jezik
OŠ (1)
Osnovna škola – prvi strani jezik
OŠ (2)
Osnovna škola – drugi strani jezik (izborni predmet)
SŠ (1)
Srednja škola – prvi strani jezik
SŠ (2)
Srednja škola – drugi / treći strani jezik
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda
1.2.
Oznaka rednog broja ishoda
Tablica 1. Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Primjer 1
OŠ FJ (2) A.1.1.
Osnovna škola, Francuski jezik, izborni predmet, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod
Primjer 2.
SŠ FJ (1) B.2.3.
Srednja škola, Francuski jezik, prvi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Odgojno-obrazovni ishodi - osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - I. – IV. r. 70 sati / šk. god., V. – VIII. 105 sati / šk. god.
Osnovna škola Francuski 1. razred , 1. godina učenja – 70sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.1.1.
Učenik razumije učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- reagira, verbalno i neverbalno, na učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
- uočava razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
- pokazuje razumijevanje izgovorene riječi povezujući je sa slikom i napisanom riječi
Učenik razumije dio učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.1.2.
Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.
- pokazuje razumijevanje usmeno usvojenih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica
- povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
- pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom
Učenik prepoznaje dio grafijskih slika učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.
OŠ FJ (1) A.1.3.
Učenik prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
- prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice primjenjujući pravopisna pravila
- uočava osnovne razlike između grafije hrvatskoga i francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
OŠ FJ (1) A.1.4.
Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška oponašajući izgovor i intonaciju
- imenuje i pokazuje predmete iz svoga okruženja na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori na temelju zvučnoga predloška učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.1.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se jednom riječju ili vrlo kratkom i vrlo jednostavnom rečenicom kako bi započeo razgovor
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih na temelju predloška
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Igračke i igre; Boje; Moja obitelj; Moj dom; Hrana; Životinje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: pozdravi, osobni podaci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i ne sviđanja
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja nego proizvodnje tekstova. S pisanjem se započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti se koriste za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.1.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i frankofonskih kultura
- učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole
- povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje dio najjednostavnijih obilježja vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- prepoznaje načine neformalnoga pozdravljanja primjerene situaciji
- prepoznaje načine čestitanja
- prepoznaje načine neformalnoga zahvaljivanja, ispričavanja i zamolbi
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.
- rado sudjeluje u aktivnostima za djecu specifičnima za frankofonsku kulturu
- izražava želju za dječjim sadržajima tipičnima za frankofonsku kulturu
Učenik spontano pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.1.1.
Učenik prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.
- uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica
- navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.1.2.
Učenik prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.
- uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju
- navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.1.3.
Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija na ciljnome jeziku.
- razlikuje temeljne izvore informacija
- navodi i opisuje temeljne izvore informacija
- opisuje organizaciju i sadržaj osnovnih izvora informacija
- prepoznaje načine služenja izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio temeljnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Preporuke
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, učenike se na strategije upućuje kontinuirano i sustavno.
Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno - učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano - tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.
Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.
Osnovna škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.2.1.
Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i vrlo jednostavne rečenice
- pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima
Učenik razumije dio kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.2.2.
učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku.
- pokazuje razumijevanje usvojenih riječi i kratkih i vrlo jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje napisane rečenice povezujući je s njezinim pisanim oblikom
Učenik djelomično razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.3.
Učenik prepisuje kratke i jednostavne rečenice.
- prepisuje riječi i kratke i jednostavne rečenice
- primjenjuje pravopisna pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.4.
Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice
- imenuje i pokazuje radnje i predmete iz svoga okruženja
- oponaša francuski izgovor i koristi se odgovarajućom intonacijom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Moj dom; Tijelo; Odijevanje; Hrana i piće; Basne; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma, basna
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja nego proizvodnje tekstova. Pisanju se pristupa postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti se koriste za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.2.1.
Učenik prepoznaje jednostavna obilježja vlastite i frankofonskih kultura.
- učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole
- povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.2.2.
Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.
- uočava i uspoređuje načine formalnoga i neformalnoga obraćanja i pozdravljanja i obraćanja u svojoj i frankofonskoj kulturi
- uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja u svojoj i frankofonskoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.2.3.
Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
- uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornoga područja
- pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura
Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.2.1.
Učenik uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje
- primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.2.2.
Učenik uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje
- primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.2.3.
Učenik uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.
- prepoznaje i objašnjava važnost korištenja različitih izvora informacija
- primjerima potkrepljuje važnost pravilne uporabe izvora informacija
- uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.
Preporuke
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, učenike se na strategije upućuje kontinuirano i sustavno.
Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno - učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano - tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.
Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.
A. Brojevi
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT A.1.1.
Opisuje i prikazuje količine prirodnim brojevima i nulom
Povezuje količinu i broj.
Broji u skupu brojeva do 20.
Prikazuje brojeve do 20 na različite načine.
Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.
Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.
Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja.
Određuje broj neposredno ispred i neposredno iza zadanoga broja, prikazuje brojeve na brojevnoj crti, razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Važno je da učenici na konkretima spoznaju pojam broja kako se brojenje ne bi svelo na mehaničko izgovaranje brojevnih riječi bez razumijevanja njihovih značenja. Brojeve, uz konkrete, mogu prikazivati i crtežima (u početku pripremljenim ilustracijama). Pomoću konkreta se osvještava i da svaki sljedeći broj nastaje dodavanjem broja 1 prethodnomu broju, a na brojevnoj crti će spoznati prethodnika i sljedbenika (broj neposredno ispred i neposredno iza) određenoga broja te brojeve koji se nalaze između pojedinih brojeva (učenici brojeve prikazuju na unaprijed pripremljenim brojevnim crtama). Postupno se spoznaje brojenje unaprijed i unatrag (redom i od zadanoga broja) te brojenje zadanim korakom počevši po 2 i 5 redom (po 2: 2, 4, 6…) i od zadanoga broja, (od broja 3 broje po 2: 3, 5, 7…).
U početnome brojenju mogu se upotrebljavati i prsti. Deseticu možemo prikazati različitim skupinama od deset jedinica.
Zornim primjerima učenicima se prikazuju brojevi na različite načine (skupovima, rastavljanjem na desetice i jedinice, rastavljanjem na zbroj različitih pribrojnika) kako bi osvijestili mogućnost različitih prikaza istoga broja.
Na temelju iskustva učenika postupno se upoznaju znamenke pomoću kojih se pišu brojevi (od nula do devet), koristeći se jezikom izvorne stvarnosti, jezikom modela, jezikom slike, govornim jezikom i jezikom matematičkih znakova. U prvome razredu se ne vrednuje primjena riječi znamenka, brojka ili brojevna riječ.
OŠ MATA.1.2.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
2. Organizacijsko područje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT B.1.1.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
OŠ MAT B.1.2.
Sadržaji i/ili preporuke za ostvarivanje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda (jednog ili više njih)
Osnovna škola Francuski 3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.3.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- izvršava upute izrečene na francuskome jeziku
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj poznate tematike
- prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice
Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.3.2.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima
Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- opisuje jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravila francuskoga pravopisa
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.4.
Učenik govori kratke i jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratke i jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška
- opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.5.
Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
- koristi se kratkim i jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja pitanja i odgovara na njih kratkim i jednostavnim rečenicama
- sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama djelomično točno.
Sadržaji
Prijedlog tema: Vrijeme; Moj dom; Hrana i obroci; Svakodnevne aktivnosti; Slobodno vrijeme i druženje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: imenovanje i opisivanje osoba; predstavljanje (C’est…, C’est un…, Il y a…), snalaženje u prostoru i vremenu, izražavanje ukusa, izražavanje slaganja i neslaganja (ne...pas), povezivanje ideja jednostavnim veznicima (et, mais, ou)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.3.1.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima
- povezuje osnovne sličnosti i razlike vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (1) B.3.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu
- koristi se načinima formalnoga i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji
- koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji
- pita drugoga za osjećaje i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.3.3.
Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.
- pronalazi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama
- daje primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.3.1.
Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.3.2.
Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.3.3.
Učenik se koristi temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija
- prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom temeljnih, vrlo jednostavnih izvora informacija.
Sadržaji
Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:
koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku
koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (npr. radio i la radio)
zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti
usmjerava pažnju pri slušanju
pažljivo čita upute za slušanje i čitanje
-koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatog teksta
uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje
sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio
traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta
traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju
uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja emocija
Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:
koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje
koristi se predloškom u pisanju i govorenju
koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio
imitira zvukove i intonaciju
uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika
uočava važnost za samoispravljanjem u čitanju
ponavlja riječi radi boljeg izgovora i radi otklanjanja odstupanja
pažljivo čita upute za pisanje i govorenje
služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja
kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst)
provjerava točnost prepisanoga ili napisanoga
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice
traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju
uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija
Preporuke
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski 4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.4.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj
- izdvaja glavnu poruku te osnovne informacije teksta poznate tematike
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.4.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.4.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- sudjeluje u pisanoj interakciji na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.4.4.
Učenik govori kratke i jednostavne rečenice.
- imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju kratkim i jednostavnim rečenicama
- opisuje slikovni predložak koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama
- prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.4.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- koristi se jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru
Sadržaji
Prijedlog tema: Mjesto u kojem živim; Javni prostori; Zdravlje i higijena; Prijatelji; Glazba i sport; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi.
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.4.1.
Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.
- uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama
- navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.4.2.
Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
- na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnoga ophođenja
- navodi primjere uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu
- odabire prikladne obrasce uljudnoga ophođenja
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca
ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (1) B.4.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi.
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.4.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.4.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.4.3.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija
- prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
potcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski5. razred, 5. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.5.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku te osnovne i specifične informacije teksta poznate tematike
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.5.2.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.5.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.4.
Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okruženja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje vrlo kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svakodnevne aktivnosti; Prijatelji; Škola; Slobodno vrijeme; Svijet prirode; Dom; Hrana; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2.grupe, najčešćih glagola 3.grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i ne sviđanja, izražavanje količine, naručivanje hrane, kupovina, postavljanje jednostavnih pitanja
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, neformalno pismo, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.5.1.
Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
- povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
- opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (1) B.5.2.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
- uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama
- uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.5.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.5.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
OŠ FJ (1) C.5.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (1) C.5.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski6. razred, 6. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.6.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.6.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst
OŠ FJ (1) A.6.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Ekologija; Školski praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugog razreda sve češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.6.1.
Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.6.2.
Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
- prilagođava svoje ponašanje francuskome tijekom sudjelovanja u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama
- primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (1) B.6.3.
Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
- daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
-prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa
Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.6.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima
odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.3.
učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
potcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Osnovna škola Francuski7. razred, 7. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.7.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.2.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.7.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara kratki i jednostavni tekst
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Važne frankofonske ličnosti; Prehrana; Prijateljstva; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju.
Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.7.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.7.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje i ophođenje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi odgovarajuće izraze pristojnosti tipične za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.7.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne međukulturne nesporazume
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.7.1.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (1) C.7.2.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (1) C.7.3.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
- uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija
- prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl
Osnovna škola Francuski8. razred, 8. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.8.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.8.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Mediji; Komunikacija; Školovanje; Osobna iskustva, uspomene, želje i nadanja; Praznici i blagdani
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, kratki prozni tekstovi
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju.
Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.8.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
OŠ FJ (1) B.8.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.8.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.8.1.
Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.8.2.
Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.8.3.
Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku..
- prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- prepoznaje namjeru autora
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije
- procjenjuje vjerodostojnost informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi - osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - izborni predmet (70 sati / šk. God.)
Osnovna škola Francuski4. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima
- reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i jednostavne rečenice
Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.
- pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica
- pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima
Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanom tekstu.
OŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- opisuje vrlo jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška
- sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući pravopisna pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice
- opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
- koristi se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor
- postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji
Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Tijelo i osobna higijena; Moji kućni ljubimci; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: pozdravi, osobni podaci, obitelj, boje, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari i osoba, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i ne sviđanja
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima
- povezuje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.
- koristi načine formalnog i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji
- koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji
- pita za osjećaje drugoga i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja koji su tipični za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonske kulture.
- uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornog područja
- pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura
Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija
- prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski5. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.5.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu poznate tematike
- prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.5.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.5.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama
- postavlja i odgovara na jednostavna pitanja
- sudjeluje u pisanoj interakciji kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- primjenjuje pravila francuskoga pravopisa
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.5.4.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
- imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- opisuje slikovni predložak koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama
- prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.5.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Škola; Slobodno vrijeme; Prijatelji; Dom; Svakodnevne aktivnosti; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: imenovanje osoba, predmeta i aktivnosti, opisivanje osoba, predmeta i prostorija, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa, postavljanje jednostavnih pitanja.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive i zabavne i vrlo dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatog i od lakšem prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.
Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.
Iako je težište na govornoj komunikaciji primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.
Prednost se daje tečnošću pred točnošću
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.5.1.
Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.
- uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama
- navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga i govornika francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.5.2.
Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
- na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnog ophođenja
- navodi primjere uljudnog ophođenja tipične za frankofonsku kulturu
- odabire prikladne obrasce uljudnog ophođenja
Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca
ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (2) B.5.3.
Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.
- pronalazi primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama
- daje primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.5.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
- razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
- upoznaje vlastiti stil učenja
-razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja
- isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl
Osnovna škola Francuski6. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.6.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu poznate tematike
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.6.2.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.6.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje na temelju predloška
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.6.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.
- oblikuje i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška
- opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okruženja na temelju predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst
OŠ FJ (2) A.6.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Prijatelji; Škola; Svijet prirode; Dom; Hrana i piće; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2. grupe, najčešćih glagola 3. grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i ne sviđanja, izražavanje količine, postavljanje jednostavnih pitanja, davanje naredbe; naručivanje hrane, kupovina
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, neformalno pismo, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.6.1.
Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
- povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
- opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (2) B.6.2.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.
- uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
- uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama
- uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.6.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.6.1.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.2.
Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
- razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama
- procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka
- u skladu s različitim zadacima
odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.3.
Učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora
- na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije
Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Prijedlog jednostavnih strategija
za slušanje i čitanje:
povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu
uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja
povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu
utvrđuje svrhu slušanja i čitanja
usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu
koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje eksta
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi
podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu
koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta
skenira/prelijeće tekst
traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta
prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje
pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta
zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora
za pisanje i govorenje:
koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje
prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje
procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje
koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza
uočava važnost pojedinih faza pisanja
koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje
planira temu i sadržaj pisanog teksta
traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila
traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog eksta
nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor
nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza
prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja
ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje
isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika
traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza
prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja
kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski7. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.7.1.
Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.7.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje svoju okolinu, radnje i događaje
- strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.4.
Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Promet; Zdravlje i prehrana; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.7.1.
Učenik
prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.7.2.
Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
- prilagođava svoje ponašanje francuskome pri sudjelovanju u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama
- primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć koristi dio frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (2) B.7.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima.
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.7.1.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (2) C.7.2.
Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
- ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (2) C.7.3.
Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
- uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima
-navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija
- prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Osnovna škola Francuski8. razred, 5. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.8.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.2.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.8.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst
- oblikuje, strukturira i izgovara kratak i jednostavan tekst
- opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje
- prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru
- započinje, održava i zaključuje kratak i jednostavan razgovor nepoznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Važne frankofonske ličnosti; Ekologija; Školovanje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que)
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.8.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.8.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (2) B.8.3.
Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
- daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana
- pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa
Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.8.1.
Učenik vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje i drugih strategija koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.8.2.
Učenik vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje i drugih strategija koje mu olakšavaju pisanje i govor
- objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.8.3.
Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
- prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije
- procjenjuje vjerodostojnost informacija
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi - srednjoškolski odgoj i obrazovanje - početno učenje (70 sati / šk. god.)
Srednja škola Francuski1. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, razgovijetno i uz ponavljanje.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezični, strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.
- započinje i zaključuje razgovor
- postavlja i odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Ja i moji prijatelji; Obveze i slobodno vrijeme; Obitelj; Hrana i prehrambene navike; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: predstavljanje sebe i drugih, imenovanje i opisivanje osoba, prostora i aktivnosti, izražavanje molbe i zahvaljivanje, izražavanje određenosti i neodređenosti, izricanje slaganja i neslaganja (ne...pas, ne...jamais), postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik uspoređuje osnovne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
- uočava, razlikuje i opisuje osnovne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu
- povezuje svoja znanja i iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik uočava i koristi se obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.
- uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za frankofonsku kulturu
- uočava i razlikuje obrasce uljudnoga ophođenja specifičnima za frankofonsku i hrvatsku kulturu
- koristi načine formalnoga i neformalnoga pozdravljanja, obraćanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
- opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka.
- pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa
Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih odnosa.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
- uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje
- planira uporabu strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje
- uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje
- planira uporabu strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik se koristi različitim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
- razlikuje i koristi se različitim izvorima informacija
- prepoznaje načine služenja izvorima informacija
- prepoznaje i objašnjava svrhu korištenja različitih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć koristi različite izvore informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategije uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara kratki i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnog iskustva
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa
- postavlja i odgovara na pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Dom i mjesto u kojem živim; Svakodnevne aktivnosti; Putovanja; Ekologija i zdravlje; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: javni prostori, promet, gradovi, znamenitosti, putovanja, ekologija, snalaženje u prostoru i vremenu, imenovanje i opisivanje prostorija, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje, izražavanje posvojnosti i odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje kvalitete i kvantitete, naručivanje hrane, kupovina
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, poster, poruke, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
- iznosi razlike i sličnosti kultura na temelju usvojenih znanja i iskustava
- navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura
Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima
- uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
- planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima.
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija
- u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije
- objašnjava, organizira i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora
Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije
srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše kratki i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje, strukturira i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst
- prepričava događaje ili priča priču
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa
- postavlja i odgovara na pitanja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Uzori; Umjetnost; Tehnologija i mediji; Kultura i običaji; Praznici i blagdani
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja, želje, pretpostavke i mogućnosti, prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni oblik budućeg vremena), uporaba direktnih i indirektnih zamjenica, povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (et, mais, ou, d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que, car, puisque, alors, donc)
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
- spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima
- povezuje usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima
Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i
Ophođenja u međukulturnim susretima.
- primjereno se ophodi pri sudjelovanju u stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- koristi se odgovarajućim obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za pojedini međukulturni susret
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe
- navodi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi
-uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje nesporazuma.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
- kombinira jednostavne i složene strategije za slušanje i čitanje s ostalim strategijama za učenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
- kombinira jednostavne i složene strategije za pisanje i govorenje sa ostalim strategijama za učenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste izvora informacija koje su u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Prijedlog složenih strategija
za slušanje i čitanje:
zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
vodi bilješke tijekom slušanja
razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
nadgleda proces razumijevanja
uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
sažima odslušani i pročitani tekst
čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
za pisanje i govorenje:
koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
priprema izražavanje pomoću skica
oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i jednostavni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta
- analizira srednje složene izvorne tekstove o zanimljivim događajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše, formalni i neformalni, srednje dugi i srednje složeni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama, srednje složenim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, priprema i u govoru oblikuje dugi i jednostavni tekst
- obrazlaže svoja stajališta i planove
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno
govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- postavlja i odgovara na pitanja
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno
sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Preporučene teme: Međuljudski odnosi; Izazovi u 21. stoljeću; Moja i naša budućnost; Praznici i blagdani
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonske i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu.
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
- ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
- dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
- ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
- dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
- raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- procjenjuje kvalitetu i vjerodostojnost informacija
- uspoređuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
- uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno - koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano - tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija.
O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja, 70 sati
Srednja škola Francuski1. razred, 6. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik uz ponavljanje
djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike
- opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne nesporazume
Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 7. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio ili audiovizualnog teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o nepoznatim temama
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
-razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 8. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dva ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim emama.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu.
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 9. godina učenja – 70 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- čita i pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekog događaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugom i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi odgovarajućim vokabularom, srednje složene jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranom razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja 105 sati
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst - planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.1.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
Sadržaji
Prijedlog tema: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razreduima proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazvni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 105 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta
- pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše srednje dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i složeni tekst o velikome broju tema iz područja svojega interesa
- oblikuje i piše argumentativni tekst
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz stalnu pomoć i zadovoljavajuće točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti .
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Odgojno-obrazovni ishodi, srednjoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazije, nastavak učenja (140 sati /šk. god.)
Srednja škola Francuski1. razred, 9. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje duge i srednje složene tekstove o nizu tema iz područja vlastitog interesa
- prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje
- izražava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o nizu tema iz područja vlastitoga interesa
- prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje
- izražava svoja stajališta i planove
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa
-izražava osobno mišljenje i stajalište o temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.1.6.
Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1.
učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.1.2.
učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.1.3.
učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1.
učenik primjenjuje temeljne složene strategije za primajuće jezične djelatnosti
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.1.2.
učenik primjenjuje temeljne složene strategije za proizvodne jezične djelatnosti.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.1.3.
učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski2. razred, 10. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta iz područja vlastitog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i srednje složeni, formalni i neformalni, tekst iz područja vlastitoga interesa
- iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje
- opisuje svoje osjećaje i reakcije
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst iz područja vlastitoga interesa
- iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje
- opisuje svoje osjećaje i reakcije
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa
- izražava svoja uvjerenja i mišljenja o konkretnim i apstraktnim temama te komentira tuđa stajališta
- koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.2.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnim razreduima proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih kultura i drugih kultura u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
-razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski3. razred, 11. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta konkretne, apstraktne i stručne tematike
- pokazuje razumijevanje argumentacije o temama iz područja svojeg interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta uključujući književne i stručne tekstove
- analizira izvorne tekstove u kojima se opisuju iskustva i osjećaji
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i složeni tekst
- oblikuje i piše srednje dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju tema iz područja vlastitoga interesa
- oblikuje i piše argumentacijski i fiktivni tekst
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekog događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst
SŠ FJ (2) A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o nekoj temi
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.3.6.
Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj identiteta učenika.
SŠ FJ (2) B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnome susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Srednja škola Francuski4. razred, 12. godina učenja – 140 sati godišnje
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1.
Učenik razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta apstraktne i stručne tematike
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
-pokazuje razumijevanje sugovornikova mišljenja o temi i sugovornikova raspoloženja
Učenik djelomično razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2.
Učenik razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i vrlo složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne i stručne tekstove
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Učenik djelomično razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3.
Učenik piše dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju općih tema
- oblikuje i piše argumentacijski tekst popraćen primjerima
- oblikuje i piše kritiku
- oblikuje i piše tekst o izmišljenome događaju
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4.
Učenik govori dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje formalni i neformalni razgovor o nepoznatim, općim, akademskim i stručnim temama
- iznosi argumentaciju, zastupa svoje mišljenje i govorom izražava emocije
- koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (2) A.4.6.
Učenik sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.
- usmeno ili pisano sažima jedan tekst ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik
- prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.
Sadržaji
Prijedlog tema: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme
Prijedlog jezičnih sadržaja: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Prijedlog tekstnih vrsta: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (2) B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (2) B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonske i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Preporuke
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji
Popis prijedloga strategija za uporabu jezika nalazi se u Dodatku „Strategija uporabe jezika“.
Preporuke
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik: koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikulum nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja. No s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve nastavnoga predmeta Francuski jezik, povezanost se prvenstveno ostvaruje s drugim nastavnim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje. Vezu sa svim nastavnim predmetima, a posebice onima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, moguće je ostvariti ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja čime učenje dobiva dodanu vrijednost.
Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulumima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma Francuskoga jezika odražavaju i očekivanja definirana kurikulumima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Digitalna pismenost, dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.
Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole u nastavi francuskoga jezika težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede poučavanje i učenje temelji se na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.
Motivacija za učenje, osobni interesi te pozitivne emocije i stavovi o francuskome jeziku i o frankofonskoj kulturi od izuzetne su važnosti u procesu učenja. Razumijevanje uloge francuskoga jezika u svijetu pridonosi osvještavanju potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Uloga učitelja
Uloga učitelja u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.
Učitelj je:
- voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
- mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
- medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.
Suvremeni učitelj francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima učitelj potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim predmetima i područjima.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba, stoga učitelj francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog porijekla.
Učitelj francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa.
Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikuluma, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja.
Okružje za učenje
Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome okruženju. U takvu okruženju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i učitelja: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okruženju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome i izvanškolskome okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.
Učitelj se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada okolnosti to dopuštaju, učitelj pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.
U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im učitelj posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
- Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?
- Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?
- Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
- vrednovanja za učenje,
- vrednovanje kao učenje i
- vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.
Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima). U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja težina (ponder) može se davati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 50% zaključne ocjene, a elementi B i C po 25%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, te posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola, nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od rećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda, navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja