Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snagedijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Hrvatski jezik u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.
Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:
◊Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Hrvatski jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 74/2017.)
◊Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju naftno rudarski tehničar (Klasa: 602-03/07-05/00078; Urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 77/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 89/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 84/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 113/2014.)
◊Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju strojarski tehničar
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj:533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 79/2016.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 58/2017.)
◊Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju komercijalist (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/04-05/05, Urbroj: 533-09-04-5, od 27. kolovoza 2004.)
◊Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju upravni referent (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik
◊Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/08-05/00025; Urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/11-05/00060; Urbroj: 533-09-11-0008, od 13.lipnja 2011.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/13-05/00062; Urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/06-05/00045, Urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/16-05/00082; Urbroj: 533-25-16-0004, od 13.lipnja 2016.)
◊Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa:602-03/12-05/00100; Urbroj:533-21-12-0001, od 13. studenog 2012.)
◊Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik(Klasa:602-03/11-05/00099; Urbroj:533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)
◊Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik, Ministarstvo prosvjete i športa (Klasa: 602-03/01-01/1026; Urbroj: 532-02-02/4-01-1)
◊Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa:602-03-11-05/00060; Urbroj:533-09-11-0009, od 13.lipnja 2011)
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.
Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se uči i poučava hrvatski jezik: osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.
U opisu predmeta istaknuta je svrha učenja i poučavanja predmeta, navode se znanstvene i stručne smjernice te načela na kojima se temelje pristupi i sustavi učenja i poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik.
Tri međusobno povezana predmetna područja u organizaciji kurikuluma predmeta Hrvatski jezik čine strukturu koja izravno određuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja i poučavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole.
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima.
U dijelu o učenju i poučavanju predmeta navode se okvirne smjernice o načinima organizacije učenja i poučavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju.
Učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje komunikacijske jezične kompetencije, jezičnih znanja i višestruke pismenosti nužne za nastavak školovanja, život i rad, razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i kao temelja nacionalnog identiteta.
Struktura Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik – grafički prikaz
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
Hrvatski jezik u službenoj je uporabi u Republici Hrvatskoj i jezik je na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom na svim djelatnim idiomima hrvatskoga jezika te stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.
Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražavaju na mjesnim govorima. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
Učenici upoznaju književnost kao stvaralačku jezičnu djelatnost koja omogućuje osobitu vrstu spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga, učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova svjetske književnosti razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Osobita je vrijednost učenja i poučavanja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva.
Kurikulumom se potiče usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi.
Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
-ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome standardnom jeziku kao sustavu
-stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe
-čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus
-otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima
-pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke
-razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Polazišta su koncepcije suvremene teorije učenja i stjecanja kompetencija te jedinstvena organizacija predmeta čija koncepcija proizlazi iz Nacionalnog dokumenta jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma.
Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični i multimedijski izričaj. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na učenju i poučavanju jezičnim znanjima te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Jezik se razmatra u kontekstu. U komunikacijskim situacijama učenik primjenjuje različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi izražavanja i prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Stjecanje jezičnih znanja, znanja o jeziku i ovladavanje jezičnim djelatnostima proces je koji uključuje razvoj mišljenja, intelektualnu i emocionalnu angažiranost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Svijest o jeziku i znanje o jeziku u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.
Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga, sinkronijski i dijakronijski. Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija, promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika. Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva učenika te uspješnosti njegove socijalizacije dijeljenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.
Predmetno područje Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova i njihovih oblika, između kultura življenja i društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne kulture. U središtu je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i društveno okružje te komunikacijska priroda kulture, koja je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su primarni prijenosnici kulture.
Hrvatski jezik i komunikacija
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske jezične kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Predmetno područje obuhvaća stjecanje:
-jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije
-vještina komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
-komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i učenja
-sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, sposobnosti analize i interpretacije teksta te razumijevanja konteksta i značenjskih slojeva
-kompetencije stvaranja tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova
-svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice.
Književnost i stvaralaštvo
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo temelji se na razumijevanju književnosti kao umjetnosti riječi i osobite uporabe jezika. Književni je tekst umjetnička i društvena tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Predmetno područje obuhvaća:
-razumijevanje, interpretaciju i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva
-razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja
-stjecanje književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja te uvida u reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti radi razvoja stvaralačkoga i kritičkog mišljenja o književnome tekstu te proširivanja vlastitoga iskustva čitanja
-povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i stečenoga znanja sa svrhom dubokoga i asocijativnog razumijevanja teksta
-potrebu za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka
-osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa
-razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije
-stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Kultura i mediji
Predmetno područje Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i međukulturnim kontekstima. Predmetnim se područjem potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.
Predmetno područje obuhvaća:
-kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje
-razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
-poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih.
Predmetna područja u organizaciji Nacionalnog i predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezične djelatnosti – grafički prikaz
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.
Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti.
OZNAKAOBJAŠNJENJE OZNAKE
HJ Hrvatski jezik
SŠ srednja škola
A.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija
B.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo
C. predmetno područje Kultura i mediji
A. 1.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija, prvi razred
B. 1. 1.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, prvi ishod
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva - oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti - razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove - tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga - opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- kritički vrednuje informacije
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira i tumači ideje u tekstu, svoje zaključke potkrepljuje prikladnim citatima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- sažima prikupljene informacije i oblikuje sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (glagoli zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja u upućivačkim rečenicama; nazivlje u eseju)
- prema smjernicama piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3. i A. 3. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu oblikovanju.
- objašnjava rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost
- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi
- objašnjava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi - objašnjava i uspoređuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs - primjenjuje gramatička znanja o rečenicama u stvaranju teksta
- razlikuje rečenice po sastavu i primjenjuje sintaktična znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- razvrstava lekseme standardnoga jezika prema područnoj, funkcionalnoj i vremenskoj raslojenosti
- interpretira primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkoga sloja i navodi prikladne kontekste za njihovu uporabu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik prosuđuje pripadnost teksta funkcionalnome stilu s obzirom na jezična obilježja i njegovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika: administrativni, znanstveni, publicistički, razgovorni i književnoumjetnički stil
- analizira jezična obilježja funkcionalnoga stila i tumači njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu standardnoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju, svrhu i namjenu
- prosuđuje usklađenost uporabne norme sa standardnojezičnom normom u tekstovima koje stvara i prima
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i opisuje njihova jezična obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- analizira i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- objašnjava i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Epski spjev Ivana Mažuranića, Smrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje književnom temom epske poezije od početka do 19. stoljeća, a pregledno i na ulomcima uvode se temeljna epska djela (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, odabrani srednjovjekovni nacionalni ep epovi, Eneida Vergilija Publija Marona, Judita Marka Marulića, Osman Ivana Gundulića).
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama
- opisuje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- interpretira na osnovi usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- zaključuje o sličnostima i razlikama između književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja na uspoređivanim tekstovima
- prema smjernicama analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme i uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama i objašnjava obilježja književne poetike razdoblja u kojem je nastao tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik čita šest književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- obrazlaže različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- analizira zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj, javnoj) i njihovoj upućenosti različitim skupinama primatelja
- prepoznaje „nevidljive“ medijske poruke i skrivene stavove i mišljenja
- uspoređuje različite medijske tekstove i prosuđuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2.
Učenik analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskog kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet e sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet (npr. antička baština kao klasična podloga i srednjovjekovlje kao kršćanska podloga hrvatskoga identiteta – glagoljaštvo; humanistički i klasicistički latinizam, slavenstvo i ilirizam, modernitet).
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkog teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- prema smjernicama raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- kritički vrednuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- objašnjava obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- tumači strukturna obilježja teksta - samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- prepoznaje reference i aluzije na druge
- tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica uspoređuje i procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom)
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnoga jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (grafostilistika)
- prema smjernicama piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje razlike između glasovnoga i naglasnog sustava materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini - objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi - uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- tumači razliku između jednosložnih i višesložnih izgovornih cjelina u govoru i pismu
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i nadodsječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene u riječima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika i tumači njihovo podrijetlo - objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- tumači vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- objašnjava povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa
- opisuje osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik prosuđuje različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- interpretira i prosuđuje na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, književnih kritičara...)
- interpretira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- objašnjava obilježja književne poetike i književnopovijesnoga razdoblja književnoga teksta
- analizira utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
prosuđuje povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničim motivima, slikama i predodžbama
-obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- kritički prosuđuje hrvatske književne tekstove na temelju usporedne interpretacije s tekstovima europske i svjetske književnosti s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst
- analizira utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik čita šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru i autocenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i analizira kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- analizira u književnim i diskurzivnim tekstovima prijenos kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug i njihovu prilagodbu
- zaključuje o globalizaciji i individualizmu kao temama u uspoređivanim tekstovima te njihovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta
- prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- opisuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, pregovaranje, uvjeravanje
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu govornoga teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- opisuje informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalno stila i oblika
- izdvaja informacije
- razlikuje informacije po važnosti po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje opisnih i pripovjednih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija, prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva - oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- samostalno popunjava upisnicu u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema modelu piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni pravopisni sadržaji su: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik objašnjava morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanje pri oblikovanju teksta.
- opisuje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- prepoznaje oblikotvorne morfeme i njihovu funkciju u riječi
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima - razlikuje značenja leksema u zadanome kontekstu pomoću rječnika
- prepoznaje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron) - opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju
- opisuje strukturu rječničkoga članka u jezičnome rječniku
- služi se rječnikom općega i ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika
- imenuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- prepoznaje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule ga na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.
- prepoznaje polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja
- razlikuje i opisuje književne žanrove i vrste i njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- prepoznaje tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje osnovne pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija; jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U analizi književnih tekstova primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja. Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- potkrepljuje primjerima karakteristična stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- opisuje književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnog teksta
- potkrepljuje primjerima karakteristična stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne naslove i pisce i naslove s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim na svakodnevni život primatelja
- opisuje svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu
- objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena
- prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- opisuje svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2.
Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja radi zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluka
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora i različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1, A.2.2, A.2.3, A.2.4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (informiranje)
- opisuje strukturna obilježja tekstova pripadajućega funkcionalnog stila i oblika i služi se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- prepoznaje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- razlikuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te analizira i sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno popunjava anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema primjeru piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3. i A.2.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik primjenjuje riječi u pravilnoj sintaktičkoj službi u rečenici i opisuje njezinu strukturu.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- primjenjuje pravilne oblike padeža, glagolskih oblika i načina, priloge, prijedloge, veznike i čestice u rečenici
- uočava upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije i pravilno se njima služi
- opisuje gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- pomoću smjernica primjenjuje riječ u pravilnoj sintaktičkoj službi u rečenici
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik opisuje tvorbu riječi prema osnovnim tvorbenim načinima.
- prepoznaje tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima izvođenja i slaganja: sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, slaganje, srastanje
- opisuje najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga - opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- opisuje razliku među osnovnim tvorbenim načinima na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik opisuje razliku između hrvatskih narječja i hrvatskoga standardnog jezika.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- prepoznaje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma prema standardnome hrvatskom jeziku
- navodi rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- prepoznaje uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- uočava obilježja svojega mjesnoga govora u odnosu na standardni hrvatski jezik i prepoznaje organske i neorganske idiome kao sastavnice hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu..
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
- povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru.
- objašnjava i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije)
- prema smjernicama analizira tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih tekstova primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela. Učenik čita dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne naslove i pisce, i naslove s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik objašnjava utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- objašnjava kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu i kako utječu na životni stil primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2
Učenik opisuje tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- komentira utjecaj jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odlomku odabranoga teksta
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- prepoznaje opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C. 2. 2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama analizira i objašnjava informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1, A.3.2, A.3.3, A.3.4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku (primjenjuje obilježja paralelne i linearne tekstne veze), leksičku i stilističku
- samostalno popunjava Europass obrazac
- prema primjeru piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3. i A.3.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik primjenjuje znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta.
- razlikuje rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: neraščlanjene i raščlanjene; složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene, zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice - prepoznaje osnovni, obilježeni i obvezatni redoslijed riječi
- uočava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi - zapaža linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs - primjenjuje gramatička znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta
- opisuje rečenice po sastavu i način njihova sklapanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik izdvaja lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje ih u zadanom kontekstu.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema područnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema funkcionalnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema vremenskoj raslojenosti
- izdvaja primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- primjenjuje lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika u zadanom kontekstu
- uočava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik razlikuje tekstove prema pripadnosti funkcionalnome stilu i odnosu prema jezičnoj normi.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i njihova obilježja
- objašnjava vezu funkcionalnoga stila (administrativnoga, znanstvenog, novinarsko-publicističkog, razgovornog i književnoumjetničkog) i rečeničnih struktura u tekstovima koje stvara i prima
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila i jezične norme
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika i navodi njihova obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaje na kojima se ostvaruje ishod preporučuje se povezati s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra nastale u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- objašnjava i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- opisuje i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik objašnjava utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na književni tekst.
- prepoznaje tipične književne žanrove i vrste za određena književnopovijesna razdoblja
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- objašnjava tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnome tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- opisuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- uočava skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
- uočava zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj i javnoj)
- uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2
Učenik objašnjava tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- prepoznaje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- objašnjava informacije i ideje u ulomku teksta
- komentira utjecaj europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta europske kulturne baštine za hrvatski kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za raspravu i raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- sluša govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- opisuje strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- analizira pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- procjenjuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst
- tumači obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- opisuje funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te prema smjernicama uspoređuje i procjenjuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prema primjeru piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A.4.1., A.4.2, A.4.3., A.4.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva teksta s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.
- opisuje vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini - objašnjava glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice - opisuje razlike između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- uočava obilježja glasovnoga sustava standardnoga jezika na odsječnoj i nadosječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika
- opisuje potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- opisuje vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenog leksičkoga sloja i jezičnim savjetnicima pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika na temeljnim djelima.
- opisuje početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik obrazlaže različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- objašnjava na temelju usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
- prema smjernicama analizira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik opisuje slijed književnih poetika i razdoblja i prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- opisuje slijed književnih poetika hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- opisuje tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi. Učenik čita dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje na oblikovanje vlastitoga doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje sadržaj komercijalnih medijskih
- prepoznaje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik objašnjava povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira tekstove s temom globalizacije i individualizma te njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- objašnjava povezanost hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- navodi kulturne krugove i uočava njihove utjecaje na različite tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva - oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti - razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove - tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga - opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama analizira i objašnjava informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1, A.3.2, A.3.3, A.3.4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku (primjenjuje obilježja paralelne i linearne tekstne veze), leksičku i stilističku
- samostalno popunjava Europass obrazac
- prema primjeru piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3. i A.3.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik primjenjuje znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta.
- razlikuje rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: neraščlanjene i raščlanjene; složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene, zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice - prepoznaje osnovni, obilježeni i obvezatni redoslijed riječi
- uočava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi - zapaža linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs - primjenjuje gramatička znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta
- opisuje rečenice po sastavu i način njihova sklapanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik izdvaja lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje ih u zadanom kontekstu.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema područnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema funkcionalnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema vremenskoj raslojenosti
- izdvaja primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- primjenjuje lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika u zadanom kontekstu
- uočava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik razlikuje tekstove prema pripadnosti funkcionalnome stilu i odnosu prema jezičnoj normi.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i njihova obilježja
- objašnjava vezu funkcionalnoga stila (administrativnoga, znanstvenog, novinarsko-publicističkog, razgovornog i književnoumjetničkog) i rečeničnih struktura u tekstovima koje stvara i prima
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila i jezične norme
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika i navodi njihova obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaje na kojima se ostvaruje ishod preporučuje se povezati s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra nastale u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- objašnjava i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- opisuje i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik objašnjava utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na književni tekst.
- prepoznaje tipične književne žanrove i vrste za određena književnopovijesna razdoblja
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- objašnjava tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnome tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- opisuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- uočava skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
- uočava zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj i javnoj)
- uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2
Učenik objašnjava tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- prepoznaje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- objašnjava informacije i ideje u ulomku teksta
- komentira utjecaj europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta europske kulturne baštine za hrvatski kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za raspravu i raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- sluša govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- opisuje strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- analizira pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- procjenjuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst
- tumači obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- opisuje funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te prema smjernicama uspoređuje i procjenjuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prema primjeru piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A.4.1., A.4.2, A.4.3., A.4.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva teksta s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.
- opisuje vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini - objašnjava glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice - opisuje razlike između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- uočava obilježja glasovnoga sustava standardnoga jezika na odsječnoj i nadosječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika
- opisuje potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- opisuje vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenog leksičkoga sloja i jezičnim savjetnicima pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika na temeljnim djelima.
- opisuje početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik obrazlaže različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- objašnjava na temelju usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
- prema smjernicama analizira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik opisuje slijed književnih poetika i razdoblja i prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- opisuje slijed književnih poetika hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- opisuje tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi. Učenik čita dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje sadržaj komercijalnih medijskih
- prepoznaje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik objašnjava povezanost vlastitog i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira tekstove s temom globalizacije i individualizma te njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- objašnjava povezanost hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- navodi kulturne krugove i uočava njihove utjecaje na različite tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulumima.
Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Učenjem hrvatskog jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama područja nacionalnoga kurikuluma.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.
Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicijativno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, razumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitateljske pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnome i holističko-humanističkomu pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanja učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, istraživačkim i projektnim učenjem i poučavanjem, osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te svrhovitom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji.
Učenicima reba osvješćivati važnost služenja strategijama učenja i komunikacijskim strategijama te im stoga valja omogućiti što češću njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama ovisi o njihovu odabiru i prihvaćanju s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga učenik samostalno izabire strategije kojima će se služiti. Učitelj i nastavnik, na temelju analize potreba učenika, planira i programira poučavanje strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali, koje su složenije i potrebno je duže vrijeme usvajanja, a važne su za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije. Važno je da učitelj/nastavnik izravno poučava učenike strategijama, modelira njihovu uspješnu uporabu do postupnoga osamostaljivanja učenika u odabiru i uporabi. Ako učenici nisu ovladali strategijama nužnim za jezično djelovanje i međudjelovanje u jednoj godini učenja, valja ih planirati u sljedećim godinama učenja. Stoga se strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Uporaba strategija učenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, već se kontinuirano prati njihovo usvajanje.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te primjenjuje prije stečena znanja i iskustva učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prvi i drugi razred osnovnoškolskoga obrazovanja obuhvaćaju predčitalačko i čitalačko razdoblje. Sustavnost u poučavanju i uvažavanje postojećih jezičnih dosega omogućuju i potiču užitak učenja i učenje bez straha. Pokušaji i pogreške pokazatelji su jezičnoga napretka i dinamike procesa usvajanja jezika.
Od prvog do petog razreda posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Od trećeg do osmog razreda učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj, pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja.
Od prvog do završnog razreda srednje škole tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Učenje i poučavanje jezičnim i metajezičnim sadržajima usklađeno je s vrstom školovanja i jezikom struke.
Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka.
Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Učenje i poučavanje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom pristupu književnom tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja književnosti usmjerene su razvijanju kritičkoga, problemskog i literarnoga čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Popis djela za cjelovito čitanje sastavljen je prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo te je vođen idejom o profesionalnoj autonomiji učitelja i nastavnika. Pri izboru književnoga teksta za čitanje učitelju i nastavniku preporučuje se odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja prema načelima: od poznatoga prema nepoznatome, od bliskoga prema udaljenome; tj. učenik se s temom ili žanrom upoznaje na suvremenim tekstovima, a potom produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju izabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajnih mogućnosti učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), oglednosti književne poetike, literarne vrijednosti te podjednake zastupljenosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih ili slobodno odabranih književnih tekstova, od kojih su neki izrijekom i navedeni u razradi odgojno-obrazovnih ishoda. Učenju i poučavanju književnosti i stvaralaštva pristupa se tematsko-žanrovski. Izbor tema prepušten je procjeni učitelja ili nastavnika na temelju analize potreba i procjene zanimanja učenika koje poučava.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određeni broj cjelovitih književnih tekstova koje učitelj i nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih ishoda.
U prvom i drugom razredu osnovne škole učenik godišnje čita 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
Od trećeg do osmog razreda osnovne škole učenik čita 8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
U gimnazijama i strukovnim školama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti). U strukovnim školama sa satnicom 140 sati u 1. i 2. razredu i 105 sati u 3. i 4. razredu u prva dva razreda učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5 obveznih (3 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti), a u trećem i četvrtom razredu čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna (hrvatske književnosti). U strukovnim školama sa satnicama 105 sati godišnje učenik čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna književna teksta (hrvatske književnosti).
Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje
1. i 2. razred osnovne škole:
Grimm, Jacob i Wilhelm, Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica
Andresen, Hans Christian, Carevo novo ruho, Ružno pače, Tratinčica
Učenje i poučavanje u predmetnome području Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje kulture i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj i nastavnik, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje, popularnokulturne i popularnoznanstvene tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje. Istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca, masovne potrošačke kulture, odnos visoke i popularne kulture, razmatra veze kulturnoga identiteta i pripadajućih kulturnih krugova s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj i nastavnik prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Metode i pristupe poučavanju osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno sa svrhom poticanja na učenje i razvoj, razlikuje ih i prilagođava da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj i nastavnik samostalno stvara i izabire materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj i nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku osmišljavajući različite aktivnosti za učenika. Potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju aktivnostima u kojima može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Omogućuje učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiče autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te pruža podršku da razviju svoj puni potencijal. Potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti.
Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih kurikulumom nastavnoga predmeta. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja/nastavnika i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj i nastavnik se služi odobrenim udžbenicima i pomoćnim nastavnim sredstvima, a materijale za učenje i poučavanje može izrađivati i samostalno te u suradnji sa sustručnjacima, učenicima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Polazišni izvori nastave hrvatskoga jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi hrvatskoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja.
Okružje
Okružje za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja/nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Određeno vrijeme
Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Od prvoga do šestoga razreda planirana je satnica 175 sati godišnje. U sedmome i osmom razredu planirano je 140 sati godišnje. Prva četiri razreda imaju prilagodljivu organizaciju nastave, bez formalnoga rasporeda sati i vremenskoga ograničenja trajanja nastavnoga sata, a to omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnoga rada potrebama i interesima učenika. Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji gimnazijski i strukovni programi (140 sati godišnje) i strukovni programi (140 sati godišnje u 1. i 2. razredu i 105 sati godišnje u 3. i 4. razredu i 105 sati godišnje u svim razredima).
Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata poučavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.
Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele prema kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnoga ozračja razredni se odjel može podijeliti u skupine. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja u razrednome odjelu vlada pozitivno i radno ozračje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost skupini. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i virtualnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se poštuje jedinstvenost svakoga učenika s obzirom na kognitivno, društveno-afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja.
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Sastavnicama vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti) u svim trima nastavnim područjima.
Sastavnice vrednovanja obuhvaćaju:
-stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti
-sposobnost razumijevanja jezičnih, književnih i kulturnih koncepata kojima se znanja usustavljuju i međusobno povezuju i isprepliću u predmetu Hrvatski jezik (unutarpredmetno povezivanje) te povezuju s međupredmetnim temama i drugim predmetima po načelu međupredmetne povezanosti
-primjenu znanja i koncepata na razini analize i sinteze te stvaranje novih znanja i koncepata.
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika djeluje se na poboljšanje učenja i poučavanja. Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo/nastavnikovo planiranje daljnjega učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja jest poticanje učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj i nastavnik - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja. Motivira učenike na daljnji rad.
Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja i nastavnika.
Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv. Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju.
Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova. Svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata, npr. mentora i roditelja).
U kurikulumskom sustavu izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumskim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage dijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Hrvatski jezik u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.
Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:
◊ Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Hrvatski jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 74/2017.)
◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju naftno rudarski tehničar (Klasa: 602-03/07-05/00078; Urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 77/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 68/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 89/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 84/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊ Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 113/2014.)
◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju strojarski tehničar
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/10-10/00004; Urbroj:533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 71/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 79/2016.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik ( Narodne novine, broj: 58/2017.)
◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju komercijalist (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/04-05/05, Urbroj: 533-09-04-5, od 27. kolovoza 2004.)
◊ Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik u zanimanju upravni referent (Klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, Urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)
◊ Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik
◊ Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/08-05/00025; Urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/11-05/00060; Urbroj: 533-09-11-0008, od 13.lipnja 2011.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/13-05/00062; Urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik ( Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik ( Narodne novine, broj: 83/2017.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik ( Narodne novine, broj: 85/2017.)
◊ Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/06-05/00045, Urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa: 602-03/16-05/00082; Urbroj: 533-25-16-0004, od 13.lipnja 2016.)
◊ Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa:602-03/12-05/00100; Urbroj:533-21-12-0001, od 13. studenog 2012.)
◊ Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa:602-03/11-05/00099; Urbroj:533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik , Ministarstvo prosvjete i športa (Klasa: 602-03/01-01/1026; Urbroj: 532-02-02/4-01-1)
◊ Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Hrvatski jezik (Klasa:602-03-11-05/00060; Urbroj:533-09-11-0009, od 13.lipnja 2011)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predmetnog kurikuluma Hrvatski jezik
Studeni 2018.
Sadržaj
A. Svrha i opis predmeta
Uvod
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 105 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 105 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 105 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 105 sati godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje
Određeno vrijeme
Grupiranje učenika
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Uvod
Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se uči i poučava hrvatski jezik: osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.
U opisu predmeta istaknuta je svrha učenja i poučavanja predmeta, navode se znanstvene i stručne smjernice te načela na kojima se temelje pristupi i sustavi učenja i poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik.
Tri međusobno povezana predmetna područja u organizaciji kurikuluma predmeta Hrvatski jezik čine strukturu koja izravno određuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja i poučavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole.
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima.
U dijelu o učenju i poučavanju predmeta navode se okvirne smjernice o načinima organizacije učenja i poučavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju.
Učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje komunikacijske jezične kompetencije, jezičnih znanja i višestruke pismenosti nužne za nastavak školovanja, život i rad , razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i kao temelja nacionalnog identiteta.
Struktura Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik – grafički prikaz
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
Hrvatski jezik u službenoj je uporabi u Republici Hrvatskoj i jezik je na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom na svim djelatnim idiomima hrvatskoga jezika te stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.
Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražavaju na mjesnim govorima. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
Učenici upoznaju književnost kao stvaralačku jezičnu djelatnost koja omogućuje osobitu vrstu spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga, učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova svjetske književnosti razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Osobita je vrijednost učenja i poučavanja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva.
Kurikulumom se potiče usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi.
Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
- ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome standardnom jeziku kao sustavu
- stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe
- čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus
- otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima
- pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke
- razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - predmetna područja predmetnog kurikuluma
Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Polazišta su koncepcije suvremene teorije učenja i stjecanja kompetencija te jedinstvena organizacija predmeta čija koncepcija proizlazi iz Nacionalnog dokumenta jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma.
Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični i multimedijski izričaj. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na učenju i poučavanju jezičnim znanjima te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Jezik se razmatra u kontekstu. U komunikacijskim situacijama učenik primjenjuje različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi izražavanja i prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Stjecanje jezičnih znanja, znanja o jeziku i ovladavanje jezičnim djelatnostima proces je koji uključuje razvoj mišljenja, intelektualnu i emocionalnu angažiranost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Svijest o jeziku i znanje o jeziku u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom.
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.
Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga, sinkronijski i dijakronijski. Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija, promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika. Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.
Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva učenika te uspješnosti njegove socijalizacije dijeljenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.
Predmetno područje Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova i njihovih oblika, između kultura življenja i društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne kulture. U središtu je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i društveno okružje te komunikacijska priroda kulture, koja je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su primarni prijenosnici kulture.
Hrvatski jezik i komunikacija
Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske jezične kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Predmetno područje obuhvaća stjecanje:
- jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije
- vještina komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
- komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i učenja
- sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, sposobnosti analize i interpretacije teksta te razumijevanja konteksta i značenjskih slojeva
- kompetencije stvaranja tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova
- svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice.
Književnost i stvaralaštvo
Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo temelji se na razumijevanju književnosti kao umjetnosti riječi i osobite uporabe jezika. Književni je tekst umjetnička i društvena tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Predmetno područje obuhvaća:
- razumijevanje, interpretaciju i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva
- razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja
- stjecanje književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja te uvida u reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti radi razvoja stvaralačkoga i kritičkog mišljenja o književnome tekstu te proširivanja vlastitoga iskustva čitanja
- povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i stečenoga znanja sa svrhom dubokoga i asocijativnog razumijevanja teksta
- potrebu za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka
- osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa
- razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije
- stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta .
Kultura i mediji
Predmetno područje Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i međukulturnim kontekstima. Predmetnim se područjem potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.
Predmetno područje obuhvaća:
- kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje
- razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih.
Predmetna područja u organizaciji Nacionalnog i predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezične djelatnosti – grafički prikaz
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.
Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti.
OZNAKAOBJAŠNJENJE OZNAKE
HJ Hrvatski jezik
SŠ srednja škola
A.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija
B.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo
C. predmetno područje Kultura i mediji
A. 1.predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija, prvi razred
B. 1. 1.predmetno područje Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, prvi ishod
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja
- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti
- razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove
- tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga
- opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- kritički vrednuje informacije
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu upućivačkih i raspravljačkih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te analizira i tumači ideje u tekstu, svoje zaključke potkrepljuje prikladnim citatima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- sažima prikupljene informacije i oblikuje sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (glagoli zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja u upućivačkim rečenicama; nazivlje u eseju)
- prema smjernicama piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3., A. 3. 4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 3. 1., A. 3. 2., A. 3. 3. i A. 3. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu oblikovanju.
- objašnjava rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost
- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi
- objašnjava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi
- objašnjava i uspoređuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs
- primjenjuje gramatička znanja o rečenicama u stvaranju teksta
- razlikuje rečenice po sastavu i primjenjuje sintaktična znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- razvrstava lekseme standardnoga jezika prema područnoj, funkcionalnoj i vremenskoj raslojenosti
- interpretira primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkoga sloja i navodi prikladne kontekste za njihovu uporabu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik prosuđuje pripadnost teksta funkcionalnome stilu s obzirom na jezična obilježja i njegovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika: administrativni, znanstveni, publicistički, razgovorni i književnoumjetnički stil
- analizira jezična obilježja funkcionalnoga stila i tumači njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu standardnoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju, svrhu i namjenu
- prosuđuje usklađenost uporabne norme sa standardnojezičnom normom u tekstovima koje stvara i prima
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i opisuje njihova jezična obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- analizira i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- objašnjava i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: epski spjev, ep, epopeja; diskurzivne postupke moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor
poetske vrste: tradicionalni hrvatski stihovi
- opisuje univerzalne teme, slike i predodžbe u književnim tekstovima različitoga vremena i mjesta nastanka
- opisuje reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima
- interpretira književni tekst prema temi ili žanru i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija, vizija (viđenje)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Epski spjev Ivana Mažuranića, Smrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje književnom temom epske poezije od početka do 19. stoljeća, a pregledno i na ulomcima uvode se temeljna epska djela (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, odabrani srednjovjekovni nacionalni ep epovi, Eneida Vergilija Publija Marona, Judita Marka Marulića, Osman Ivana Gundulića).
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama
- opisuje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- interpretira na osnovi usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- zaključuje o sličnostima i razlikama između književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja na uspoređivanim tekstovima
- prema smjernicama analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme i uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama i objašnjava obilježja književne poetike razdoblja u kojem je nastao tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija, vizija (viđenje)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ivan Gundulić, Dubravka, Silvije Strahimir Kranjčević, izbor iz poezije, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, William Shakespeare, Hamlet. Učenik čita šest književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- obrazlaže različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- analizira zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj, javnoj) i njihovoj upućenosti različitim skupinama primatelja
- prepoznaje „nevidljive“ medijske poruke i skrivene stavove i mišljenja
- objašnjava trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskim tekstovima
- uspoređuje različite medijske tekstove i prosuđuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2.
Učenik analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskog kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet e sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet (npr. antička baština kao klasična podloga i srednjovjekovlje kao kršćanska podloga hrvatskoga identiteta – glagoljaštvo; humanistički i klasicistički latinizam, slavenstvo i ilirizam, modernitet).
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkog teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- prema smjernicama raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- kritički vrednuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- objašnjava obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- prepoznaje reference i aluzije na druge
- tumači funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica uspoređuje i procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom)
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnoga jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (grafostilistika)
- prema smjernicama piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A. 4. 1., A. 4. 2., A. 4. 3., A. 4. 4. integracijski su povezani s nastavnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje razlike između glasovnoga i naglasnog sustava materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini
- objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi
- uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- tumači razliku između jednosložnih i višesložnih izgovornih cjelina u govoru i pismu
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i nadodsječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene u riječima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika i tumači njihovo podrijetlo
- objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- tumači vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
- objašnjava početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- objašnjava povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa
- opisuje osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i osnovna obilježja šest razdoblja povijesti hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik prosuđuje različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- interpretira i prosuđuje na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, književnih kritičara...)
- interpretira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- objašnjava obilježja književne poetike i književnopovijesnoga razdoblja književnoga teksta
- analizira utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
prosuđuje povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničim motivima, slikama i predodžbama
-obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- kritički prosuđuje hrvatske književne tekstove na temelju usporedne interpretacije s tekstovima europske i svjetske književnosti s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst
- analizira utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobrazba, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, Antun Branko Šimić, izbor iz poezije. Učenik čita šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru i autocenzuru u medijskim tekstovima
- objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka
- opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i analizira kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- analizira u književnim i diskurzivnim tekstovima prijenos kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug i njihovu prilagodbu
- zaključuje o globalizaciji i individualizmu kao temama u uspoređivanim tekstovima te njihovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta
- prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- opisuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, pregovaranje, uvjeravanje
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu govornoga teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- opisuje informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalno stila i oblika
- izdvaja informacije
- razlikuje informacije po važnosti po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje opisnih i pripovjednih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija, prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- samostalno popunjava upisnicu u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema modelu piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni pravopisni sadržaji su: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik objašnjava morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanje pri oblikovanju teksta.
- opisuje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- prepoznaje oblikotvorne morfeme i njihovu funkciju u riječi
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu
- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- razlikuje značenja leksema u zadanome kontekstu pomoću rječnika
- prepoznaje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju
- opisuje strukturu rječničkoga članka u jezičnome rječniku
- služi se rječnikom općega i ograničenoga leksičkog sloja pri razvijanju rječnika
- imenuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- prepoznaje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule ga na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.
- prepoznaje polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja
- razlikuje i opisuje književne žanrove i vrste i njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- prepoznaje tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje osnovne pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija; jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U analizi književnih tekstova primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja. Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- potkrepljuje primjerima karakteristična stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- opisuje književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnog teksta
- potkrepljuje primjerima karakteristična stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne naslove i pisce i naslove s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim na svakodnevni život primatelja
- opisuje svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu
- objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena
- prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- opisuje svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2.
Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja radi zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluka
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora i različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje)
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1, A.2.2, A.2.3, A.2.4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (informiranje)
- opisuje strukturna obilježja tekstova pripadajućega funkcionalnog stila i oblika i služi se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- prepoznaje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- razlikuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te analizira i sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno popunjava anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema primjeru piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3. i A.2.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik primjenjuje riječi u pravilnoj sintaktičkoj službi u rečenici i opisuje njezinu strukturu.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- primjenjuje pravilne oblike padeža, glagolskih oblika i načina, priloge, prijedloge, veznike i čestice u rečenici
- uočava upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije i pravilno se njima služi
- opisuje gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- pomoću smjernica primjenjuje riječ u pravilnoj sintaktičkoj službi u rečenici
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik opisuje tvorbu riječi prema osnovnim tvorbenim načinima.
- prepoznaje tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima izvođenja i slaganja: sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, slaganje, srastanje
- opisuje najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga
- opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- opisuje razliku među osnovnim tvorbenim načinima na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik opisuje razliku između hrvatskih narječja i hrvatskoga standardnog jezika.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- prepoznaje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma prema standardnome hrvatskom jeziku
- navodi rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- prepoznaje uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- uočava obilježja svojega mjesnoga govora u odnosu na standardni hrvatski jezik i prepoznaje organske i neorganske idiome kao sastavnice hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu..
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
- povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru.
- objašnjava i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije)
- prema smjernicama analizira tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih tekstova primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor).
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Gustav Matoš, izbor iz novela. Učenik čita dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne naslove i pisce, i naslove s popisa predloženih književnih tekstova za čitanje te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik objašnjava utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- objašnjava kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu i kako utječu na životni stil primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2
Učenik opisuje tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- komentira utjecaj jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odlomku odabranoga teksta
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- prepoznaje opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C. 2. 2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama analizira i objašnjava informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1, A.3.2, A.3.3, A.3.4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku (primjenjuje obilježja paralelne i linearne tekstne veze), leksičku i stilističku
- samostalno popunjava Europass obrazac
- prema primjeru piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3. i A.3.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik primjenjuje znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta.
- razlikuje rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: neraščlanjene i raščlanjene; složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene, zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- prepoznaje osnovni, obilježeni i obvezatni redoslijed riječi
- uočava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi
- zapaža linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs
- primjenjuje gramatička znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta
- opisuje rečenice po sastavu i način njihova sklapanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik izdvaja lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje ih u zadanom kontekstu.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema područnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema funkcionalnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema vremenskoj raslojenosti
- izdvaja primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- primjenjuje lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika u zadanom kontekstu
- uočava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik razlikuje tekstove prema pripadnosti funkcionalnome stilu i odnosu prema jezičnoj normi.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i njihova obilježja
- objašnjava vezu funkcionalnoga stila (administrativnoga, znanstvenog, novinarsko-publicističkog, razgovornog i književnoumjetničkog) i rečeničnih struktura u tekstovima koje stvara i prima
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila i jezične norme
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika i navodi njihova obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaje na kojima se ostvaruje ishod preporučuje se povezati s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra nastale u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- objašnjava i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- opisuje i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: epski spjev, ep, epopeja; diskurzivne postupke moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor)
poetske vrste: tradicionalni hrvatski stihovi
- prepoznaje univerzalne teme, slike i predodžbe u književnim tekstovima različitoga vremena i mjesta nastanka
- prepoznaje položaj književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima
- analizira književni tekst prema temi i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik objašnjava utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na književni tekst.
- prepoznaje tipične književne žanrove i vrste za određena književnopovijesna razdoblja
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- objašnjava tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnome tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- opisuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- uočava skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
- prepoznaje trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskim porukama
- uočava zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj i javnoj)
- uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2
Učenik objašnjava tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- prepoznaje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- objašnjava informacije i ideje u ulomku teksta
- komentira utjecaj europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta europske kulturne baštine za hrvatski kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 105 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za raspravu i raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- sluša govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- opisuje strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- analizira pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- procjenjuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst
- tumači obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- opisuje funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te prema smjernicama uspoređuje i procjenjuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prema primjeru piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A.4.1., A.4.2, A.4.3., A.4.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva teksta s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.
- opisuje vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini
- objašnjava glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice
- opisuje razlike između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- uočava obilježja glasovnoga sustava standardnoga jezika na odsječnoj i nadosječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika
- opisuje potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- opisuje vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenog leksičkoga sloja i jezičnim savjetnicima pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika na temeljnim djelima.
- opisuje početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik obrazlaže različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- objašnjava na temelju usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
- prema smjernicama analizira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik opisuje slijed književnih poetika i razdoblja i prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- opisuje slijed književnih poetika hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- opisuje tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi. Učenik čita dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje na oblikovanje vlastitoga doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje sadržaj komercijalnih medijskih
- prepoznaje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik objašnjava povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira tekstove s temom globalizacije i individualizma te njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- objašnjava povezanost hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- navodi kulturne krugove i uočava njihove utjecaje na različite tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.1.
Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu (obrazovna, javna, osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje
- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanja i pregovaranja
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote, neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje)
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja s namjerom razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika
- izdvaja informacije prema svrsi čitanja
- razlikuje informacije po važnosti
- određuje glavne ideje u tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te
opisuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.4.
Učenik piše opisne i pripovjedne tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnome i publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (stilska obilježenost glagolskih i imenskih oblika)
- prema smjernicama piše opisne i pripovjedne tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4.: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.5.
Učenik analizira morfološka obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu
- raščlanjuje ogledne primjere riječi na morfeme
- imenuje morfeme po položaju i funkciji na korijenske, prefiksalne i sufiksalne te leksičke i gramatičke ili oblikotvorne
- određuje oblikotvornu osnovu
- uočava osnovni i izmijenjeni morf (alomorf)
- razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II., imperativ, optativ, kondicional I. i kondicional II.
- objašnjava tvorbu i uporabu aktiva i pasiva
- primjenjuje morfološka znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
- razlikuje morfološka obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.6.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
- opisuje strukturu jezičnoga znaka, načela proizvoljnosti i dogovornosti veze izraza i sadržaja
- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima
- objašnjava načine, razloge i posljedice višeznačnosti
- razlikuje značenja leksema u zadanom kontekstu
- razlikuje osnovna i prenesena značenja (metaforu, metonimiju i oksimoron)
- tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju, hiperonimiju i hiponimiju u zadanom kontekstu
- razlikuje morfološku i leksičku homonimiju
- opisuje jezične rječnike općega i ograničenog leksičkog sloja i strukturu rječničkoga članka
- služi se rječnicima pri razvijanju rječnika
- opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.1.7.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.
- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja
- opisuje odnos jezika i pisma i načine zapisivanja hrvatskoga jezika
- opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici
- navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika
- navodi i opisuje sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku
- opisuje razliku između standardnoga jezika prema mjesnim govorima, dijalektima, narječjima i govorima društvenih skupina (kolokvijalni jezik, žargoni)
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnog identiteta
- primjenjuje spoznaje o hrvatskome standardnom jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta
- razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.1.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga područja
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
- izražava svoje razumijevanje književnoga teksta
- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
- potkrepljuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu primjerima
- objašnjava u čemu uživa dok čita
- objašnjava svoj literarni doživljaj teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.2.
Učenik analizira književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja
- opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine: pučka i narodna popijevka; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
- analizira književni tekst na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (umjetnička proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (drama i kazalište, komedija, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različite razine smiješnoga)
- tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.3.
Učenik tumači književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.
- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
- uočava obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
- tumači književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst književnoga teksta
- potkrepljuje primjerima stilsko-poetička obilježja književnoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: pripovijetka, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Marin Držić, Novela od Stanca, Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Vladimir Nazor, izbor iz poezije, Francesco Petrarca, Kanconijer, izbor; August Šenoa, Prijan Lovro. Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a popis predloženih tekstova jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
- prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja
- prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu
- analizira svrhu (osobnu, obrazovnu, javnu) medijskoga teksta
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja
- objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.1.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.1.2
Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima
- razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju
- opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 2. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.1.
Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, zabavljanje
- istražuje informacije važne za pripremu govornoga teksta služeći se različitim pouzdanim izvorima
- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju
- govori ili razgovara radi upućivanja slušatelja / sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote (govornost, izražajnost, tečnost, izgovor) i neverbalne znakove i funkcionalni stil vrste teksta
- prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2.1., A.2.2., A.2.3., A.2.4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika prema određenoj svrsi slušanja i namjeni
- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- tumači utjecaj okružja na primanje informacija
- procjenjuje informacije
- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- opisuje osnovna obilježja i svrhu izlagačkih tekstova te
analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni
- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- razlikuje provjerene i neprovjerene izvore informacija
- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu
- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta
- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih tekstova te sažima informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva izlagačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.4.
Učenik piše izlagačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje izlagačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom, znanstvenom)
- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem
- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta
- oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku (obilježja subjektivnoga i objektivnog izlaganja, analitičko i sintetičko izlaganje)
- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- prema smjernicama piše izlagačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1., A. 2. 2., A. 2. 3., A. 2. 4.: usmeni prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, popularnoznanstveni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo, anketni obrazac.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje tri izlagačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.5.
Učenik analizira sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
- razlikuje nezavisne i zavisne rečenične članove
- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove
- tumači sintaktičku službu promjenjivih i nepromjenjivih riječi u jednostavnoj rečenici
- analizira sintaktičke službe i značenja padeža, glagolskih oblika i načina, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici
- prepoznaje upravljanje ili rekciju prijedloga i glagola, prijedložno-padežne izraze i bezlične konstrukcije
- analizira gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi ili sintagmi: sročnost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruživanje
- primjenjuje sintaktička znanja pri oblikovanju teksta
- razlikuje sintaktičku službu riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Usvajanje je morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o hrvatskome jeziku, dok je učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.6.
Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
- objašnjava tvorbu riječi u hrvatskome jeziku prema tvorbenim načinima:izvođenja i slaganja; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazba
- određuje tvorbeni uzorak, tvorbeni šav, rječotvornu osnovu i rječotvorni morfem
- analizira najčešće tvorbene načine tvorbe imenica, pridjeva, glagola i priloga
- opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim načinima ili nastavcima
- primjenjuje znanje o tvorbi riječi pri oblikovanju teksta
- opisuje izvođenje i slaganje te razlikuje izvedenice i složenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.2.7.
Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika sa standardnim hrvatskim jezikom na uporabnoj razini.
- prepoznaje organske (mjesne govore, dijalekte i narječja) govore i idiome kao sastavnice svojega idiolekta
- uspoređuje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma sa standardnim hrvatskim jezikom
- opisuje rasprostranjenost hrvatskih dijalekata i narječja
- komentira uporabu mjesnih govora, dijalekata i narječja hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
- primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije i funkcionalni stil
- opisuje kontekste uporabe mjesnih govora, dijalekata i narječja i standardnoga hrvatskog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.2.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
- opisuje svoje razumijevanje književnoga teksta
-povezuje tematiku teksta s aktualnim situacijama na temelju svoga iskustva
- objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja
- obrazlaže svoj literarni doživljaj teksta
- obrazlaže što utječe na njegov književni ukus
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
- analizira i uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (novela, uokvirena kompozicija romana i novele, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje)
poetske vrste (obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih)
dramske vrste (tragedija i obilježja tragedije, struktura antičke tragedije)
- analizira tematska i žanrovska obilježja pojedinoga književnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor)
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Popis predloženih književnih tekstova za ostvarivanje ishoda jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.3.
Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.
- opisuje obilježja dominantne poetike književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- prepoznaje utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta
- analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
- uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
- prema smjernicama analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: novela, roman, drama, tragedija, lirska poezija, mit, legenda
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, izbor, Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Sofoklo, Antigona, Tin Ujević, izbor iz poezije.
Učenik čita pet književnih tekstova i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova poštujući zadane kriterije opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.1.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila primatelja.
- opisuje različito djelovanje tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitoga životnog stila
- analizira uporabu različitih stilskih sredstava u medijskim tekstovima
- prosuđuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu
- procjenjuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utječu na životni stil primatelja s obzirom na dob i spol
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.2.1. ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.2.2.
Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu
- analizira sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta
- zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu
- prihvaća mjesto jezika i književnosti u nematerijalnoj baštini sredine u kojoj živi
- komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu te sadržaj i ideju ulomka iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, intervju, znanstvenopopularni članak ili enciklopedijski prikaz; strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.
Učenik analizira najmanje dva teksta (ulomke ili cjelovit tekst).
Odgojno-obrazovni ishod C.2.2 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 3. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.1.
Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje
- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenata i protuargumenata
- govori u skladu s govornom ulogom
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
- izriče tezu
- navodi argumente i protuargumente
- izvodi zaključak
- samostalno primjenjuje stečena znanja o hrvatskome standardnom jeziku, uvažava pravogovornu normu, govorne vrednote i neverbalne znakove
- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik govori najmanje jednu monološku tekstnu vrstu i sudjeluje u najmanje jednoj dijaloškoj tekstnoj vrsti s obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- sluša govorne i razgovorne vrste upućivačkih i raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, uvjeravanje i zabavljanje)
- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu
- procjenjuje informacije bitne za svrhu slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, upućivanje)
- tumači strukturna obilježja teksta
- izdvaja i tumači ideje
- uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
- razlikuje činjenice od mišljenja
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- uočava pristranost i nepristranost izvora informacija
- opisuje funkciju i osnovna obilježja upućivačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama analizira i objašnjava informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1, A.3.2, A.3.3, A.3.4: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.4.
Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje upućivačkih i raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnom stilu (administrativnom, publicističkom)
- istražuje različite izvore informacija i razlikuje primarne i sekundarne
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku (primjenjuje obilježja paralelne i linearne tekstne veze), leksičku i stilističku
- samostalno popunjava Europass obrazac
- prema primjeru piše upućivačke i raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima izlagačkoga, upućivačkog i raspravljačkog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3., A.3.4.: javni govor, debata, esej, kolumna, uputa, interpretativni esej, molba.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.3.1., A.3.2., A.3.3. i A.3.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva upućivačka ili raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su pravopisni sadržaji: pravila navođenja i citiranja.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.5.
Učenik primjenjuje znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta.
- razlikuje rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice
- razlikuje rečenice po sastavu: jednostavne: neraščlanjene i raščlanjene; složene nastale nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem: nezavisnosložene, zavisnosložene rečenice te mnogostruko složene rečenice
- prepoznaje osnovni, obilježeni i obvezatni redoslijed riječi
- uočava položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi
- zapaža linearnu i paralelnu tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori)
- razlikuje tekst i diskurs
- primjenjuje gramatička znanja o rečenicama pri oblikovanju teksta
- opisuje rečenice po sastavu i način njihova sklapanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.6.
Učenik izdvaja lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje ih u zadanom kontekstu.
- imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema područnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema funkcionalnoj raslojenosti
- prepoznaje lekseme standardnoga jezika prema vremenskoj raslojenosti
- izdvaja primjere iz obavijesnih i književnoumjetničkih tekstova prema vremenskoj, područnoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika
- primjenjuje lekseme iz leksičkoga sloja općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika u zadanom kontekstu
- uočava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.3.7.
Učenik razlikuje tekstove prema pripadnosti funkcionalnome stilu i odnosu prema jezičnoj normi.
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika i njihova obilježja
- objašnjava vezu funkcionalnoga stila (administrativnoga, znanstvenog, novinarsko-publicističkog, razgovornog i književnoumjetničkog) i rečeničnih struktura u tekstovima koje stvara i prima
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila i jezične norme
- razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika i navodi njihova obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.3.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaje na kojima se ostvaruje ishod preporučuje se povezati s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti
- uspoređuje svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu sa stavovima drugih i donosi zaključke
- povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta s pojavama u svijetu
- tumači svoj literarni doživljaj
- preispituje utjecaj vlastitih stavova na oblikovanje vlastitoga književnog ukusa
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.2.
Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra nastale u različitim književnopovijesnim razdobljima.
- objašnjava i uspoređuje hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste (klasični i suvremeni roman)
poetske vrste (tradicionalnu i modernu poeziju)
dramske vrste (klasičnu i modernu dramu)
- opisuje i primjenjuje književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: epski spjev, ep, epopeja; diskurzivne postupke moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor)
poetske vrste: tradicionalni hrvatski stihovi
- prepoznaje univerzalne teme, slike i predodžbe u književnim tekstovima različitoga vremena i mjesta nastanka
- prepoznaje položaj književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima
- analizira književni tekst prema temi i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.3.
Učenik objašnjava utjecaj književnopovijesnoga, društvenog i kulturnog konteksta na književni tekst.
- prepoznaje tipične književne žanrove i vrste za određena književnopovijesna razdoblja
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnom tekstu
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- objašnjava tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnoga razdoblja u književnome tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: roman, epski spjev, drama, pastorala, lirska poezija
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje Ivan Gundulić, Dubravka, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića. Učenik čita dva obvezna književna teksta iz hrvatske književnosti i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnog razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire, uz obvezne književne tekstove, i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.1.
Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
- opisuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti
- uočava skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
- prepoznaje trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskim porukama
- uočava zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, obrazovnoj i javnoj)
- uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja utječu na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.3.2
Učenik objašnjava tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
- prepoznaje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine za hrvatski kulturni identitet
- objašnjava informacije i ideje u ulomku teksta
- komentira utjecaj europskoga kulturnog kruga na hrvatski kulturni identitet na odabranom tekstu
- prihvaća europsku kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnog identiteta
- kritički procjenjuje kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnome i digitalnom okružju
- opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta europske kulturne baštine za hrvatski kulturni identitet
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest i reklama; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. tematski su vezani uz europski kulturni identitet.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Srednja škola Hrvatski jezik 4. razred - 140 sati (1. i 2. razred) + 105 sati (3. i 4. razred) godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1.
Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, zabavljanje, pregovaranje
- procjenjuje informacije i njihov izvor
- govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta
- donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci
- služi se hrvatskim standardnim jezikom, pravogovornom normom i govornim vrednotama te neverbalnim znakovima
- uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za raspravu i raspravlja u skladu s temom, oblikom rasprave i govornom ulogom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sudjeluje u najmanje dvije dijaloške tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova prema određenoj svrsi i iz različitih izvora.
- sluša govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora prema određenoj svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna) i namjeni (informiranje, dokazivanje, zabavljanje)
- opisuje strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
- analizira pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
- procjenjuje informacije i ideje
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst
- tumači obilježja i svrhu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3.
Učenik čita prema određenoj svrsi raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
- razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora prema određenoj svrsi čitanja i namjeni (dokazivanje, zabavljanje)
- objašnjava strukturna obilježja teksta
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- uspoređuje informacije i ideje u tekstu s infomacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
- oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama (sadržaj, struktura, svrha, namjena)
- opisuje funkciju i obilježja raspravljačkih tekstova te prema smjernicama uspoređuje i procjenjuje informacije i ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4.
Učenik piše raspravljačke tekstove s obilježjima funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
- planira pisanje raspravljačkih tekstova prema određenoj strukturi, obliku (isprekidani, neprekinuti, mješoviti) i funkcionalnome stilu (administrativnom, publicističkom, popularnoznanstvenom)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi sadržajno i logički povezan tekst izbjegavajući plagiranje
- procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i gledište
- primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilističku
- prema primjeru piše raspravljačke tekstove, primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta i prikladno parafrazira
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste s obilježjima raspravljačkoga diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3., A.4.4.: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda A.4.1., A.4.2, A.4.3., A.4.4. integracijski su povezani s predmetnim područjima Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik piše najmanje dva teksta s obilježjima raspravljačkoga diskursa.
Preporučeni su pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5.
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.
- opisuje vezu između glasa ili fona, alofona, slova ili grafema, fonema, naglaska ili prozodema i sloga i samoglasnika i suglasnika
- prepoznaje obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak ili prozodem i dužina) razini
- objašnjava glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice
- opisuje razlike između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
- uočava obilježja glasovnoga sustava standardnoga jezika na odsječnoj i nadosječnoj razini i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.5. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnoj poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6.
Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
- razlikuje vrste imena ili onima (antroponimi i toponimi)
- prepoznaje frazeme kao dio leksika
- opisuje potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
- opisuje vrste leksičkoga posuđivanja
- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi
- služi se rječnicima ograničenog leksičkoga sloja i jezičnim savjetnicima pri razvijanju rječnika i jezične kulture
- izdvaja lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanome kontekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.6. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik rječnik vlastitih imena i prezimena
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7.
Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika na temeljnim djelima.
- opisuje početke hrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
- navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
- tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome i svjetskom kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
- opisuje početke hrvatske pismenosti i navodi temeljna djela i autore bitne za standardizaciju hrvatskoga jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za ostvarivanje ishoda A.4.7. popisani su u Jezičnom pojmovniku koji je jedan od dodataka kurikulumu.
Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1.
Učenik izražava svoj literarni doživljaj i prosuđuje kako književni tekst utječe na njegov osjećajni, spoznajni i vrijednosni razvoj.
- postavlja stvaralački problem potaknut tekstom
- opisuje različite ideje primjenjive za rješavanje stvaralačkoga problema na osnovi osobnoga iskustva: praktičnoga, emocionalnog i intelektualnog
- razrađuje najbolju ideju u odabranom obliku i mediju
- predstavlja svoje rješenje stvaralačkoga problema
- kritički preispituje svoje rješenje stvaralačkoga problema
- recepcijski provjerava svoje rješenje stvaralačkog problema u suradnji s drugima
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se na obveznim i samostalno odabranim književim tekstovima; učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2.
Učenik obrazlaže različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
- objašnjava na temelju usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz:
prozne vrste: moderna pripovijetka, moderni roman, groteska, parodija i travestija
poetske vrste: moderna poezija, pjesma u prozi
dramske vrste: drama u užem smislu i psihološka drama
- uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
- prema smjernicama analizira književni tekst s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. Tijekom školske godine nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja.
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3.
Učenik opisuje slijed književnih poetika i razdoblja i prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
- prepoznaje stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
- opisuje slijed književnih poetika hrvatske i svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
- objašnjava na temelju usporedbe književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni, kulturni kontekst prema:
obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
- opisuje tipična stilsko-poetička obilježja književnopovijesnog razdoblja u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, drama, lirska poezija, poema.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi. Učenik čita dva obvezna književna teksta i pet književnih tekstova prema odabiru nastavnika. Popis obveznih naslova za 1. - 4. razred naveden je u poglavlju: F. Učenje i poučavanje, a predloženi popis za samostalan odabir nastavnika jedan je od dodataka kurikulumu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta. Učenik na osnovi pročitanog teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
Nastavnik određuje temu i žanrove prema svojoj profesionalnoj procjeni te odabire uz obvezne književne tekstove i književne tekstove s popisa predloženih književnih tekstova te odabrane književne tekstove poštujući zadane kriterije (opisane u poglavlju F. Učenje i poučavanje) kojima postiže ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda.
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
- smišlja kreativne ideje za stvaralačko izražavanje potaknut tekstom
- razmjenjuje kreativne ideje za stvaralačko izražavanje
- osmišljava stvaralačko izražavanje prema odabranom obliku, mediju i tehnici
- istražuje i eksperimentira s različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima mogućnosti ostvarivanja svoje ideje
- dorađuje svoju ideju na osnovi prijedloga, komentara i doživljaja
- predstavlja svoj rad
- promišlja o stvaralačkom procesu i mogućnostima razrade novih ideja na osnovi teksta
-
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik stvara tekst u govorenome ili pisanom obliku na mjesnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski tekst) primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima. Priprema i izvodi dramske i scenske igre, snima (kratke) filmove, crta, slika i/ ili fotografira potaknut književnim tekstom ili umjetničkim djelom i rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom ili umjetničkim djelom. Izrađuje strip, rječnik i/ili priručnik.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1.
Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
- procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
- uočava cenzuru u medijskim tekstovima
- opisuje sadržaj komercijalnih medijskih
- prepoznaje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
- uspoređuje različite medijske tekstove i procjenjuje kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu (objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
- uspoređuje medijske tekstove i tumači kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja u njemu utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.1. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2
Učenik objašnjava povezanost vlastitog i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
- uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- komentira tekstove s temom globalizacije i individualizma te njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
- objašnjava povezanost hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
- procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj, manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- navodi kulturne krugove i uočava njihove utjecaje na različite tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene su tekstne vrste i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
Učenik analizira ulomke najmanje dva teksta.
Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književnost i stvaralaštvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulumima.
Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Učenjem hrvatskog jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama područja nacionalnoga kurikuluma.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.
Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicijativno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, razumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitateljske pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnome i holističko-humanističkomu pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanja učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, istraživačkim i projektnim učenjem i poučavanjem, osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te svrhovitom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih područja Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji.
Učenicima reba osvješćivati važnost služenja strategijama učenja i komunikacijskim strategijama te im stoga valja omogućiti što češću njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama ovisi o njihovu odabiru i prihvaćanju s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga učenik samostalno izabire strategije kojima će se služiti. Učitelj i nastavnik, na temelju analize potreba učenika, planira i programira poučavanje strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali, koje su složenije i potrebno je duže vrijeme usvajanja, a važne su za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije. Važno je da učitelj/nastavnik izravno poučava učenike strategijama, modelira njihovu uspješnu uporabu do postupnoga osamostaljivanja učenika u odabiru i uporabi. Ako učenici nisu ovladali strategijama nužnim za jezično djelovanje i međudjelovanje u jednoj godini učenja, valja ih planirati u sljedećim godinama učenja. Stoga se strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Uporaba strategija učenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, već se kontinuirano prati njihovo usvajanje.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te primjenjuje prije stečena znanja i iskustva učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prvi i drugi razred osnovnoškolskoga obrazovanja obuhvaćaju predčitalačko i čitalačko razdoblje. Sustavnost u poučavanju i uvažavanje postojećih jezičnih dosega omogućuju i potiču užitak učenja i učenje bez straha. Pokušaji i pogreške pokazatelji su jezičnoga napretka i dinamike procesa usvajanja jezika.
Od prvog do petog razreda pos ebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Od trećeg do osmog razreda uč enici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj, pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja.
Od prvog do završnog razreda srednje škole tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Učenje i poučavanje jezičnim i metajezičnim sadržajima usklađeno je s vrstom školovanja i jezikom struke.
Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka.
Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Učenje i poučavanje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom pristupu književnom tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja književnosti usmjerene su razvijanju kritičkoga, problemskog i literarnoga čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Popis djela za cjelovito čitanje sastavljen je prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo te je vođen idejom o profesionalnoj autonomiji učitelja i nastavnika. Pri izboru književnoga teksta za čitanje učitelju i nastavniku preporučuje se odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja prema načelima: od poznatoga prema nepoznatome, od bliskoga prema udaljenome; tj. učenik se s temom ili žanrom upoznaje na suvremenim tekstovima, a potom produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju izabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajnih mogućnosti učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), oglednosti književne poetike, literarne vrijednosti te podjednake zastupljenosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih ili slobodno odabranih književnih tekstova, od kojih su neki izrijekom i navedeni u razradi odgojno-obrazovnih ishoda. Učenju i poučavanju književnosti i stvaralaštva pristupa se tematsko-žanrovski. Izbor tema prepušten je procjeni učitelja ili nastavnika na temelju analize potreba i procjene zanimanja učenika koje poučava.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određeni broj cjelovitih književnih tekstova koje učitelj i nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih ishoda.
U prvom i drugom razredu osnovne škole učenik godišnje čita 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
Od trećeg do osmog razreda osnovne škole učenik čita 8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta.
U gimnazijama i strukovnim školama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti). U strukovnim školama sa satnicom 140 sati u 1. i 2. razredu i 105 sati u 3. i 4. razredu u prva dva razreda učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5 obveznih (3 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti), a u trećem i četvrtom razredu čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna (hrvatske književnosti). U strukovnim školama sa satnicama 105 sati godišnje učenik čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna književna teksta (hrvatske književnosti).
Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje
1. i 2. razred osnovne škole:
Grimm, Jacob i Wilhelm, Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica
Andresen, Hans Christian, Carevo novo ruho, Ružno pače, Tratinčica
3., 4. i 5. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Lovrak, Mato, Vlak u snijegu
Lovrak, Mato, Družba Pere Kvržice
Balog, Zvonimir, izbor iz poezije
Vitez, Grigor, izbor iz poezije
Kušan, Ivan, Koko u Parizu
6., 7. i 8. razred osnovne škole:
Brlić-Mažuranić, Ivana, Priče iz davnine
Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije
Gavran, Miro, Zaljubljen do ušiju
Glavašević, Siniša, Priče iz Vukovara
Mihelčić, Nada, Zeleni pas
Pavličić, Pavao, Trojica u Trnju
Srednja škola:
Hrvatska književnost
Andrić, Ivo, Prokleta avlija
Držić, Marin, Novela od Stanca
Gundulić, Ivan, Dubravka
Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi
Marinković, Ranko, Kiklop
Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela
Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića
Nazor, Vladimir, izbor iz poezije
Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići
Šenoa, August, Prijan Lovro
Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije
Ujević, Tin, izbor iz poezije
Svjetska književnost
Baudelaire, Charles, izbor iz poezije
Camus, Albert, Stranac
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna
Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera
Kafka, Franz, Preobražaj
Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
Shakespeare, William, Hamlet
Sofoklo, Antigona
Učenje i poučavanje u predmetnome području Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje kulture i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj i nastavnik, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje, popularnokulturne i popularnoznanstvene tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik r azlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje. Istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca, masovne potrošačke kulture, odnos visoke i popularne kulture, razmatra veze kulturnoga identiteta i pripadajućih kulturnih krugova s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj i nastavnik prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Metode i pristupe poučavanju osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno sa svrhom poticanja na učenje i razvoj, razlikuje ih i prilagođava da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj i nastavnik samostalno stvara i izabire materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj i nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku osmišljavajući različite aktivnosti za učenika. Potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju aktivnostima u kojima može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Omogućuje učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiče autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te pruža podršku da razviju svoj puni potencijal. Potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti.
Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih kurikulumom nastavnoga predmeta. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja/nastavnika i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj i nastavnik se služi odobrenim udžbenicima i pomoćnim nastavnim sredstvima, a materijale za učenje i poučavanje može izrađivati i samostalno te u suradnji sa sustručnjacima, učenicima, školskim knjižničarima i stručnim suradnicima.
Polazišni izvori nastave hrvatskoga jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi hrvatskoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja.
Okružje
Okružje za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja/nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Određeno vrijeme
Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Od prvoga do šestoga razreda planirana je satnica 175 sati godišnje. U sedmome i osmom razredu planirano je 140 sati godišnje. Prva četiri razreda imaju prilagodljivu organizaciju nastave, bez formalnoga rasporeda sati i vremenskoga ograničenja trajanja nastavnoga sata, a to omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnoga rada potrebama i interesima učenika. Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji gimnazijski i strukovni programi (140 sati godišnje) i strukovni programi (140 sati godišnje u 1. i 2. razredu i 105 sati godišnje u 3. i 4. razredu i 105 sati godišnje u svim razredima).
Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata poučavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.
Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele prema kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnoga ozračja razredni se odjel može podijeliti u skupine. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja u razrednome odjelu vlada pozitivno i radno ozračje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost skupini. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i virtualnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se poštuje jedinstvenost svakoga učenika s obzirom na kognitivno, društveno-afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja.
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
Hrvatski jezik i komunikacija
Književnost i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Sastavnicama vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti) u svim trima nastavnim područjima.
Sastavnice vrednovanja obuhvaćaju:
- stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti
- sposobnost razumijevanja jezičnih, književnih i kulturnih koncepata kojima se znanja usustavljuju i međusobno povezuju i isprepliću u predmetu Hrvatski jezik (unutarpredmetno povezivanje) te povezuju s međupredmetnim temama i drugim predmetima po načelu međupredmetne povezanosti
- primjenu znanja i koncepata na razini analize i sinteze te stvaranje novih znanja i koncepata.
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika djeluje se na poboljšanje učenja i poučavanja. Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo/nastavnikovo planiranje daljnjega učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja jest poticanje učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj i nastavnik - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja. Motivira učenike na daljnji rad.
Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja , planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja i nastavnika.
Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv. Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju.
Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova. Svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata, npr. mentora i roditelja).
U kurikulumskom sustavu izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumskim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja