Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nevenka Tramišak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prije donosenja zakona bilo bi pozeljno dobro prouciti stanje na terenu i koja su pitanja na koja se traze odgovori. Na pr sto od dokumentacije treba za gradjevinsku dozvolu-po meni polozaj na parceli,namjena,katnost,velicina, dalje tko tu dokumentaciju izradjuje,a zatim odobrava. Sljedece je koja dokumentacija je potrebna za gradjenje,tj izvodjenje,tko ju izradjuje, kontrolira i uskladjuje. Treba olaksati proceduru,ali nikako ne brljaviti sa zakonima gdje novi negiraju neke i dalje vazece. I prije svega, treba razjasniti koja struka sto smije projektirati. Samo ono za sto je skolovana. Suprotno tome trebalo bi postati zakonski kaznjivo. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Asmir Junuzović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ponovno se susrećemo sa situacijom gdje se gotovo rješenje stavlja na raspravu, a zakon će se zbog prethodnih političkih odluka najvjerojatnije donijeti u formi u kojoj je prezentiran. Brojne primjedbe kolega više nego dovoljno argumentiraju ovu tvrdnju. Podržavam koncept izdavanja građevinskih dozvola uz idejni projekt, uz obavezu izrade glavnog I izvedbenog projekta za veće i specifične projekte. Nedostatak konzultacija sa inžinjerskim Komorama i duži, kooperativni razvoj zakonskog rješenja, nešto je što bi donijelo dobro svima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potrebne konzultacije s komorama su provedene.
3 Nikša Bilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Citirat ću komentare kolege Dragana Žuvele jer je vrlo jasno i kratko sažeo sav problem i jad ovog prijedloga zakona kojeg su evidentno pisali oni koji o praktičnoj struci znaju jako malo ili koji u praksi možda uopće nikada nisu ni radili. Od osnutka Hrvatske na ovamo ovo je već tko zna koja izmjena, dopuna i promjena zakona o gradnji. To samo po sebi dovoljno govori o činjenici tko i kako piše zakone o gradnji i prostornom planiranju. Ako se osvrnete na neke zemlje u okruženju koje često spominjemo kao dobre primjere koje treba slijediti, uvidjet ćete da iste ne mjenjaju zakone o prostornom planiranju i gradnji kao čarape, nego da su to stabilni zakoni koji su u nekim zemljama na snazi s možda manjim dopunama već desetljećima. Ponavljam to najviše govori o samom ministarstvu i ljudima koji pišu i predlažu izmjene ovih veoma bitnih zakona. Nadalje, u prezentacijama koje su bile organizirane skupa sa komorama (o kojima nećemo sada) govorite o tome kako se ove izmjene rade jer "doing buissnes" ne funkcionira dobro i kako Hrvatska "kaska" i gubi investicije zbog loših zakona. Ponavljam, možda oni koji ih pišu to nebi trebali raditi ili makar ne na ovaj način, jer definitivno ovim cirkusom kojeg proizvode stalnim, nestručnim i upitnim izmjenama zakona prvenstveno uzrokuju loš "doing buissnes" i odlazak investitora iz RH. Smatram da oba zakona trebaju proći jednu ozbiljnu javnu, stručnu i sveukupnu analizu i korekciju, a ne ovakovo ad hoc brzinsko rješavanje, radi bolje prezentacije i kozmetike prema EK. Potpisujem sve rečeno od kolege Žuvele i od svih kolega koji su vam jasno dali do znanja svojim bezbrojnim komentarima koliko ste predložili "dobre i kavlitetne" izmjene. Mislim da biste se trebali dobro zapitati jeli ovakav bijes struke koji je generirao ovaj prijedlog zakona slučajan ili je odraz stvarnog stanja na terenu kojeg predlagatelj iz udobnosti svoje fotelje uopće ne doživljava. Nikša Bilić d.i.a. - opća degradacije prostora i arhitektonske struke koja se provodi kontinuirano, u orkestriranoj shemi više aktera - među njima je jedan od ključnih Ministarstvo graditeljstva, zbog čega iskreno treba žaliti i prostor Republike Hrvatske i ljude koji unutar istog žive. -degradiranje struke, kao nekakvog mentalnog entiteta u društvenoj memoriji, se vrlo sistemski provodi kroz razna mišljenja Ministarstva, gdje se često provlače vrlo problematični projekti zbog kojih se svi (od lokalne samouprave do lokalnih arhitekata) srame, gdje se često izigrava GUP, negira institucija natječaja - bizarna tumačenja su postala naša svakodnevnica. Dozvolit ću si da dam jedan primjer - tumačenje Ministarstva graditeljstva po pitanju ilegalne gradnje u park šumi Marjan u Splitu, u smislu definicije "tradicijskih naseobina", gdje je deklarirano da posttranzicijska ilegalna gradnja zapravo upada u tu definiciju. To je (p)ostalo predmet urbane legende i opće sprdnje. No to nije problem za Vas, to je problem za nas, pripadnike arhitektonske struke u Splitu, jer se mi moramo sramiti jer nas resorno Ministarstvo zapravo ismijava pred sredinom gdje bi trebali "djelovati po uzancama struke". Posebno kad, naknadno, Ministarstvo zaštite okoliša da mišljenje da "naravno da to nisu tradicijske naseobine". -ovaj Zakon je posljednji u nizu ignoriranja i ponižavanja Struke, gdje opet imamo situaciju da je forma ispred sadržaja i gdje se opet (krivim) ad hoc pristupom pokušava promjeniti strukturalni problem. Dozvole neće ubrzati ni pojednostavniti naivno i nasilno ukidanje obveze izrade (važnih) strojarskih i elektro projekata, već ćete tako samo potvrditi lijepe poruke poslane općom legalizacijom, tj. abolicijom - Struka samo smeta. Ako već želite zaista ubrzati proces dobijanja dozvola za manje objekte, a ujedno i čuvati prostor od predimenzioniranih objekata (za koje se nekako često stvore uvjeti u prostornim planovima), dovoljno se vratiti na stari zakon iz 2007. i slijed - idejni projekt, Rješenje o uvjetima građenja, Glavni projekt i Završno izvješće Glavnog nadzornog inženjera za Uporabnu dozvolu. -kao osoba koja je radila po tom i po zadnjem Zakonu (sa svim izmjenama i dopunama), empirijski mogu potvrditi da je djelovanje po starom zakonu bilo mnogo efikasnije. Glavna ponata je što brže i što jednostavnijim projektom definirati lokacijske uvjete (ako se isto mora prilagođavati zbog neizostavnog subjektivnog tumačenja prostornih planova u sprezi projektant-referent), a za manje objekte tim istim završiti odnos s lokalnom samoupravom, te daljnju dokumentaciju razraditi za gradilište. Da napravite anketu među arhitektima u RH, siguran sam da bi vam oni isto rekli. -Izvedbeni projekt i nadzor - Hrvati su naime notorni po pitanju procjene svojih mogućnosti i sposobnosti te da se njih pita, svi su uspješniji od izbornika nogometne reprezentacije, pametniji od doktora, bolji od ministara i sposobniji od inženjera. S obzirom na tu činjenicu, a i onu da nismo država poznata po efikasnoj penalizaciji, pri čemu posebno mislim na graditeljsku domenu, izbacivanje izvedbenog projekta kao obveznog, redukcija potrebnih nadzora te prije spomenuto izbacivanje strojarskih i elektro projekata za neke ne baš minorne skupine građevina je poprilično bizarna odluka. Volio bi kao građanin RH i kao arhitekt da malo stanete s ovim Izmjenama, promislite, otvorite neke konstruktivne konzultacije i uključite što više stručnih aktera i da se tako pokuša, napokon, doći do jednog stabilnog i efikasnog Zakona koji će biti koristan za nas, Vas, gospodarstvo i prostor i koji se, ako bude sreće, neće mijenjati na godišnjoj bazi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložene promjene nisu "kozmetičke prirode", već su vrlo jasne i učinkovite. Pitanje, pak, tradicijskih naseobina nije vezano s ovim Zakonom, već sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
4 Teodor Cvitanović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Protiv sam ovakvih izmjena Zakona o gradnji. Posebno štetnim smatram odredbe po kojima se za većinu gradnje u našoj lijepoj zemlji (do 400 m2 za koje se ne izdaju posebni uvjeti) omogućava gradnja samo uz arhitektonski i građevinski projekt. Osim sa zdravim razumom, takav koncept je u suprotnosti i s propisima iz područja energetske učinkovitosti koje su ova i prethodne Vlade prepisale iz europskih direktiva. Kako mislite osigurati i dokazati potrebne uštede i energetsku učinkovitost bez strojarskih i elektrotehničkih projekata, bez fizike zgrade? Kako ste zamislili osiguranje sigurnosti korisnika buduće zgrade koja će biti izvedena bez elektrotehničkog projekta, bez strojarskog projekta? Tko će to 'razvlačit' po kućama? Izvođač? Vodovod i kanalizacija spadaju pod građevinski projekt, pa će sigurno netko tumačiti da ovaj prijedlog izmjena znači gradnju temeljem projekata arhitekture, statike i ViK. Osobno podržavam koncept koji je više kolega tu detaljno opisalo - građevinska dozvola temeljem idejnog projekta (koji bi sadržavao i idejna rješenja svih struka) + izvedbeni projekti svih struka za gradnju i priključke. Naravno, taj prijedlog bi trebalo još doraditi, ali mislim da je dobra osnova za smanjenje procedura, uz očuvanje, odnosno poboljšanje utjecaja struke na gradnju. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Iako nije predmet izmjena, predlažemo da se iza čl. 101. doda čl. 101.a i 101.b, a koji glase: Članak 101.a (1) Javnopravna tijela ne smiju neopravdano ograničavati postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa za potrebe razvoja komunikacijske infrastrukture. (2) Jedinstvena pravila kojima se uređuje postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa propisat će se posebnim propisom u skladu s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija i drugim provedbenim propisima. Članak 101.b (1) Javnopravna tijela ne smiju uvjetovati postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa koje su u skladu s odredbama Europskog zakonika elektroničkih komunikacija nikakvim pojedinačnim prethodnim dozvolama. (2) Iznimno, tijela iz st. 1. ovog članka mogu zahtijevati dozvole za postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na zgradama ili mjestima arhitektonske, povijesne ili prirodne vrijednosti koji su zaštićeni zakonom ili drugim propisom te iz razloga javne sigurnosti. Obrazloženje: postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa (tzv. small cells) nužno je za uvođenje i funkcioniranje 5G tehnologije, a implementiranje koje je tehnologije jedan od najvažnijih strateških ciljeva daljnjeg razvoja elektroničkih komunikacija. Predlaže se uvođenje navedenih odredaba u Zakon o gradnji obzirom isto spada u područje izgradnje, a predložene odredbe sukladne su čl. 57. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer spomenuta skupina građevina nema, ne može i ne treba imati prednost u planiranju prostora pred drugim skupinama građevina i drugim javnim interesima.
6 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Iako nije predmet izmjena, predlažemo da se čl. 128. st. 4. trenutno važećeg Zakona o gradnji izmijeni na način da isti sada glasi: „(4) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako to nije zabranjeno prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine donijela Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba) kojom se propisuju mjerila razvoja EKI. Predmetna Uredba, između ostalog, propisuje kako se planiranje položaja EKI – samostojećih antenskih stupova utvrđuje na temelju podloge koju čini objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (dalje: objedinjeni plan). Uredbom je također određeno da jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice regionalne samouprave trebaju uskladiti svoje prostorne planove s Uredbom. Između ostalog određeno je da odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju umanjivati i/ili ograničavati elektroničke komunikacijske zone („EKI zone“) koje će na temelju objedinjenog plana biti unesene u grafički prikaz tih prostornih planova prilikom usklade istih s Uredbom. Pored toga, propisano je da antenske prihvate, odnosno EKI koja se postavlja na postojeće građevine, ne treba planirati u prostornom planu. Člankom 13. Uredbe obvezuju se JLS/JRS da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja, odnosno prostorne planove iz svojeg djelokruga s odredbama iste prigodom njihove prve izrade, odnosno prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna. Također, propisano je da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba. S tim u vezi ukazujemo i na recentnu ustavnosudsku i upravnosudsku praksu iz koje nedvojbeno proizlazi da su se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja dužne pridržavati propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Naime, Ustavni sud je dana 27. ožujka 2018. godine donio rješenje broj U-II-2392/2014 predmet kojeg je upravo ocjena odnosa Uredbe te dokumenata prostornog uređenja kojima se predviđaju moguća područja postavljanja EKI. U tom smislu, investitor, projektant i izvođač su se prilikom projektiranja i građenja građevina koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona dužni pridržavati i odredaba Uredbe, a koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer spomenuta skupina građevina nema, ne može i ne treba imati prednost u planiranju prostora pred drugim skupinama građevina i drugim javnim interesima.
7 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izmjene i dopune postojećeg Zakona o gradnji su potrebne i poželjne. Ali te izmjene trebale bi biti korjenite i obuhvatiti Zakon i sve podzakonske akte. Ovo što vi predlažete je kozmetika kojoj je svrha da dodatno zamulja već ionako nedovoljno jasno definirane procese u gadnji. Nikako ne podržavam donošenje ovakvog Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetnim se Zakonom propisuju ozbiljne i učinkovite mjere.
8 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U pogledu objavljenog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (dalje: ZID ZOG) prvenstveno ističemo da je nesvrsishodno i protivno očekivanim ciljevima koje izmjene Zakona o gradnji žele postići donositi ZID ZOG-a po hitnom postupku. U ovom konkretnom slučaju radi se o zakonu koji regulira iznimno osjetljivo područje kojeg u praksi zbog svoje specifičnosti svakodnevno primjenjuje velik broj pravnih subjekata, a koje izmjene u sebi sadrže niz dvojbenih, neprihvatljivih i zbunjujućih rješenja koje zasigurno neće doprinijeti lakšem i bržem ishođenju potrebnih dozvola, kao niti samom građenju opterećenom nepotrebnim administrativnim procedurama koje će svakako dovesti do negativne klime u području građenja i investiranja, a što će direktno utjecati i na razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. Navedeno se odnosi i na problematiku predložene nove kategorizacije građevina iz koje se sada brišu građevine koje se prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. trenutno važećeg Zakona o gradnji grade bez građevinske dozvole te se uvode nove podkategorije građevina, a što za predmetne jednostavne građevine iz sadašnje 3. skupine građevina znači da će referenti koji budu obrađivali zahtjeve teleoperatera u pogledu tih jednostavnih građevina gotovo sigurno imati različita tumačenja o tome trebaju li jednostavne građevine sada spadati u 2.a ili 2.b ili koju drugu skupinu građevina, što će dovesti do velike pravne nesigurnosti i neujednačenosti u postupanju javnopravnih tijela, a što zasigurno neće ići u prilog prvenstveno telekomunikacijskim operaterima čije područje djelovanja zahtjeva jasne i nedvosmislene standarde i odredbe koje nisu podložne različitim tumačenjima. Nadalje, ukazujemo na odredbu čl. 204. st. 1. Poslovnika Hrvatskog sabora, a koja odredba propisuje da se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku. Zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj (čl. 206. st. 1.). Smatramo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni propisani uvjeti za donošenje zakona po hitnoj proceduri, a posebno ne uvjet sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu obzirom da će baš ovakvo ishitreno donošenje loše razrađenog zakona koji neće biti usklađen s drugim relevantnim propisima dovesti do problema u primjeni istog Zakona, a samim time onda i do bitnih poremećaja ne samo u području građenja, već i u području cjelokupnog gospodarstva. Stoga predlažemo da se donošenje ZID ZOG-a odgodi barem do 1. siječnja 2020. te da se objavljeni Nacrt, a sukladno prijedlozima zainteresiranih strana sadržanim u pristiglim komentarima, vrati na doradu radnoj skupini. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnje nisu točne. Sva rješenja su potpuno jasna, a to što pojedini korisnici prostora nisu favorizirani pred drugim korisnicima, ne znači da rješenje ne valja.
9 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Uvođenje obiteljske kuće od 400 m2 nije kompatibilno s ostalim propisima gdje je ta površina 600 m2. Dodatno nije dobro propisivati samo arh. i/ili građ.projekt za tu vrstu građevine jer se uvjeti po teh.propisu ne mogu postići samo s tim projektima, bolje je napisati da te građevine moraju imati potrebne projekte za dokazivanje temeljnih zahtjeva za građevinu i energetsku učinkovitost prema posebnim propisima I nastavno smatramo da treba vratiti izvedbeni projekt jer je neophodan za građenje Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, u dijelu koji se odnosi na arhitektonski i/ili građevinski projekt, a u pogledu površine zgrada ne, jer tvrdnja nije točna. Naime, ove su površine uvriježene obzirom na ranije važeće zakone koji su uređivali gradnju a i danas važeći Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.
10 Olga Melnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA a) Čl. 2 (u vezi čl. 4 ZOG) Podjela u skupine – ima logike u podjeli u 2.a i 2b skupine u vezi potrebe procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu. Ali podjela na 3a i 3b skupine nema logične osnove. Logična bi bila podjela na projekti zgrada, za građenje kojih potrebno izdavanje građevne dozvole i jednostavne zgrade. Izdvajanje stambenih zgrada do 400 m2 i poljoprivrednih zgrada do 600 m2 u zasebnu kategoriju prilično neutemeljeno osim samo na statističkom podatku da takvih zgrada puno. Više od toga – u istoj kategoriji su obiteljske kuće, neki dio višestambenih zgrada, svinjci, kokošinjci i…velike štale i druge relativno krupne poljoprivredne zgrade. Ali nisu mali uredi na 1-10 ljudi, mali vjerski objekti… Nisu ni višeobiteljske kuće preko 400 m2? b) Čl. 12, kojim mijenja se čl. 72 Zakona o gradnji, uopće nema nikakvog smisla, jer: zgrada 3b skupine za novu zgradu obavezno mora sadržati najmanje i arhitektonski i građevinski (minimalno statički) dio projekta. Iznimno od toga – REKONSTRUKCIJA postojeće građevine može sadržati samo projekt jedne struke, koji je potreban u vezi samog smisla te rekonstrukcije, te JEDNOSTAVNE zgrade u POMOĆNOJ FUNKCIJI mogli bi biti izrađeni od strane SAMO inženjera građevine. Ali imam iskustva, da ipak arhitekt često nađe BOLJE prostorno rješenje. Iz toga proizlazi da SASTAV PROJEKTA MORA BITI ODREĐEN TEMELJEM FUNKCIONALNOG SASTAVA BUDUĆE GRAĐEVINE, a u slučaju projekta zgrada skupine 3b najmanje moraju imati projekti arhitektonske i građevinske struke, osim u slučaju manjih rekonstrukcija tehničkih sustava. A da ne pričamo o tome, što projekt svake stambene zgrade morao bi imati i projekt struje i strojarskih instalacija, usklađeni sa arhitektonskim i građevinskim dijelom. c) Lijepo je, da predlaže se ponovo Uredima za prostorno uređenje i građenje izdavati uvjeti za priključenja i posebni uvjeti, ali to će čak i usporiti proceduru, te za to potrebna „legalizacija“ Idejnog rješenja kao sastavnog dijela projekta. Sav postupak izdavanja uvjeta, potvrda i dozvola pretvara se u birokratski čin. d) Čl. 44 (u vezi čl. 140) – uopće na tehnički pregled ne pozivaju se sudionici u gradnji osim investitora? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer primjedbe ne uvažavaju razloge uvođenja predmetne podjele, a ti su povezani s potrebama sustava eDozvole.
11 DRAGAN ŽUVELA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovaj komentar pišem kao i projektant koji (nažalost) živi od poziva arhitekta u Hrvatskoj i kao predsjednik Društva arhitekata Splita, koji iz prvog reda gleda i bori se protiv opće degradacije prostora i arhitektonske struke koja se provodi kontinuirano, u orkestriranoj shemi više aktera - među njima je jedan od ključnih Ministarstvo graditeljstva, zbog čega iskreno treba žaliti i prostor Republike Hrvatske i ljude koji unutar istog žive. Degradiranje Struke, kao nekakvog mentalnog entiteta u društvenoj memoriji, se vrlo sistemski provodi kroz razna mišljenja Ministarstva, gdje se često provlače vrlo problematični projekti zbog kojih se svi (od lokalne samouprave do lokalnih arhitekata) srame, gdje se često izigrava GUP, negira institucija natječaja - bizarna tumačenja su postala naša svakodnevnica. Dozvolit ću si da dam jedan primjer - tumačenje Ministarstva graditeljstva po pitanju ilegalne gradnje u park šumi Marjan u Splitu, u smislu definicije "tradicijskih naseobina", gdje je deklarirano da posttranzicijska ilegalna gradnja zapravo upada u tu definiciju. To je (p)ostalo predmet urbane legende i opće sprdnje. No to nije problem za Vas, to je problem za nas, pripadnike arhitektonske struke u Splitu, jer se mi moramo sramiti jer nas resorno Ministarstvo zapravo ismijava pred sredinom gdje bi trebali "djelovati po uzancama struke". Posebno kad, naknadno, Ministarstvo zaštite okoliša da mišljenje da "naravno da to nisu tradicijske naseobine". Ovaj Zakon je posljednji u nizu ignoriranja i ponižavanja Struke, gdje opet imamo situaciju da je forma ispred sadržaja i gdje se opet (krivim) ad hoc pristupom pokušava promjeniti strukturalni problem. Dozvole neće ubrzati ni pojednostavniti naivno i nasilno ukidanje obveze izrade (važnih) strojarskih i elektro projekata, već ćete tako samo potvrditi lijepe poruke poslane općom legalizacijom, tj. abolicijom - Struka samo smeta. Ako već želite zaista ubrzati proces dobijanja dozvola za manje objekte, a ujedno i čuvati prostor od predimenzioniranih objekata (za koje se nekako često stvore uvjeti u prostornim planovima), dovoljno se vratiti na stari zakon iz 2007. i slijed - idejni projekt, Rješenje o uvjetima građenja, Glavni projekt i Završno izvješće Glavnog nadzornog inženjera za Uporabnu dozvolu. Kao osoba koja je radila po tom i po zadnjem Zakonu (sa svim izmjenama i dopunama), empirijski mogu potvrditi da je djelovanje po starom zakonu bilo mnogo efikasnije. Glavna ponata je što brže i što jednostavnijim projektom definirati lokacijske uvjete (ako se isto mora prilagođavati zbog neizostavnog subjektivnog tumačenja prostornih planova u sprezi projektant-referent), a za manje objekte tim istim završiti odnos s lokalnom samoupravom, te daljnju dokumentaciju razraditi za gradilište. Da napravite anketu među arhitektima u RH, siguran sam da bi vam oni isto rekli. Druga stavka je Izvedbeni projekt i nadzor - Hrvati su naime notorni po pitanju procjene svojih mogućnosti i sposobnosti te da se njih pita, svi su uspješniji od izbornika nogometne reprezentacije, pametniji od doktora, bolji od ministara i sposobniji od inženjera. S obzirom na tu činjenicu, a i onu da nismo država poznata po efikasnoj penalizaciji, pri čemu posebno mislim na graditeljsku domenu, izbacivanje izvedbenog projekta kao obveznog, redukcija potrebnih nadzora te prije spomenuto izbacivanje strojarskih i elektro projekata za neke ne baš minorne skupine građevina je poprilično bizarna odluka. Volio bi kao građanin RH i kao arhitekt da malo stanete s ovim Izmjenama, promislite, otvorite neke konstruktivne konzultacije i uključite što više stručnih aktera i da se tako pokuša, napokon, doći do jednog stabilnog i efikasnog Zakona koji će biti koristan za nas, Vas, gospodarstvo i prostor i koji se, ako bude sreće, neće mijenjati na godišnjoj bazi. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na ukidanje obveze izrade strojarskih i elektrotehničkih projekata, a ostalo se ne prihvaća. Pitanje, pak, tradicijskih naseobina nije vezano s ovim Zakonom, već sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na ubrzanje procesa dobivanja dozvola za manje projekte te čuvanja prostora od „predimenzioniranih objekata“, ističe se da za navedene nema potrebe jer isti institut predstavlja građevinska dozvola kojoj ne prethodi lokacijska dozvola s tom razlikom što je njen sastavni dio umjesto idejnog projekta glavni projekt. To stoga što struka ne prihvaća da se građevinska dozvola izdaje bez glavnog projekta. Osim toga, predloženo bi nepotrebno poskupilo građenje jer bi investitor morao platiti izradu dva projekta umjesto jednoga a što za osiguranje zakonitosti i sigurnosti gradnje nije potrebno.
12 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nema čl. u Prijedlogu ID ZOG-a U članku 67. ZOG-a navedeni su: 1. glavni projekt, 2. izvedbeni projekt, 3. tipski projekt i 4. projekt uklanjanja građevine. U čl. 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnji određuje se sljedeće: (2) Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područje gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Predlaže se: uvrstiti stavak 2. članka 67. ZOG-a u kojem bi se naveli i ti drugi projekti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je idejni projekt instrument Zakona o prostornom uređenju.
13 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Umjesto uvoda u primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji dostavljamo Mišljenje Društva građevinskih inženjera Zagreb od 05.01.2017. godine: Društvo građevinskih inženjera Zagreb je prilikom javne rasprave Zakona o gradnji iz 2013. godine u okviru Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (HSGI-a), 8. i 21. studenoga 2013. dostavio pisane primjedbe na predložene tekstove Zakona Već kod donošenja Zakona bili smo svjesni činjenice da je to jedan od najlošijih Zakona koji reguliraju građenje od kada su se isti homologizirali za tržišnim gospodarstvom i pravnom stečevinom EU, te da će vjerojatno brzo doživjeti promjene Na žalost, obim izmjena i dopuna od čak 69 članaka za tako kratkim rokom javne rasprave ukazuje na neodređenost nastalog stanja, ali ovakav isti trend mijenjanja zakona posljedično može izazvati više štete nego koristi. Skloniji bi bili prihvatiti pristup ozbiljne analize zakona koji reguliraju proces planiranja, a i gradnje njihovog stvarnog usklađenja s europskom pravnom stečevinom te konačno zakonom stvoriti uvjete da se gradi kvalitetno uz prihvatljivu cijenu. Sada je već svima razvidno da su velikim djelom upravo zakoni krivi za totalnu degradaciju struke i dnevno urušavanje konkurentnosti hrvatskog graditeljstva. U ovom trenutku imamo najviše strukovnih ograničenja i prereguliranost prava s javnim ovlastima s jedne strane i s druge strane činjenicu da se jedna od najkonkurentnijih graditeljstava u regiji totalno urušilo pa više ne može nuditi imalo ozibljni posao u Republici Hrvatskoj (na natječaju za izgradnju mosta Pelješac od dvanaest ponuda nije pristigla ni jedna čiji je nositelj hrvatska tvrtka, a samo prije desetak godina gradili smo između 50 i 100 kilometara autocesta godišnje). U svjetlu navedenih stavova iz dopisa od 08. studenog 2013. naveli bi dio koji i danas smatramo aktualnim: Učestalost promjena zakonske regulative kojom se propisuje područje prostornog planiranja i gradnje u pravilu dovodi do pravne nesigurnosti, što rezultira negativnim učincima na investicijski ciklus i gospodarstvo. Budući da dosadašnje zakonske promjene iz ovog područja nisu bitno pridonijele uređenju i ubrzavanju cijelog procesa izgradnje, mišljenje je da je potrebno obrazložiti što se dobilo dosadašnjim izmjenama i primjenama zakona, te jasno definirati mjerljive ciljeve donošenja novog zakona kako bi se nakon proteka izvjesnog vremena mogla utvrditi ispravnost takvih odluka i razmotriti ekonomski učinak takvih promjena. Stoga, s ciljem usvajanja što kvalitetnijeg zakonskog rješenja i minimalizacije potrebe za budućim izmjenama novih zakona, u najboljoj namjeri dajemo sljedeće primjedbe i prijedloge, odnosno mišljenja. Vezano na promjene zakonskog okvira iz predmetnog područja predlaže se određivanje mjerljivih pokazatelja iz zakona, kako bi se praćenjem istih utvrdila ispravnost odluke o promjeni i budućim eventualnim promjenama zakonskih odredbi kojima se propisuje proces gradnje i proces prostornog planiranja, a kojima bi se ujedno i pratio ekonomski učinak određenih zakonskih rješenja. Takvi pokazatelji bili bi npr. koliko je vremena (dana) potrebno za izdavanje određenog akata čije se donošenje propisuje, broj akata izdanih na temelju određene odredbe iz zakona, kao i broj odbijenih i odbačenih zahtjeva po istom, i slično. Predlaže se da podatke o propisanim pokazateljima nadležni upravni odjeli unose mjesečno u bazu podataka koju vodi Ministarstvo. Takvim bi se sustavnim i sistematičnim praćenjem moglo svrsishodno pristupati budućim potrebnim izmjenama propisa, te pratiti stvarni učinak istih. Potreba za takvim postupanjem vidljiva je već i samim sagledavanjem trenutne situacije, jer se i ovim izmjenama zakonskog okvira pristupa temeljem procjene rađene bez sistematično praćenih i mjerljivih pokazatelja. (Primjerice stručna analiza dosadašnjih zakonskih rješenja u postupanju s bespravnom gradnjom; što, zašto i kako nije provedivo). Pravilnike čija je obveza donošenja propisana predmetnim zakonima potrebno je donositi, te o istima raspravljati prilikom donošenja samih zakona, a ne naknadno, budući da isti predstavljaju dio predmetne zakonske regulative i da bez istih nije moguće cjelovito razmatrati cijelu materiju. Kod donošenja podzakonskih akata i pravilnika veoma bitnu ulogu treba i dalje zadržati cijeloživotno obrazovanje, koje je dosadašnjim uključivanjem u cijeli sustav graditeljstva, pokazalo da ima izrazitu važnost za struku i svakako treba nastaviti s njegovim provođenjem. Pri tome je neophodno da se akcent stavi na stručnost i odgovornost provedbe obrazovanja, te posvetiti veliku pažnju na kvalitetu provoditelja i teme koje se obrađuju kroz cijeloživotno obrazovanje, a sve kroz evaluaciju dobivenu od sudionika, dok bi ministarstvo cijeli proces trebalo učiniti potpuno transparentnim kroz objavu svih podataka i objavu evaluacije od strane sudionika. Tako bi se unaprijedio proces provođenja i podigla kvaliteta obrazovanja. Informacije i predavanja koji imaju svrhu upoznavanja s pojedinim proizvodima i tehnologijama, iako se smatra potrebnim, trebalo bi vrednovati na drugačiji način. U održanim diskusijama na temu licenci i cjeloživotnog obrazovanja zaključeno je da bi suglasnost za poslove izvođenja građevinskih radova trebala biti u funkciji javne nabave u smislu dokazivanja stručnosti bez daljnje potrebe za dokazivanjem iste prilaganjem referenci, te da je potrebno uvesti sustavnu kontrolu nad izdanim suglasnostima. U raspravi je naznačeno i neriješeno pitanje donošenja tehničkih propisa. Donošenje novih i izmjene i dopune postojećih tehničkih propisa mora biti trajna zadaća koja proizlazi iz Zakona o gradnji, te osnovom toga mora biti uvedena obveza planiranja izrade novih, te izmjena i dopuna postojećih tehničkih propisa, kao i tko i na koji način u tom postupku sudjeluje. Isto tako radi cjelovitosti sagladavanja problema dostavljamo i sve primjedbe na zakonske tekstove koji su bili u raspravi 2013. godine: U okviru Javne rasprave o prijedlogu Zakona o gradnji, provedene po temeljnim društvima HSGI-a, višekratno je isticano da je prečesta izmjena zakona najveći razlog nesigurnosti investitora. Čest je slučaj da se građevine grade više godina pa se od podnošenja zahtjeva za građevnom dozvolom (ili kako se već to zadnjih dvadesetak godina naziva) do uporabne dozvole dva ili tri puta mijenjao zakon. Može se pravno tumačiti da je prelaznim i završnim odredbama sve bilo riješeno ali je činjenica da je u praksi to bio jedan od osnovnih razloga pravne nesigurnosti svih sudionika u procesu građenja. Promatra li se pravno nasljeđe onda je razvidno da se u bitnim institutima u graditeljstvu ništa značajno nije mijenjalo. Investitor i njegova prava i obveze, projektant i njegova prava i obveze, nadzor i njegova prava i obveze, izvođač i njegova prava i obveze gotovo i danas imaju sličnu ili istu pravnu poziciju reguliranu zakonom kao i davne 1974. g. Navedeno upućuje da je za kvalitetnu promjenu zakona nužan preduvjet analiza stvarnih nedostataka postojećih zakonskih rješenja, izrada teza, te rigorozna provjera novih predloženih rješenja i njihovog funkcioniranja u praksi. U suprotnom ćemo za cca četiri godine, koliko je obično ritam radikalnih zahvata u zakonu (o čestim izmjenama i dopunama nema smisla ni govoriti) biti dovedeni u situaciju da ponovno mijenjamo zakon što sigurno nije intencija predlagača zakona pa ni onih koji bi ga trebali dnevno primjenjivati. Prihvaćamo u cijelosti stav da se iz zakona brišu instituti izlobirani za jednokratnu uporabu (kao npr. upravljanje projektima), ili u ovom prijedlogu zakona svesti na prihvatljivu mjeru poglavlje energetskih svojstava zgrade, ali isto tako da se na osnovi europskih stečevina dograde pozitivni instituti čija primjena nije dorečena. Institut revizije osigurava točnost projekata i usklađuje projektantsku i građevinsku praksu i ne vidimo razlog za bilo koji oblik redukcije broja revizija. Kvalitetni tehnički propisi i kontrola njihove primjene za kompleksnije građevine preduvjet su za kvalitetne projekte, a oni su opet nužan preduvjet kvalitetnih građevina i za to ne može biti jedini jamac osiguranje od odgovornosti projektanta. Temeljni zahtjevi za građevinu u prijedlogu Zakona zamijenili su Bitne zahtjeve za građevinu izvedene iz bitnih zahtjeva za građevinske proizvode EU, osnovom kojih je Europa donijela temeljne dokumente, a isti su osnov za donošenje tehničkih propisa. Nije razvidno kako će sada ovim prijedlogom izgledati postupak i veza tehničkih propisa i zakona. Kod sudionika u gradnji i dalje je projektant i nadzorni inženjer „fizička osoba“, a izvođač „osoba“, iako je praksa u EU, a sve češće i kod nas, da se posao projektiranja i nadzora ugovara i realizira u institutu pravne osobe kao što je to i kod izvođača. Tipski projekt je oblik projekta, a ne vrsta. Tipski projekt može biti i glavni i izvedbeni. Prihvatljiv je stav da je u predloženom modelu za upravnu proceduru idejni projekt nepotreban, ali smatramo da se isti treba zadržati u stipulaciji zakona zbog uobičajenih procedura u procesu projektiranja. U praksi EU je i izrada projekta izvedenog stanja te smatramo da se isti treba navesti kao vrsta projekta, posebno jer je kod složenijih tehničko-tehnoloških građevina specificiran propisima, a i sam prijedlog Zakona dopušta, prilikom gradnje, određeno odstupanje u odnosu na mjere određene glavnim projektom. Određivanjem trasa i koridora za obuhvate zahvata u prostoru nije ispravno sagledana strukovna ovlast jer se npr. trase i koridori cesta, vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i slično ne definiraju arhitektonskim projektom nego projektima drugih struka. U postupku izdavanja dozvola dnevno je prisutan neujednačen pristup nadležnih tijela. U cilju da se praksa uskladi predlažemo mogućnost da investitor može predati zahtjev za izdavanje akta tijelu nadležnom u drugom stupnju, a pravilnik o sadržaju projekata da se uradi što hitnije, cjelovito, jasno i svrsishodno. Brisanje dozvole za uklanjanje smatramo nepotrebnim jer kao što je uporabna dozvola dokument nužan za upis građevina u zemljišne knjige mora postojati dokument za ispis. Proceduralno bi upravni postupak uklanjanja trebao obrnuto slijediti upravni postupak građenja. Uvjete koji izvođač kao osoba mora ispunjavati dokazuje suglasnošću za obavljanje djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu licenca) ili se svaki od traženih uvjeta propisanim ovim zahtjevom dokazuje posebnim dokumentom. Institut licenciranja izvođačkih tvrtki pa i drugih osoba iz ovog zakona nepravedno je zapostavljen. Uobičajena je praksa u nekim zemljama da licencirane tvrtke ne dokazuju referentnost. To bitno pojednostavljuje postupak nadmetanja i sigurno je značajna antikorupcijska mjera. Predloženo rješenje rezultira interesom tvrtki da se osposobe da licencu imaju i istu održavaju. Oni koji licencu nemaju, svoje referentnost dokazuju kao što je to već u postupku nadmetanja uobičajeno. Osim navedenih primjedbi ukazujemo i na neusklađenost s drugim zakonima, npr. Zakon o vodama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se radi o općim promjenama koje konkretno nije moguće primijeniti, a koje se, osim toga temelje na osobnim procjenama bez ozbiljnih analiza temeljenim na stvarnim podacima, odnosno pokazateljima, pri čemu se ignoriraju stvarne činjenice vezane uz praćenje stanja u područjima prostornog uređenja i gradnje. Također, radi se o prijedlozima koji nisu predmet predmetnog Zakona već podzakonskih propisa i drugih zakona. Konkretna, pak, rješenja koja se predlažu, primjerice, uvođenje novih obveza revizije glavnog projekta, nepotrebno bi poskupila i produljila proces izdavanja akata za građenje, a što bi bilo protivno cilju predmetnog Zakona
14 HUSZPO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Dodati stavak u čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja. Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. (2) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržvati i projekt krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja (3) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. OBRAZLOŽENJE Stupanjem na snagu Zakona o gradnji (NN 153/13) krajobrazni projekt (projekt krajobrazne arhitekture) nestaje iz sadržaja glavnog projekta. Njime je uveden novi dokument, krajobrazni elaborat, koji je Zakonom predviđen da prethodi izradi glavnog projekta. Krajobrazni elaborat obuhvaća detaljnu inventarizaciju, analizu i vrednovanje postojećeg stanja krajobraza prije izrade projekata, bilo idejnog bilo glavnog. Krajobrazni elaborat zapravo čini stručnu podlogu za izradu projekta krajobrazne arhitekture. Krajobrazni elaborat stoga nije odgovarajuća zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, a izrada krajobraznog elaborata ne isključuje izradu projekta krajobrazne arhitekture i obrnuto. Projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Izostavljanjem projekta krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja iz Zakona o gradnji zapostavlja se uređenje krajobraza i nije osigurano sudjelovanje stručnih osoba u izradi glavnoga projekta te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora, što je u suprotnosti s načelom Apolitike koje navodi da “svako djelovanje u prostoru zapoĉinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inţenjerskim i krajobraznim projektiranjem” (str. 20). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno cilju Zakona, a u kontekstu izdavanja građevinskih dozvola, tj. osiguravanja zakonitosti i sigurnosti gradnje, to nije potrebno.
15 VLADO KLARIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano sada za izmjene i dopune ovog zakona o gradnji predlažem svakako da obogatite pojmovnik na početku samog zakona sa što je više moguće pojmova i apsolutno bi bilo dobro da u pojmovnik zakona svakako navedete definicije i kratice za podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Stari zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN RH broj 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011 i 50/2012) koji je po mojem osobnom mišljenu bio jako dobar zakon, imao je bogati pojmovnik (istina je da je pojmovnik bio opsežan i zbog činjenice da je zakon sadržavao i terminologije vezane za prostorno uređenje) i od svih pojmova i definicija imao je i definicije podruma, suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Trenutno važeći zakon o gradnji ove definicije nema, što smatram velikim apsurdom. S obzirom da nedostaju ove definicije, ostavila se mogućnost da svaki prostorni plan sam po sebi izdefinira pojam podruma, suterena, prizemlja, kata i potkrovlja što je po meni nelogično. Mislim da bi ove definicije i pojmovi trebali imati jednoznačno značenje u cijeloj Hrvatskoj a ne da se ostave na interpretaciji odredbi iz svakog pojedinog prostornog plana ili još gore na interpretaciji svakog pojedinog referenta upravnog odjela ili tijela graditeljstva zaduženog za izdavanje akata za gradnju. Dodatno, napominjem da bi trebalo svakako uz ove pojmove staviti i kratice (S, Po, Pr, K, Pk) tako da bude i to jasno. Sadašnji zakon to nema nego se kratice tek usputno spominju u zakonu o prostornom uređenju u članku 3. koji apsurd svega nema ni veze sa tim pojmovima nego opisuje građevinsku bruto površinu. Između starog ZOPUG iz 2007-2012 i novog ZOG kratica za prizemlje se promijenila što je mnogima vjerojatno i promaknulo. Po starom zakonu prizemlje je imalo kraticu P a po zakonu o prostornom uređenju (u članku 3. koji ni ne definira pojam prizemlja usput slučajno piše Pr). To će mnogima možda izgledati i sitnica ili beznačajna stvar ali može se desiti da pojedini referenti u upravnim odjelima koji su zaduženi za izdavanje akata za gradnju cjepidlače i oko takvih stvari. Zato je dobro da sve bude dobro izdefinirano u jednom dobrom i bogatom pojmovniku već kada su u planu ove izmjene i dopune zakona. Ista stvar vrijedi npr. i za definiranje načina izračuna najviše visine građevine (do vijenca, do sljemena.....). To bi trebalo biti jasno opisano bez da bude dilema oko toga i na način da odredbe iz ovog zakona budu iznad raznoraznih interpretacija prostornih planova i referenata. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe, obzirom da je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji se donosi na temelju Zakona o prostornom uređenju.
16 Hrvatski Telekom d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Komentari na Konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (dalje: „Prijedlog“). 1) Komentar uz članak 2. Prijedloga: - Predlaže se zadržati postojeću kategorizaciju građevine. - Podredno, uz predloženu novu kategorizaciju, uvesti kategoriju 4. u koju ulaze građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. st. 1. ZOG-a mogu graditi bez građevinske dozvole. - Obrazloženje:. Jedna od temeljenih strukturnih potki Zakona o gradnji jest svrstavanje građevine u određene skupine. Trenutno važeći ZoG definira 3 skupine građevine na jasan i precizan način, ne ostavljajući dileme koja građevina pripada kojoj skupini. U tom smislu, iznimno bitna skupina je treća skupina u koju ulaze građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. st. 1. ZoG-a mogu graditi bez građevinske dozvole. Nedostatak posebne kategorije građevine u koju ulaze spomenute „jednostavne građevine“ dovesti će do niza problema u realizaciji ovog propisa, do pogrešnog i neujednačenog tumačenja propisa jer će biti nejasno u koju od novo predloženih skupina građevina ulaze građevine iz članka 128. st. 1. ZoG-a (jednostavne građevine), što povećava pravnu nesigurnost i nepotrebno usporava procese gradnje. Zakonodavac je za navedenu kategoriju „jednostavne građevine“ predvidio određene pojednostavljene postupke u raznim fazama i procesima gradnje pa je i stoga bitno da se zadrži opisana kategorija. 2) Komentar uz članak 9. Prijedloga: - Predlaže se propisati da glavni projekt za jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno Pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom ili odgovarajućim propisom s kojim su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne uskladiti svoje dokumente prostornog uređenja. - Obrazloženje: suočeni smo s pravnom nesigurnošću u području izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture („EKI“) za koju je Vlada RH propi-sala posebne uvjete svojom Uredbom o mjerilima razvoja EKI-ja i druge po-vezane opreme (Narodne Novine 131/12, 92/15). Postoje slučajevi da poje-dine jedinice lokalne i regionalne samouprave („JLS“) svoje prostorne planove ne usklađuju s Uredbom, iako je to njihova obveza, a što je potvrdila i sudska i ustavno sudska praksa. Ovakvim prijedlogom bismo otklonili opisanu nesigurnost u odnosu na problematiku usklađivanja dokumenata prostornog uređenja s odredbama posebnih propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. 3) Komentar uz članak 11. Prijedloga Prijedlog: predlaže se dopuna stavka 2. članka 71. ZoG definicijom pojma linijskih građevina: „Linijske građevine jesu ceste, željezničke pruge i slične građevine te linijske infrastrukturne građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i mreža, vodovod, plinovod, vrelovod, toplovod, parovod, struja i sl.).“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže u cilju jasnijeg definiranja pojmova koji se u zakonu koriste i radi potrebe nomotehničke preciznosti i pravne sigurnosti. 4) Komentar uz članak 15. Prijedloga - Predlaže se dodati stavak kojim će investitor ili projektantu imati pravo oda-bira da li će samostalno sudjelovati u prikupljanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ili će taj postupak prepustiti upravnom tijelu/ Ministarstvu. - Podredno, predlaže se da se opisano pravo investitora, da odluči hoće li sam tražiti utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja ili putem Ministarstva, odnosi samo na građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. st. 1. ZOG-a mogu graditi bez građevinske dozvole. - Obrazloženje: Smatramo da postojeći prijedlog nije do kraja dorađen te se očekuju problemi u praksi, zbog međusobne nekoordiniranosti upravnih i javno pravnih tijela i načelne sporosti administracije. Dodano, načelno, nije ispravan pristup oduzeti investitoru pravo da zahtijeva od nadležnih javno pravnih tijela posebne uvjete i uvjete priključenja. Investitor, a ne javno pravno tijelo, je zainteresiran da u što kraćem roku ishodi sve potrebne uvjete. Štoviše, ako to ne učini u fazi izrade glavnog projekta, mogući su naknadni problemi u izdavanju uporabnih dozvola te se očekuju dodatni troškovi i usporavanje gradnje zbog izmjene projektne dokumentacije koju će trebati izmijeniti jer se, pogrešno, na temelju predmnijeve o šutnji administracije, smatralo da nema posebnih uvjeta/uvjeta priključenja. Ti troškovi pogađaju investitora a ne javno pravno tijelo. Valja napomenuti da se sadašnje rješenje u praksi pokazalo kao zadovoljavajuće te se stoga, predlaže odredba koja će dati pravo investitoru (ili projektantu) da odabere hoće li samostalno sudjelovati u prikupljanju posebnih uvjeta od strane javnopravnog tijela ili će taj postupak prepustiti upravnom tijelu/ Ministarstvu a podredno da se to pravo odnosi prilikom gradnje „jednostavnih građevina“ iz članka 128. st. 1 ZoG-a za koje je, po definiciji, potrebno omogućiti bržu, jednostavniju i agilniju proceduru. 5) Komentar uz članak 16 . Prijedloga - Predlažemo da se omogući investitoru ili projektantu pravo odabira da li će samostalno zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta od strane javnopravnog tijela ili će taj postupak prepustiti upravnom tijelu/ Ministarstvu. Dodatno, treba proširiti stavak 1. čl. 82. tako da se posebni uvjeti traže za građevine koje su u skladu s prostornim planom i drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove. - Podredno, gore navedeno se odnosi samo na građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole. - Obrazloženje, upućujemo na obrazloženje uz članak 15. Prijedloga. Valja naglasit da su JLS-ovi obvezni uskladiti prostorne planove s Uredbom Vlade RH o mjerilima razvoja EKI i povezane opreme pa stoga predlažemo gornju odredbu, jer suprotno dovodi do pravne nesigurnosti i usporava gospodarski razvoj RH ali i razvoj EKI-ja koji je jedan od temelja gospodarskog i tehnološkog napretka. 6) Komentar uz članak 21. Prijedloga - Predlaže se na kraju članka 87. stavak 2. dodati rečenica: „Iznimno za građenje građevine svrstane u 4. skupinu (alt. za građevine iz članka 128. St. 1. Zakona o gradnji) a koje se postavljaju na postojeću nije potrebno utvrđivati usklađenost glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina“. - Obrazloženje: navedeno se predlaže jer za postavljanje EKI koja u naravi predstavlja antenski prihvat na postojećoj građevini i za koju se ne formira posebna čestica nije potrebno usklađivati projekt s propisima o državnoj izmjeri i katastru budući da se zahvat u prostoji odnosi na postojeći objekt. 7) Komentar uz članak 42. Prijedloga: - Predlaže se odredba koja bi propisala da se podstavci 5. i 6. ne odnose na građevine koje se postavljaju na već postojeću građevinu. - Obrazloženje: potrebno je pojednostaviti proceduru za ishođenje uporabne dozvole (o čemu je u ovom članku riječ) pa je u tom smislu suvišno predlagati isti postupak odnosno zahtijevati istu dokumentaciju (opisanu u podstavcima 5. I 6.) za sve vrste građevine. Za jednostavnu građevinu koja je u naravi antenski prihvat suvišno je tražiti dokumentaciju iz podstavka 5. i 6. jer se antenski prihvati postavljaju na postojeću građevinu za koju se ne formira posebna čestica. 8) Komentar uz članka 44. Prijedloga - Predlaže se u članku 140. stavak 3. nadopuniti tako da se isti odnosi i na građevine iz skupine 4. odnosno na građevine iz članka 128 Zakona o gradnji. - Obrazloženje: prema trenutno važećem Zakonu o gradnji, a tehničkom pregledu za jednostavne građevine sudjeluju investitor i drugi sudionici u gradnji, što je općeprihvaćeno rješenje jer se time ubrzava postupak izdavanja dozvola. Nema opravdanog razloga da se administrativno i procesno opterećuje i poskupljuje procedura tehničkog pregleda za jednostavne građevine iz članka 128. Zakona o gradnji. 9) Prijedlog izmjena članka 128. Zakona o gradnji - Predlažemo, iako nije prijedlog izmjena i dopuna ZoG-a, da se odredba stavka 4. članka 128. važećeg Zakona o gradnji izmijeni na način da isti sada glasi: „U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ - Obrazloženje: Suočeni smo s pravnom nesigurnošću i različitim tumače-njem propisa iz područja prostornog planiranja i gradnje te propisa koji reguliraju i potiču razvoj, prostorno-plansko planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture. Naime, prostorni planovi nižih razina se često ne usklađuju s odredbama kojima je za cilj omogućiti razvoj EKI, pri tome se misli prvenstveno na Uredbu Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme. Projektiranje i građenje jednostavnih građevina treba biti usklađeno s prostornim planovima a prostorni planovi se trebaju uskladiti s predmetnom Uredbom Vlade RH. Naime, u praksi se susrećemo sa situacijama da pojedini JLS-ovi u izradi prostornih planova ne uzimaju u obzir odredbe predmetne Uredbe. 10) Prijedlog uz prijelazne i završne odredbe - Predlaže se, iako nije predmet izmjena i dopuna ZoG-a, nova odredba čl. 183a koja bi glasila: Za linijske infrastrukturne građevine izgrađene do 31. prosinca 2013. bez građevinske dozvole ili za građevine čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili nedostupan a za koje nije izdana uporabna dozvola, vlasnik odnosno upravitelj građevine podnijeti će zahtjev nadležnom tijelu graditeljstva kojem će priložiti geodetski elaborat infrastrukture, pregledan i potvrđen od nadležnog upravnog tijela sukladno posebnim propisima o katastru infrastrukture. Temeljem takvog zahtjeva izdaje se uporabna dozvola za linijsku infrastrukturnu građevinu izgrađenu bez građevinske dozvole do 31. prosinca 2013. Obrazloženje: Dio linijskih infrastrukturnih građevina (LIG) na području RH građen je bez potrebnih akata o gradnji odnosno nema uporabnu dozvolu uslijed čega je otežano a često i onemogućeno povlačenje sredstava iz EU. U cilju povećanja investicija u LIG-e, prvi i zasigurno najvažniji korak je kreiranje zakonodavnog okvira koji bi omogućio legalizaciju već izgrađenih linijskih infrastrukturnih građevina. Posebno valja naglasiti da se navedenim prijedlogom ne dovodi u pitanje zaštita i vrijednost prostora i gospodarenja njime jer se radi o građevinama koje su ukopane u zemlju, najčešće ispod postojećih cesta, i koje su uporabi već dugi niz godina, pa je naprosto potrebno legalizirati postojeće stanje. Osobito u segmentu elektroničkih komunikacija, opisana nelegalnost onemogućuje korištenje postojeće infrastrukture prilikom implementacije budućih pristupnih i agregacijskih širokopojasnih mreža sljedeće generacije predviđenih za sufinanciranje sredstvima fondova Europske unije, a što dovodi do potencijalno velikih gubitaka (nerealiziranih socio-ekonomskih koristi) na nivou središnje države odnosno na nivou jedinica lokalne i regionalne samouprave. Naime, u ožujku 2019. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objaviti će poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Predmet poziva su ulaganja u izgradnju pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u područjima bez širokopojasne infrastrukture i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija (tzv. "bijela područja" mreža sljedeće generacije). Svrha poziva je povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) do 2023. godine. Nadalje, Vlada RH donijela je odluku o donošenju Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA). Kako bi se realizirala navedena odluka Vlade RH potrebno je stvoriti pravne preduvjete a jedan od ključnih predlaže se ovom zakonodavnom izmjenom. Zbog svega navedenog predložena odredba pretpostavka je modernizacije, obnove i razvoja svih segmenata linijske infrastrukture te se njome želi po-taknuli gospodarski razvoj i kvalitetu života u RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno potrebama sustava eDozvole te jer se jedna skupina građevina ne može favorizirati u odnosu na druge skupine građevina čije je građenje također u javnom interesu i interesu Republike Hrvatske, kao i obveza prema EU. S tim u vezi, valja istaknuti da se predloženim novim rješenjima olakšava i ubrzava izdavanje dozvola za građenje svih vrsta građevina, a što uključuje i građevine predmetne infrastrukture.
17 Ana Maržić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s ovakvim izmjenama Zakona po hitnoj proceduri. Trenutno rješenje je prekomplicirano, ali predložene izmjene neće pojednostaviti situaciju. Bilo kakve bitne izmjene trebaju se donositi na način da se uz Zakon mijenjaju i ostali vezani propisi. Početak primjene Zakona uz to je potrebno odgoditi do usklađenja propisa, a ne da se prvo donesu izmjene Zakona i Zakonom propiše rok u kojem će se dogoditi izmjene propisa, a onda se tek donose izmjene ostalih propisa u roku koji odjednom prestaje biti važan, jer se Zakon promijenio. Primjer: Zakon o gradnji NN 153/13 koristi termine građevinska i lokacijska dozvola, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13, 78/15 koristi termine Rješenje o uvjetima građenja i potvrda glavnog projekta te lokacijska dozvola; istovremeno Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole NN 115/2011 još uvijek stoji neusklađen i ne spominje termin građevinska dozvola te se događaju situacije da se navedeni Pravilnik ne primjenjuje jer je u njemu navedeno Rješenje o uvjetima građenja, a Pravilnik se još nije uskladio sa Zakonom o gradnji NN 153/13. Ovakvih situacija s neusklađenim pravilnicima ima još, a hitnim izmjenama Zakona bit će ih i više. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer ne pridonosi poboljšanju predloženih rješenja ili nije predmet ovog Zakona.
18 VLADO KLARIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Osnovna primjedba na ovaj zakon, zapravo opća primjedba je ta da se u Hrvatskoj previše, odnosno previše učestalo mijenjaju zakoni, pravilnici, tehnički propisi i uredbe. Mislim i smatram da će se mnoge kolege složiti samnom da je prava kočnica u gradnji u Hrvatskoj previše učestalo mijenjanje zakonske regulative vezane za gradnju i za prostorno uređenje. Mislim da bi odgovorni ljudi u Ministrastvu trebali voditi računa o tome jer se mi arhitekti ali i inženjeri svih drugih struka čiji je posao vezan za gradnju ne možemo i ne stignemo baviti proučavanjem raznoraznih izmjena i dopuna zakona i/ili pravilnika i/ili tehničkih propisa i/ili uredbi i slično. Naša je struka jako složena i ipak pretežito tehničke prirode i moramo imati fokus na druge stvari koje su vezane za našu struku poput raznoraznih seminara ili tečaja vezanih za tehnološke inovacije u matarijalima, gradnji i slično a ne da visimo tako često u čitanju Narodnih novina i da se previše učestalo bavimo izmjenama članaka zakona ili prijelaznih i završnih odredbi zakona. Zakoni bi trebali imati daleko veći "rok trajanja" od ovog što sada odnosno do sada imaju. Druga kritika općeg karaktera je ta da bi se ovakve izmjene i dopune Zakona o gradnji ali i Zakona o prostornom uređenju trebale uvoditi postepeno a ne da stupe na snagu osmog ili petnaestog dana od dana objave u Narodnim novinama. Ovo iz jednostavnog razloga što je potreban određeni vremenski period za prilagodbu i asimilaciju svih izmjena i dopuna a gledajući konkretno sada na ove izmjene i dopune zakona o gradnji, i iz razloga što u tom vremenskom periodu mnogi kolege rade tj. razrađuju projekte, i/ili su u postupku ishođenja posebnih uvjeta ili raznoraznih potvrda na glavni projekt a sve sukladno trenutno važećem zakonu o gradnji. Mišljenja sam da mnogi kolege razmišljaju poput mene ali jednostavno mnogi ili nemaju vremena pisati primjedbe ili sugestije ovdje a neki možda i smatraju kako je možda to Sizifov posao koji neće donijeti velikih pozitivnih promjena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite naravi i ne mogu doprinijeti u izradi predmetnog Zakona.
19 A1 Hrvatska d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Komentari društva A1 Hrvatska d.o.o. (,,A1“) na Konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji („Prijedlog“) Prvenstveno se ističe kako A1 podržava pravni i regulatorni okvir koji omogućuje brži razvoj 5G tehnologije. 5G je nova tehnologija koja predstavlja novu platformu koja će donijeti napredni širokopojasni pristup i za koju se očekuje da će omogućiti sveobuhvatne nove aplikacije i poslovne modele, primjere kojih je već istaknula Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti („HAKOM“). Jedna od bitnih pretpostavki uvođenja 5G tehnologije odnosi se na smanjivanje administrativnih barijera u području graditeljstva i to prvenstveno zbog velikog povećanja broja radijskih postaja u mrežama pokretnih komunikacija, bilo da je riječ o klasičnim antenskim stupovima i krovnim antenskim prihvatima bilo o ćelijama malog radijusa pokrivanja (small cell). Stoga je potrebno provesti niz aktivnosti administrativnog rasterećenja koje nadležna tijela u Republici Hrvatskoj trebaju poduzeti da se ostvari nužno potrebni iskorak u sektoru elektroničkih komunikacija i poboljša trenutačno vrlo loš položaj Hrvatske u odnosu na ostale zemlje članice Europske unije. U skladu s navedenim potrebno je odredbama Zakona o gradnji u što većoj mjeri administrativno olakšati i ubrzati postavljanje baznih postaja te izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te stoga A1 podržava pravni i regulatorni okvir koji će omogućiti efikasnu gradnju, posebice iz perspektive razvijanja 5G mreže koja podrazumijeva gradnju fiksne optičke i mobilne mreže, uključivo i postavljanje malih ćelija, a na koju temu naglasak stavlja i Europska Unija. Članak 1. Prijedloga Predloženi podstavak 28. članka 3. izmijeniti u dijelu da isti glasi: "(28.) uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Navedeno se predlaže radi usklađivanja pojmova sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14,72/17) koji u članku 2. stavku 1. podstavku 9. definira elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. Članak 2. Prijedloga Predlaže se zadržati kategorizaciju građevina na način kako je određena postojećim Zakonom o gradnji („ZoG“) Obrazloženje: Novopredložene izmjene nedvojbeno vode ka pravnoj nesigurnosti uslijed nejasno određenih kriterija za kategorizaciju građevina (ovisno o tumačenju, ista građevina može biti svrstana u više predloženih kategorija). Pored navedenoga, nije jasno iz kojih je razloga zakonodavac u predloženoj kategorizaciji izostavio do sada eksplicitnu kategoriju građevina koje se grade temeljem pravilnika iz članka 128. ZoG („jednostavne građevine“). Upravo zbog svoje specifičnosti koja se prvenstveno ogleda u jednostavnosti izvedbe (kao što im i sam naziv kaže) ove građevine podliježu zasebnom režimu u pogledu projektiranja i gradnje u kojem trebaju i ostati. Podredno: U slučaju neprihvaćanja gornjeg prijedloga predlaže se kategorizaciji predloženoj Prijedlogom dodati još jednu kategoriju, odnosno 4. skupinu koja bi obuhvaćala jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole. Članak 7. Prijedloga Stavak 2. članka 59. predlažemo preformulirati na način da isti glasi: ,,(2) Stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine te 4. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.,, Članak 9. Prijedloga Predlaže se kao nužno, u odnosu na jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), predvidjeti da glavni projekt za iste građevine sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom ili odgovarajućim propisom s kojim su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne uskladiti svoje dokumente prostornog uređenja Obrazloženje: na navedeni bi se način otklonila dugogodišnja pravna nesigurnost uzrokovana različitim pristupima u tumačenju propisa RH koji reguliraju izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture („EKI“), te bi se stvorili preduvjeti za poštivanje odluka sudova RH koji su zauzeli stajalište o nužnosti usklađivanja dokumenata prostornog uređenja s odredbama posebnih propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Članak 11. Prijedloga Predloženi stavak 1. članka 71. predlažemo preformulirati na način da isti glasi: ,,(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu.,, Predloženi stavak 2. članka 71. predlaže se brisati u cijelosti. Članak 15. Prijedloga Predlaže se kao nužno, u odnosu na jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), predvidjeti mogućnost utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, na zahtjev projektanta ili investitora. Prihvatljivo je i alternativno rješenje na način da je na investitoru/projektantu izbor da li će posebne uvjete/uvjete priključenja zatražiti sam izravno od javnopravnog tijela ili će to zatražiti putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Obrazloženje: utvrđivanje posebnih uvjeta/uvjeta priključenja isključivo na zahtjev projektanta i putem upravnog tijela administrativno će opteretiti upravno tijelo što, zajedno s predloženom presumpcijom o šutnji administracije, može imati neželjene posljedice u daljnjem tijeku postupka, a svakako će biti od utjecaja i na učinkovitost cjelokupnog postupka ishođenja potvrda na projekte. Prilikom izrade izmjena, a kako bi se potaknule investicije i razvoj gospodarstva RH, treba uzeti u obzir da je dosadašnje zakonodavno rješenje u ovom dijelu bilo zadovoljavajuće. Usporavanje samog postupka ishođenja potvrda na projekte negativno će se odraziti ne samo na razvoj EKI već općenito na cjelokupni daljnji gospodarski razvoj RH. Članak 16. Prijedloga Predlaže se kao nužno, u odnosu na jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), predvidjeti mogućnost utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, na zahtjev projektanta ili investitora, uz utvrđivanje obveze da iste jednostavne građevine moraju biti u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne uskladiti svoje prostorne planove. Obrazloženje: kao u prethodnom komentaru Članak 17. Prijedloga Predlaže se kao nužno, u odnosu na jednostavne i druge građevine i radove koji se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), predvidjeti da će javnopravno tijelo izdati potvrdu glavnog projekta na zahtjev projektanta ili investitora Obrazloženje: kao u odnosu na članak 15. Prijedloga Članak 21. Prijedloga Predlaže se kao nužno, jednostavne i druge građevine i radove koje se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), a za koje se ne formira građevinska čestica (osim samostojećih objekata), isključiti iz postupka utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Obrazloženje: s obzirom na to da se kod navedenih jednostavnih građevina ne formira zasebna čestica, već se radi o građevinama koje se postavljaju na već postojeće građevine, nije oportuno opteretiti postupak izgradnje istih usklađivanjem projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru Članak 42. Prijedloga Predlaže se kao nužno, jednostavne i druge građevine i radove koje se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), a za koje se ne formira građevinska čestica (osim samostojećih objekata), isključiti iz primjene predloženih podstavaka 5. i 6. stavka 2. članka 137. Obrazloženje: kao u odnosu na članak 21. Prijedloga Članak 44. Prijedloga Predlaže se kao nužno, na tehnički pregled za jednostavne i druge građevine i radove koje se sukladno pravilniku iz članka 128. stavka 1. ZoG izvode bez građevinske dozvole (neovisno tome hoće li se zadržati postojeća kategorizacija ili će se dodati skupina 4 sukladno gornjem prijedlogu), pozvati ne samo investitora već i ostale sudionike u gradnji Obrazloženje: u cilju ubrzavanja izgradnje i razvoja EKI predlaže se zadržati postojeće zakonodavno rješenje sukladno kojem na tehničkom pregledu uz investitora sudjeluju i ostali sudionici u izgradnji Izmjena članka 128. ZoG - Iako nije bila predmetom Prijedloga, u svrhu usklađivanja propisa koji reguliraju projektiranje i izgradnju EKI s propisima kojima se regulira izgradnja općenito te izbjegavanja pravne nesigurnosti koja proizlazi iz različitog tumačenja relevantnih propisa, a kako bi se potaknuo razvoje EKI kao infrastrukture od posebnog značaja za gospodarski razvoj RH predlaže se izmijeniti stavak 4. članka 128. ZoG na način da se propiše obveza projektiranja i izgradnje jednostavnih građevina, odnosno izvođenja radova u skladu s prostornim planom odnosno drugim relevantnim propisom s kojim prostorni planovi moraju biti usklađeni Članak 45. Prijedloga Predloženi stavak 2. članka 144. predlažemo izmijeniti na način da isti sada glasi: ,,(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu 3.a i 3.b skupine te za građevine izgrađene, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom i 3. građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.,, Članak 52. Prijedloga Prijelazne i završne odredbe (prijedloga 2019.) članka 52. predlaže se izmijeniti na način da ista sada glasi: ,,Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju glavnog projekta ili građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu.,, Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno potrebama sustava eDozvole te jer se jedna skupina građevina ne može favorizirati u odnosu na druge skupine građevina čije je građenje također u javnom interesu i interesu Republike Hrvatske, kao i obveza prema EU. S tim u vezi, valja istaknuti da se predloženim novim rješenjima olakšava i ubrzava izdavanje dozvola za građenje svih vrsta građevina, a što uključuje i građevine predmetne infrastrukture.
20 IVVE d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA CITAT: Protivim se ovakvim naprasnim izmjenama Zakona, po hitnoj proceduri i bez konzultiranja i uvažavanja struke. Ovakav Zakon je u suprotnosti sa trenutno važećim Tehničkim propisima i smišljen je sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Poštovani, Nominalna je intencija izmjena Zakona ubrzavanje procedure ishođenja dozvola za građenje. Smatram da je osnovni problem tog pitanja nepoštivanje zakonskih rokova javnopravnih tijela, te bi prvenstveno njih trebalo natjerati da iste i poštuju. Također, različita tumačenja pojmova te nejasni i/ili nedorečeni planovi daju uredima prostornog uređenja previše slobode u tumačenju istih, dok arhitekti, s druge strane, moraju "pogađati" njihovo mišljenje, najčešće na svoju (i materijalnu) štetu. Osobno mi se dogodilo da sam, o svom trošku, morao prepravljati glavni projekt (dakle, sve strukovne mape) jer je referent nešto što je meni izgledalo jasno kao dan protumačio potpuno drukčije. U tom smislu, podržavam usklađivanje i jasno tumačenje pojmova i propisa na državnoj razini, a koje bi onda lokalne jedinice imale obvezu preuzeti i provoditi. Što se tiče građevne procedure, GLAVNI PROJEKT je u dosadašnjoj formi POTPUNO PROMAŠEN - preopširan je za samo ishođenje osnovnog upravnog akta, a prenedorečen za gradilište i izradu troškovnika. Smatram da bi vraćanje IDEJNOG PROJEKTA kao baze za ishođenje lokacijske dozvole bio korak u pravom smjeru. Time bismo već na razini idejnog projekta i u razumnom roku dobili potvrdu lokacijskih uvjeta. Također bismo na temelju istog bili u mogućnosti ishoditi sve potrebne suglasnosti, posebne uvjete i uvjete priključenja. Sastavni dio idejnog projekta trebao bi biti i GEODETSKI ELABORAT, na temelju kojeg bi se utvrdila čestica i zahvat u prostoru. Idejnim projektom bi se ishodila GRAĐEVINSKA DOZVOLA kao upravni akt za građenje. Smatram da bi ovakvom postavkom dio obveza i odgovornosti ovako preuzele i uredi prostornog uređenja, koje, ponavljam, treba obvezati na poštivanje jednoznačnog tumačenja pojmova i poštivanje zakonskih rokova. Projektanti su trenutno ostavljeni isključivo s obvezama, bez prava. Ovakav prijedlog Zakona će stvar dodatno pogoršati. Na temelju građevinske dozvole izradio bi se IZVEDBENI PROJEKT u suradnji sa svim ostalim strukama, koji bi bio obavezna dokumentacija na gradilištu, i a kao temelj za izradu preciznog TROŠKOVNIKA, što je jedino i moguće na temelju izvedbenog projekta. Ovako bismo u startu znali dovoljno precizno procijeniti vrijeme potrebno za čitavu proceduru, uz osiguranje kvalitete. ZAKLJUČAK: Smatram da je ovakav prijedlog izmjena Zakona kojim pokušavate riješiti (već ionako predugo goruće) probleme RH graditeljstva potpuno deplasiran. Umjesto sistematskog savjetovanja sa svim strukama, poglavito arhitektonskom, dobivamo nešto što će donijeti još veći kaos u graditeljstvo. Prijedlog izmjena zakona da se gradnja objekata do 400 m2 na temelju samo arhitektonskog i građevinskog projekta je degradacija ne samo svih ostalih struka, nego i arhitektonske i građevinske, jer se od nas traži pretpostavljanje infrastrukture o kojoj ne znamo dovoljno. U današnje vrijeme s tendencijama ekološke gradnje i uštede energije izostavljanje projekata struje i/ili strojarstva iz procedure donosi samo dodatne naknadne troškove svim sudionicima, poglavito investitoru. Također, pravilnici koji lutaju i mijenjaju se na polugodišnjoj bazi unose dodatnu zbrku u sustav i proceduru. Događa se da praktično iz mjeseca u mjesec moramo iščitavati Narodne novine za svaki novi projekt da se ne nađemo iznenađeni te ispadnemo neprofesionalni pred investitorima i referentima. Općenito, smatram da je vrijeme potrebno za izradu kvalitetnog Zakona nedovoljno, te da ga treba prolongirati da ga se stigne iskomunicirati s puno širom bazom struke. Prekinimo dosadašnju (dokazano lošu) metodu pokušaja i pogrešaka, inače ćemo za godinu-dvije opet voditi istu raspravu. Ovim se načinom samo pro-forma smanjuju koraci ishođenja dozvola, a stvarno se nauštrb kvalitete unosi novi kaos i nedoumice. Prolongirajmo roka za Zakon i postignimo širi konsenzus! APELIRAM NA ZDRAV RAZUM!!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se iznesene tvrdnje cijene netočne.
21 Ivona Gašparović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ništa ne predlaže.
22 Tatjana Liktar Elez KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: - Smatram da bi razvrstavanje građevina trebalo ostati kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN 20/17, jer je jasno i nije podložno tumačenjima. -Smatram da bi za kao sastavni dio građevinske dozvole obavezno trebali biti uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je novo razvrstavanje potrebno za sustav eDozvole.
23 Dragana Rogošić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji!!! Cijeli zakon je loš od prvog dana, a ovim izmjenama i dopunama ga još više komplicirate kako bi zadovoljili „doing bussines“ ljestvicu, umjesto olakšali cjelokupni sustav u praksi. Ovakvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet svih struka koje rade po tom Zakonu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ništa ne predlaže.
24 DORIS ANTIČEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Slažem se s komentarom Arhitektonskog fakulteta, od 19.03.19. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ništa ne predlaže.
25 IVAN ZLOUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: Definiranje detaljnijeg i jedinstvenog pojmovnika, kako bi se izbjegla mogućnost subjektivnog tumačenja od strane nas arhitekata, ali prvenstveno od strane lokalnih nadležnih tijela. Za potrebe ishođenja građevinske dozvole uvesti potreban idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta ili mogućnost prethodne suglasnosti na temelju idejnog projekta. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Površina nikako ne bi smjela biti jedino mjerilo kompleksnosti građevine. Lijep pozdrav, Ivan Zloušić Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se pojmovi definiraju Pravilnikom o sadržaju prostornih planova koji je u izradi, uvođenje drugog (idejnog) projekta bilo bi protivno cilju Zakona a razvrstavanje građevina je nužno radi sustava eDozvole.
26 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Zakon na površan i manjkav način "preskače" korake u procesu gradnje i stvarne probleme jednostavno zaobilazi kako bi se fiktivno smnjio broj koraka i administrativni proces. Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i statike postiže se minimalna ušteda u projektonoj dokumentaciji i nesaglediva šteta u gradnji, kavaliteti gradnje, a otvara se i niz pitanja. Npr nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Što u slučaju da javno pravno tjelo ne dostavi uvjete priključenja, izda se dozvola i izgradi zgrada i tek se tada ispostavi da se, gle čuda, zgrada uopće ne može spojiti na infrastrukturu? Tko je odgovoran. Najveći trošak u dozvola je komunalni i vodni doprinos, pa se tome "doskočilo" novim, komliciranim pravilnikom o obračuno obujma. Izmjene zakona očito nisu usuglašene sa strukom, strukovnim komorama, javno pravnim tjelima i Državnom geodetskom upravo. Uopće pustiti ovakav zakon u raspravu je dokaz kako zakonodavac nema nikakvo poimanje stvarnih problema u gradnji. Predlažemo da se ovaj prijedlog zakona odbaci i da se u dogovoru sa strukovnim komorama i zainteresiranim stranama pristupi izradi novog zakona kojim će se riješiti realni problemi. Svaki arhitekt bi napisao bolji prijedlog zakona u 2 dana. Molim dajte otkaz autorima i uputite ih na godinu-dvije dana u realni sektor. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite i paušalne, te ne razumiju proces izdavanja dozvola od procesa građenja.
27 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA !! NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI !! Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, a glavni i izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Trajanje dobivanja dozvole se sastoji od vremena koje je potrebno za izradu projekta i vremena potrebnog za čekanje obavijesti o posebnim uvjetima, posebnih uvjeta, potvrda glavnog projekta, dozvole i sl. Dakle skratiti proceduru, a ne ukidati projekte!!! S obzirom da je većina građevinskog fonda u RH sastavljena od stambenih zgrada do 400m2, izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i konstrukcije još više će se degradirati kvaliteta izgrađenog, a nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Tko će projektirati sustave grijanja, hlađenja i ventilacije? I dosta više sa učestalim izmjenama zakona i pravilnika!!! Čemu to??? Trebaju nam zakoni, pravilnici i općenito propisi koji će biti dugotrajni a ne da imaju rok trajanja kao jogurti. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na neslaganje, a u ostalom dijelu se prihvaća.
28 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Elektroenergetska infrastruktura ima bitan utjecaj na investicijske aktivnosti i konkurentnost gospodarstva Republike Hrvatske te na sigurnost opskrbe električne energije objekata od posebne važnosti, gospodarskih subjekata i građana te omogućava krajnjim korisnicima realizaciju njihovog poslovnog programa, a često je to i apliciranje za značajna sredstva iz fondova Europske unije. Analizom postojeće regulative iz područja prostornog uređenja i gradnje i dosadašnje prakse može se zaključiti da su neadekvatnost prostornog planiranja, dugotrajnost postupka od pripreme do izgradnje građevina te nemogućnost legalizacije energetskih građevina radi njihovog korištenja, održavanja i daljnjeg razvoja, ključne zapreke za daljnji razvoj i gradnju energetske infrastrukture kao i za korištenje sredstava iz fondova EU. Neprilagođenost regulative zahtjevima zaštite javnog interesa razvoja energetske infrastrukture predstavlja kočnicu gospodarskog razvoja, povećanju zaposlenosti koje je uzročno-posljedično vezano s ulaganjima u razvoj postojećih i izgradnju novih građevina te bržeg i jednostavnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a. Stoga je bitno da se stvore povoljni uvjeti i osiguraju mehanizmi ubrzanog razvoja elektroenergetske i ostale energetske infrastrukture koji će omogućiti učinkovitiju, jednostavniju i bržu gradnju energetskih infrastrukturnih građevina, uključujući i priključenje na mrežu. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: HEP ODS) je nadležan i odgovoran za pogon i održavanje te razvoj i izgradnju distribucijske elektroenergetske mreže, kao energetske infrastrukture na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. U sklopu obavljanja djelatnosti distribucije električne energije HEP ODS suočava se sa nizom prepreka a ključni problemi se odnose se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ishođenje dozvola za gradnju i postupke javne nabave. Zbog navedenog, HEP ODS je suočen s iznimno dugačkim rokovima gradnje svojih objekata te problemom usklađenja dinamike gradnje svojih objekata s dinamikom gradnje građevina koje grade drugi investitori te njihovim priključenjem na mrežu. Važno je naglasiti da je priključenje na električnu mrežu jedan od pokazatelja koji utječe na rangiranje Republike Hrvatske na Doing Business ljestvici Svjetske banke, vezano za investicijska ulaganja i konkurentnost. U naprednim državama energetska infrastruktura, kao i ostali infrastrukturni sustavi najčešće se stavljaju pod poseban pravni režim u nadležnosti države ili lokalne/regionalne zajednice te se posebnim propisima određuje da je ona značajna za državu, odnosno da je njezina izgradnja i razvoj u općem, javnom ili državnom interesu. U Republici Hrvatskoj područje gradnje energetske i ostale infrastrukture nije sustavno i cjelovito pravno uređeno, a propisi se nalaze u velikom broju zakona i podzakonskih akata, koji su često u međusobnoj koliziji, posljedica čega je objektivna nemogućnost brze i učinkovite gradnje infrastrukturnih građevina. Distribucijska mreža, kao energetska infrastruktura, je jedinstvena i nedjeljiva funkcionalna tehničko-tehnološka cjelina koja obuhvaća nadzemne te podzemne i podmorske vodove s pripadnim transformatorskim stanicama, uključujući i priključke na mrežu, a po svojoj pravnoj naravi specifična su vrsta stvari za koju postoji javni interes (interes Republike Hrvatske) i ne vrijedi načelo pravnog jedinstva nekretnine. Svaka linijska građevina kao cjelina u pravilu se nalazi na velikom broju zemljišnih čestica, koje su vrlo često u različitim pravnim režimima i u vlasništvu većeg broja osoba, tj. osoba javnog prava, drugih pravnih i fizičkih osoba ili u nevlasničkom režimu kao opće dobro, a što zahtijeva primjenu niza posebnih propisa na samo jednu takvu građevinu. Postojećim dokumentima prostornog uređenja, u pravilu, nisu precizno određeni koridori za infrastrukturu u opisnom i/ili grafičkom dijelu (koordinate lomnih točaka obuhvata), što često uzrokuje probleme u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. Ishođenju građevinske dozvole prethodi dugotrajni postupak uređenja imovinskopravnih odnosa s vlasnicima/upraviteljima velikog broja nekretnina (osnivanje prava služnosti, izvlaštenje, koncesija). Iz prakse o vremenskim i financijskim pokazateljima postojećeg stanja proizlazi da faza ishođenja lokacijske dozvole za linijsku građevinu traje od 6 do 12 mjeseci te da se na to potroši cca 3% investicijske vrijednosti, a faza uređivanja imovinskopravnih odnosa (kada su sređeni podaci u zemljišnim knjigama) i ishođenja građevinske dozvole traje i do 3 godine te da se potroši cca 10% investicijske vrijednosti prije pristupa samoj gradnji. Postojeće pravno uređenje prostornog planiranja i gradnje ne odgovara zahtjevima učinkovitog planiranja, gradnje, razvoja, korištenja i održavanja infrastrukturnih građevina i postaje kočnica razvoju energetske mreže, ali i mnogih drugih djelatnosti i raznih privatnih i javnih subjekata te posebno jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave i države kao cjeline. Ovo stanje ne pogoduje ulaganjima u razvoj postojećih i novih objekata, adekvatnoj zaštiti javnog interesa gradnje, korištenja, održavanja i razvoja infrastrukture, razvoju gospodarstva kao cjeline, kao i drugih djelatnosti za čije je funkcioniranje nužan preduvjet brzi razvoj energetske djelatnosti. S obzirom na značaj energetske infrastrukture i niz posebnosti koje je obilježavaju u odnosu na druge vrste stvari, kao i odstupanja od općeg stvarnopravnog uređenja, to područje zahtijeva sustavno i cjelovito uređenje posebnim zakonom koji bi trebao urediti sva pitanja od značaja za izgradnju energetske infrastrukture. Istovremeno je potrebno provesti i legalizaciju u prostoru cjelokupne izgrađene infrastrukture. Do donošenja posebnih zakona o izgradnji infrastrukturnih građevina te o legalizaciji postojećih infrastrukture, potrebna je žurna izmjena zakona koji se odnose na prostorno planiranje i gradnju, na imovinske institute uređenja zemljišta te na javnu nabavu. U području prostornog planiranja potrebno je smanjiti opseg dokumentacije te pojednostaviti postupak ishođenja dokumenata za gradnju jer se energetske infrastrukturne građevine grade u prethodno utvrđenim koridorima. Zbog sadašnjeg pravnog uređenja za gradnju energetskih infrastrukturnih građevina se u pravilu mora zatražiti izdavanje lokacijske dozvole, jer nije objektivno moguće riješiti brojne imovinskopravne odnose u fazi izrade idejnog projekta. Ukoliko bi se u fazi prostornog planiranja koridora, osim grafičkog i opisnog dijela, utvrdila i točna lokacija koridora u prostoru i njegovu širinu i duljinu (popis čestica i koordinate lomnih točaka), postalo bi nepotrebno kasnije pribavljanje posebnih uvjeta javno pravnih tijela, a ujedno bi bilo moguće pristupiti rješavanju imovinskopravnih odnosa na trasi koridora. Nadalje, zbog važnosti i obilježja energetskih građevina, neophodno je Zakonom o prostornom uređenju propisati uspostavu posebnog pravnog režima na svim nekretninama na kojima se koridor nalazi stupanjem na snagu dokumenta prostornog uređenja (ili odluke Vlade RH), kojeg su vlasnici/upravitelji nekretnina dužni trpjeti radi pridonošenja općem i javnom dobru (interes RH). Obzirom na sve navedeno HEP – ODS predlaže konkretne izmjene i dopune Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju koje bi trebale pridonijeti bržoj realizaciji izgradnje energetskih objekata. U članku 56. stavku 2. predlaže se iza riječi građevini obrisati točku i dodati zarez i novi tekst tako da izmijenjeni stavak 2. glasi: (2) Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini, osim u slučaju izgradnje energetskih infrastrukturnih građevina. OBRAZLOŽENJE: RADI SE O SPECIFIČNIM ENERGETSKIM OBJEKTIMA ZA VLASTITU UPOTREBU, O KOJIMA SKRBI I ODRŽAVA VLASNIK U članku 107. predlaže se dodati novi stavak (3) koji glasi: (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka prilikom građenja energetskih infrastrukturnih građevina unutar infrastrukturnog koridora, dopušten je ulazak u posjed ako je pokrenut postupak izvlaštenja, ishođena suglasnost vlasnika zemljišta ili je donesena odluka o području na kojem postoji pravo prvokupa, odnosno prvenstveno pravo stjecanja prava služnosti na nekretninama potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene planiranih prostornim planom, a sve u skladu s propisom o prostornom uređenju. OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE USKLAĐENJE OVOG ČLANKA S ODREDBAMA OVOG ZAKONA KOJIMA SE UREĐUJE GRAĐENJE ENERGETSKIH INFRASTRUKTURNIH GRAĐEVINA U članku 121. stavku 2. predlaže se brisati točka 2. OBRAZLOŽENJE: RADI SE O PRIVREMENIM GRAĐEVINAMA KOJE SU POTREBNE RADI IZGRADNJE DRUGIH GRAĐEVINA, A KOJE SE PO NJIHOVOJ IZGRADNJI UKLANJAJU U članku 129. predlaže se dodati novi stavak 1a. koji glasi: (1a) U slučaju izvođenja radova na otklanjanju kvarova ili oštećenja građevine zbog kojih postoji opasnost od poremećaja u opskrbi energijom, vodom ili drugim dobrima ili za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, bez građevinske dozvole mogu se izvoditi radovi i graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. U članku 129. predlaže se izmijeniti stavke 2. i 3. tako da isti glase: (2) Građevina iz stavka 1. i 1.a ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti ili legalizirati. (3) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. i 1.a ovog članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola. OBRAZLOŽENJE: ZBOG HITNOSTI I VAŽNOSTI IZVOĐENJA NAVEDENIH RADOVA, PREDLAŽE SE NAVEDENA PROMJENA U članku 132. stavku 2. predlaže se dodati novu točku 2a koja glasi: 2a. izvođenje radova na otklanjanju kvarova ili oštećenja građevine zbog kojih postoji opasnost od poremećaja u opskrbi energijom, vodom ili drugim dobrima ili za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, OBRAZLOŽENJE: ZBOG HITNOSTI I VAŽNOSTI IZVOĐENJA NAVEDENIH RADOVA, PREDLAŽE SE NAVEDENA PROMJENA U članku 168. i 169. predlaže se provesti usklađenje ovisno o tome hoće li biti usvojen prijedlog promjene članka 50. ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: AKO SE USVOJI PRIJEDLOG PROMJENE ČLANKA 50. OVOG ZAKONA, POTREBNO JE USKLADITI I ODREDBE OVOG ČLANKA Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno potrebama sustava eDozvole te jer se jedna skupina građevina ne može favorizirati u odnosu na druge skupine građevina čije je građenje također u javnom interesu i interesu Republike Hrvatske, kao i obveza prema EU. S tim u vezi, valja istaknuti da se predloženim novim rješenjima olakšava i ubrzava izdavanje dozvola za građenje svih vrsta građevina, a što uključuje i građevine predmetne infrastrukture.
29 Renata Capponi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi članaka zakona na PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
30 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Dodati stavak u čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja. Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. (2) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržvati i projekt krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja (3) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. OBRAZLOŽENJE Stupanjem na snagu Zakona o gradnji (NN 153/13) krajobrazni projekt (projekt krajobrazne arhitekture) nestaje iz sadržaja glavnog projekta. Njime je uveden novi dokument, krajobrazni elaborat, koji je Zakonom predviđen da prethodi izradi glavnog projekta. Krajobrazni elaborat obuhvaća detaljnu inventarizaciju, analizu i vrednovanje postojećeg stanja krajobraza prije izrade projekata, bilo idejnog bilo glavnog. Krajobrazni elaborat zapravo čini stručnu podlogu za izradu projekta krajobrazne arhitekture. Krajobrazni elaborat stoga nije odgovarajuća zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, a izrada krajobraznog elaborata ne isključuje izradu projekta krajobrazne arhitekture i obrnuto. Projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Izostavljanjem projekta krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja iz Zakona o gradnji zapostavlja se uređenje krajobraza i nije osigurano sudjelovanje stručnih osoba u izradi glavnoga projekta te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora, što je u suprotnosti s načelom Apolitike koje navodi da “svako djelovanje u prostoru zapoĉinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inţenjerskim i krajobraznim projektiranjem” (str. 20). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno cilju Zakona, a u kontekstu izdavanja građevinskih dozvola, tj. osiguravanja zakonitosti i sigurnosti gradnje, to nije potrebno.
31 Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članci Zakona o gradnji 20. do 47. ne spadaju u osnovni Zakon o gradnji. Ovo su članci koji razrađuju Energetsko svojstvo zgrade i potrebno ih je definirati drugim Zakonima, Tehničkim propisima i Pravilnicima. Obzirom na važnost Energetskog svojstva zgrade, na sve strože kriterije koje je potrebno zadovoljiti obzirom na temeljnni zahtjev gospodarenja energijom i očuvanja topline kao i kontrole usklađenosti projekata arhitektonske/građevinske, strojarske i elektro struke predlaže su ponovno uvođenje Kontrole projekta iz područja toplinske zaštite i uštede energije. Prihvaćen Prihvaća se na način da će navedene odredbe biti izdvojene u prvim slijedećim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koje će biti istovremeno s novim zakonom koji će uređivati pitanje energetske učinkovitosti zgrade
32 Duška Jelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA REAKCIJA NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O GRADNJI !! NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI !! U nastavku reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji: Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Ako je cilj izmjena i dopuna Zakona smanjenje vremena unutar kojeg se dobivaju dozvole potrebno je realno spoznati da problem leži u tome da se trajanje dobivanja dozvole sastoji osim od vremena koje je potrebno za izradu projekta također i od vremena potrebnog za čekanje obavijesti o posebnim uvjetima, posebnih uvjeta, potvrda glavnog projekta, dozvole. Vrijeme koje procedure konzumiraju je u velikoj većini prazan hod između postojećih i/ili loše konstuiranih ili neusklađenih zakonskih i podzakonskih akata koji nerijetko stavljaju projektante a i djelatnike administrativnih tijela u "mrtvu petlju" individualnih interpretacija zakonskih okvira da bi se ishodila potrebna dozvola. Shodno tome potrebno je skratiti proceduru, ukloniti mogućnost višeznačne interpretacije postojeće regulative kao i izvršiti međusobna usklađenja iste, a ne ukidati projekte, tj. tehničku dokumentaciju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite naravi i ne mogu doprinijeti cilja Zakona.
33 STANKA OSTOJIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Protivim se izmjenama Zakona po hitnoj proceduri bez konzultiranja i uvažavanja struke. Zakon je smišljen sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Problem nije u projektantima, kojima se stalnim izmjenama zakona po kojima rade samo komplicira ionako težak i odgovoran posao. Problem je u javnoj upravi i javnopravnim tijelima (npr. HEP-u treba 6 mjeseci da izda potvrdu na GP, bez ikakvih sankcija) i nedovoljno jasno napisanom zakonu koji je podložan različitim individualnim tumačenjima. Dokazivanje SVIH temeljnih zahtjeva za građevinu nemoguće je postići samo arhitektonskim i građevinskim projektom, odnosno nijedna struka nije kvalificirana niti ovlaštena da uopće može dokazivati temeljne zahtjeve građevine vezane za drugu struku. Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada, što je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU, kao i novom Direktivom (EU) 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU., a što su obaveze preuzete od Republike Hrvatske stupanjem u EU 2013. godine. Pridružujem se grupnom komentaru kolega: PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na energetsku učinkovitost zgrada na način da će navedene odredbe biti izdvojene u prvim slijedećim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koje će biti istovremeno s novim zakonom koji će uređivati pitanje energetske učinkovitosti zgrade. U preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
34 mijo mikrut KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da je potpuno pogrešno da se dozvoljava trgovačkim centrima spajanje većeg broja oslovnih jedinica u jednu ili pretvaranje jedne poslovne jedinice u više manjih bez građevne dozvole a to isto se ne dozvoljava građanima i pravnim osobama u RH kao da smo mi manje vrijedni od trgovačkih centara. Ovo se odnosi i na Zakon o gradnji i na Pravilnik o jednostavnim građevinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije predmet ovog Zakona.
35 Martin Brnelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s: - izbacivanjem obveze izvedbenih projekata u čl.74, st.3, točke 2 - izbacivanjem poziva za usklađenje projekta s uvjetima ukoliko isti nije usklađen - obustavom postupka izdavanja građevinske dozvole kod prvog odbijanja izdavanja potvrde, bez propisane obveze definiranja u kojem dijelu projekt nije usklađen i poziva za usklađenjem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe protivne cilju Zakona.
36 Martina Kapuđija Ljulj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, a glavni i izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Trajanje dobivanja dozvole se sastoji od vremena koje je potrebno za izradu projekta i vremena potrebnog za čekanje obavijesti o posebnim uvjetima, posebnih uvjeta, potvrda glavnog projekta, dozvole. Dakle skratiti proceduru, a ne ukidati projekte. S obzirom da je većina građevinskog fonda u RH sastavljena od stambenih zgrada do 400 m2, izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i statike još više će se degradirati kvaliteta izgrađenog, a nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Tko će projektirati sustave grijanja, hlađenja i ventilacije? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je protivno cilju Zakona obzirom da bi umjesto jednog projekta trebala dva.
37 TANJA BALDASAR DUKA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
38 Matija Fukat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Protivim se izmjenama Zakona po hitnoj proceduri bez konzultiranja i uvažavanja struke. Zakon je u suprotnosti sa trenutno važećim Tehničkim propisima, smišljen sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Pridružujem se grupnom komentaru kolega: Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
39 Marko Iviček KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 4. mijenja se i glasi: "(1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.bskupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je predložena promjena potrebna radi sustava eDozvole, a u preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
40 Adrijana Soldić Laus KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAJEDNO SA KOLEGAMA DAJEM SLJEDEĆI KOMENTAR: Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Vratiti pojam adaptacije. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
41 Zrinka Koržinek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAJEDNO SA KOLEGAMA DAJEM SLJEDEĆI KOMENTAR: Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Vratiti pojam adaptacije. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
42 Nela Rubin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREDLAŽEMO - novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rješvati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer zbog hitnoće postupka nije moguće razmatrati nove koncepte.
43 Maja Žuvanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Glavni projekti svih struka za najmanje zgrade 3.skupine su nerentabilna procedura kako za investitora tako i za projektante, jer su dovoljno detaljni da njihova izrada traje preduga, a nedovoljno detaljni za izvođenje građevine. U slučaju ne potvrđivanja jednog od projekata od strane nekog javnopravnog tijela, može doći do izmjene i ostalih projekata što je investitoru dodatni trošak. - predlaže se uvođenje idejnog projekta kojim se definiraju opći i posebni uvketi, te uvjeti priključenja, a posebno se definiraju lokacijski uvjeti. Projektant je dužan idejni projekt izraditi tako da može doći do odstupanja u vanjskim gabaritima, i to tako da se ne ugrožava udaljenost od regulacije i medje, da se ostale mjere mogu povećati do maximalno 0.3m u odnosu na svaki dio pročelja i po visini (do maksimalne granice određene prostornim planom); odstuapanja u ostalim tehničkim rješenjima mogu biti isključivo u granicama tehnički opravdanih rješenja, te bez ugrožavanja bitnih zahtjeva za građevinu 2. Građenju građevine može se pristupiti na osnovu izvedbenog projekta koji se satoji iz potrebnog broja projekata odgovarajućih struka. Izvedbenim projektom se može mijenjati idejni samo u granicama koje su ranije navedene 3. Sastavni dio idejnog projekta je prikaz obuhvata zahvata (granica parcele) sa prikazom lomnih točaka u gml formatu, dok se uvođenje lomnih točaka građevine obvezuje u izvedbenom projektu 4. Prebacivanje ishođenja posebnih uvketa/uvjeta priključenja od strane nadležnog upravnog tijela, a na zahtjeva projektanta nije smanjivanje procedura nego samo njihovo preslagivanje. Također, nije dopustivo da javnopravno tijelo u slučaju izdavanja uvjeta priključenja ne izda iste (da se podrazumijeva da su izdani) jer neki uvjeti jednostavno moraju biti dostupni projektantu za projektiranje 5. Uvesti obvezu izdavanja mišljenja nadležnog upravnog odjela na osnovu idejnog rješenja je li zahvat u suglasnosti sa nadležnim planom; do izdavanja akta za građenje projektant nema nedvosmislen odgovor radi li sve po planu; ili lokacijsku informaciju uvesti u formi nekadašnjih urbanističkih uvjeta Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi uvođenje dodatnog projekta (dva umjesto jednog) bilo protivno cilju Zakona. Za ostale, pak, prijedloge se cijeni da ne pridonose ostvarenju cilja Zakona.
44 GORDANA ZIMMERMANN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Možda najvažnije za pojednostavljivanje procesa, kako u proceduralnom, a tako i u financijskom i vremenskom smislu, je potreba za istovjetnom procedurom i tumačenjima svih ureda za graditeljstvo. Ne može se u jednom gradu/županiji raditi na jedan način, a u drugom na drugi. Svi referenti moraju biti izvor istih informacija za tijek procedure i moraju znati prepoznati specifičnosti projekta, te moraju u malom prstu imati prostorne planove područja za koje su nadležni. 2. Iz iskustva, najviše problema i "tjeranju maka na konac" ima u uredima gdje su pročelnici pravnici, a ne inženjeri (njima je puno bitnije gdje si stavio zarez i da li si pobrojao sve referentne prostorne planove i trenutno važeće zakone i pravilnike, nego da li je u tehničkom smislu sve riješeno). Čast iznimkama. 3. Što se tiče same procedure za ishođenje građevinske dozvole - dokumentacija za ishođenje iste je preobilna i predetaljna. Zbog toga bi se trebalo vratiti na idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole, a izvedbeni za izvedbu. 4. U nekim situacijama gdje su prostorni planovi dvosmisleni ili nedorečeni ili moraš čitati između redova, ne znaš do kraja da li si u nečem pogriješio, a čitav posao glavnog projekta je već odrađen. I, molim lijepo, koja je razlika između "Obavijesti o posebnim uvjetima" i "Obavijesti o uvjetima za izradu glavnog projekta" kad i jedna i druga daju popis JPT i ograđuju se od "usklađenosti projekta s planskom dokumentacijom"? (barem sam ja imala takva iskustva) 5. Jedna od važnih manjkavosti u zakonu je što nema projekta izvedenog stanja. Na žalost, i dalje se rade i raditi će se (najčešće zbog trajanja procedura), ali i zbog toga što će uvijek biti bahatih investitora, građevine i zgrade bez dozvole, ali kad su i izvedene inženjerski korektno i u skladu s planom (dakle mogu se "legalizirati"), svi se moraju praviti bedasti i kroz projekt vući priču kao da se sve radi od nule?! I onda referenti ne znaju kako izdati uporabnu dozvolu za takve građevine, jer se potrebna dokumentacija za tehnički pregled najčešće ne može post festum producirati, a oni time nemaju taksativno sve što je zakon naveo kao obveznu dokumentaciju za izdavanje uporabne dozvole. Trebalo bi omogućiti "legalizaciju" takvih građevina projektom izvedenog stanja (koji bi morao verificirati sve tehničke i prostorno-planske zakonitosti, uz penalizaciju (kao naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih građevona, ali puno skuplje). 6. Kako bi se spriječila daljna izgradnja bez dozvole, potrebno je, kao što je neko vrijeme važilo, onemogućiti prijenos vlasništva na nekretninama bez uporabne dozvole. (u korelaciji sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća na način da se postupci izrade prostornih planova i izdavanje dozvola informatiziraju, a čime se u velikoj mjeri postiže jednoobraznost odnosno ujednačenost u postupanju.
45 DAMIR MAMIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
46 Dinka Pavelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na arhitektonski i/ili građevinski projekt. U preostalom dijelu se ne prihvaća jer je predloženo razvrstavanje građevina potrebno za sustav eDozvola.
47 ANA VINKERLIĆ DUJMOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Komentar na čl 3. točka 24.“ ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011 „ Ne postoji norma HRN EN ISO 9836:2011 već HRN ISO 9836:2011 (2017). Potrebno je uskladiti nazive površina! Zakon nas upućuje na normu u čijem se prijevodu površine nazivaju ploštine... 2. Jasno precizirati koje su građevine obuhvaćene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Što je s mobilnim kućicama primjerice? U kampovima su kućice spojene na svu infrastruktruru, struju, vodu, često i kanalizaciju, bez troškova komunalnih i vodnih doprinosa, bez troškova projekta...? 3. Glede stručnog nadzora SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti, treba definirati detaljno koji su poslovi uključeni. Jer tko nadzire usklađenost sa građevinskom dozvolom i sa samim projektom? Potrebno je onda izmijeniti i „Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera“ 4. Predlažem da se razmotri uvođenje Plana posebnih dijelova (etažni plan, plan etažiranja) u zakonsku regulativu kao i način izrade istog. (neusklađenost Zakona o vlasništvu, Zakona o gradnji i Zakona o procjenama nekretnina...) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer navedeno nije predmet predmetnog Zakona. Navedeno pitanje će biti utvrđeno novim zakonom koji će utvrđivati energetsku učinkovitost zgrada.
48 Edna Vera KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Molim obavezno ponovno uvedite odredbe članka 6. prethodnog Zakona o prostornom uređenju i gradnji SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA Članak 6. (1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke. (2) Postupak izdavanja građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja i potvrde glavnog projekta za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke. (4) Državni službenici u Ministarstvu, odnosno službenici nadležnih upravnih tijela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka mogu izdavati lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice, te građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja ako imaju pet ili više godina radnog iskustva u struci i položen državni ispit te položen stručni ispit iz članka 5. ovoga Zakona ako su arhitektonske ili građevinske struke. (5) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine. Ovaj Zakon potrebno rasteretiti nejasnoća, jednoznačno definirati ciljeve a izostavljanjem prethodnog članka kao obaveznog u Zakonu, teško da će se postići veća učinkovitost u procedurama, veće zadovoljstvo investitora te značajno smanjenje vremena utrošenog na zakonske procedure dobivanja akata za gradnju i trošak investitora te broj koraka u procedurama, već će odmah u startu imati dodatno još jednu stepenicu, i to jednog službenika ( pravna struka) na rasporedu koji samo preusmjerava i proslijeđuje dalje, a što nastojimo izbjeći ovim izmjenama Zakona. Investitori bi ipak trebali učinkovitije i brže do svojih dozvola a pravna struka kako ne vlada potrebnim stručnim znanjima iz područja prostornog planiranja i gradnje, nije kompetentna davati mišljenja, dozvole, uporabne dozvole i dr. može samo naslutiti ili višeznačno tumačiti obaveze koje proizlaze iz Zakona uvodeći puno nepotrebnih nejasnoća za investitora. Izbacivanje glavnih projekata instalacija i drugih značajnih u ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, danas u doba kada su vrlo visoki energetski zahtjevi a automatsko upravljanje energijom sve češća želja investitora uz razvoj tehnologije koji imamo danas je samo po sebi kontradiktorno, nauštrb kvalitete i samo po sebi neodrživo, loše produktivno, a brzina dobivanja dozvola opet nedovoljna nadoknada investitoru, zbog drugih nerazrješenih komplikacija i poteškoća u procedurama. Nije ušteda za investitora neuporabljiva investicija loše kvalitete s još skupljim održavanjima i popravcima u startu. O izbacivanju glavnih projekata treba odlučiti struka koja je ovlaštena time se baviti. Sinergija je novi termin, načina organizacije i povezivanja institucija koji se pojavio u ovom tumačenju Zakona, rekli bi nova disciplina ali ga ne treba pretpostavljati ispred težnji ka što kvalitetnijem, učinkovitijem, ekonomski prihvatljivijem rješenju za investitora te u isto vrijeme zakidanjem za zakonom propisane glavne projekte i druge podloge kao preduvjet za ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu. Ne smatram de će sinergija adekvatno riješiti problem brzine ishođenja akata i smanjenje broja procedura. I ponovno se nameće potreba da se istakne činjenica da bi se bitno i značajno smanjio broj procedura i u ranijim zakonima kao i brzina dobivanja dozvola da imamo uređen zemljišno knjižni sustav, vlasništo (gdje nam od velike pomoći može biti pravna struka ukoliko na vrijeme osigura pravni temelj investitoru kako bi mu olakšao ionako komplicirane pravne procedure) i imovinsko pravne procedure u suglasju s suvremenim potrebama građana, te da imamo i zadržimo standard i sustavno podržan i uređen program evidentiranja svih mogućih registra podataka u prostoru, prostornih planova, planova državne razine, katastar podataka, i konačno arhiva i dr. Predmetni broj koraka nije adekvatan pokazatelj i neće biti dovoljan pokazatelj utrošenog vremena i troškova investitoru (gubitka) već vrlo zavaravajuća varijabla uz krivo uporabljen termin "sinergije" procesa ishođenja dozvola za gradnju, dakle sinergija sama po sedbi ne rješava problem brzine niti smanjenja broja koraka kao niti izbacivanje glavnih projekata pokazatelja kvalitete investicije i odgovaranje suvremenim potrebama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Zakona.
49 Željko Halambek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Neprihvatljiv i vrlo štetan je članak 12. po kojemu bi Glavni projekt za zgrade do 400 m2 mogao podpisati samo gradjevinar. Arhitektura bez arhitekta?! - potpuno suludo!!! Ne postoji odgovor
50 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Dodati novi stavak u čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja. Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. (2) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržvati i projekt krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja (3) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. OBRAZLOŽENJE Stupanjem na snagu Zakona o gradnji (NN 153/13) projekt krajobrazne arhitekture (krajobrazni projekt) nije obvezni sadržaj glavnog projekta. Njime je uveden novi dokument, krajobrazni elaborat, koji je Zakonom predviđen da prethodi izradi glavnog projekta. Krajobrazni elaborat obuhvaća detaljnu inventarizaciju, analizu i vrednovanje postojećeg stanja krajobraza prije izrade projekata, bilo idejnog bilo glavnog. Krajobrazni elaborat zapravo čini stručnu podlogu za izradu projekta krajobrazne arhitekture. Krajobrazni elaborat stoga nije odgovarajuća zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, a izrada krajobraznog elaborata ne isključuje izradu projekta krajobrazne arhitekture i obrnuto. Projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Izostavljanjem projekta krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja iz Zakona o gradnji izravno se zapostavlja uređenje prostora i nije osigurano sudjelovanje stručnih osoba u izradi glavnoga projekt te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora, što je u suprotnosti s načelom Apolitike koje navodi da “svako djelovanje u prostoru zapoĉinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inţenjerskim i krajobraznim projektiranjem” (str. 20). Ne postoji odgovor
51 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOMENTAR vezano na članke 2., 6., i 12.: Postavlja se pitanje zašto zgrade 3. (3a i 3b) skupine (koje mogu imati i do 6.stanova) ne trebaju građevinsku dozvolu, a zgrade od 401/601m2 trebaju? Složenost građevina nije ovisna samo o površini građevine (npr. urbane vile s bazenima na krovu, velike konzole, složeni termotehnički sustavi, automatizacija upravljanja pametnim kućama mogu imati kvadraturu manju od 400m2 i da su za zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu potrebni projekti svih struka. Ponajprije, tko će utvrditi da li projektna dokumentacija za zgrade 3. skupine zadovoljava SVE temeljne zahtjeve građevinu prije ishođenja uporabne dozvole s obzirom da je jedino propisano da se stručni nadzor građenja za te skupine građevina provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti? Da li to znači da će Investitor tek na tehničkom pregledu saznati da mu zgrada uopće ne zadovoljava temeljne zahtjeve npr. za požar, sigurnost u korištenju ili sl. (što onda, rušiti i sve ponovo graditi ?) Dokazivanje SVIH temeljnih zahtjeva za građevinu nemoguće je postići samo arhitektonskim i građevinskim projektom, odnosno nijedna struka nije kvalificirana niti ovlaštena da uopće može dokazivati temeljne zahtjeve građevine vezane za drugu struku. Arhitektonski projekt ne može zamijeniti građevinski, niti obrnuto. Zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu se postiže zajedno sa ostalim projektima posebno bitno npr. za strojarski projekt (temeljni zahtjevi po pitanju sigurnosti, požara za npr. plinske kotlovnice, određivanje potrebnog grijanja) ili elektrotehničkim projektom (sigurnost po pitanju strujnog udara, određivanje potrebne rasvjete za zadovoljenje uvjeta nZEB zgrade, i dr.) Nadalje, ne može arhitekt dokazivati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ni za zgradu koju gradi za svoje potrebe jer se ugrožava temeljni zahtjev sigurnosti, odnosno sve potrebne projekte (arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički projekt) ne može izraditi jedna fizička osoba “ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.", a i zgrada se nakon izgradnje za svoje potrebe može dalje prodavati te je istim člankom ponajprije ostavljen veliki prostor za manipulaciju što je opasno za sigurnost i zdravlje ljudi. U čemu je razlika projektiranja zgrade za svoje potrebe ili za nekog drugog? Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada, što je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU, kao i novom Direktivom (EU) 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU., a što su obaveze preuzete od Republike Hrvatske stupanjem u EU 2013. godine. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (u daljnjem tekstu Direktiva) obvezuje države članice na propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i veće rekonstrukcije, te minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju, kao i da sve države članice moraju osigurati da sve nove zgrade zadovoljavaju nZEB standard do 31. prosinca 2020. godine, a sve nove zgrade koje koristi javna vlast ili su u vlasništvu javne vlasti budu nZEB nakon 31. prosinca 2018. godine. Isto je preneseno u zakonsku regulativu Zakonom o gradnji i Tehničkim propisom o izmjenama i dopunama tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 70/18, 73/18 i 86/18). Navedeni Tehnički propis (prema Direktivi) propisuje da Glavni projekt za sve zgrade koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine (za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti isto je propisano još od 31. prosinca 2017. godine). Ako se za zgradu ne izdaje građevinska dozvola zgrada ne bi imala obvezu biti izgrađena prema standardu gotovo nulte energije što prema Direktivi nije moguće jer nema nikakvih izuzeća za primjenu odredbi zgrada gotovo nulte energije za sve nove zgrade od navedenih datuma (ni za zgrade manje od 400/600m2, niti za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti kao što je navedeno za skupine 3a i 3b). Također ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada koje zahtjeva Direktiva a koje uključuju i standard zgrada gotovo nulte energije nije moguće dokazati bez minimalno arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog glavnog projekta. Nadalje, u članku 21. Zakona o gradnji propisana je izrada Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom (što također proizlazi iz obaveza prihvaćenih navedenom Direktivom), a koji također nije moguće izraditi bez izrađenog glavnog projekta koji sadrži najmanje arhitektonski, strojarski i elektrotehnički projekt, neovisno o skupini u koju je građevina razvrstana. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". Članak 17. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. Može li ovo Ministarstvo određivati drugim tijelima (ministarstvima) da ne mogu tražiti izradu elaborata i dokumenata koji su određeni njihovim propisima u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta? (npr. elaborata zaštite od požara, konzervatorskog elaborata idr.) Napomena da je MUP u više navrata inzistirao da elaborat zaštite od požara postane sastavni dio glavnog projekta ili samostalni projekt zaštite od požara. Posebno se naglašava kako je u praksi prilikom energetske obnove zgrada uočen veliki broj propusta vezanih za zaštitu od požara te je i u medijima MGIPU prozivan za nedovoljnu brigu o povećanju požarnog opterećenja energetskom obnovom čiji projekti niti ne idu na potvrdu glavnog projekta. Zadnjom izmjenom Direktive navodi se da bi Države članice trebale odgovoriti na pitanja zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću koji utječu na energetske obnove i životni vijek zgrada. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se Ovo je opet korak unatrag, umjesto da se upravo izvedbeni projekt uvede kao obvezan koji je potrebniji za izgradnju nego glavni projekt (npr. plan armature je zasigurno potrebniji za izgradnju nego glavni projekt konstrukcija iz kojeg samo stručna osoba može iščitati kakvu je armaturu potrebno ugraditi). Na ovaj način ljudi ostaju nezaštićeni u zgradama jer je po ovom Zakonu moguće (ako investitor ne ugovori izradu izvedbenog projekta) napraviti i neboder bez plana armature ??? Tko je onda odgovoran ako se sve sruši i pogine velik broj ljudi a projektant je napravio dobar glavni projekt? Pitanje je zaštite života građana i preuzimanje odgovornosti za isto (i ispunjenja temeljnih zahtjeva i pri gradnji građevina, a ne samo u projektima). Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Nigdje nije propisan projektantski nadzor, dok se Pravilnikom o tehničkom pregledu obvezuje projektanta da daje mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom bez mogućnosti uvida u proces gradnje te praćenja usklađenosti sa projektnom dokumentacijom?! KOMENTAR S obzirom da se na samom početku u obrazloženju izmjene ovog Zakona brani s pozicije na Doing Business ljestvici, treba vidjeti da se kriteriji za ocjenu temelje na postupku (broj koraka, trajanje, trošak) svih administrativnih koraka za gradnju skladišta i nema nikakve veze s ukidanjem potrebne projektne dokumentacije za zadovoljenje temeljnih zahtjeva za građevinu, a posebno nema nikakve veze s ukidanjem građevinske dozvole i potrebne projektne dokumentacije za zgrade stambene ili poljoprivredne namjene do 400/600m2. Predloženim izmjenama Zakona se može dogoditi upravo suprotno - pad na Doing Business ljestvici ponajprije zbog nejasnog određivanja skupina građevina koja se može odužiti, odnosno produžava se potrebno vrijeme koje će trebati referentima za određivanje u koju uopće skupinu neka zgrada pripada (investitor koji ulazi u investiciju i gomila troškove započinje s idejnim rješenjem građevine, a još uvijek možda ne zna ni najosnovniju informaciju o tome u kojoj je skupini zgrada, odnosno ne zna koliko će proces projektiranja trajati, koja mu je sve dokumentacija potrebna prema Zakonu, koliko će ga to sve skupa koštati itd.), kao i dobivanje neujednačenog kriterija određivanja zgrada u skupine po upravama RH, a zbog nemogućnosti dokazivanja svih temeljnih zahtjeva samo s arhitektonskim i građevinskim projektom stvara se nepovjerenje u projektnu dokumentaciju i pitanje sigurnosti korištenja izgrađenih zgrada po korisnike i investitore. Naglašavamo i posljedice koje bi Hrvatska mogla trpjeti zbog neprovođenja navedenih Direktiva osobito u neprovođenju izgradnje novih zgrada kao zgrada gotovo nulte energije. Ukidanjem obaveze izrade strojarskih i elektrotehničkih projekata onemogućuje se provedba preuzetih obveza iz Direktive: - određivanje minimalnog energetskog svojstva zgrade pri izradi projekta zgrade na razini Edel (isporučene energije) i Eprim (primarne energije) te minimalnog obaveznog udjela obnovljivih izvora energije (OIE), a obveza izrade Energetskog certifikata za nove zgrade biti će onemogućena jer nema dostupnih podataka o Edel, Eprim i udjelu OIE. Nadalje, izmjenama Direktive traži se uvođenje infrastrukture za punjenje električnih automobila i pripadajuće kanalske infrastrukture na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama, uvođenje smart buildings automatiziranih pametnih sustava upravljanja zgradama, a nakon zgrada gotovo nulte energije u budućim razdobljima očekuju se zgrade nulte energije, te zgrade koje same proizvode energiju. Iz svega navedenog proizlazi da su strojarski i elektrotehnički projekti ne samo potrebni nego postaju jedni od najvažnijih u projektiranju zgrada. Propisivanje potrebnih projekata Zakonom o gradnji nepotrebnim uplitanjem u autonomiju odgovornih projektanata (zato postoji osobna odgovornost projektanata), koji prema svom znanju i sposobnosti moraju uključiti sve struke potrebne da se dokaže ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine, kroz njihove projekte. Iako investitori često traže samo projekte koji pišu u Zakonu o gradnji, to ne amnestira projektante da moraju projektima dokazati sve temeljne zahtjeve za građevinu. Arhitektonski i/ili građevinski projekt ne može sadržavati sve podatke potrebne za dokazivanje temeljnog zahtjeva gospodarenje energijom i očuvanje topline jer svi potrebni podaci nisu obuhvaćeni u području arhitektonske i građevinske struke. Teoretski primjer – obiteljska kuća s lokalnim pećima na kruta goriva bez strojarskog projekta:  Nema dokaz mogućnosti ostvarivanja unutarnje projektne temperature za stambene prostore, difuzije vodene pare i kondenzacije na površinama konstrukcija  Grijani i indirektno grijani prostori – nema dimenzioniranja grijanja, nema ostvarivanje uvjeta mikroklime u prostoru  Sigurnost – nema proračuna dimovodnih kanala i potrebne izmjene zraka za ložišta koja koriste zrak iz prostora za boravak, te nisu zadovoljeni osnovni uvjeti zaštite života i zdravlje Zgrada nZEB – ako je teoretski izgrađena bez svih potrebnih projekata – ušteda na projektnoj dokumentaciji, ali dolazimo do dokaza energetskog svojstva zgrade – energetskog certifikata. Sve podatke koji nedostaju u projektu energetski certifikator mora potvrditi energetskim pregledom, kako bi mogao u proračun uključiti informaciju koja je na razini izvedbenog projekta. Ako nema projektne dokumentacije, znači certifikator mora izraditi projekt izvedenog stanja svih instalacija, svih sustava. Ušteda na projektima, još veći trošak na certificiranju. Nadalje, sve greške koje se mogu prevenirati u projektu se ispravljaju u toku izvedbe što u konačnici stvara puno više troškova i nesigurnost investicije samom investitoru od izrade potrebne projektne dokumentacije. Najvažnije, vezano za poboljšanje pozicije na Doing Business ljestvici, ako se vide kriteriji i ocjena za RH i bilo koju visoko razvijenu zemlju OECD, uzmimo DE: • Anketnom metodom se ocjenjuje postupak (broj koraka, trajanje, trošak) svih administrativnih koraka za gradnju skladišta, pa nas promjene u kategoriji obiteljske kuće neće dovesti do bolje pozicije. • Hrvatska ima 22 administrativna koraka, prosjek EU je 16, a za OECD (high income države) 12,7 koraka o Treba pogledati primjer Njemačke, prvi administrativni korak je samo jedan: ishođenje uvjeta za građenje i posebnih uvjeta i traje 30 dana. Mi imamo 6 posebnih uvjeta, ali teku paralelno i rješavaju se u 15 dana. Bit je u tome da administracija preuzme odgovornost – nakon zaprimanja zahtjeva za lokacijske uvjete, sva tijela s javnim ovlastima na popisu moraju funkcionirati kao dio iste administracije, jednom je urudžbiran zahtjev, nakon toga elektronska razmjena informacija i trenutno reagiranje. A ne da su Hrvatske vode ili Hrvatske šume ponašaju kao država u državi s vlastitim odvojenim zatezanjima postupka prema drugim upravnim tijelima i nitko im ništa ne može, npr. različita pravila za obračun površine/obujma za obračun doprinosa, gdje se svakome mora dati odvojena dokaznicu mjera !!! Imamo normu 9826, i ako oni hoće nešto izvan propisane norme onda bi to sami trebali izračunavati ili prilagoditi svoje koeficijente prihvaćenoj normi – za sada su država u državi, jer ne poštuju preuzete norme za obračun površina i obujma! o Ukupno trajanje postupka – Hrvatska 146 dana, HI OECD 153,1 dana, prosjek 170 dana! Usporediti brojeve. o Trošak u postotku vrijednosti skladišta – RH 10,9%, prosjek 4%, a HI OECD 1,5%. Gledajmo malo njemački HOAI – oni po toj cijeni ne smiju davati inženjersku uslugu (jedini koji su zadržali minimalnu cijenu usluge). Tu izgleda kao da su brojevi dosta frizirani te da se preskaču neki troškovi o Indeks kontrole kvalitete gradnje – mi smo na 12, OECD na 11,5, vrla Njemačka ima 9,5! Na kraju treba pogledati koji bitni zahtjevi trebaju biti ispunjeni na izvedenoj zgradi u DE - neka im netko predloži da to naprave bez projekata. Prijedlog – sve prethodne suglasnosti obuhvatiti u jednom postupku ishođenja lokacijskih uvjeta, srezali smo broj koraka na 12 ili 13. Kod troška komunalni i vodni doprinos su najveće stavke, ali su vezane uz lokalnu politiku – ne bi li bilo u redu uzeti područje npr. Sv. Nedelje? Svi ostali parametri su nam povoljniji, a ukupno trajanje bi se objedinjavanjem i disciplinom u prvom predloženom koraku sigurno još skratilo. Predlaže se za buduće razdoblje: - Jedna skupina građevina, odnosno jedinstvena procedura koja je pojednostavljena po uzoru na razvijene države (npr. Austrija, Švedska, SAD) koje su visoko na Doing Business ljestvici : - Ukidanje glavnog projekta, izrada idejnog projekta temeljem kojeg se dobivaju lokacijski uvjeti, prethodne suglasnosti i građevinska dozvola u jednom potezu, a onda nakon toga investitor i izvođač moraju angažirati projektante za dokazivanje temeljenih svojstava građevine u izvedbenim projektima, temeljem kojih se dobivaju konačne suglasnosti (tome ide u prilog sve veća primjena BIM tehnologija u projektiranju koja u biti ne barataju s formom glavnog projekta nego idejnog i izvedbenog do određene razine detaljnosti!). - Projektanti i inspekcijske službe (građevinske, elektro, plinarske, itd.) izvode nadzor na gradilištu tijekom gradnje - tijekom izvedbe projektanti na tjednoj bazi, a inspekcijske službe prije zatvaranja instalacija ili konstrukcija i potom se rade sanacije ili odobravaju situacije izvedenog stanja, te ne postoji posebna nadzorna služba kao prema našem ZOG-u! Za kontrolu kvalitete izvedenih radova ne postoji stručni (izvođački) nadzor, nego pravna država odmah naplaćuje štetu od izvođača i podizvođača prema prijavi projektanta ili inspekcijskih službi, uskraćuje licence i traži osobnu odgovornost vlasnika tvrtki, zatvorili oni tvrtku u međuvremenu ili ne... ali za to mora funkcionirati pravna država u razumnim vremenskim rokovima. Naplata situacija za izvedene radove ide tek po odobrenju projektanta i inspektora za izvedene radove, kao dokaz da su u skladu s od njihove strane izrađenim projektom i sigurnosnim uvjetima. Tome i služi žig ovlaštenog inženjera i daje im za to mandat i obavezu. Nema bolje garancije za zaštitu investitora, korisnima i društva u cjelini od građevinskih malverzacija, te osiguranje sigurne i kvalitetne gradnje! Da ne govorimo o tome koliko je na taj način pojednostavljen i ubrzan proces ishođenja građevinske dozvole i transparentnost odgovornosti. Tako to funkcionira u uređenim državama koje su visoko na Doing Bussiness ljestvici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje zgrada jer je isto nužno za sustav eDozvole, a u preostalom dijelu jer se cijeni da ne bi doprinijelo cilju Zakona. Prihvaćanje određenog prijedloga bi bilo protivno cilju Zakona
52 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG OPĆIH PRIMJEDBI NA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Hrvatska komora arhitekata podržava nastojanje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da se izmjenama i dopunama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13., 20/17.; u daljnjem tekstu: Zakon o gradnji) smanji broj i pojednostavne procedure koje prethode izradi glavnog projekta i izdavanju građevinske dozvole te omogući predaja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole u elektroničkom obliku. Međutim, mišljenja smo da je potrebno što prije pristupiti sveobuhvatnim izmjenama Zakona o gradnji te da je Zakon o gradnji potrebno „rasteretiti“ dijelova koji u isti ne pripadaju, odnosno koji su uređeni ili se mogu urediti posebnim zakonima, odnosno podzakonskim aktima, kao što su odredbe kojima se uređuje energetsko svojstvo zgrade, autorska prava, redoviti pregledi sustava grijanja, hlađenja i klimatizacije i sl., a kvalitetnije urediti odredbe kojima su uređeni temeljni zahtjevi za građevinu, odstupanje od istih, broj javnopravnih tijela koja sudjeluju u postupcima, sudionici u gradnji i njihovi međusobni odnosi, vrste projekata i njihov sadržaj i sl. Zakon o gradnji je potrebno uskladiti s odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15., 118/18) i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 78/15, 114/18.), posebno u dijelu zadaća struka. Osim pojedinačnih primjedbi i prijedloga koje smo dali na pojedine članke predloženih izmjena i dopuna Zakona o gradnji skrećemo pozornost na pojedine odredbe Zakona o gradnji koje bi se trebale uvrstiti u Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. 2. Izmjene i dopune glavnog projekta u upravnom postupku ishođenja potvrda na glavni projekt odnosno ishođenja građevinske dozvole Potrebno je urediti način izrade izmjena i dopuna glavnog projekta koji je u elektronskom obliku priložen uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U praksi će se sigurno dogoditi potreba naknadnog usklađivanja glavnog projekta s posebnim uvjetima javnopravnih tijela koji mogu utjecati na izmjene i/ili dopune predanog glavnog projekta. Stoga smatramo da je potrebno jasnije definirati način izmjena i dopuna glavnog projekta tijekom navedenih postupaka kako se ne bi nepotrebno odbijali zahtjevi za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole. 3. Glavni projektant – članak 52. Predlažemo da se u članku 52. stavak 2. riječ „glavnog“ ispred riječi „projekta“ briše. Kako je člankom 52. stavak 1. Zakona o gradnji jasno određeno da u koliko u projektiranju sudjeluje više projektanata, da je za cjelovitosti i međusobnu usklađenost projekata odgovoran glavni projektant. Ova odredba odnosi se na sve projekte čija je izrada uređena Zakonom o gradnji: glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt i projekt uklanjanja građevine. Stoga je nejasno zbog čega se mogućnost da glavni projektant može istodobno biti i projektant jednog od dijelova projekta odnosi samo na izradu glavnog, a ne i na ostale projekte čija je izrada uređena Zakonom o gradnji. Smatramo da istu mogućnost treba predvidjeti i kod izrade ostalih projekata, pogotovo kada u praksi imamo čest slučaj da investitor ugovara izradu cjelokupne projektne dokumentacije s projektantima koji izrađuju i glavni i izvedbeni projekt građevine. Predlažemo da se članak 52. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „(2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova projekta.“ 4. Autorska prava – članak 75. Obzirom da je pitanje autorskih prava uređeno Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 167/03., 79/07., 80/11., 125/11., 141/13., 127/14., 62/17., 96/18.) smatramo da nije potrebno da isto bude uređeno i Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13., 20/17.), a posebno ne na način da autorsko pravo ovisi o ugovoru o izradi projekta potpisanim između investitora i projektanta, koji predstavlja poslovnu tajnu te, u pravilu, nije javno dostupan. Predlažemo da se članak 75. izmijeni na način da glasi: „Članak 75. Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu.“ 5. Pravne posljedice uporabne dozvole – članak 136. S obzirom na predložene nove skupine u koje se razvrstavaju građevine sukladno članku 4. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, smatramo da je stavak 2. članka 136. Zakona o gradnji potrebno izmijeniti na način da se jasno odredi da se za građevine i radove iz članka 2. i 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, br. 112/17., 34/18.) koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta ne izdaje uporabna dozvola. Na način kako je to trenutno uređeno proizlazi (ili se tako može zaključiti) da se uporabna dozvola izdaje i za građevine i radove iz članka 2. i 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a cilj stavka 2. članka 136. Zakona o gradnji bi trebao biti da se za navedene građevine i radove ne izdaje uporabna dozvola. Također, smatramo da se za sve građevine i radove koji se izvode u skladu s glavnim projektom, a koje su obuhvaćene člancima 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima treba izdavati uporabna dozvola neovisno o tome da li su iste namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru. Trenutna formulacija kojom se uređuje da se uporabna dozvola izdaje samo za građevine koje su namijenjene obavljanju djelatnosti ili za građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju o katastru samo unosi nejasnoće u određivanju tih građevina te probleme i pravnu nesigurnost u provedbi propisa. Predlažemo da stavak 2. članka 136. glasi: „(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove na postojećoj građevini određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona koje se izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta.“ Ne postoji odgovor
53 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Polazeći od činjenice da približno 70% katastarskog operata temeljenog na podacima geodetske izmjere iz 19. stoljeća izrađenog za potrebe poreznog katastra Austro-ugarske monarhije ne odgovara stvarnom stanju u pogledu položaja i oblika, a ni preostalih 30% ne odgovara propisanom standardu položajne točnosti, isti zbog svoje netočnosti i neažurnosti ne mogu biti temelj izdavanja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje. Komora nije bila uključena u izradu prijedloga izmjena Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, te nije dobila mogućnost za aktivnije sudjelovanje kako bi svojim prijedlozima unaprijedila postojeće procedure. Komora smatra da predložene radikalne izmjene Zakona kojima se geodetski projekt u potpunosti izbacuje i planira uvođenje novih i neisprobanih procedura nisu dobre. Također smatramo da učestale znatne izmjene procedura ne pridonose pravnoj i poslovnoj sigurnosti, zahtijevaju dulji period prilagodbe i uhodavanja postupanja čemu svjedočimo nakon svakih takvih izmjena. Od 2014. godine geodetske radnje u projektiranju objedinjene su u jedan dokument, geodetski projekt, koji je investitorima donio uštede te unaprijedio proceduru. Najveća prednost sadašnjeg zakonodavnog okvira u kojem je propisana izrada geodetskog projekta je to što se projektiranje izvodi na temelju stvarnih podataka i pritom se istovremeno omogućuje usklađenje prostornih registara sa stvarnim stanjem. Ovakvim rješenjem po prvi put se garantira formiranje projektiranih građevnih čestica nakon izdavanja dozvole odnosno smještaj projektiranih građevina u prostoru. Uz navedene prednosti uvođenja geodetskog projekta u praksi su uočeni nedostaci na koje Komora ukazuje već duže vrijeme, te nudi prijedloge za unaprjeđenje procedure gradnje od ishođenja lokacijske i građevinske dozvole do uporabne dozvole. Nedostatak sadašnjeg geodetskog projekta je dio za evidentiranje građevina u katastru kojemu nije mjesto u geodetskom projektu već je taj segment nužno izdvojiti kao zaseban elaborat za potrebe ishođenja uporabne dozvole. Predlagatelj kao cilj donošenja Zakona navodi pojednostavljenje i ubrzanje postupka ishođenja lokacijskih dozvola i poboljšanje učinkovitosti same provedbe Zakona. Ukidanjem geodetskog projekta postavljeni ciljevi neće biti ostvareni. Naprotiv, predložena rješenja rezultirat će kontra učinkom iz razloga što učinkovitost procedura nije uvjetovana geodetskim projektom i općenito ulogom ovlaštenog inženjera geodezije, već stanjem javnih registara, prvenstveno katastra i zemljišne knjige koji ne odgovaraju stvarnom stanju. Grafički dio prostornih planova niže razine iste je točnosti kao i katastarski plan, odnosno, podloga na kojoj je izrađen. Geodetski projekt danas nudi učinkovito rješenje usklađenja prostornog plana niže razine, stanja u katastru i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi, čime optimizira formiranje građevne čestice kao temeljnog uvjeta za građenje. Svako drugačije rješenje pa i ovo predloženo ovim Zakonom je kontraproduktivno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona. Dapače, ostavljanje geodetskog projekta radi njegovih nedostataka uočenih u praksi bilo bi protivno cilju predmetnog Zakona.
54 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nastavno na strateške ciljeve Digitalne agende za Europu 2020. (DAE) iz 2010. godine Europska komisija usvojila je novi strateški okvir nazvan „Europsko gigabitno društvo“ (European Gigabit Society), koji obuhvaća i nove ciljeve širokopojasnog pristupa koji države članice trebaju ostvariti do 2025. Novi ciljevi postavljaju brzinu od 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) kao minimalnu brzinu za sva kućanstva u EU-u, uz mogućnost nadogradnje na brzine od 1 Gbit/s simetrično i više, dok je poslovnim i javnim korisnicima koji intenzivno koriste digitalne tehnologije potrebno osigurati brzine od najmanje 1 Gbit/s simetrično. Osim toga, „Europskim gigabitnim društvom“ potiče se na aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju uvođenja 5G mreža, kao nove generacije pokretnih komunikacija, čije usluge trebaju već 2020. biti dostupne u barem jednom velikom gradu u svakoj državi članici, dok do 2025. pokrivenost 5G mreža treba obuhvatiti sva urbana područja i glavne kopnene pravce. 5G je nova tehnologija koja predstavlja novu platformu koja će donijeti napredni širokopojasni pristup, masovnu inteligentnu komunikacija stroja sa strojem bez ljudskog nadzora te vrlo pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem. Očekuje se da će 5G omogućiti sveobuhvatne nove aplikacije i poslovne modele kao što su virtualna stvarnost, automatizirana vozila (AV), napredna rješenja u turizmu, poljoprivredi i ostalim gospodarskim granama te biti sastavni dio industrije budućnosti – Industrija 4.0. Jedna od bitnih pretpostavki uvođenja 5G tehnologije odnosi se na smanjivanje administrativnih barijera u području graditeljstva i to prvenstveno zbog velikog povećanja broja radijskih postaja u mrežama pokretnih komunikacija, bilo da je riječ o klasičnim antenskim stupovima i krovnim antenskim prihvatima bilo o ćelijama malog radijusa pokrivanja (small cell). Stoga je potrebno provesti niz aktivnosti administrativnog rasterećenja koje nadležna tijela u Republici Hrvatskoj trebaju poduzeti da se ostvari nužno potrebni iskorak u sektoru elektroničkih komunikacija i poboljša trenutačno vrlo loš položaj Hrvatske u odnosu na ostale zemlje članice EU. U skladu s navedenim potrebno je odredbama Zakona o gradnji u što većoj mjeri administrativno olakšati i ubrzati postavljanje baznih postaja te izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Također, skreće se pažnja na činjenicu da odredbe NPZ o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji kao i odredbe važećeg Zakona o gradnji nisu usklađene s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) (u daljnjem tekstu: ZEK) u pogledu poslovanja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) kao javnopravnog tijela. Odredbe važećeg Zakona o gradnji određuje na jednoznačan način postupanje svih javnopravnih tijela ne uzimajući u obzir specifični položaj HAKOM-a kao javnopravnog tijela koje jedini nije vlasnik niti upravitelj elektroničke komunikacijske infrastrukture. HAKOM kao javnopravno tijelo: • nije vlasnik ili upravitelj elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u Republici Hrvatskoj i nije ovlašten graditi niti upravljati elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, niti mu je poznat položaj predmetne infrastrukture u prostoru, ne posjeduje niti upravlja katastrom vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u prostoru (Hrvatski katastar infrastrukture), • ne posjeduje niti mu je dostupan digitalni katastarski plan s osvježenim podatcima. Ističe se da bez osiguranja konkretnih preduvjeta HAKOM nije u mogućnosti u potpunosti izvršavati zakonsku javnu ovlast koja mu je određena kao javnopravnom tijelu u pogledu posebnih uvjeta (uvjeta priključenja i uvjeta u zaštićenoj zoni). Kada bi se otklonili navedeni nedostaci funkcioniranje HAKOM-a kao javnopravnog tijela u utvrđivanju uvjeta priključenja i dalje bi ostao problem tko bi morao graditi ili izvoditi radove priključenja i na čiji trošak. U odnosu na određivanje uvjeta priključenja, naglašava se da HAKOM nije u mogućnosti u praksi odrađivati poslove utvrđivanja uvjeta priključenja jer isto nije propisano ZEK-om. HAKOM trenutno ne utvrđuje uvjete priključenja jer isto nije određeno ZEK-om, niti je određeno tko izdaje uvjete priključenja. Nadalje, odredbe predmetnog NPZ o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji dovest će do značajne neusklađenosti s odredbama ZEK-a, prije svega s članka 24a ZEK-a s člankom 72. predmetnog Nacrta prijedloga zakona koji propisuje da za skupinu građevina 3b. nema elektro projekta već samo arhitektonski i/ili građevinski projekt. Stupanjem na snagu NPZ o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji u ovom obliku dodatno će se povećati neusklađenost tog Zakona s odredbama ZEK-a. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno potrebama sustava eDozvole te jer se jedna skupina građevina ne može favorizirati u odnosu na druge skupine građevina čije je građenje također u javnom interesu i interesu Republike Hrvatske, kao i obveza prema EU. S tim u vezi, valja istaknuti da se predloženim novim rješenjima olakšava i ubrzava izdavanje dozvola za građenje svih vrsta građevina, a što uključuje i građevine predmetne infrastrukture.
55 INA Industrija nafte d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA INA d.d. kao vodeći investitor u Republici Hrvatskoj veliku pažnju posvećuje planiranju, kontroli i implementaciji svojih projekata. Jedna od faza u tom procesu je i ishođenje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, u čijem postupku aktivno sudjeluju. Kao sudionik u gradnji investitor je zasigurno motiviran da se postupak ubrza, procedure i dokumentacija smanje, a time i povezani financijski troškovi budu manji. Međutim, predložene izmjene oba zakona ne znače nužno ostvarivanje navedenih ciljeva. Naprotiv, samo mijenjanje načina ishođenja posebnih uvjeta i potvrda na glavni projekt ne znači da će se postupak ubrzati i financijski olakšati za investitora, već će samo u praksi rezultirati pravnim vakuumom, neizvjesnim i dužim procesom na kraju postupka kod ishođenja uporabne dozvole te time i nemjerljivo većim troškovima kod izmjene projektne dokumentacije. Ukoliko se zaista namjerava investitora rasteretiti prikupljanja dokumentacije, predlažemo ukinuti utvrđivanje posebnih uvjeta i odrediti digitalizirani način pribavljanja istih (modulima u ISPU sistemu). Smatramo da je ustaljen način pribavljanja posebnih uvjeta/potvrda na glavni projekt prihvatljiv i ne predstavlja problem u ishođenju dozvola te predlažemo uvesti mogućnost izbora za svakog investitora da li će njihovo pribavljanje prepustiti upravnom tijelu/ Ministarstvu ili će sam sudjelovati u njihovom pribavljanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da tvrdnje nisu točne.
56 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava ciljeve koji se izmjenama Zakona o gradnji namjeravaju postići a osobito smanjenje broja procedura koje prethode izdavanju građevinske dozvole, smanjenje obujma glavnog projekta, uvođenje glavnog projekta u elektroničkom obliku kao priloga zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole i omogućavanje evidentiranja građevina za koje je izdana građevinska i/ili uporabna dozvola u informacijskom sustavu prostornog uređenja. Predloženim izmjenama Zakona otklonit će se određene zapreke bržem i efikasnijem ishođenju građevinskih dozvola osobito u vezi velikih projekata, te će se smanjiti i troškovi cjelokupnog postupka. Međutim mišljenja smo da je u slijedećim izmjenama ovaj Zakon potrebno rasteretiti od odredaba koje ovdje izvorno ne pripadaju: energetska učinkovitost, autorska prava, uzance u graditeljstvu, obvezni odnosi, redoviti pregledi sustava grijanja, sustava hlađenja i klimatizacije. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s konačnim prijedlogom Zakona koji je objavljen na e-savjetovanju nisu obuhvaćene odredbe članaka 53.. i 55.. Zakon o gradnji potrebno je uskladiti sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15., 118/18) i Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine broj 78/15, 114/18.). S tim u svezi ističemo da je ovim Zakonom trebala biti obuhvaćena i izmjena odredaba članaka 53. i 55. Zakona o gradnji kojim je propisano tko može biti izvođač, obveze i odgovornosti izvođača te inženjera gradilišta. U članku 53. predlažemo slijedeću formulaciju: (1) Izvođač je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom kojima se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (2) Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava građenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Hrvatska komora inženjera građevinarstva predlaže da se ispred članka 55. doda podnaslov kao i za ostale sudionike u gradnji, te da se članak 55. stavak 1. i 2. mijenjaju i glase: (1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje. Inženjer gradilišta je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni voditelj građenja i odgovaran je za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona. (2) Izvođač imenuje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja u okviru zadaća svoje struke može voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme i postojenja. Voditelj radova je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni voditelj radova. Stavak 5. toga članka predlažemo brisati. U cilju što boljeg pozicioniranja u okviru godišnjeg izvješća Doing Business za 2019. predlažemo da se administrativno rasterećenje provede u dijelu koji se odnosi na osobe ovlaštene za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade i/ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, osobito u dijelu sustava izobrazbe i provjere znanja i stručne osposobljenosti i obveznog usavršavanja ovlaštenih osoba. Navodimo da je iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz prosinca 2018. vidljivo da ova profesija više nije regulirana. Iz predloženih izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji nije potpuno jasno na koji način će se urediti prikupljanje podataka od javnopravnih tijela ako se radi o jednostavnim građevinama i radovima uređenim Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima člancima 4. i 5. koje se grade, odnosno izvode radovi bez građevinske dozvole, a na temelju glavnog projekta. Smatramo da je i kod takvih građevina, odnosno radova potrebno ubrzati postupak pribavljanja potrebnih podataka te bi se sustav eDozvola i eKonferencija trebali adekvatno prilagoditi i odnositi i na jednostavne građevine i radove. Posebno je značajno urediti to područje jer veliki broj jednostavnih građevina služi za obavljanje djelatnosti, pa je po čl. 6. navedenog Pravilnika potrebno za njih ishoditi uporabnu dozvolu. Nadalje, rok za utvrđivanje posebnih uvjeta u sustavu eDozvola i eKonferencija je 15 dana, a ne uzima se u obzir činjenica da su javnopravna tijela investitorima gradnje infrastrukture (vodova, instalacija) prilikom zahtjeva za utvrđivanjem posebnih uvjeta od javnopravnih tijela morali tražiti ujedno i ucrtavanje njihove infrastrukture (instalacija), jer takvi podaci ne postoje u javnom registru (katastru infrastrukture). Neka javnopravna tijela zahtijevaju duže vrijeme za to ucrtavanje i taj posao posebno naplaćuju. Bilo bi izuzetno važno da se u okviru sustava eDozvola i eKonferencija zakonom odredi rok i obveza ucrtavanja instalacija od strane javnopravnih tijela, kada o tim instalacijama ne postoje podaci u katastru infrastrukture ili su ti podaci netočni. Također bi trebalo zakonom propisati da javnopravna tijela u takvim slučajevima ne smiju naplatiti ucrtavanje instalacija, jer je njihova zakonska obveza da imaju transparentne i cjelovite podatke o svojoj infrastrukturi u katastru vodova. Ako se u sustavu eDozvola i eKonferencija neće inzistirati na većoj efikasnosti javnopravnih tijela i njihovom bržem ucrtavanju instalacija za koje ne postoje uopće ili ne postoje cjeloviti i točni podaci u katastru infrastrukture, opet će javnopravna tijela produžiti trajanje ishođenja uvjeta zajedno s ucrtavanjem instalacija. Za pribavljane potvrde glavnog projekta predviđen je u sustavu eDozvola i eKonferencija rok od 15 dana, ali se ako će pribavljanje potvrda ovisiti o prethodnoj uplati naknade javnopravnom tijelu, na taj način će se opet produžiti trajanje pribavljanja potvrde glavnog projekta i ista se neće moći pribaviti u predviđenih 15 dana. Budući da se predviđa da se nakon 15.-tog dana više neće moći izdati potvrda glavnog projekta, investitor može doći u nepovoljni položaj. Predlažemo da se jasnije uredi situacija kada javnopravno tijelo ne izda potvrdu glavnog projekta u roku 15 dana pa se smatra da je potvrda izdana. Nije jasno hoće li to javnopravno tijelo biti sudionik tehničkog pregleda, tj. hoće li na tehničkom pregledu imati priliku iskazati primjedbe na glavni projekt i osporiti tehnički pregled ili će mu to biti uskraćeno jer je propustilo na vrijeme izdati potvrdu glavnog projekta. Također, predložene promjene u postupku ishođenja posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta trebale bi se odnositi i na izradu glavnog projekta za jednostavne građevine i radove po člancima 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Smatramo posebno važnim urediti kako će se postupati u primjeni čl. 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ovo se naročito odnosi na čl. 3. t. 5. Pravilnika, tj. na izvođenje radova „Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju)“. U praksi se često događa da se priključak izvodi u značajnoj mjeri u javnim česticama, u kojima ima drugih instalacija, pa je potrebno za takve slučajeve također ishoditi posebne uvjete i potvrde glavnog projekta. Ustaljena je praksa da prilikom traženja utvrđivanja posebnih uvjeta upravno tijelo utvrđuje je li planirani zahvat u skladu s prostornim planovima i ako utvrdi da nije, šalje obavijest projektantu u roku od 8 dana. Predlažemo da se umjesto odbijanja zahtjeva ostavi mogućnost da se u tim slučajevima kroz postupak izrade idejnog projekta i ishođenja lokacijske dozvole dozvoli izgradnja trase priključka, koja nije planirana prostornim planom. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na uređivanje predmetnih pitanja. Ne prihvaća se u dijelu u kojem se predlaže način uređivanja pitanja vezanih uz inženjere gradilišta i vođenje građenja jer predloženi način ne odgovara njihovom položaju u procesu građenja obzirom na obveznopravno utvrđenje pitanja vezanih uz građenje i stručni nadzor građenja. U preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
57 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao i kolegama iz prethodnih komentara, jasan mi je cilj i podržavam pokušaj dizanja na ljestvici Doing Bussines-a. Ali NE PODRŽAVAM ovaj način koji ste zamislili da se ta procedura provede. Nakon sudjelovanja na prezentaciji izmjena i dopuna zakona u Splitu moglo se doći do zaključka da Ministarstvo uopće nije upoznato ili ne želi priznati koje su stvarne i najveće prepreke koje usporavaju proces ishođenja akata za gradnju. Kao što je kolegica u prethodnom komentaru napisala: „U moru problema, problem je i u Zakonu koji je višeznačan, te ga se tumači na razne načine, a pri tom mišljenje Ministarstva nije obvezujeće ?!“. Ovim izmjenama zakona neće se ubrzati ništa, već će se samo otvoriti prostor za nova dvojbena tumačenja! Također, možete biti sigurni da izbacivanje određenih projekata iz obvezne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole (eletkro projekt i projekt strojarskih instalacija) neće doprinijeti nikakvom ubrzanju, već će doprinijeti upitnoj kvaliteti izvedbe na gradilištu. Ministarstvo kao da uopće nije upoznato sa manjkom kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru pošto je velika većina istih emigrirala?! Moj prijedlog je, kao u jednom od prethodnih komentara, da napravite izmjene zakona, ali da pri tom uvažite mišljenje svih struka „sa terena“ koji vam mogu ukazati koji su stvarni problemi na kojima se treba poraditi. Smanjite procedure za ishođenje dozvola, ali postrožite proceduru za izgradnju i obvezom propišite izvedbene projekte svih struka, jer svjedoci smo toga da ako nešto Zakonom nije propisano, mišljenje prosječnog investitora je da mu to ne treba. POGREŠNO JE poziciju na ljestvici Doing business-a se popravljati izbacivanjem elementranih koraka u procesu gradnje! Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na elektrotehnički i strojarski projekt. U ostalom dijelu se ne prihvaća jer su prijedlozi preopćeniti da bi se mogli razmotriti.
58 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Jasan mi je cilj dizanja na ljestvici Doing Bussines-a u EU. Međutim,sigurno ne na ovakav način. Na način koji ću iznijeti po broju članka - investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Svakako,ovim putem pozivam Ministarstvo da više komunicira s arhitektima "na terenu", koji svakodnevno jako dobro dijagnosticiraju gdje su "začepljene arterije". Za dizanje na ljestvici Doing businessa, APSOLUTNO je potrebna bolja suradnja predstavnika uprave po svim nivoima (od referenata do Ministarstva) , jer nije li smisao da jedni drugima budemo na usluzi i da sinergijski djelujemo, kako bi proces izdavanja dozvole bio brži ? U moru problema, problem je i u Zakonu koji je višeznačan, te ga se tumači na razne načine, a pri tom mišljenje Ministarstva nije obvezujeće ?! Sve to troši vrijeme i novac. Nadam se da ste svjesni da ISTI PROJEKT kod jednog referenta može dobiti dozvolu, kod drugog ne. Zbog prije navedenog razloga. Moj prijedlog je, da na zadovoljstvo kompletne struke (arhitekti,građevinari,strojari, geodeti, elektroinžinjeri itd), investitora,....ma SVIH- napravite sasvim novi Zakon. Vita jela-zelen bor,čekam brzi odgovor. P.S. U slučaju da ne želite suradnju s inžinjerima na terenu.......Prodajen uje. Evo,kaže kolega koji sjedi do mene - da će on radije u Irsku. Neće u masline. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog stalne suradnje s arhitektima i drugim strukama „na terenu“ te s uredima koji izdaju dozvole se kontinuirano provodi na različite načine. Jedan od takvih načina su i spomenuta mišljenja Ministarstva kojima se otklanjaju nedoumice u provedbi zakona i ujednačava upravnopravna praksa u Republici Hrvatskoj. Prijedlog se ne prihvaća jer je za ostvarenje cilja potrebno izvršiti predložene izmjene Zakona i to brzo.
59 Mirjana Krsnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI (NN 153/13 i 20/17 ) – komentari, prijedlozi, primjedbe : Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Čl. 4. Razvrstavanje građevina … s obzirom na što ? Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Čl. 71. Definirati i pojam koridora koji je, očito „širi“ pojam od trase. Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b ( a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Čl. 123. Važenje građevinske dozvole: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Čl. 125. st. 1. Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti. Upliv ZUP-a u materijalni propis ? Kompatibilnost ? Potrebitost ? Što se htjelo ? Pod kojim uvjetima poništenje i/ili ukidanje ? Poziv na koji propis ? Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Čl. 137. st. 1. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Čl. 146. Uporabna dozvola za dio građevine Teško razumjeti ako se stavi u kontekst mogućeg etapnog i /ili faznog građenja , ili složene građevine, ili građenja do određenog stupnja dovršenosti. Zar prethodno navedenim mogućnostima , nakon kojih dolaze uporabne dozvol,e nije iscrpljena mogućnost „dijela“ građevine ? Ukoliko čl. 146. doista donosi nešto novo u odnosu na već rečeno (etapno, fazno i građenje do određene dovršenosti), pojasniti. Primjer iz članka je primjer složene građevine (most , TS, dalekovod - sve u službi drugih građevina ) pa predstavlja klasičan primjer etapnog građenja koje je, dapače, novim izmjenama ZPU-a definirano kao građenje koje može imati manji broj građevinskih i uporabnih dozvola nego li faza definiranih lokacijskom dozvolom (tzv. okrupnjivanje ). Čemu onda ovaj članak ? Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Mirjana Krsnik dipl. ing. građ. Viša građevinska inspektorica REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel: 01 37 82 444 Fax: 01 37 72 822 Uprava za inspekcijske poslove Područna jedinica u Pazinu – Odjel Istarske županije 52000 Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8 Tel: 052 616 817 Fax: 052 616 925 Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
60 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedura za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. U nastavku biti će argumentiran jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da predloženi koncept ne bi pridonio ostvarenju cilja Zakona već bi, upravo suprotno zbog povećanja procedure i projekata imao suprotno djelovanje.
61 Ivan Križić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedura za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. U nastavku biti će argumentiran jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da predloženi koncept ne bi pridonio ostvarenju cilja Zakona već bi, upravo suprotno zbog povećanja procedure i projekata imao suprotno djelovanje.
62 Ivana Lončarević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem sljedeće izmjene: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom Članak 81 (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
63 Timea Marochini KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
64 IVA KLEPO LEPUR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da predloženi koncept ne bi pridonio ostvarenju cilja Zakona već bi, upravo suprotno zbog povećanja procedure i projekata imao suprotno djelovanje.
65 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovom izmjenom Zakona o gradnji omogućiti će se da skoro 90% građevina u Republici Hrvatskoj bude izgrađeno bez strojarskog i elektro projekta jer će biti svrstane u skupinu građevina 3b. Obrazloženje: Uvjeti priključenja više nisu posebni uvjeti : "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". a skupinu građevina 3b čine : 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. A za skupinu građevina 3b ne trebaju strojarski i elektro projekt: Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na strojarski i elektro projekt, u preostalom dijelu se ne prihvaća, jer je predmetna podjela nužna za sustav eDozvola
66 Andrija Radan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sve svoje dragocjeno vrijeme koje su kolege odvojile davajući prijedloge na izmjene ZOG biti će izjednačeno sa jednom rečenicom a glasi: NE PRIHVAĆA SE, NIJE PREDMET OVOGA ZAKONA. Znači na osnovu jučerašnje prezentacije u Splitu je jasno da je politička odluka davno donijeta te je odlučeno unaprijed. Što se tiče rasprave i poltrona koji ju je vodio mogu samo reći komedija i bezobrazluk. A sa tehničke strane bez obzira na argumente kolega, razlog za totalno zaobilaženje elektrotehnike i strojarstva u fazi izrade projekta i gradnje za građevine stambene namjene do 400m2 bio je: - pa referenti to ionako neznaju čitati - u koprivnici investitori zbog njih nemaju sredstava za izradu glavnog projekta i kao šlag na kraju to ionako u okruženju nigdje nema. Blago se nama kad smo Njemačka. I za kraj savjetujem da se ukine savjetovanje jer ionako smo već izgubili skoro mjesec, a tako je hitno popravit "doing business". Prihvaćen Prihvaća se.
67 Marija Gojčeta KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Smatram da se u Članku 182. Zakona o gradnji treba izmijeniti datum 1.10.2007. godine, za nekoliko godina kasnije odnosno barem za 5-6 godina, kad je počeo oporavak građevinarstva. Naime, iz razloga, što su mnoge građevine izgrađene u svemu prema građevinskoj dozvoli izdanoj nakon 1.10.2007. g.upravo u to vrijeme zbog teške građevinske krize, došle u vrlo tešku i nezavidnu situaciju, propale otišle u stečaj i likvidaciju a građevine koje su gradili su ostale ili napola izgrađene ili gotove ali bez uporabne dozvole. Takvi pravni subjekti koji više ne postoje da ne mogu organizirati tehnički pregled i dobiti uporabnu dozvolu za objekte koje su izgradili, pa investitor iako je završio gradnju ne može dobiti uporabnu dozvolu jer mu nema tko izdati potrebna izvješća i organizirati tehnički pregled. Naime ako je neka tvrtka likvidirana nakon stečaja pravno nitko nije ovlašten išta napisati, potpisati niti ovjeriti potpisom i pečatom, čak i ako su svi živi i nisu pobjegli raditi izvan Hrvatske, a da ne govorim da su mnogi umrli ne mogavši preživjeti svoju propast. Usporedbe radi ukazujem na Zakon o ozakonjenju nezakonito izgrađen ih zgrada, koji je upravo u to vrijeme omogućio mnogim nelegalnim graditeljima legalizaciju svakojakih objekata. Ovdje se radi o legalnim objektima građenim u skladu s pravomoćnom građevnom dozvolom, ali jednostavno nema ovlaštene osobe koja može organizirati tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole. Obzirom na protek više od 10 godina od roka 1.10.2007. godine do kad se po važećem Zakon može dobiti Uporabna dozvola za građevine izgrađene na temelju građevne dozvole izdane prije 1.10.2007. godine, a upravo u tom proteklom razdoblju se dogodila velika građevinska kriza, nakon koje su samo malobrojni opstali, smatram da bi taj rok trebalo produžiti za sve one koji su se našli u takvoj situaciji ne svojom voljom nego višom silom. Nadam se da ćete usvojiti moj prijedlog, jer zakone bi trebalo pisati po mjeri i potrebama građana, kako im pomoći a ne odmoći. Ovaj prijedlog je svakako u trendu propisa o legalizaciji nezakonito izgrađenih objekata, pa mislim da nitko ne bi trebao imati ništa protiv ovakve izmjene Zakona o gradnji. Hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
68 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOMENTARI HKIS UVODNI KOMETAR a) Prijedlog je da se Zakon donese po hitnom postupku. S obzirom na brojne promjene od bitnog značaja za sve struke u graditeljstvu, predlažemo da se Zakon donese po redovnom postupku kako bi se kroz dva čitanja sagledale sve posljedice istog te isti usuglasio sa zahtjevima struka. b) Hrvatska komora inženjera strojarstva predlaže izmjene Zakona kojima će se otkloniti određene zapreke bržem i efikasnijem ishođenju građevinskih dozvola, osobito u vezi velikih projekata, te smanjiti troškovi cjelokupnog postupka. Ujedno smo mišljenja ovaj Zakon potrebno rasteretiti od odredaba koje ovdje izvorno ne pripadaju i koje je potrebno urediti zasebnim aktima: energetska učinkovitost, autorska prava, uzance u graditeljstvu, obvezni odnosi, redoviti pregledi sustava grijanja, sustava hlađenja i klimatizacije. Predmetni Zakon potrebno je uskladiti sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15., 118/18) i Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine broj 78/15, 114/18.). Mišljenja smo i da je ovim Zakonom potrebno obuhvatiti i izmjene odredbi članaka 53., 54. i 55. Zakona o gradnji kojim je propisano tko može biti izvođač, obveze i odgovornosti izvođača te inženjera gradilišta, i to tako da se ispred članka 55. doda novi podnaslov „Inženjer gradilišta - ovlašteni voditelj građenja“, te da se članak 55. stavak 1. mijenja i glasi: (1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje. Inženjer gradilišta je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni voditelj građenja i odgovoran je za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Izvođač imenuje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja u okviru zadaća svoje struke može voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme i postrojenja. Voditelj radova je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni voditelj radova. Nadalje mišljenja smo da Zakon treba propisati obvezu izrade izvedbenog projekta za sve građevine za koje je propisana kontrola projekta. U cilju što boljeg pozicioniranja u okviru godišnjeg izvješća Doing Business za 2019. predlažemo da se administrativno rasterećenje provede u dijelu koji se odnosi na osobe ovlaštene za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade i/ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, osobito u dijelu sustava izobrazbe i provjere znanja i stručne osposobljenosti i obveznog usavršavanja ovlaštenih osoba. Navodimo da je iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz prosinca 2018. vidljivo da ova profesija više nije regulirana. Komentari HKIS na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju prema člancima su uz Članke 7. , 9. , 10. , 12. , 13. , 27. , 29. , 30. , 37. , 40. , 43. , 44. i 55. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na izdvajanje iz Zakona o gradnji odredbi kojima se uređuje energetska učinkovitost zgrada, a što će biti učinjeno donošenjem novog Zakona koji će urediti ta pitanja. Prijedlozi vezani uz inženjere gradilišta i vođenje građenja nisu prihvaćeni jer nisu u skladu s njihovim odnosom s izvođačem koji nije poslodavac i investitorom u obveznopravnom smislu. Ostali prijedlozi nisu prihvaćeni jer ne doprinose ostvarenju cilja ovoga Zakona.
69 Damir Marasović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Jedan od razloga za pokretanje izmjena i dopuna Zakona jest ubrzavanje postupka izdavanja građevinskih dozvola. Ali, postupak ćete ubrzati, time i pojeftiniti investiciju, prije svega osposobljavanjem a i pokretanjem prilično glomaznog aparata u nadležnim institucijama. To se ne postiže zakonom. Problem je prije svega tamo. I to u fazi pribavljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja kao i u ocjeni usklađenosti projekta sa zakonskim propisima odnosno izdavanja građevinske dozvole. Što se tiče obveza investitora kod pribavljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja one investitoru ne predstavljaju problem. Uz pomoć odabranog projektanta to se lako riješi. Osigurajte samo da nadležne službe traženo dostave u najkraćem mogućem roku. Isto vrijedi i za potvrde o usklađenosti projekata. Skraćivanje i pojeftinjenje postupka na način da se umjesto četiri projekta izrađuju dva, izostavljajući strojarski i elektroprojekt (za zgrade pod 3b) je neprihvatljivo. Elektroprojekt je potreban za svaku zgradu, neovisno o veličini, inače dovodite u pitanje i funkcionalnost i sigurnost. Što je s projektom hidroinstalacija, koje ste klasificirali pod građevinski projekt (!?). Znači li to da će takve zgrade trebati hidroprojekt a neće i elektroprojekt? Termotehnički projekt, koji uključuje grijanje, hlađenje i grijanje potrošne tople vode, danas kada se naglasak stavlja na uštedu energije i traži certifikat u tom smislu, također je neophodan. Raskorak između propisa koji reguliraju gradnju i onih koji utvrđuju pravila certificiranja je velik. Ovim prijedlogom još se i povećava. Ma koliko bilo hvalevrijedno certificiranje zgrada to je neusporedivo s projektom koji osigurava funkcionalnost i sigurnost. Osim toga u Zakonu o gradnji i dalje ostaje poglavlje 3. Energetsko svojstvo zgrade kojemu tamo nije mjesto i za koje ste se složili da će to biti razmotreno prilikom slijedećih izmjena Zakona. Vidim da sličnih razmišljanja u strojarskoj i elektrostruci ima dosta pa se ne treba ponavljati. Problem sigurno nije u projektima, Projekt je prva, neizostavna faza u građenju. I ne samo to. Ako se želi uredno građena zgrada i uredno predana investitora neophodan je i projekt izvedenog stanja. A vi ste tu obvezu već ranije ukinuli. Činjenica je da se u tijeku izvođenja često mijenjaju neka rješenja, posebno detalji i da to ostane neregistrirano. Izmjene, a posebno kod instalacija, ostaju nevidljive a nema ih na papiru (ili elektronski zapisane, svejedno). Kako će se izvesti eventualna buduća rekonstrukcija bez poznavanja stvarnog stanja? Ponavljam govorim o instalacijama, ako vam to nešto znači. Projekt izvedenog stanja može biti zamijenjen izjavom nadzornog inženjera da je izvedba u svemu prema izvedbenom projektu. Naravno, ako jest tako. To mora biti propisano. Problem kojega očito ne uočavate jest održavanje zgrada. Dio Zakona je poglavlje 8,3, u kojem se navode obveze vlasnika. Za praksu to nije dovoljno. Mislim na zgrade s više vlasnika, posebno višestambene zgrade. Praksa s održavanjem je katastrofalna, poslijedice još gore a odgovornost je na vašem Ministarstvu. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na strojarski i elektro projekt jer se cijeni da tvrdnje nisu točne.
70 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Molim vas da razmislite o objavi pročišćenog teksta. Moje mišljenje je da nema smisla da nas cca 1000 koji koristimo ovaj zakon u svakodnevnom poslu radimo svaki za sebe pročišćeni tekst a vi vjerojatno imate radnu verziju. Mislim da bi to bilo korektno prema vašim suradnicima/korisnicima s druge strane. Nadam se da ćete to usvojiti i za ostale zakone i pravilnike. Prihvaćen Prihvaća se.
71 Davor Savić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao član Područnog obora Osijek, a temeljem mišljenja članova Područnog odbora Osijek Hrvatske komore inženjera strojarstva predlažemo sljedeće: Br. PO OS: 09/2019. Požega, 13.03.2019. godine ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI prijedlozi, primjedbe i mišljenja Sukladno pozivu na Internet stranicama HKIS na sudjelovanje u javnom savjetovanju te nakon email rasprave svih članova Vijeća PO Osijek te ostalih članova PO Osijek kao Vijeće PO Osijek donosimo prijedloge, primjedbe i mišljenja na prijedlog Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji: Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Prijedlog Članak 4. mijenja se i glasi: … 3.b skupina – građevine za koje se prema posebnom pravilniku utvrđuju kao jednostavne građevine. Pravilnik kojim se određuju jednostavne građevine će donijeti ministar nadležan za poslove graditeljstva. Obrazloženje: Za razvrstavanje građevina i radova na građevinama s obzirom na zahtjevnost postupka ne može kriterij biti površina građevine. Izmjenom Zakona NN 153/13 izbrisan je kriterij kojim su se zgrade razvrstavale s obzirom na površinu zgrade (stambene zgrade čija površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija površina ne prelazi 600 m²) jer se isti kriterij pokazao kao izrazito loše rješenje. Zahtjevnost postupka gradnje kao i ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu je u direktnoj vezi sa složenosti opremom koja se ugrađuje na građevinu te opasnostima koje su vezane uz opremu. Jasno je da građevina – stambena zgrada površine i do 100 m2 može biti daleko složenija i zahtjevnija te može predstavljati i veću opasnost za korisnika od stambene zgrade čija je površina 400 m² i više m². Iz toga razloga predlaže se da 3.b skupina budu građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola sukladno sadašnjem Pravilniku Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18) Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. Prijedlog U stavku (2) dodaje se rečenica: Ukupna građevinska površina ne smije biti veća od površine određene glavnim projektom. Obrazloženje: Često puta investitor pogotovo stambenih i nestambenih građevina, svjesno i s namjerom odstupa od utvrđenih građevinskih mjera glavnim projektom s ciljem povećanja ukupne površine građevine a samim time i zagrade (uglavnom kod građenja stambene zgrade za tržište zbog povećanja profita), pozivajući se na odredbu ovog članka. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Prijedlog Stavak 2. i stavak 3. brisati. Obrazloženje: Prijedlog stavka 2. je u suprotnosti s Članak 17., 49. i 50. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Članak. 17 Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Čl. 49. određuju zadaće arhitektonske struke, a čl. 50. Zadaće građevinske struke. Izrada ''cijelog glavnog projekta'' podrazumijeva izradu i strojarskog i elektrotehničkog projekta a zašto osobe s arhitektonskim i građevinskim ovlaštenjem nisu ovlaštene, niti imaju znanja. Također, obavljanje poslova projektiranja izvan zadaća svoje struke je kažnjivo člankom 82. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN ) novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kao osoba ako obavlja posao projektanta i/ili glavnog projektanta, a ne ispunjava uvjete iz članka 17. ovoga Zakona (''obavlja poslove projektiranja izvan okvira svoje struke''). Isto tako, obavljanje projektantskih poslova izvan svoje struke je povreda Kodeksa strukovne etike ovlaštenih arhitekata (HKA) i ovlaštenih inženjera Građevinarstva (HKIG) Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". (2) Stručni nadzor građenja 4. i 5. skupine građevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Prijedlog Članak 59. stavak 2. se briše Obrazloženje: Isto kao i za članak 6. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". Prijedlog Članak 72. se briše. Obrazloženje 1: Predmetnim zakonom je određeno da '' … svaka građevina, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu …'' (čl. 7.). Naglasak je svaka građevina, bez iznimke mora biti projektirana da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu. Također, prema čl. 68. predmetnog Zakona, ''Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se … dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, …''. Glavnim projektom se dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Kao što je poznato temeljni zahtjevi za građevinu su: mehanička otpornost i stabilnost; sigurnost u slučaju požara; higijena, zdravlje i okoliš; sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe; zaštita od buke; gospodarenje energijom i očuvanje topline; održiva uporaba prirodnih izvora. Sukladno temeljnom zahtjevu mehanička otpornost i stabilnost (Čl. 9.), ''… građevina mora biti projektirana … tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom građenja i uporabe ne mogu dovesti do: 3. oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi'' Vrsta, dimenzije i masa ugrađene opreme termotehničkih instalacija (npr. kotao, dizalica topline, pumpe, hladnjaci i sl. strojarska oprema) se određuju strojarskim projektom. Ukoliko nije izrađen strojarski projekt koji definira vrstu, dimenzije i masu opreme nije moguće utvrditi ispunjava li građevine temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnost Sukladno temeljnom zahtjevu sigurnost u slučaju požara (Čl. 10.), ''… građevine moraju biti projektirane … tako da u slučaju izbijanja požara: 2. nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno …'' Požarno opterećenje građevine, a na osnovi toga sustavi zaštite od požara građevine, se određuje na osnovi i karakteristika termotehničkih sustava (količina goriva, toplinski učinak izvora topline i dr.) koji su definirani u strojarskom projektu. Upravo, termotehnički sustavi (sustav grijanja) s dimovodima i dimnjacima su često uzorci nastanka požara u građevinama a isti se definiraju strojarskim projektom. Ukoliko nije izrađen strojarski projekt koji definira tehničke karakteristike sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije nije moguće utvrditi ispunjava li građevine temeljni zahtjev sigurnost u slučaju požara. Sukladno temeljnom zahtjevu higijena, zdravlje i okoliš (čl. 11), građevina mora biti projektirana ''… tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, ….a posebno kao rezultat bilo čega od dolje navedenog: 2. emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor'' Navedeno se dokazuje strojarskim projektom s obzirom hlapljive organske spojeve (VOC) koji se nalaze uglavnom u sustavima grijanja, hlađenja i klimatizacije. Staklenički plinovi su također posljedica rada termotehničkih postrojenja građevine, a koji su određeni strojarskim projektom. Sukladno temeljnom zahtjevu sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe (Čl. 12.), građevina mora biti projektirana … tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su … opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale.'' Opekline, ozljede od eksplozije su u većini slučajeva posljedica rada termotehničkih sustava građevine (tople površine kotlova, dimnjaka i sl. kao i eksplozije od plinske instalacije i sustava grijanja i sl.) što je određeno u strojarskom projektu. Isto tako zaštita od električnog udara se određuje elektrotehničkim projektom. Sukladno temeljnom zahtjevu zaštita od buke (čl. 13) ''građevina mora biti projektirana … tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.'' Buka koju generiraju strojarski sustavi (ventilatori, strujanje zraka kroz kanale i istrujavanje zraka u prostor, dizalice topline, kotlovi i dr. strojarska oprema) se svodi u granice dozvoljene razine mjerama koje se definiraju strojarskim projektom. Sukladno temeljnom zahtjevu gospodarenje energijom i očuvanje topline (Čl. 14.) '' … građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane … tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom građenja i razgradnje.'' Sustavi ili instalacije za grijanje, hlađenje i provjetravanje se projektiraju isključivo strojarskim projektom, vodeći pri tome brigu '' … da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini …'' te da '' … moraju biti energetski učinkovite …''. Sukladno temeljnom zahtjevu Održiva uporaba prirodnih izvora (Čl. 15.) '' … građevine moraju biti projektirane,… tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti sljedeće: 1. ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja 2. trajnost građevine 3. uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama'' Zahtjev za ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže se odnosi i na strojarsku opremu, trajnost građevine je ovisna i o trajanju strojarskih instalacija (trajanje kotla, dizalice topline ventilatora i sl. strojarske opreme), kao i upotreba za okoliš prihvatljivih sirovina se definira u strojarskom projektu. Ukoliko nije izrađen strojarski projekt koji definira tehničke karakteristike strojarskih sustava i instalacija u građevini nije niti dokazan temeljni zahtjev Održiva uporaba prirodnih izvora. Zaključno: Ukoliko nije izrađen strojarski projekt građevine (isto tako i elektrotehnički projekt kao i arhitektonski ili građevinski projekt jer je predviđena i opcija da se radi samo građevinski ili arhitektonski projekt) nije moguće dokazati niti jedno od temeljnih zahtjeva za građevinu, a ovim zakonom je određeno da ''… svaka građevina, mora biti projektirana … na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu …'' (čl. 7.), a isto se dokazuje glavnim projektom. Predložena odredba članka 72. je u suprotnosti s čl. 7.-15. predmetnog Zakona, kao i Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. (Službeni list Europske unije L 88, 4.4.2011., str. 5), Članak 3. Temeljni zahtjevi za građevine i bitne značajke građevnih proizvoda (prilog I. Uredbe) i Prilogom I Obrazloženje 2: Ukoliko za zgrade stambene namjene iz sadašnjeg prijedloga 3b nije potreban strojarski i elektrotehnički projekt nejasno ja na koji način će se dokazivati ispunjavanja Direktive o energetskom svojstvu zgrade (EPBD) za zgrade skupine 3b, a što se odnosi na nZEB zgrade (G0EZ zgrade), ispunjenje zahtjeva za obnovljivim izvorima energije i dr. zahtjevima Direktive. Isto tako i tehnički propisi određuju obvezu izrade strojarskog projekta: Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 128/15, 70/18, 73/18, 86/18)- članak 64. definiran je projekt strojarske struke, Tehnički propis za prozore i vrata („Narodne novine“ broj 69/06), Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada („Narodne novine“ broj 03/07) - članak 17. definiran je projekt strojarske struke, Tehnički propis za dimnjake u građevinama („Narodne novine“ broj 03/07) - članak 202. definiran je projekt strojarske struke, Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada („Narodne novine“ broj 110/08) - članak 17. definiran je projekt strojarske struke, Tehnički propis o građevnim proizvodima („Narodne novine“ broj 35/18) Kao Vijeće PO Osijek ovaj isti tekst postavit ćemo i na portal e-savjetovanje kao službeni stav Vijeća PO Osijek. Predsjednik Vijeća PO Osijek MARIO FERENC, dipl.ing.stroj. objavio član Područnog odbora Osijek pri HKIS, Davor Savić, d.i.s. Nije prihvaćen Ne prihvaćaju se prijedlozi vezani uz razvrstavanje građevina jer je rješenje iz Nacrta prijedloga zakona potrebno za rad sustava eDozvole. U preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
72 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG OD STRANE HKIE: Članak 14. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) mijenja se i glasi: Građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom građenja i tijekom svog vijeka trajanja/uporabe. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da se ovdje dogodila pogreška. Građevina treba biti energetski učinkovita tokom cijelog vijeka trajanja i uporabe, a ne tokom razgradnje. Članak 52. mijenja se i glasi: (1) Ako u projektiranju bilo koje vrste projekata sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu. (4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom. OBRAZLOŽENJE: U dosadašnjoj praksi je bilo dosta nedoumica da li i u fazi idejnog projekta treba imati glavnog projektanta. Prijedlog je da se kad imamo više projektanata bez obzira na nivo projektne dokumentacije postoji glavni projektant koji bi radio usklađivanje svih vrsta projekata. Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: 1. glavni projekt 2. izvedbeni projekt 3. tipski projekt 4. projekt uklanjanja građevine. 5. projekt izvedenog stanja OBRAZLOŽENJE: Predlažemo uvođenje obveze izrade projekta izvedenog stanja. Člancima 150., 151., i 152. se opisuje održavanje građevine, gdje se između ostaloga spominje: unapređivanje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu; praćenje stanja građevine; povremeni godišnji pregled građevine. Međutim nigdje se ne upućuje na dokumentaciju koja bi bila potrebna za provođenje održavanja i evidentirale radnje koje se događaju tijekom uporabe građevine kroz njeno održavanje. Za neke radnje to moguće nije nužno kao što su možda soboslikarski radovi, sitni popravci i slični radovi koji su vizualni odnosno direktno vidljivi. Međutim veliku većinu elektrotehničke pa i ostale instalacije koja je ugrađena u objekt nije moguće vizualno uočiti. Održavanje te i takove instalacije je moguće adekvatno provoditi isključivo pomoću dokumentacije projekta izvedenog stanja, a sve u kontekstu opisa iz članaka 150., 151., i 152. Isto tako u slučaju potreba za rekonstrukcijom građevine projekt izvedenog stanja je nasušno potreban, a što osobito potvrđuju iskustva na rekonstrukcijama energetskih, industrijskih, gospodarskih i stambenih objekata. Ovdje na jednak način naglašavamo kontradiktornost Zakonodavca u pristupu izrade dokumentacije u kontekstu BIM koncepta u projektiranju. Završetkom gradnje pomoću BIM koncepta u projektiranju dokumentacija završava projektom Izvedenog stanja. Iza članka 74. dodaje se podnaslov Projekt izvedenog stanja i novi članak 74a. koji glasi: (1)U tijeku izvođenja radova Izvođač je dužan na jednom primjerku Izvedbenog projekta unositi i ovjeriti sve eventualne promjene u dokumentaciji sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama koje se mogu pojaviti tijekom izvođenja radova. Pri tom je za svaku promjenu potrebno usuglašavanje između Izvođača i Projektanta, te odobrenje Nadzornog inženjera. (2)Završetkom izgradnje, sukladno stvarno izvedenim radovima evidentiranim prije opisanim načinom na jednom primjerku Izvedbenog projekta, izrađuje se Projekt izvedenog stanja. (3)Projekt izvedenog stanja je dokumentacija na osnovu koje se vrši održavanje građevine. (4)Projekt izvedenog stanja dužan je čuvati i održavati aktualnim vlasnik građevine, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji. (5)Aktualnost projekta izvedenog stanja podrazumijeva unošenje izmjena kroz građevinske i druge radove koji se odvijaju u procesu održavanja građevine tijekom njezina trajanja i uporabe, radi očuvanja temeljnih zahtjeva, a pri tom se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. OBRAZLOŽENJE: Ovim Zakonom članak 1. između ostalog uređuje i održavanje građevina za što je odgovoran vlasnik građevine. Čl.3 Zakona definira održavanje kao: 12. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena Člancima 150., 151., i 152. se opisuje održavanje građevine, gdje se između ostaloga spominje: unapređivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu; praćenje stanja građevine; povremeni godišnji pregled građevine. Međutim nigdje se ne upućuje na dokumentaciju koja bi bila potrebna za provođenje održavanja i evidentirale radnje koje se događaju tijekom uporabe građevine kroz njeno održavanje. Za neke radnje to moguće nije nužno kao što su možda soboslikarski radovi, sitni popravci i slični radovi koji su vizualni odnosno direktno vidljivi. Međutim veliku većinu elektrotehničke pa i ostale instalacije koja je ugrađena u objekt nije moguće vizualno uočiti. Održavanje te i takove instalacije je moguće adekvatno provoditi isključivo pomoću dokumentacije projekta izvedenog stanja, a sve u kontekstu opisa iz članaka 150., 151., i 152. Isto tako u slučaju potreba za rekonstrukcijom građevine projekt izvedenog stanja je nasušno potreban, a što osobito potvrđuju iskustva na rekonstrukcijama energetskih, industrijskih, gospodarskih i stambenih objekata. Ovdje na jednak način naglašavamo prije spomenutu kontradiktornost Zakonodavca u pristupu izrade dokumentacije u kontekstu BIM koncepta u projektiranju. Završetkom gradnje pomoću BIM koncepta u projektiranju dokumentacija završava projektom Izvedenog stanja. Članak 130. mijenja se i glasi: U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom izvedenog stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu. OBRAZLOŽENJE: Prije smo kroz prijedlog uvođenja obveze izrade projekta izvedenog stanja obrazložili njegovu nužnost. Ovaj članak pokazuje da i Zakonodavac uviđa njegovu nužnost, ali ga uvodi kroz jedan novi termin „projekt postojećeg stanja“ koji nigdje nije definiran, a upravo odgovara projektu izvedenog stanja čije uvođenje predlažemo na način kako smo obrazložili. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer vezano uz članak 14. isti nije predmet izmjena i dopuna. Vezano uz idejni projekt ne prihvaća se jer isti nije predmet Zakona o gradnji. Preostali prijedlozi se ne prihvaćaju jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
73 Josip Zrilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlog Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji neće dovesti do bolje kotiranosti Hrvatske na "doing business" ljestvici već jedino na "DOING FUŠ" ljestvici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne radi o prijedlogu, a tvrdnja se cijeni neosnovano.
74 Željko Đumić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sukladno konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji imam sljedeća zapažanja: - Članak 10. prijedloga je nejasan (izmjena članka 70. sadašnjeg Zakona) - ne može se zaključiti na kojoj se to podlozi projektira buduća građevina (zašto se kroz izmjene Zakona o gradnji nije ostavila obveza izrade geodetskog situacijskog nacrta?). Nije se valjda pretpostavilo da je digitalna ortofoto karta DGU-e (DOF5/2011) dovoljna za projektiranje? Zašto se ne primjenjuje i neki noviji ortofoto (ovaj je zastario), možda bi se onda na istom uspjeli razaznati i za projektante bitni elementi (zatvarači vodovodnog cjevovoda, plinovoda, eventualni priključci ka DTK-i, elektro-instalacijama i sl.). Ovo sam napisao zbog cinizma; iz dugogodišnjeg iskustva znam što je potrebito projektantima za što kvalitetniji projekt. Nastavno, smatram jako problematičnu konstrukciju ortofoto s uklopljenom katastarskom podlogom. Naime, intencija DGU-e je homogenizacija dkp-a (kad se već ne ide u nove izmjere) gdje se dkp toliko homogenizira da se radi o preklopu, a ne uklopu (vrlo često se zbog lošeg dkp-a gubi vrijeme i energija zbog neegzaktnih uvjeta uklapanja, tj. zbog postizanja što boljeg „umjetničkog dojma“ s katastarskim službenikom). - Članak 21. prijedloga (izmjena članka 87. sadašnjeg Zakona, poglavito stavak 2.): zbog čega se ponovo u ovjeru da je pravilno izvršen uklop (ponovo uklop, a ne preklop?!) u DOF5/2011 ubacuje nadležni katastarski ured (u uvodu prijedloga Zakona je naglašeno da se ovom izmjenom ide ka maksimalnom ubrzavanju ishođenja građevnih dozvola, a više puta će se ići ka nadležnom uredu za katastar da bi se konačno došlo do upisane (buduće) građevine u katastar i zemljišne knjige). Također, ponove se gura pod tepih činjenica da narava NE (!) odgovara stanju u dkp-u, operatu i zemljišnoj knjizi, te se preskače navesti činjenica da bi prethodno trebalo izraditi elaborat evidentiranja pojedinačnih već evidentiranih kat. čestica (kroz dosadašnje geodetske projekte je to rađeno u, kolokvijalno rečeno, prvom prijavnom listu). - Članak 46. prijedloga (izmjena članka 148. sadašnjeg Zakona, odnosno izmjena 1. i 2. stavka): u komunikaciji s katastarskim uredima najsporniji dio trenutno važećeg Zakona je bio taj da su katastarski uredi predugo čekali uporabne dozvole, odnosno čuvali prijavne listove; kroz izmjene članka 148. dosadašnjeg Zakona se ponovo radi o izradi tog „zadnjeg prijavnog lista“ koji uz dostavljenu uporabnu dozvolu upisuje izgrađenu građevinu u katastar. Zaključno, imam osjećaj da se ishitreno išlo na izmjenu Zakona i ukidanje geodetskog projekta kao sastavnog dijela potrebne dokumentacije za ishođenje građevne dozvole, a sve glede ubrzavanja izdavanja građevne dozvole. Gledajući geodetske radove, cijeli postupak objedinjen u geodetskom projektu se sada razbija na više dijelova, te time i produžava vrijeme, a i za investitora poskupljuje čitav postupak. S poštovanjem, Željko Đumić, dipl. ing. geod. Prihvaćen Prihvaća se.
75 Josip Miklec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Mislim da su kolege već uputili na glavne stvari vezane uz ove izmjene zakona, no htio bih naglasiti problem sa usklađenosti zakona sa drugim pravilnicima kao npr pravilnika o jednostavnim radovima, i međuovisnost zakona i tog pravilnika. postoje pravilnici (Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina) koji su i nakon izmjena i dopuna ostali neusklađeni sa osnovnim zakonom(članak 14 u pogledu skupine građevina). molim vas za pažljivo usklađivanje zakona i pravilnika. te bržu reakciju na tumačenja istih. isto tako smatram da ukoliko se mijenja zakon o kojem su ovisni drugi pravilnici da je od krucijalne važnosti da se istovremeno mijenja i zakon i svi pravilnici jer u suprotnom (u ovom roku od 90dana za promjenu pravilnika) nije moguće funkcionirati ni raditi. to nije uredu. također upucujem primjedbu na spori odgovor na moju molbu za tumačenje zakona i pravilnika. čekam tumačenje više od mjesec dana (prije će se promijeniti zakon i pravilnik nego ja dobijem tumačenje). molim da se uvede obaveza tumačenja pravilnika i zakona u roku od 15 dana kako je uveden i rok za potvrdu projekta. ne vidim razlog zašto ne bi mogli imati i obavezu za tumačenje pravilnika od pravne službe ministarstva. napominjem da je pravna služba ministarstva nedostupna na telefon a komunikaciju mailom ne poznaje. dok s jedne strane uvodite digitalno potpisivanje i predaju projekata digitalno, s druge strane mi službenik u ministarstvu kaže da pravna služba nema mail. molim za određivanje roka za službeno tumačenje zakona. jedino na taj način projektanti mogu osigurati sigurnost i doslijednost u projektiranju i izvođenju. također, molim da se razmotri rješavanje dokumentacije na gradilištu te obaveza printanja dokumenata. ukoliko se projekti predaju isključivo digitalno, da se razmotri kako riješiti gradilište i potrebnu dokumentaciju in situ. također za izdavanje uporabne za zgrade izgrađene prije 1968. bi se trebala uvesti obaveza navođenja određenih lokacijskih parametara građevine poput broja stambenih jedinica, katnosti, određenih oblikovnih karakteristika i elemenata,broja garaža, visine i svega ostaloga što može biti naknadno dvojbeno tumačeno u daljnim postupcima rekonstrukcije i dozvola. napominjem da bi zakon o gradnji trebao imati bolji pojmovnik sa bolje objašnjenim određenim kolokvijalnim nazivima određenih stučnih termina koji se koriste u zakonu kako bi se osiguralo jednoznačno shvaćanje i tumačenje. hvala! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se Zakon ne može usklađivati s pravilnicima, obzirom da su pravilnici propisi manje pravne snage od zakona. Donošenje pravilnika usklađenih s izmijenjenim zakonom nije moguće dok izmjene i dopune zakona ne stupe na snagu.
76 Nikola Lazinica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izbacivanje projekata strojarstva (termotehničke instalacije) i projekata električnih instalacija kao obveznog dijela glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole za skupinu objekata 3b, je potpuno promašeno iz više razloga. Živimo u 21.stoljeću, 2019. je godina i termotehničke instalacije i elektro instalacije niti izdaleka nisu što su bile prije 15, 20, 30 i više godina. Izvođenje termotehničke instalacije kao i elektro instalacija na objektu bez projekata (a tako će uglavnom i biti u praksi jer to zakon neće tražiti i to je činjenica ma što mi htjeli da bude) će biti opasno za korisnike objekta (nema nikakve garancije da je instalacija izvedena sukladno zakonima i propisima). Također možda i najvažnije, gore spomenute instalacije su ključ potrošnje energije i samo njihovim projektiranjem od strane ovlaštenih inženjera može se garantirati da će energetska potrošnja objekta biti u skladu sa najnovijom trendovima i propisima kao i energetskom strategijom RH i EU. Ovdje postavljam pitanje da li je itko prilikom donošenja prijedloga izmjena ovog zakona mislio na energetsku strategiju (ima li što bitnije u vrijeme klimatskih promjena i težnje smanjenju potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu) i (logičnu) težnju da objekti imaju što manje instalirane snage električne energije pa tako i manju potrošnju i opterećenje lokalne infrastrukture. Tako je infrastruktura i njeno korištenje jedno od ključnih pitanja koje se podmeće pod tepih izmjenama ovog zakona. Umjesto da se donose i poštuju propisi (već prihvaćeni - TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 128/15) I TEHNIČKI PROPIS O IZMJENAMA I DOPUNAMA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 70/18)) koji definiraju dopuštene načine grijanja, hlađenja i pripreme PTV, vrste rasvjetnih tijela u svezi sa potrošnjom energije, mi izbacujemo obvezu izrade projekata instalacija koje na koje se direktno odnose gore spomenuti propisi. Upravo na te propise bi se direktno trebalo pozivati u najvišem pravnom aktu kojim se regulira građenje (Zakon o gradnji) a mi iz tog pravnog akta ukidamo obvezu projektiranja instalacija (koje su, da to još jednom naglasim drugim riječima, u zadnjih 20 godina napravile ogroman napredak i koje OBIČNI INSTALATERI više ne mogu izvesti bez inženjerske podrške!). Prihvaćen Prihvaća se.
77 Hrvoje Baranović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Očito je da ova izmjena ide u smjeru skraćivanja tzv. procedura u postupku ishođenja dozvole, a sve zbog rednog broja RH na "doing business" ljestvici Svjetske banke. Svima koji se bave ovim poslom jasno je da smanjivanja procedura u cjelokupnom procesu investicije neće biti odnosno bit će ih samo na papiru. Ukoliko je namjera pojednostavniti postupak ishođenja građevinske dozvole to, naravno, svatko normalan podržava, ali da li autor Zakona zna razliku između ishođenja dozvole i gradnje u stvarnom životu? Smanjite procedure za ishođenje dozvola ali postrožite proceduru za izgradnju i obvezom propišite izvedbene projekte svih struka, jer svjedoci smo toga da ako nešto Zakonom nije propisano, premisa prosječnog investitora je da mu to ne treba. Jer što ćemo sa prvim mjestom na "doing business" kad nam se zgrade počnu urušavati, a ovlašteni inženjeri srozavati? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se tvrdnje cijene neosnovanim.
78 Grga K KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim ZID-om ne mijenja se način izdavanja uporabnih dozvola za građevine izgrađene prije 15.2.1968., a potrebno je isto urediti obzirom se pokazala sljedeća problematika kod izdavanja takvih uporabnih dozvola: - sva područja RH nisu obuhvaćena snimanjima 1968. g., odnosno neka područja na tim snimkama nisu dovoljno jasno vidljiva kako bi se moglo sa sigurnošću utvrditi postojanje i dimenzije zgrada koje su predmet zahtjeva za izdavanje tih uporabnih dozvola, - zgrade za koje se izdaju te uporabne dozvole su vidljive na snimkama snimljenim prije 15.2.1968., ali ne u dimenzijama (gabaritima) kakve imaju na dan izdavanja uporabnih dozvola. Iz navedenih problema dolazi do različitih malverzacija i postupanja nadležnih upravnih tijela prilikom postupanja po zahtjevu za izdavanje tih uporabnih dozvola. Posljedica je što svi podnositelji nemaju ista prava odnosno nekima se ne izdaju uporabne dozvole, a njihove zgrade su izgrađene prije 1968., ali nisu jasno vidljive ili ne postoji snimak, a nekim strankama se priznaju dimenzije (gabariti) zgrada veći od onih koje su imale zgrade snimljene na snimkama prije 15.2.1968. Postoji više mogućih rješenja, od kojih se neka primjenjaju i u postupcima izdavanja tih uporabnih dozvola npr.: 1. ukoliko ne postoji snimka iz 1968.g., potrebno je priznati stanje vidljivo na prvoj sljedećoj službenoj aerofotogrametijskoj snimci (pr. postoje snimci tog područja iz 1955. i 1971. g. - tada se stranci priznaje stanje na snimku iz 1971.g.), 2. na službenim aerofotogrametrijskim snimcima koje izdaje nadležno upravno tijelo potrebno je odrediti dimezije predmetnih građevina (ukoliko nije moguće sa zadovoljavajućom točnošću odrediti iz snimka iz 1968. isto bi se odredilo iz prvog sljedećeg dovoljno kvalitetnog službenog aerofotogrametrijskog snimka). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prema važećem Zakonu o gradnji snimke iz zraka nisu jedini dokaz za utvrđivanje da je određena građevina bila izgrađena do 15. veljače 1968. Naime, Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju ovu činjenicu je moguće dokazivati i drugim dokaznim sredstvima podobnim za dokazivanje.
79 Ninoslav Hudeček KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zašto odmah nisu definirane točne skupine građevina? Naime, za postupak procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, idejno rješenje najobičnije ceste (gradske ili van naselja, javna ili nerazvrstana) obavezno moram slati u MZOIE (naš ured ne priznate županijsko tijelo), te čekati to rješenje 3 mjeseca! Da li je ovim prijedlogom MZOIE konačno vremenski ograničeno na 15 dana kao i sva javnopravna tijela ili je dalje sveta krava za koja ne vrijede pravila Zakona o gradnji, već odrade kada stignu? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno se pitanje uređuje propisima iz područja zaštite okoliša te Zakonom o gradnji ne mogu odrediti drugačije.
80 Natko Vučković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, pozicija na ljestvici „Doing business“ se ne može popraviti izbacivanjem elementranih koraka u procesu gradnje. Dapače, ispravno raščlanjivanje koraka gradnje u dijelu izrade dokumentacije sa jasno određenim odgovornostima ubrzava proces i doprinosi osiguranju kvalitete. Izgradnja svakog objekta ili postrojenja počinje i na neki način završava sa projektnom dokumentacijom. Kvalitetnim i promišljenim projektiranjem se omogućuje značajna ušteda u radu, vremenu izvođenja i smanjenim mogućnostima pogreški. Izrada kvalitetne projektne dokumentacije je osnovni preduvjet realizacije svakog, a osobito složenog tehničkog projekta sa nizom u većoj ili manjoj mjeri međusobno zavisnih funkcionalnih cjelina. Izbacivanje elektrotehničkih i strojarskih projekata u procesu gradnje osim što neće pomoći u ostvarivanju cilja koji se želi postići ovim izmjenama, izravno utječe na povećanje rizika nastanka šteta ili gubitaka ljudskih života tijekom korištenja građevina. Npr. prema svjetskim i europskim podacima samo kvarovi povezani sa električnim instalacijama su uzrok požara u skoro 20%-30% slučajeva, ovisno o godinama istraživanja i pojedinim državama. Štete u tako nastalim požarima čine oko 50% ukupnih šteta uzrokovanih požarima. Upravo je nevjerojatno uopće raspravljati o tom da li treba ili ne elektrotehnički i strojarski projekt!! U današnje vrijeme!! Ne samo da treba već je potreban i ima svoju svrhu u svim procesima gradnje. I najvažnije ne usporava proces gradnje. Elektrotehnički i strojarski projekti na razini Glavnog projekta daju u okvirima struke tehničko rješenje građevine i dokazuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva, te kroz međustrukovnu koordinaciju sa građevinarima i arhitektima usuglašava zahtjeve na građevinu koje postavljaju elektrotehnička i strojarska oprema i instalacije u skladu sa namjenom građevine. Detalji potrebni za izvođenje elektrotehničke i strojarske instalacije odnosno ugradnje opreme se isključivo i jedino mogu obraditi Izvedbenim elektrotehničkim i strojarskim projektima, koji jedini mogu sadržavati točne podatke i specifikacije odabrane opreme i detalje njenog povezivanja u potrebne funkcionalne cjeline. Izvedbeni elektrotehnički projekt je projekt koji mora biti na gradilištu prilikom građenja i na osnovu kojega se izvode elektrotehnički radovi. Završetkom izgradnje projektom Izvedenog stanja se osigurava korištenje i održavanje građevine koje se također uređuje ovim zakonom. Što je tu nejasno i višak? Dodatno, ovdje primjećujem i naglašavam bitnu kontradiktornost Zakonodavca u pristupu izrade dokumentacije predloženim izmjenama. Naime, istovremeno se predlaže izbacivanje razine i glavnog i izvedbenog projekta za određene građevine, dok često predstavnici Zakonodavca u javnim istupima zagovaraju BIM koncept u projektiranju, što je uostalom neminovnost sadašnjeg trenutka. A sami BIM koncept u projektiranju je upravo po sadržaju i Glavni i Izvedbeni projekt, i konačno projekt izvedenog stanja ovisno o tijeku razvoja projekta, građenja i održavanja. Prijedlogom zakona ga izbacivate, a suvremenim pristupima ga kao zagovarate!?? Molim i upućujem na razumijevanje da zajedno unesemo reda jer su uredni procesi ujedno najbrži procesi i tek tada ćemo popraviti poziciju na svim bitnim ljestvicama. Natko Vučković Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na spomenute projekte, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
81 Živko Škevin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAŠTO? Poštovani predlagači izmjena i dopuna Zakona o gradnji, za početak bih Vas jednostavno upitao zašto mijenjati Zakon koji dobro funkcionira. Što mislite da ćete postići i da li ste stvarno razmišljali kako će ove izmjene utjecati na sve sudionike u gradnji. Kao iskusan inženjer elektrotehnike sa 38 godina staža mogu Vam kazati da sam do sada imao prilike vidjeti što se dešava kada se donesu zakoni na brzinu ne poštujući struku. Ja se ovdje neću referirati ni pozivati na sve detalje što će ova dopuna i izmjena Zakona o gradnji kršiti, to ću ostaviti kolegama. Ovdje ću se ukratko osvrnuti na posljedice koje će imati svi sudionici u gradnji a napose društvo u cjelini. Ispuštanjem elektro i strojarskih projekata kao sastavni dio dokumentacije za ishodovanje građevinske dozvole dogoditi će se slijedeće: 1. Investitor neće imati dokumentaciju po kojoj se može stručno i kvalitetno izvoditi. Neće moći tražiti ponude jer nema troškovnika. Osloniti će se na električare koji će im obećati svašta a na kraju izvesti što manje i jeftinije. Neće imati ni stručnu pomoć jer nema nadzornog inženjera. Neće imati osiguranje koje mu sada garantira komora. Ukratko nikakvo olakšanje im niste napravili. Ukupna cijena dokumentacije mu se neće mijenjati, a brzina izrade dokumentacije ostaje ista jer se nikada nije kasnilo radi elektro projekta. 2. Projektant koji je oformio ured i zaposlio nove mlade inženjere ne samo da ih mora otpustiti već mora i sam razmišljati što dalje raditi. Budući kod nas nema razvijene industrije koja će apsorbirati ove stručne kadrove, a ne zaboravimo da se ovdje radi o inženjerima koji su završili jako cijenjene fakultete i koji svoje znanje stječu godinama, jednom kada ih kao društvo izgubimo nećemo imati zamjenu za duže vrijeme. Ovih stručnjaka nema puno od svih članova komore možda se broje svega do 10% i kao tako mali nemaju snagu da se suprostave bilo čemu. Oni će jednostavno skupiti stvari u svoje kofere i otputovati prvim autobusom u zemlje koje ih trebaju. Kada se netko za par godina sjeti da je ova izmjena bila pogreška biti će kasno jer nove projektante ne možete stvoriti preko noći. 3. Nadzorni inženjer ako ga itko angažira nema po ćemu voditi nadzor. Praksa pokazuje da kada zakon izričito ne traži završno izvješće nadzornog inženjera elektro instalacija tada Investitor ni ne traži jer smatra da će to odraditi građevinski nadzor što objektivno nije moguće. 4. Izvođač radova (mislim na one registrirane) neće biti sretan što nema dokumentacije iako tu može najviše loviti u mutnom. Pošto ga nema tko nadzirati ponovno će se pojaviti električari u fušu iz različitih državnih firmi i drugi. Pravim izvođačima dovodite ilegalnu konkurenciju i na taj način dodatno otežavate rad firmama koje plaćaju sve svoje obaveze. 5. Ispitivač nema po čemu vršiti ispitivanja, ali to ga sada i tako neće previše brinuti jer nema nadzornog inženjera koji bi mu eventualno ukazao na propuste. U praksi će to biti jedan bezvrijedan papir koji će možda netko tražiti kod uporabne dozvole. 6. Društvo u cjelini će dugoročno najviše izgubiti jer ste izravno gotovo prisilili ove mlade ili nešto starije inženjere da potraže posao negdje drugdje izvan nam drage države. Ostati će stariji koji više nemaju interesa za promjene već gledaju prema mirovini. Znam već unaprijed Vaš komentar koji će glasiti; „pa neće se ukinuti projekt elektro i strojarskih instalacija, Investitor će ga morati imati na gradilištu on će se ukinuti samo da se ubrza ishodovanje građevinske dozvole“. Na žalost niste u pravu , praksa što je pokazala nedavna prošlost kaže da 95% Investitora nikad ne zatraži ovu dokumentaciju jer naprosto misli da će uštediti na ukupnoj cijeni investicije. Pošto mu nikada nitko neće ni tražiti ovu dokumentaciju on će se radije osloniti na električare i strojarske montere da mu sami kreiraju cijelu instalaciju. Stoga Vam na kraju svega predlažem da ne samo ostavite elektro i strojarske projekte kao sastavni dio glavnog projekta nego i da uvedete reda na polju ispitivanja i podignete kriterije i uvjete tko može vršiti ta ispitivanja. Lp Živko Škevin d.i.e. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na strojarski i elektrotehnički projekt, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da tvrdnje nisu točne, odnosno da predložena rješenja ne pridonose ostvarenju ovog Zakona.
82 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Moje mišljenje je da ukoliko se posebnim uvjetima za objekt do 400m2 uvjetuje samo projektiranje sabirne jame da nije potebno da se dodatno radi projekt elektroinstalacija i strojarstva već samo odvodnje da se predvidi sabirna jama jer u njoj nema ni strojarskih ni elektro instalacija. Molim vas da nekako to razlučite. Napominjem ovaj primjer jer mnogi prostori nemaju javnu kanalizaciju pa ima Hrvatske vode propisuju ove posebne uvjete. Tako da ispadne da ista kuća u Zagrebu ne treba projekt i nadzor elektroinstalacija i strojarstva a na otoku gdje nema kanalizacije treba sve to. Dobit će se 50% onoga što se želi postići ovom izmjenom ukoliko to ne riješite. Nadam se da će odgovorni investitori raditi te projekte i osigurati nadzor radi svoje sigurnosti i kvalitete, a HEP i Plinara ionako uvjetuju projekt za prključenje. Ovime se samo želi ubrzati izdavanje građevinske i uporabne dozvole. Prihvaćen Prihvaća se, jer uvjeti priključenja na sabirno (septičku jamu) nisu posebni uvjeti već uvjeti priključenja.
83 Ante Kraljević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano uz predložene izmjene, većina komentara odnosi se na fazu projektiranja građevina, ali u svjetlu prijedloga, za elektro i strojarske instalacije nastaje vakuum u cijelom procesu gradnje, budući da ukoliko nema projekta, nema ni nadzora, ukoliko nema nadzora, nema ni završnih izjava,.... Apsolutno su nejasni mehanizmi kojima se, za objekte iz skupine 3b), osiguravaju usklađenosti izvedenih stanja elektro i strojarskih sa važećom tehničkom regulativom te bitnim zahtjevima za građevine (budući osim mehaničke stabilnosti, svi ostali su u većoj ili manjoj mjeri pokriveni mjerama/sustavima predviđenim kroz elektrotehničke i strojarske projekte). Iz navedenog, a temeljem osobnog višegodišnjeg projektantskog iskustva, ne vidim način na koji se ovim prijedlogom investitoru ubrzava, pojeftinjuje ili ne znam kako izlazi u susret. Naprotiv, samo vidim izloženost investitora potencijalnim problemima tijekom izvedbe, te naknadnog pokrivanja "izvedenih stanja" banalnim i samim time bagatelnim izjavama od strane članova HKIE/S. Daljnja degradacija dviju struka na djelu….. Također, do sada su projektanti elektro i strojarskih instalacija prikupljali kroz svoje projekte, a u ime investitora, uvjete priključenja, suglasnosti na projekte, komunikaciju sa nadležnim službama, komunalnim tvrtkama... Da li to sada na sebe preuzima investitor? Ipak, uštedio je (možda!)10-ak% na elektro projektima.... Šta je sa projektom fizike zgrade!? budući nemamo u zgradi sustava grijanja/hlađenja, jer nema strojarskog projekta. Netko je već spomenuo da je kategorizacija građevina kroz bruto površinu notorna glupost u svjetlu elektro i strojarskih sustava, te se u potpunosti s time slažem. Ante Kraljević, EPS d.o.o. Prihvaćen Prihvaća se.
84 Ante Mustapić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovim putem bi dao svoje mišljenje o novom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZOG. Naime, sagledajmo sve objekte koji se grade (ili će se graditi) kao ljudsko tijelo. Izgled-Arhitektura, Kosti-Građevina, Unutarnji organi – Strojarstvo, Krvotok i živčani sustav- Elektroinstalacije. Da bi jedno tijelo (malo ili veliko) normalno funkcioniralo logično je da sadržava sve ove dijelove. Izbacivanjem „unutarnjih organa-strojarstva“ i/ili „Krvotoka i živčanog sustava- Elektroinstalacija“, mišljenja sam da bi se puno toga moglo narušiti u sustavu, a također se direktno degradiraju ove dvije inženjerske dijelatnosti, uvodi kaos i nered u sustav, a samim time i sigurnost ljudskih života je upitna. Ako se misli ubrzati proces dobivanja dozvola samim izbacivanjem projekata el. i stroj. instalacija iz prakse (do 400m2), mišljenja sam da je to totalno krivi tehnički pristup rješavanju problema brzine. Ionako zatrpane državne službe će još aljkavije (zbog roka od 15 dana) pregledavati/prelistavati projekte, a da ne govorim da će se čak i usporiti u službenoj proceduri slanja i pribavljanja Posebnih uvjeta gdje se službe za graditeljstvo pretvaraju u kurirske službe. Budimo realni, nema investitora (do 400m2) koji neće osobno puno brže pribaviti potrebnu dokumentaciju od iti jedne državne službe službenim putem. Iz ovoga su se nametnula neka pitanja: 1.Ako se želi investitora eventualno zaštititi od troška projekta el.instalacija ( koji nije niti 5-10% cijene arh.projekta), da li će se ubuduće morati smanjiti i cijene arhitektonskih projekata za tu cijenu? 2.Da li su onda potrebni projekti vode/kanalizacije za objekte do 400m2? 3.Po čemu i po kojim pravilnicima će se izvoditi strojarske i el.instalacije (jake struje, slabe struje i sustava zaštite od munje) na objektima (do 400m2), neće valjda prema „nekoj ideji od rodijakovog susida Mate“ koji je sebi radio letriku i spaja žice boju na boju, te tko će moći dati službenu garanciju investitoru na takvu el.instalaciju? Nadalje, izvođač ili investitor se nikad nije morao niti će morati držati 100% rasporeda utičnica i rasvjete i sl, ali se zato moraju bezpogovorno poštovati tehnička i sigurnosna pravila koju sa sobom nosi projekt el.instalacija, a samim time i izvedena el.instalacija. 4.Kako dati izvedeno stanje na tu instalaciju i eventualno uskladiti sve moguće pogreške i propuste koje su napravljene u izvođenju sa stanjem koje bi trebalo biti da se zadovolje svi tehnički i sigurnosni aspekti ne samo zaštite od požara nego i zaštite na radu? 5.Tko će i kako će atestirati instalacije strojarstva i elektroinstalacija koja je rađena od strane neke XY firme koja će za izvedeno stanje tražiti koji će projektant potpisati „neki izvedeni projekt“ i eventualnu utičnicu u kadi za punjenje mobitela dok se investitor kupa :-) ..? 6. Tko će biti odgovoran za pogreške, propuste, štete ili eventualne gubitke ljudskih života u slučaju nesreće na objektima do 400m2? Citiram neke sljedeće propise.... TEHNIČKI PROPIS ZA NISKONAPONSKE ELEKTRIČNE INSTALACIJE Članak 21. (1) Sadržaj glavnog projekta građevine u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje električne instalacije i uvjete za izvođenje i održavanje električne instalacije obuhvaćen je elektrotehničkim projektom kao i projektom ostalih struka, ako je to potrebno radi ostvarivanja funkcije električne instalacije. (2) Elektrotehnički projekt, u dijelu u kojem se odnosi na električnu instalaciju, ovisno o vrsti građevine i karakteristikama električne instalacije, mora sadržavati osobito: 4. u programu kontrole i osiguranja kvalitete: – radnje pregledavanja i ispitivanja električne instalacije i kriterije za dokaz sukladnosti s projektom Svi mi u ovom poslu (i šire) znamo prave probleme i tome se nikako ni ovim Izmjenama zakona očito ne pristupa a neke od njih su: nepotrebno gomilanje i traženje nepotrebne papirologije, nema povezanosti institucija, krivo raspoređeni poslovi i ideje, vječna dvosmislenost (pa čak i trosmislenost) tumačenja Zakona i pravilnika, i sl.... Ovim putem apeliram na sve one koji su sudjelovali u pisanju ovih izmjena da sagledaju sve probleme i nedostatke koje u konačnici može ova izmjena donjeti budućnosti, te da uključe u donošenje izmjena sve ostale Komore i inženjere za savjete i mišljenja kako pojedine postupke smanjiti i ubrzati, jer dobar savjet zlata vrijedi ukoliko sa ovim i sličnim izmjenama ne želimo drastično povećavati broj naših vrhunskih inženjera na inozemnim tržištima Irske, Njemačke, Švedske i dr zemalja. S poštovanjem, Ante Mustapić dipl.ing.el. (ovl.ing.el.) Prihvaćen Prihvaća se.
85 Goran Petrović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Razvrstavanje građevina prema složenosti temeljem površina istih (čl. 2) apsolutno nema smisla što se tiče elektrotehničkih instalacija. Današnje elektrotehničke instalacije su daleko složenije i brojnije nego u prošlosti. Konkretno razvrstavanje građevine stambene i poljoprivredne namjene prema stupnju složenosti u skupine 3a i 3b samo temeljem površine je bespredmetno, obzirom da su iste vrste i stupanj složenosti elektrotehničkih instalacije u građevinama ispod i iznad definiranih granica površine. Rezultat ovakovog prijedloga izmjene čl. 2 bi bio da za praktično isti stupanj složenosti elektrotehničkih instalacija u skupini 3a treba elektrotehnički projekt i elektrotehnički nadzor nad izvođenjem radova a u skupini 3b ne treba ništa. Na ovaj način, ukoliko bude u konačnici prihvaćen i izglasan ovakav prijedlog izmjene i dopune ZOG će biti očita degradacija sigurnosti u uporabi elektrotehničkih instalacija u građevinama skupine 3b jer neće trebati elektrotehnički projekt niti elektrotehnički nadzor nad izvođenjem radova koji su, uz ispitivanja i izjave o svojstvima za ugrađeni materijal i opremu, mjerodavni za osiguranje kvalitetnog izvođenja i dokaza kvalitete i sigurnosti u uporabi elektrotehničkih instalacija. Definitivno je neophodno napraviti drugačije kriterije za razvrstavanje građevina u odgovarajuće skupine koji bi bili primjenjivi i za elektrotehničke instalacije. Prihvaćen Prihvaća se.
86 Arhikomplet d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nije dobar članak 12. po kojemu bi Glavni projekt za obiteljsku kuću od cca 399 m2 mogao potpisati samo arhitekt (valjda bez statike ??) ili samo gradjevinar (valjda bez arhitekture ??). Prihvaćen Prihvaća se.
87 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Način na koji će se najviše pridonijeti pojednostavljivanju i skraćivanju procedure za izdavanje GD jest da svi pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu te propisima i aktima koji se donose na temelju ovog Zakona budu JEDNOZNAČNO DEFINIRANI. Treba donijeti jedinstveni Pojmovnik kako se vrijeme ne bi trošilo na usklađivanje različitih tumačenja iste stvari. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
88 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlaže se: Uvrstiti u članku 3. ZOG-a novi pojam: Zamjenska građevina Zamjenska građevina je građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. Obrazloženje: U članku 32. Prijedloga ID ZOG-a (izmjena čl. 110. st. 2 podst. 2. ZOG-a) opisana je tim riječima zamjenska građevina, a da pri tome nije navedeno da se radi o zamjenskoj građevini. Potrebno je uvrstiti taj pojam u ZOG zbog usklađenog odobravanja građenja zamjenskih građevina od strane upravnih tijela u županijama i velikim gradovima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
89 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe, obzirom da je u tijeku izrada pravilnika kojim se uređuje ovo pitanje.
90 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe s obzirom da se radi o rekonstrukciji čime je ispunjen jedan od dva propisana uvjeta.
91 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U članku 3. stavku 1. predlaže se izmjena točke 28. kako slijedi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na elektroenergetsku mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. OBRAZLOŽENJE: OBJEKTI SE, OSIM NA NISKONAPONSKU MREŽU, PRIKLJUČUJU I NA SREDNJENAPONSKU I NA VISOKONAPONSKU MREŽU TE NA TRANSFORMATORSKE STANICE SVIH NAPONSKIH RAZINA TE SE PREDLAŽE NAVEDENA IZMJENA Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se kod drugih priključenja redovito utvrđuju i posebni uvjeti.
92 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
93 DAMIR MAMIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
94 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
95 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Članak 3. / Stavak 17. Mišljenja smo da je potrebno JASNO napisati: - posebni uvjeti se izdaju za gradnju svih građevina OSIM građevina iz skupina 3A i 3B (3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²) - posebni uvjeti bi nužno trebali u sebi sadržavati i uvjete za priključenje predmetne građevine - za posebne uvjete potrebno je ishoditi potvrde glavnog projekta od javnopravnog tijela koje je iste izdalo Članak 3. / Stavak 26. Mišljenja smo da je potrebno JASNO definirati kako se: - uvjeti priključenja utvrđuju isključivo za izgradnju građevina iz skupina 3A i 3B (3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²) - za uvjete priključenja NIJE potrebno ishoditi potvrde glavnog projekta od javnopravnog tijela koje je iste izdalo Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se to ne želi propisati. Naime Zakonom o gradnji se ne određuju građevine za koje se utvrđuju, odnosno ne utvrđuju posebni uvjeti. To se propisuje posebnim zakonima.
96 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U pojmovnik dodati definiciju linijske infrastrukturne građevine od državnog značaja (građevine koje spadaju u 1. skupinu) Također je potrebno pojedine članke ZOG-a prilagoditi linijskim infrastrukturnim građevinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
97 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U članku 1. kojim je predložen novi podstavak 28. članka 3. predlaže se pojam „elektroničke komunikacijske građevine“ zamijeniti pojmom „elektroničku komunikacijsku infrastrukturu“. Obrazloženje: Navedena izmjena predlaže se radi usklađivanja s važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) kojim je u članku 2. stavku 1. podstavku 9. definiran pojam „elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
98 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. - Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
99 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlažem sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
100 Ivan Križić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
101 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe s obzirom da se radi o rekonstrukciji čime je ispunjen jedan od dva propisana uvjeta.Također ne prihvaća se jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
102 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. PRIJEDLOG: Predlaže se da točka 28. glasi: „28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, vodonepropusnu sabirnu jamu, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu“ OBRAZLOŽENJE Potrebno je dodati tekst „vodonepropusnu sabirnu jamu“. Usvajanjem prijedloga izbjeći će se svrstavanje stambenih i/ili stambeno-poslovnih zgrada u naseljima bez kanalizacije u višu skupinu građevina te više neće biti potrebno ishoditi posebne uvjete i potvrdu glavnog projekta Hrvatskih voda za gradnju navedenih zgrada jer će se isti smatrati uvjetima priključenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se radi o uvjetima priključenja.
103 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Izbaciti prijedlog: U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije razumljiv.
104 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Izmjena koja se temelji na način da se uvjeti priključenja IZBACE kao "posebni" uvjeti, strukovno NE SMIJE biti prihvaćeno. Građevina se ne može projektirati bez uvjeta javnopravnih tijela vezano za uvjete priključenja, izvedbu obračunskih mjernih mjesta i slično. Ta priprema se nalazi dijelom u građevini, a dijelom na k.č. na kojoj je građevina. Uređenje okoliša, što je uvjet ishođenja uporabne dozvole, se ne može okončati bez rješenja ovih uvjeta. Projektant ne može predvidjeti ni alternativno rješenje, jer ovim neće ni znati što je u mogućnosti javnopravno tijelo osigurati građevini. Nažalost, ovo se izbacuje, SAMO ZATO jer: - javnopravna tijela se NEKADA čeka duže od zakonski predviđenog roka, ali to se mora riješiti odredbama zakona prema njima - uopće ne postoji dokumentacija postojećeg stanja infrastrukture - prostorno planska dokumentacija je kreirane bez OZBILJNOG pristupa i planiranja infrastrukture Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je tvrdnja pogrešna, obzirom da su uvjeti priključenja potrebni za projektiranje i građenje.
105 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Ako uvjeti priključenja nisu posebni uvjeti, što ovom izmjenom više nisu, onda imamo još veći problem s razvrstavanjem građevina u skupine, jer bi prema tome 90 posto gradnje, ako ne i više potpalo pod skupinu 3b, a to bi značilo - s arhitektonskim i/ili građevinskim projektom, bez projekata elektroinstalacija, strojarskih instalacija i vodovoda i kanalizacije. Prihvaćen Prihvaća se.
106 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da se zadrži kategorizacija građevina kako je ona propisana aktualnim Zakonom o gradnji te da se u tom pogledu Zakon ne mijenja. Podredno, predlažemo da se čl. 2. st. 1. Prijedloga izmijeni na način da umjesto riječi „u pet skupina“ sada treba pisati „u šest skupina“ te da se ispod točke 3.b doda sljedeća točka: „4. skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.“ Obrazloženje: građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI) su građevine koje se temeljem Pravilnika iz članka 128. grade odnosno izvode bez građevinske dozvole. Novim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji se u potpunosti briše kategorija jednostavnih građevina. Posljedično se dovodi u pitanje transparentnost postupanja prilikom gradnje i izvođenja EKI pred nadležnim javnopravnim tijelima obzirom se takvom izmjenom praktički negira poseban pravni režim takvih građevina, a što će u praksi dovesti do različitih tumačenja o tome u koju bi skupinu građevina jednostavne građevine sada trebale pripadati te će se na taj način ugroziti razvoj mreža pokretnih komunikacija i implementiranje novih tehnologija (prvenstveno 5G tehnologije). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je novo razvrstavanje za sustav e Dozvola.
107 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17 broj skupina smanjen je sa 5 na 3. Sada bi se opet vratilo na 5. Do kada tako? Zaista ne vidim razloga za ovom promjenom. 3 skupine iz prijašnjih izmjena i dopuna bile su jednoznačno definirane, dok je predložena podjela nejasna i stoga nikako neće doprinijeti pojednostavljenu procedura ishođenja GD. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
108 Igor Perhoč KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
109 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlaže se: Uvrstiti 4. skupinu – građevine i radovi za čije se građenje i uporabu ne izdaju dozvole. Obrazloženje: Pravilnik o jednostavnim građevinama i drugim građevinama i radovima, NN 112/17 i 34/18 određuje građevine za čije građenje se ne izdaje građevinska dozvola. Ne izdaje se za te građevine ni uporabna dozvola osom za građevine iz članka 6. tog pravilnika koje stoga ulaze i skupinu 2.b. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da se za njih ne izdaje građevinska dozvola.
110 Eleonora Bedeković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane prema važećem zakonu. Nova podjela po skupinama je nejasna i komplicirana te će još više unijeti nejasnoća u primjenu ionako neusklađenih zakona i pravilnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
111 Ana Maržić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kako je i bilo u trenutno važećem Zakonu (NN 20/17). Predložena izmjena je nejasna i komplicirana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
112 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
113 STANKA OSTOJIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Razvrstavanje građevina mora ostati kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole, a u preostalom dijelu tvrdnje se cijene neosnovanim, a za prijedloge se cijeni da ne bi doprinijeli ostvarenju cilja Zakona.
114 Almasa Kekić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Prijedlogom nisu predviđene građevine koje je sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, moguće graditi bez građevinske dozvole. Ukoliko je pak predviđeno da se te građevine, kao građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti, razvrstavaju u 3a skupinu, ispada da se radi o zahtjevnijim građevinama nego što je npr. stambena građevina od 400 m2. Također, budući da se prijedlogom zakona predviđa i da fizička osoba koja je investitor građevine iz 3b skupine za svoje potrebe može sama izraditi glavni projekt i obavljati stručni nadzor, ukoliko za to ispunjava uvjete, ispada da sama može projektirati i nadzirati gradnju kuće ali ne i npr. garaže. U 3b skupinu spadaju zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2 i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m2, za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Tako npr. ukoliko imamo stambenu građevnu s dva stana ona će spadati u ovu skupinu, neće morati imati instalaterske projekte, stručni nadzor nad izvođenjem instalacija, kao ni komisiju na tehničkom pregledu. Ako pak imamo kuću sa tri stana, za nju se sukladno posebnom propisu, utvrđuju posebni uvjeti iz područja zaštite od požara, te će ona kao takva automatski preći u 2b skupinu, što podrazumijeva kompletan glavni projekt, nadzore više struka te tehnički pregled s komisijom. Gore navedenim upućujemo na neke od mogućih problema u provedbi ovako predloženog članka. No, obzirom da se većinom komentara na predmetni članak traži ostanak na snazi sada važećeg razvrstavanja, ovim putem upućujemo i na neke njegove nedostatke koje je potrebno uzeti u obzir. Dakle, sada važećim zakonom predviđa se da se građevine koje je, sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, moguće graditi bez građevinske dozvole, razvrstavaju u 3. skupinu što znači da glavni projekt za takvu građevinu može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt, za iste se stručni nadzor mora provoditi samo u odnosu za mehaničku otpornost i stabilnost te se u slučaju ishođenja uporabne dozvole, na tehnički pregled pozivaju samo investitor te sudionici u gradnji. Ovim putem napominjemo da su Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predviđeni i moguće vrlo složeni zahvati kao npr. kod nekih promjena djelatnosti unutar postojećeg poslovnog prostora ili npr. kod ugradnje dizala (dakle zahvati kod kojih instalaterski radovi mogu biti dominantni u odnosu na građevinsko obrtničke) te je potrebno onemogućiti tumačenje da bi takvi radovi mogli biti razvrstani u 3. skupinu građevina i da za njih kao takve nije potrebni imati projekte instalacija ili stručni nadzor nad izvedbom instalaterskih radova. Jasna ja namjera zakonodavca da pojednostavi postupak ishođenja dozvola za obiteljske kuće, međutim potrebno je imati u vidu (imajući u vidu gore navedene primjere) da sadašnje i predloženo razvrstavanje građevina dovodi do kaosa u tumačenju i provođenju istog. Ako se za manje stambene građevine i smanji količina projektne dokumentacije, izbaci nadzor instalacija i komisija na tehničkom, to sukladno podzakonskim propisima, ne oslobađa izvođača od npr. vođenja dnevnika ili prikupljanja atesta pa tako i za instalacije, koje će onda tko provjeriti prije izdavanja uporabne dozvole? Referent koji izdaje uporabnu dozvolu a koji je arhitekt ili građevinac? Možda bi bolji smjer, umjesto razvrstavanja građevina, bio smanjivanje sadržaja glavnog projekta, na način da projekti služe svojoj svrsi odnosno građenju. Naravno uz nužne podatke o usklađenosti zahvata s prostornim planom kako bi temeljem istih mogla biti izdana dozvole, te nužne podatke temeljem kojih javnopravna tijela mogu dati svoje uvjete. U suprotnom svakim novim propisom povećava se sadržaj samog projekta te je danas projekt obiteljske kuće skoro veći nego što su to nekad bili projekti ogromnih višestambenih zgrada. Dakle, smisao bi bila svrsishodnost papirologije koju tražimo i prikupljamo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da se za iste ne izdaje građevinska dozvola. U preostalom dijelu ne prihvaća se jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
115 DANIJELA BLAŽEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predloženi članak će stvoriti niz nejasnoća i različitih tumačenja. Ako to nije CILJ predloženog, razvrstavanje građevina mora ostati kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
116 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
117 DAMIR MAMIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
118 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
119 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ako je cilj izmjena i dopuna Zakona pojednostavljenje i ubrzanje procedure onda ostavite članak kakav je i bio, ako je cilj zakomplicirati projektantima, refenrentima i investitorima onda mijenjajte. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
120 GORDANA ZIMMERMANN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Čemu toliko skupina koje ostavljaju još veću nedoumicu? Čemu razlikovati posebne uvjete od uvjeta priključenja, kad za istu građevinu jedno JPT može imati posebne uvjete gradnje, a drugo JPT samo uvjete priključenja? Dovoljne bi bile 3 skupine: 1. skupina - građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina - sve građevine koje ne spadaju u 1. i 3. skupinu 3. skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole Nije prihvaćen Ne prihvaća se, zato jer se za uvjete priključenja ne izdaje potvrda glavnog projekta.
121 Iva Pavlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
122 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predloženi članak će stvoriti niz nejasnoća i različitih tumačenja. Skupina 3b. kojoj je cilj ukidanje djela projektne dokumentacije nema nikakvo tržišno uporište pošto je cijena projektne dokumentacije u odnosu na investiciju beznačajna, a proces traženja posebih uvjeta i uvjeta priključenja je i onako prebačen na referente koji će to obavljati klikom miša, brzo i efikasno. Predlažem zadržavanje dosadašnje, jasne definicije: Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
123 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
124 ABACO d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Prijedlog Članak 4. mijenja se i glasi: … 3.b skupina – građevine za koje se prema posebnom pravilniku utvrđuju kao jednostavne građevine i koje se grade bez građevinske dozvole a u skladu s glavnim projektom. Pravilnik kojim se određuju jednostavne građevine će donijeti ministar nadležan za poslove graditeljstva. Obrazloženje: Za razvrstavanje građevina i radova na građevinama s obzirom na zahtjevnost postupka ne može kriterij biti površina građevine. Izmjenom Zakona NN 153/13 izbrisan je kriterij kojim su se zgrade razvrstavale s obzirom na površinu zgrade (stambene zgrade čija površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija površina ne prelazi 600 m²) jer se isti kriterij pokazao kao izrazito loše rješenje. Zahtjevnost postupka gradnje kao i ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu je u direktnoj vezi sa složenosti opremom koja se ugrađuje na građevinu te opasnostima koje su vezane uz opremu. Jasno je da građevina – stambena zgrada površine i do 100 m2 može biti daleko složenija i zahtjevnija te može predstavljati i veću opasnost za korisnika od stambene zgrade čija je površina 400 m² i više m². Iz toga razloga predlaže se da 3.b skupina budu građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola sukladno sadašnjem Pravilniku Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
125 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. KOMENTAR na članak 2. u vezi s člancima 6. i 12.: Postavlja se pitanje zašto zgrade 3. (3a i 3b) skupine (koje mogu imati i po 6-8 stanova) ne trebaju građevinsku dozvolu, a zgrade od 401/601m2 trebaju? Složenost građevina nije ovisna samo o površini građevine (npr. urbane vile s bazenima na krovu, velike konzole, složeni termotehnički sustavi, automatizacija upravljanja pametnim kućama mogu imati kvadraturu manju od 400m2 i da su za zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu potrebni projekti svih struka. Ponajprije, tko će utvrditi da li projektna dokumentacija za zgrade 3. skupine zadovoljava SVE temeljne zahtjeve građevinu prije ishođenja uporabne dozvole s obzirom da je jedino propisano da se stručni nadzor građenja za te skupine građevina provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti? Da li to znači da će Investitor tek na tehničkom pregledu saznati da mu zgrada uopće ne zadovoljava temeljne zahtjeve npr. za požar, sigurnost u korištenju ili sl. (što onda, rušiti i sve ponovo graditi ?) Dokazivanje SVIH temeljnih zahtjeva za građevinu nemoguće je postići samo arhitektonskim i građevinskim projektom, odnosno nijedna struka nije kvalificirana niti ovlaštena da uopće može dokazivati temeljne zahtjeve građevine vezane za drugu struku. Arhitektonski projekt ne može zamijeniti građevinski, niti obrnuto. Zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu se postiže zajedno sa ostalim projektima posebno bitno npr. za strojarski projekt (temeljni zahtjevi po pitanju sigurnosti, požara za npr. plinske kotlovnice, određivanje potrebnog grijanja) ili elektrotehničkim projektom (sigurnost po pitanju strujnog udara, određivanje potrebne rasvjete za zadovoljenje uvjeta nZEB zgrade, i dr.) Nadalje, ne može arhitekt dokazivati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ni za zgradu koju gradi za svoje potrebe jer se ugrožava temeljni zahtjev sigurnosti, odnosno sve potrebne projekte (arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički projekt) ne može izraditi jedna fizička osoba “ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.", a i zgrada se nakon izgradnje za svoje potrebe može dalje prodavati te je istim člankom ponajprije ostavljen veliki prostor za manipulaciju što je opasno za sigurnost i zdravlje ljudi. U čemu je razlika projektiranja zgrade za svoje potrebe ili za nekog drugog? Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada, što je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU, kao i novom Direktivom (EU) 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU., a što su obaveze preuzete od Republike Hrvatske stupanjem u EU 2013. godine. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (u daljnjem tekstu Direktiva) obvezuje države članice na propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i veće rekonstrukcije, te minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju, kao i da sve države članice moraju osigurati da sve nove zgrade zadovoljavaju nZEB standard do 31. prosinca 2020. godine, a sve nove zgrade koje koristi javna vlast ili su u vlasništvu javne vlasti budu nZEB nakon 31. prosinca 2018. godine. Isto je preneseno u zakonsku regulativu Zakonom o gradnji i Tehničkim propisom o izmjenama i dopunama tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 70/18, 73/18 i 86/18). Navedeni Tehnički propis (prema Direktivi) propisuje da Glavni projekt za sve zgrade koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine (za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti isto je propisano još od 31. prosinca 2017. godine). Ako se za zgradu ne izdaje građevinska dozvola zgrada ne bi imala obvezu biti izgrađena prema standardu gotovo nulte energije što prema Direktivi nije moguće jer nema nikakvih izuzeća za primjenu odredbi zgrada gotovo nulte energije za sve nove zgrade od navedenih datuma (ni za zgrade manje od 400/600m2, niti za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti kao što je navedeno za skupine 3a i 3b). Također ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada koje zahtjeva Direktiva a koje uključuju i standard zgrada gotovo nulte energije nije moguće dokazati bez minimalno arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog glavnog projekta. Nadalje, u članku 21. Zakona o gradnji propisana je izrada Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom (što također proizlazi iz obaveza prihvaćenih navedenom Direktivom), a koji također nije moguće izraditi bez izrađenog glavnog projekta koji sadrži najmanje arhitektonski, strojarski i elektrotehnički projekt, neovisno o skupini u koju je građevina razvrstana. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na strojarski i elektrotehnički projekt. U preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da tvrdnje nisu točne, odnosno da predložena rješenja ne pridonose ostvarenju cilja Zakona.
126 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak 4. / Stavak 1. Predlažemo podjelu građevina s obzirom na zahtjevnost postupka u slijedeće skupine 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – građevine za koje se utvrđuju POSEBNI UVJETI: 2.A skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.B skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² Obrazloženje: Kada već postoji intencija klasificiranja građevina na ovaj način, smatramo da je potrebno razdvojiti zgrade stambene namjene do 400m2 od građevina poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600m2 zbog zahtjevnosti građevina stambene namjene do 400m2. U današnje vrijeme zgrade takve kvadrature mogu biti višestambene ili kompleksne obiteljske kuće za koje ne bi trebala biti ista procedura ishođenja građevinske dozvole kao što je poljoprivredna građevina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
127 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. U članku 2. stavku 1. predlaže se dodati novu skupinu građevina: „4. skupina - građevine koje se u skladu s pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.“ Obrazloženje: Navedena dopuna predlaže se iz razloga što su građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (u daljnjem tekstu: EKI) građevine koje se temeljem pravilnika iz članka 128. grade bez odnosno izvode bez građevinske dozvole. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji se u potpunosti je izostavljena kategorija jednostavnih građevina što dovodi u pitanje transparentnost postupanja prilikom gradnje i izvođenja EKI pred nadležnim javnopravnim tijelima. Na taj se način direktno ugrožava razvoj mreža pokretnih komunikacija i uvođenje 5G tehnologije kao osnove razvoja digitalnog društva i zajedničkog europskog digitalnog tržišta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole, a u preostalom dijelu se cijeni se cijeni da tvrdnje nisu točne.
128 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. U članku 2. stavku 1. za skupinu građevina „3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti“. Predlaže se brisati zarez i riječi: „za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti“. Obrazloženje: Navedena izmjena predlaže se radi usklađivanja s važećim ZEK-om kojim je u članku 25. stavku 11. propisano kako HAKOM za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja utvrđuje posebne uvjete. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji za navedenu 3.b skupinu građevina HAKOM ne bi utvrđivao posebne uvjete niti u slučaju kada bi se ove građevine gradile unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
129 Dragana Rogošić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da se ovaj članak izbaci, tj. da razvrstavanje građevina ostane jasno definirano kao u Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17) jer tako nije podložno slobodnim tumačenjima referenata i mogućim manipulacijama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
130 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava detaljnije razvrstavanje građevina i radova s obzirom na zahtijevnost, međutim mišljenja smo da predloženi članak nije pravilno napisan sadržajno i pravno tehnički, pa u tom smislu predlažemo da se izvrše potrebne korekcije i usklađivanje sa drugim odredbama Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
131 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Obrazloženje: Predložena izmjena razvrstavanja građevina u skupine izazvat će opći kaos a većina građevina u Republici Hrvatskoj biti će svrstana u skupinu 3b. tj biti će izrađene bez projekata strojarskih i elektrotehničkih instalacija, što će onemogućiti provedbu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama a sa time će Republika Hrvatska prekršiti svoje obveze prema direktivi EU. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
132 Dražen Flanjak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Umjesto da dijelite građevine u skupine, predlažem da ukinete te skupine i imate građevinu za koju se ishodi građevinska dozvola. U Zakonu o gradnji bi mogle ostati sve građevine koje nisu jednostavne građevine i radovi iz Pravilnika o jednostavnim građevinama, a njima bi se kroz novi Pravilnik dodale obiteljske kuće i druge građevine u funkciji obiteljske kuće a koje nisu javne i/ili poslovne i za koje bi postupak bio pojednostavljen tako da se npr. za takvu građevinu izdaje samo Građevinska dozvola za obiteljsku građevinu prema Idejnom projektu izrađenom od ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera (ovisno o tome što se projektira), kojom se uvjetuje da se prije početka gradnje mora napraviti Glavni projekt. Taj glavni projekt bi izradili ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri i oni odgovaraju za njegovu usklađenost s lokacijskom dozvolom. Nakon tehničkog pregleda građevina postaje uporabna, postojeća i može se priključiti na komunalnu infrastrukturu prema pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima. Za ostale građevine iz Zakona o gradnji bi umjesto posebnih uvjeta, uvjeta priključenja, procjena i ocjena (svako po svom Zakonu i posebnom dokumentu) bilo dobro sve te uvjete zvati jednim imenom (npr. uvjeti za projektiranje) i ako će već prikupljenje posebnih uvjeta i potvrda biti dio posla ureda koji izdaje dozvolu tada bi bilo jako dobro da i prikupljanje procjena zahvata na okoliš i/ili ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu bude dio posla koji se obavlja isti ured. Tada bi trebalo uskaditi i Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti okoliša i važeće Uredbe. Tada bi investitor, koji dolazi u ured za izdavanje dozvola trebao dati jedan dokument, Idejno rješenje, a služba bi prema tom dokumentu od javnopravnih tijela pribavila sve uvjete za projektiranje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole, a u preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
133 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Obrazloženje: Predložena izmjena razvrstavanja građevina u skupine nažalost izazvati će opći kaos a većina građevina u Republici Hrvatskoj biti će svrstana u skupinu 3b. tj biti će izrađene bez projekata strojarskih i elektrotehničkih instalacija, što će onemogućiti provedbu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama a sa time će Republika Hrvatska prekršiti svoje obveze prema direktivi EU. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
134 MATIJA VINDIŠ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Definitivno građevine: klijet, apartmani, obiteljska kuća, višestambene zgrade, benzinske, hoteli... su do sada bile pogrešno svrstane (2. skupina), tj. sve u jednu skupinu za koja su vrijedila jednaka pravila (stručni nadzor, glavni projekt svih struka, građevinska dozvola, tehnički pregled, uporabna...). Svakako treba odvojiti stambene zgrade i poljoprivredne zgrade i limitirati ih građevinskom bruto površinom! Mišljenja smo (čitaj tvrtka od 7 ovlaštenih projektanta sa više od 20 godina isključivo u projektiranju) da definitivno 400m2 za stambenu zgradu je puno puno previše. Trenutno radimo glavni projekt za dvojnu stambenu građevinu (obiteljsku kuću) svaka po 390+390m2 koja je zahtjevna i vrlo ozbiljna gradnja. Bez projekta vodovoda i kanalizacije, elektro i strojarskih instalacije? Zar je moguće da ovakvu građevinu je moguće izgraditi temeljem glavnog arhitektonskog projekta i projekta konstrukcije, bez da imamo temeljni razvod instalacija? (investitor sigurno neće raditi naknadno bilo koji projekt ako ga ZOG ne uvjetuje, tako se pokazalo i sa izvedbenim projektom). Preporuka za 3.b skupinu: Stambena zgrada za stalno i/ili povremeno stanovanje do 100m2. Definitivno za klijet, obiteljsku kuću sve do 100m2 treba pojednostaviti, sve ostalo kao i do sada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
135 Alen Omerza KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
136 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole." .Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. - Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
137 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
138 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ako je namjera zakonodavca bila da "pojednostavi procedure" ovakav člnaak je ne jedan nego barem 10 koraka u krivom smjeru. U realnom svijetu će se nastati bezbroj nejasnoća, nepreciznosti, različitih tumačenja ili jednom riječju kaos. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije razumljiva.
139 Danijela Milolović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Nije jasno što se ovom podjelom htjelo postići, skraćenje postupaka - svakako ne, kaos pri tumačenju i razvrstavanju u kategorije – sigurno da. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
140 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
141 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Apeliramo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Predloženi članak 4 će potpuno zakomlicirati i stvoriti ponovo neizvjesnost i gomilu nejasnoća već u startu postupka ishođenja dozvola. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
142 Ivan Križić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
143 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
144 Nikola Milina KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem: 3.b skupina – zgrade stambene namjene s najviše 2 stambene jedinice i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Izrazito je pogrešno mišljenje da su građevine stambene namjene čija (bruto) površina ne prelazi 400 m² obiteljske kuće. U praksi se često susrećemo s stambenim zgradama koje imaju 6 stambenih jedinica a čija (bruto) površina ne prelazi 400 m². Takve zgrade su namjenjene prvenstveno za prodaju (tržište) te u tehničkom smislu nema nikakve razlike između njih i zgrada s 8,9,10 stanova čija (bruto) površina prelazi 400 m². Ne postoji odgovor
145 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Komentar uz Članak 2. Članak 4., stavak 1. definira ukupno 5 skupina građevina - predlaže se da se zbog jasnoće odredaba ovog Zakona iste navedu rednim brojevima od 1 do 5 umjesto 1, 2.a, 2.b, 3.a i 3.b. Članak 4., stavak 2. - nejasno je tko utvrđuje, odnosno u slučaju čije sumnje se primjenjuje ovaj stavak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
146 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. PRIJEDLOG: Predlaže se brisanje skupine 3.b – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti, odnosno objedinjavanje skupine 3.a i 3.b. u jednu te izmjenu stavka (1) i stavka (2) način da glase: „(1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja i radovi na tim građevinama 2. skupina – građevine odnosno radovi za koje se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili postupak ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima 3. skupina – građevine odnosno radovi za koje se utvrđuju posebni uvjeti, osim građevina odnosno radova 1. i 2. skupine 4. skupina – građevine odnosno radovi za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti, osim građevina odnosno radova 1. i 2. skupine 5. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu ili radove primjenjuje se zahtjevnija skupina.". OBRAZLOŽENJE Predložena podjela građevina koja se temelji na zahtjevnosti postupaka i pri tome ne uzima u obzir druge, stručno i na propisima utemeljene kriterije razvrstavanja građevina ponovno aktualizira problematiku iz 2014. godine kada je na snagu stupio Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13.), a koji je kasnije, nakon uočenih poteškoća u primjeni, promijenjen 2017. godine. U stavku 1. se navode građevine i radovi na građevinama, dok se u ostatku teksta prijedloga članka navode samo građevine. Postavlja se pitanje razvrstavanja građevina ako se građevinska dozvola izdaje samo za radove na toj građevini posebno u slučaju kada je riječ o minornim radovima. Takav slučaj mogu biti radovi na građevini 2.b skupine za koju su izdani vodopravni uvjeti, a na građevini se izvode radovi (npr. uklanjanje dijela nosivog zida) koji ne utječu na te uvjete. Predlažemo da se jasno definira i razlikuje razvrstavanje građevina i radova, odnosno da se građevine i radovi razvrstavaju u skupine na način kako je to navedeno u prijedlogu koji prilažemo. Smatramo potpuno neutemeljenim formiranje skupine 3.b koja se od skupine 3.a razlikuje samo u sadržaju glavnog projekta (vidi članak 12. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji). Izdvajanje zgrada stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti nije utemeljeno na važećim propisima niti na pravilima struke. Dodatno, postoje i jednostavne i druge građevine i radovi iz članka 128. koji se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole, pa predlažemo da iste budu razvrstane u 5. skupinu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
147 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. PRIJEDLOG OD STRANE HKIE: Članak 4. mijenja se i glasi: (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3. skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 4. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina. Sukladno razvrstavanju u članku 50. umjesto 3.b staviti građevine skupine 3., u članku 59. st. 2. umjesto zgrada skupine 3a i 3b staviti 4. skupine. OBRAZLOŽENJE: Izrazito je pogrešno mišljenje da za građevine stambene namjene čija (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² nema potrebu utvrđivanja posebnih uvjeta. Gledajući u prošlost, postojala su slična rješenja gdje nije postojala potreba niti utvrđivanja posebnih uvjeta niti izrade elektrotehničkih projekata za takvu vrst građevine. Takvo rješenje je odbačeno protekom vremena. Međutim rezultat toga je ostao, mnogi stambeni objekti čije su instalacije loše, nepropisno napravljene, kabelom sumnjivog podrijetla i loše kvalitete te su i dan danas opasnost za korisnike tih stambenih objekata, a osoba građevinske struke je izdala završno izvješće i svojim potpisom osobno garantira da je građevina izvedena sukladno pravilima struke, a ne poznaje elektrotehničku struku. U slučaju požara na instalacijama i gubitka materijalne imovine ili stradanja od požara ili električnog udara odraslih ili djece, postavlja se opravdano pitanje tko će kazneno ili prekršajno odgovarati? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
148 Tomislav Pitlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem 4 skupine: 1. infrastrukturne i složene građevine 2. zgrade (sve osim zgrada 3. skupine) 3. zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² 4. manje zahtjevni radovi i građevine Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
149 NATALIJA MARTIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. 3.b skupina je u ovom slučaju totalno nejasna. čitajući dalje članak 12. ovog prijedloga izmjena nameće se da bi ipak trebalo pojasniti koji su to točno slučajevi u kojima samo arhitekt ili samo građevinar može potpisati odnosno izraditi glavni projekt 3.b skupine Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
150 Ivan Harhaj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Poštovani zakonodavci, Slažem se s kolegama, ova izmjena članka uvodi još veći nered u već i ovako nesređene procese projektiranja, ishođenja dozvola, i same gradnje. Ovakvim i sličnim političkim potezima smanjenja regulative, na mjestima gdje je ista baš potrebna, tjerate mlade ljude iz Lijepe naše.Jer raditi nešto bez plana (strojarskog i elektrotehničkog projekta) put je u propast. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
151 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak mora ostati nepromijenjen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
152 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Kolege su to više ili manje sve opisale i rekle. Ove odredbe je doslovno netko (nakon strukovnog lobiranja) izmijenio i UBACIO nove odredbe ISKLJUČIVO radi bržeg dolaska do svog profita. Nitko tko se bavi projektiranjem, ali projektiranjem, a na copy-paste tehnologijom zna da u današnje vrijeme nejvažniji uporabni dio građevine su upravo instalacije. Predlažem da se ovaj članak ne mijenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
153 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Zakonski prijedlog razvrstavanja građevina po skupinama po kriteriju posebnih uvjeta koji je uveo zakon iz 2013 g. imao bi smisla samo u slučaju kada bi postojao centralni digitalni informacijski sustav na razini države na kojem bi se u svakom trenutku za svako zemljište u RH moglo jednoznačno utvrditi koji su uvjeti gradnje te koja će vrsta postupka biti potrebna za ishođenje potrebnih dozvola. S obzirom da na RH realnost stanja informatizacije javne u prave ovakav koncept zakona samo dodadtno stvara neizvjesnost svim investitorima te u principu uvodi nove procedure i komplicira cijeli postupak. Da bi investitor uoće saznao što mu treba na određenoj građevnoj parceli on treba podnijeti zahtjev u nadležni ured koji je npr. udaljen 600 km, uspostaviti kontakt sa lokalnim službenikom, dostaviti gomilu dokumenata , izvod iz katastra, izvod iz zemljišne knjige, idejno rješenje projektanta, biljezi itd itd, sve to poslati službeniku koji je najčešće jedini koji radi taj posao u predmetnoj općini, a uredovno vrijeme za stranke mu je cca 4-5 radnih sati tjedno. Ako taj dotični službenik slučajno bude na bolovanju ili godišnjem odmoru, ili su državni praznici ... što je vrlo često investitor će najosnovniju informaciju o tome u kojoj skupinu će biti njegova građevina te kakav postupak mu treba za dozvolu čekati mjesecima???!!! To je realnost ovakvog zakonskog prijedloga!!! Postupak razvrstavanja bi trebao biti riješen u par minuta da ovaj zakonski prijedlog ima smisla a u realnosti će trajati par mjeseci!!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
154 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. 3.b skupina - integralnim isčitavanjem ovih ID ZOG-a ispada da se teoretski može izgraditi višestambena zgrada do 400 m2 za koju NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA jer prema članku 12. skupina 3.b može imati samo glavni arhitektonski ili samo građevinski projekt ukoliko se za zgradu ne traže posebni uvjeti Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
155 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ponavljam dobronamjerni savjet iz svakodnevne prakse. RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA PO SKUPINAMA ZAHTJEVNOSTI U OVISNOSTI O POSEBNIM UVJETIMA je jako upitno te samo po sebi stvara gomilu nepoznanica i neizvjesnosti investitoru koji planira pokrenuti investiciju u gradfnju za sebe ili tržište. Investitor želi kupiti zemljište i pita arhitekkta koje sve projekte treba naraučiti, koliko će postupak ishođenja dozvola trajati i koliko će to projekt koštati. Parcela se nalazi u drugom dijelu Hrvatske u nekom malom mjestu ili pored njega. Arhitekt na sva tri pitanja odgovara NE ZNAM jer svaki odgovor ovisi u koju će skupinu biti razvrstana građevina koja se još nije ni počela projektirati. Da bi doznao odgovor na jednostavan upit vjerojatno će čekati mjesecima da mu nadležni ured odgovori pod uvjetom da već ima napravljen idejni projekt ili opis i prikaz građevine. Da li na toj lokaciji postoje neki posebni režimi zaštite voda, kulture, prometa, prirode, elektroenergetski koridori i dr. Arhitekt koncipira idejno rješenje građevine, a investitor koji već duboko ulazi u investiciju i gomila troškove, a još uvijek u tom trenutku ne zna najosnovniju informaciju o tome koja je zgrada skupina što prevedeno znači da on ne zna koliko će proces projektiranja trajati, koju sve dokumentaciju treba ishoditi te koliko će ga projektna dokumentacija koštati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
156 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Zahtjevnost postupaka u svezi s gradnjom građevina se ne može mjeriti samo posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja. Na primjer, može se u praksi dogoditi da je pomoćnu građevinu do 50 m2 potrebno razvrstati u 3a skupinu, a stambenu zgradu od 390 m2 u 3b skupinu. To konkretno znači prema predloženom zakonu, da za stambenu zgradu s 4-6 stanova nije potreban arhitektonski projekt, niti projekt elektroinstalacija, niti strojarski....Poseban problem u tom slučaju je na temelju kojih podloga će se izraditi građevinski projekt ?! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
157 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Nastavno na Martin Zarožinski. Prema ovom Prijedlogu Izmjena (ČL.1) uvjeti priključenja se definiraju kao uvjeti za građenje (sadu su posebni uvjeti). Na isti način definirani su i posebni uvjeti - kao uvjeti za građenje. Dakle imamo: 1.Posebni uvjeti su uvjeti građenje 2.Uvjeti priključenja su uvjeti građenja. Koliko razumjem, a ispravite me ako sam u krivu, iz te dvije premise ne slijedi da su Uvjeti priključenja posebni uvjeti. A ako je tako, i uvjeti priključenja nisu posebni uvjeti, onda za sve objekte iz skupine 3a i 3b koji su 400m2 ili veći bit će potreban samo arhitektonski i/ili građevinski projekt. Kako će potvrdu glavnog projekta dati HEP bez elektro projekta ili Vodovod bez ViKa ne znam. A tek na što bi objekt sličio ako mu je potreban arhitektonski I/ILI građevinski projekt. Je li rješenje da se doda još jedna skupina objekta, nekadašnja treća -jednostavne građevine i za nju propiše da može samo arhitektonski i/ili građevinski projekt? Ili da se uvjeti priključenja postanu posebni uvjeti ponovno? Priznat ću da dok sam došla do postupka izdavanja dozvola, svakako pozdravljam namjeru za pojednostavljenje, a osobito ako će izmjena članka 82 značiti da će Upravno tijelo činom slanja projekta na posebne uvjete (ako to budu i uvjeti priključenja) potvrđivati usklađenost s planom, a još kad bi to i pismeno potvrdili, eto nam lokacijske, ne mora se tako zvati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da se za te građevine ne izdaje građevinska dozvola.
158 Ivanka Čorak Bakarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Slažem se Radel d.o.o. Pojednostavite oznake: 1,2,3,4,5 Ne postoji odgovor
159 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Mateja Mikulić, pogrešno izjednačavate posebne uvjete s uvjetima priključenja. Ako se za građevine 3.a i 3.b ne utvrđuju posebni uvjeti, to ne znači automatski da se ne utvrđuju uvjeti priključenja. 3.a je zahtjevnija skupina, kao što je navedeno u članku: '' ...razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi...'' Prije gatanja iz staklene kugle, bilo bi dobro pokušati pročitati zakon s razumijevanjem. Smisao ovih izmjena i dopuna bi trebao biti pojednostavljenje ishođenja građevinske dozvole, a ponovno uvođenje lokacijske dozvole za sve objekte svakako nije pojednostavljenje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
160 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Apsolutno zbunjujuća podjela. Kakav bi to objekt od 400 m2 bio, a da mu nisu potrebni neki posebni uvjeti/uvjeti priključenja, pa makar na vodovod/kanalizaciju i PEES. Ili zaista mislimo na npr. energetski neovisne objekte? Ili govorimo o nekoj minidogradnji objekta? Između 3a i 3b, što je zapravo zahtjevnija skupina? Prema ovome, moglo bi biti da su zgrade iz skupine 3a, nekadašnja skupina 3 - građevine koje se mogu graditi bez GD? Možemo li napraviti jedan zakon za čije nam tumačenje nije potrebna staklena kugla? Razvrstavanje građevina mora biti jednoznačno određeno, a osobito kad na ovako bitan način određuje postupak pribavljanja građevinske dozvole, kao i potreban opseg projektne dokumentacije. Zašto ne bismo npr. vratili lokacijsku dozvolu i razrješili sve probleme - što je u redu, a što nije, što se smije uvrstit, a što ne smije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
161 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Cijeli koncept razvrstavanja građevina u skupine složenosti je jako upitan jer je prilikom donošenja prvobitne verzije zakona 2013 g. ovakva zakonska odredba stvorila kaos u praksi. Niti arhitekt niti pravno tijelo često nije znalo odrediti jednoznačno u koju će skupinu građevina određena zgrada biti svrstana što je potencijalnom investitoru onemogućilo da zna koliko će trajati njegov proces ishođenja dozvola te koliko će to sve koštati. Pogotovo kada je investicija u početnoj fazi te još mnogo toga nije definirano a projektiranje je dugotrajan i složen proces. Razvrstavanje građevina mora biti potpuno jasno i jednoznačno definirano jer u suprotnom vodi u neizvjesnost u pogledu provedbe projekta i investicije. Moje je miljenje da je prvobitni zakon zbog ove odredbe bio jedan od razloga što je recesija u graditeljstvu trajala mnogo duže nego u ostalim sektorima. Razlog je komplicirana i nejasna zakonska regultiva koja se konstantno mijenja te stvara dodatnu nesigurnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
162 Radal d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Pojednostavite oznake skupina----samo sa 1,2,3 i 4 ili A,B, C,D. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
163 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
164 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
165 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. Komentar uz Članak 3. Članak 6. - potrebno navesti stavak na koji se ova promjena odnosi (stavak 1.) - navedena dopuna nije u skladu s danim obrazloženjem i tekstom važećeg Zakona (u obrazloženju je naveden pojam „javnopravnim tijelima“ a u izmjenama Zakona „drugim javnopravnim tijelima“; u važećem Zakonu iza riječi „tijelima“ nema oznake zareza, dok je u izmjenama Zakona navedeno „tijelima,“) Prihvaćen Prihvaća se.
166 Geodetika d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. tipfeler: U članku 6. iza riječi: "tijelima" dodaju se riječi: ", drugim javnopravnim tijelima". Prihvaćen Prihvaća se.
167 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
168 Igor Perhoč KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
169 Ana Maržić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem da se definira da dozvoljena odstupanja ne smiju prekoračiti prostornim planom definirane lokacijske uvjete kao što su koeficijent ent izgrađenosti i iskorištenosti te dozvoljena visina zgrade. Ovakva definicija ostavlja mogućnost zlouporabe, pogotovo kod manjih zgrada, gdje je 30 cm veliko odstupanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi bilo preširoko dozvoljeno odstupanje,
170 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
171 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. U članku 19 predlaže se dodati novi stavak 3 koji glasi: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja energetskih infrastrukturnih građevina u infrastrukturnom koridoru dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt na način da se smatra da postoji usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima ako se energetska infrastrukturna građevina nalazi unutar infrastrukturnog koridora. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OMOGUĆITI MANJA ODSTUPANJA OD UTVRĐENOG KORIDORA ZBOG ZATEČENOG STANJA NA TERENU Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe, obzirom da je predmetno pitanje riješeno na drugi način, tj. definicijom trase kao površine umjesto kao pravca.
172 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
173 DAMIR MAMIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
174 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
175 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Prijedlog: -članak 19. se briše. Obrazloženje: U postojećem stavku 1. članka 19. pojam "sukladno pravilima struke" je vrlo nejasan i podložan različitim tumačenjima od strane svih sudionika u gradnji. Novi stavak 2. ne definira u kojim sve prostornim osima se mije odstupiti za 30 cm, i ostavlja vrlo nejasnim što je to "iznimno". Svaki glavni projekt je dovoljno jasno definiran i odstupanje od 30 cm u bilo kojoj osi je nedopustivo. Jedini razlog odstupanja od 30 cm može biti namjeran zloupotreba zakonski dane mogućnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
176 GORDANA ZIMMERMANN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Apsolutna vrijednost nema smisla, već bi povećanje trebalo izraziti u postotku, jer na malim građevinama na malim parcelama to može preći u izmijenjene, tj.prekoračene planske propozicije. Osim toga, treba definirati da li to vrijedi za svaki od x-y-z smjerova ili ukupno? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
177 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
178 ABACO d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Prijedlog U stavku (2) dodaje se rečenica: Ukupna građevinska površina ne smije biti veća od površine određene glavnim projektom. Obrazloženje: Često puta investitor pogotovo stambenih i nestambenih građevina, svjesno i s namjerom odstupa od utvrđenih građevinskih mjera glavnim projektom s ciljem povećanja ukupne površine građevine a samim time i zagrade (uglavnom kod građenja stambene zgrade za tržište zbog povećanja profita), pozivajući se na odredbu ovog članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer površina građevine nije jedini prostorni pokazatelj.
179 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Članak 19. / Stavak 1. Mišljenja smo kako je terminologija koja se koristi u ovom stavku, a odnosi se na dio „Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke“, općenita i ne definira dozvoljena odstupanja u odnosu na glavni projekt prilikom građenja na nedvojben i konkretan način. Samim time stavak je podložan subjektivnim definicijama što prema našem mišljenju nije dobro imati u okviru zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je propisana " sloboda" potrebna.
180 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo da se članak izmjeni na slijedeći način : Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine iz skupine 2b, 3a i 3b dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. S time bi se dodatno naglasilo da se dopušteno odstupanje od 0.3 m ne primjenjuje na linijske infrastrukturne objekte. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
181 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Komentar: Odredbe stavka 2. neprimjenjive su na linijske infrastrukturne građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
182 Dragana Rogošić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem redefiniranje stavka 2. Koje su to "iznimne" situacije? Dopuštenje odstupanja od glavnog projekta nije opravdano s obzirom da isti treba imati točno definirane sve gabarite i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta JPT. Ne vidim opravdani razlog propisivanja neargumentiranih maksimalnih odstupanja. Uvođenjem ove odredbe bi doveli do odstupanja od lokacijskih uvjeta i građevina izgrađenih većim nego što je dopušteno prostornim planovima (dopušteni kig i kis?). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer odstupanja koja su dopuštena nisu bitna za lokacijske uvjete.
183 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Ukoliko se ne namjeravaju definirati "iznimke", članak treba izbaciti jer postoji realna mogućnost od zlouporabe ove "tolerancije". Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
184 Aljoša Gazde KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
185 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su obje odredbe jasne.
186 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. - Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
187 Danijela Milolović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Ukoliko se ne namjeravaju definirati "iznimke", članak treba izbaciti Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije razumljiv.
188 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
189 Ivan Križić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
190 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Komentar uz Članak 5. Članak 19. - s obzirom na dopušteno određeno odstupanje od glavnog projekta u pogledu vanjskih mjera građevine, predlaže se da se određena odstupanja dopuste i glede priključnih vrijednosti (snaga) energenata u vrijednosti do 10%. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe niti opravdanja.
191 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. PRIJEDLOG: Predlaže se redefiniranje stavka (2). OBRAZLOŽENJE: Predloženi stavak 2. predstavlja odstupanje od lokacijskih uvjeta. To posebno dolazi do izražaja u odnosu na odredbu članka 182. kojom je propisano da se dozvola izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Postavlja se pitanje izdavanja uporabe dozvole za takvu građevinu, jer je odredbom članka 144. propisano da se uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje ako se utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom. Također se postavlja pitanje evidentiranja tih zgrada u katastru jer će izgrađena zgrada biti različita od zgrade čiji je GML unesen u sustav eDozvola, a posebno je upitno odstupanje prilikom izgradnje infrastrukturnih građevina kod kojih se određuje obuhvat zahvata u prostoru. Na primjer, ukoliko se kod izgradnje zgrade veličine 30 x 30 m iskoristi dopušteno povećanje od 30 cm s tri strane zgrade, tlocrtna površina zgrade neće biti 900 m2 već 930 m2, a takvo odstupanje utječe i na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti. Kod većih su zgrada razlike i veće te su njihove posljedice izraženije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
192 NATALIJA MARTIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine s 0,30metra, s naglaskom da se dopušteno odstupanje odnosi na visinu građevine u slučajevima usklađenja s postojećom izgradnjom(rekonstrukcija), odnosno da se odstupanje u ostalim gabaritima mora potkrijepiti Izjavom o poboljšanju toplinskih karakteristika građevine (debljom TI) ... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
193 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Tekst članka ostaviti nepromijenjen. Otvaranjem "vrata", Sada 0,3m sutra 1,0m. NEDOPUSTIVO. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
194 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. potrebno je jasnije definirati iznimne slučajeve s obzirom da se odstupanjem od 30cm u definiranim smjerovima kod manjih objekata i parcela mogu zamjetno promijeniti kis i kig što su lokacijski parametri. prethodna definicija izbačena iz Zakona koja je definirala 3% ili maksimalno do 30cm je bila puno kvalitetnija. uvesti obavezan projekt izvedenog stanja kojim bi se dokazala ovakva razlika! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je iznimka dovoljno dobro definirana.
195 Josip Miklec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. pitanje je koji je to IZNIMAN slučaj i što je u tom slučaju sa usklađenosti sa prostornim planom, odnosno lokacijskim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su dozvoljena odstupanja za lokacijske uvjete beznačajna.
196 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Dobra izmjena, s obzirom na preciznost izvedbe. Potrebno je definirati je li to 0,30 u sva tri smjera kumulativno ili zasebno za svaki smjer (x,y,z) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je jasno da je u sva tri smjera.
197 Radal d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Stavak 2 će unijeti nered u prostor. S dopuštenjem odstupanja -postavlja se pitanje čemu građevinska dozvola. Navedeno odstupanje poremetit će u nekim slučajevima dopuštenu izgrađenos i iskoristovist ( kig i kis - bit će većo od dopuštenih Prostornim planom ) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije osnovana.
198 Dubravka Pušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
199 Igor Perhoč KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
200 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
201 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. U članku 50. stavku 1. predlaže se iza riječi zakon obrisati točku i dodati zarez i novi tekst tako da izmijenjeni stavak 1. glasi: (1) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu, osim u slučaju izgradnje energetskih infrastrukturnih građevina koje investitor gradi za svoje potrebe. OBRAZLOŽENJE: RADI SE O SPECIFIČNIM ENERGETSKIM OBJEKTIMA ZA VLASTITU UPOTREBU, O KOJIMA SKRBI I ODRŽAVA VLASNIK Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je protivno institutu inkompatibiliteta uređenom predmetnom odredbom.
202 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propi