Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Gospodnetić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG 1. Izmijeniti članak 48.a stavak 1. tako da glasi: „...na udaljenosti od najmanje 70 metara od obalne crte...“. Obrazloženje: u prethodnim izmjenama ovog zakona, iz 2017. godine, su poboljšani uvjeti za gradnju na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja, međutim nisu kvalitetno usklađeni svi parametri za gradnju. Po tim, novim uvjetima je određeno da minimalna građevna čestica bude površine od najmanje 1 hektara. Ako uzmemo da je tih 10 000m2 dimenzija čestice 100m x 100m, granica te građevne čestice je na 100m od obalne crte ili kraće, a sada se može planirati gradnja na najmanja 100m od mora, dakle nema prostora za gradnju! Zatim, ako je budući objekt od 400m2 dimenzija 20m x 20m i da objekt od ruba čestice mora biti udaljen najmanje 10m onda dolazimo do toga da čestica mora biti 'duboka' najmanje 130 metara od mora. To znači da sve uvjete mogu zadovoljiti samo uske i duge čestice. Takvih je malo, a formom i izgledom baš i neće oplemeniti prostor. U takvim nepovoljnim uvjetima arhitektima će biti otežano projektiranje, izgled i forma objekata neće biti primjerena prostoru uz obalu... Podržavam i prijedloge prethodnih predlagača i komentatora ovih Izmjena da udaljenost ovih objekata na otocima bude 50m od mora, što je prije i bilo propisano , a egzistira još uvijek u nekim prostornim planovima. PRIJEDLOG 2. Da se u istom članaku 48.a, na kraju stavke 1. iza riječi poljoprivrede stavi zarez i nastavi sa sljedećim tekstom: „ ili za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga uz obavezno krajobrazno i hortikulturno uređenje ukupne površine svih najmanje 3ha, a u skladu sa prihvaćenim projektom krajobraznog i hortikulturnog uređenja“. Obrazloženje: Praksa, život svjedoči da većina čestica na kojima se gradi u skladu sa odredbama iz članaka 48.a i b su objekti za osobne potrebe. Pošto su izgled u prostoru, a i prihodi zajednice u tome najvažniji prilagodimo formu životu. Dobivamo objekte u prostoru koji su oblikovani kao i za osnovnu namjenu prema dosadašnjem tekstu ovih članaka Zakona, krajobrazno bi zemljište bilo uređeno prema uvjetima koje zakonodavac odredi, propiše i uvjetuje obavezom izrade projekta krajobraznog i hortikulturnog uređenja. Nadalje, deklariranjem objekata koji služe za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga osiguravamo zakonom propisane prihode užoj i široj zajednici. PRIJEDLOG 3. U članku 123. i drugim člancima ovog Zakona preciznije odrediti primjenu propisa u postupku izdavanja akata za provedbu prostornog plana na način da se u slučaju nesklada između odredaba Zakona, viših i nižih planova primjenjuju uvjeti najpovoljniji za investitora. Obrazloženje: Zakoni i planovi su javni dokumenti, donose ih predstavnička tijela, za nesklad nije krivo građanstvo koje mora postupati u skladu sa istima. Npr.: trenutačno se donose ove Izmjene Zakona po hitnom postupku, a 11. ožujka ove godine, dakle prije nekoliko dana, Dubrovačko-neretvanska županija je usvojila Izmjene svoga plana. Za očekivati je da tek za nekoliko godina pokrene nove izmjene, a tim i usklađivanje svog plana sa ovim izmjenama Zakona. A u obrazloženju radi čega ste pokrenuli postupak izmjena zakona kažete: „ove se izmjene Zakona donose po hitnom postupku iz osobito opravdanih razloga radi provedbe ciljeva utvrđenih nacionalnim programom reformi za 2018. i 2019. godinu,...“... PRIJEDLOG 4. Redefinirati cijelo poglavlje Zakona 4.2. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE. Prije svega izmijeniti članak 45. točku (2) tako da glasi: „ZOP obuhvaća područje prostora ograničenja obalnih jedinica lokalne samouprave.“ Obrazloženje: Zakon određuje da se građevinsko područje može proširiti ako je izgrađeno preko 80%. To su uvjeti koji su primjereni naseljima u prostoru ograničenja, za priobalna naselja. Naselja u unutrašnjosti otoka su u najnepovoljnijem demografskom položaju možda od svih naselja u Hrvatskoj. Što radi morske, teže prometne povezanosti, što radi atraktivnosti življenja i rada u priobalnim mjestima, a uz to se izjednačavaju uvjeti gradnje i širenja građevinskog područja sa naseljima na moru, sve to otežava uvjete za život, pospješuje odumiranje i depopulaciju naselja u unutrašnjosti otoka. Redefinirajte cijelo ovo poglavlje Zakona, omogućite maksimalne prostorne i ostale uvjete koje propisuje ovaj Zakon, a da bi se pogodovalo životu i stanovnicima naselja u unutrašnjosti otoka. Izjednačite ih sa najpovoljnijim uvjetima koje ovaj Zakon propisuje (u skladu sa člankom 43.). Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
2 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Umjesto uvoda u primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju dostavljamo Mišljenje Društva građevinskih inženjera Zagreb od 05.01.2017. godine: Društvo građevinskih inženjera Zagreb je prilokom javne rasprave Zakona o gradnji iz 2013. godine u okviru HSGI-a, 8. i 21. studenoga 2013. dostavio pisane primjedbe na predložene tekstove Zakona Već kod donošenja Zakona bili smo svjesni činjenice da je to jedan od najlošijih Zakona koji reguliraju građenje od kada su se isti homologizirali za tržišnim gospodarstvom i pravnom stečevinom EU, te da će vjerojatno brzo doživjeti promjene Na žalost, obim izmjena i dopuna od čak 69 članaka za tako kratkim rokom javne rasprave ukazuje na neodređenost nastalog stanja, ali ovakav isti trend mijenjanja zakona posljedično može izazvati više štete nego koristi. Skloniji bi bili prihvatiti pristup ozbiljne analize zakona koji reguliraju proces planiranja, a i gradnje njihovog stvarnog usklađenja s europskom pravnom stečevinom te konačno zakonom stvoriti uvjete da se gradi kvalitetno uz prihvatljivu cijenu. Sada je već svima razvidno da su velikim djelom upravo zakoni krivi za totalnu degradaciju struke i dnevno urušavanje konkurentnosti hrvatskog graditeljstva. U ovom trenutku imamo najviše strukovnih ograničenja i prereguliranost prava s javnim ovlastima s jedne strane i s druge strane činjenicu da se jedna od najkonkurentnijih graditeljstava u regiji totalno urušilo pa više ne može nuditi imalo ozibljni posao u Republici Hrvatskoj (na natječaju za izgradnju mosta Pelješac od dvanaest ponuda nije pristigla ni jedna čiji je nositelj hrvatska tvrtka, a samo prije desetak godina gradili smo između 50 i 100 kilometara autocesta godišnje). U svjetlu navedenih stavova iz dopisa od 08. studenog 2013. naveli bi dio koji i danas smatramo aktualnim: Učestalost promjena zakonske regulative kojom se propisuje područje prostornog planiranja i gradnje u pravilu dovodi do pravne nesigurnosti, što rezultira negativnim učincima na investicijski ciklus i gospodarstvo. Budući da dosadašnje zakonske promjene iz ovog područja nisu bitno pridonijele uređenju i ubrzavanju cijelog procesa izgradnje, mišljenje je da je potrebno obrazložiti što se dobilo dosadašnjim izmjenama i primjenama zakona, te jasno definirati mjerljive ciljeve donošenja novog zakona kako bi se nakon proteka izvjesnog vremena mogla utvrditi ispravnost takvih odluka i razmotriti ekonomski učinak takvih promjena. Stoga, s ciljem usvajanja što kvalitetnijeg zakonskog rješenja i minimalizacije potrebe za budućim izmjenama novih zakona, u najboljoj namjeri dajemo sljedeće primjedbe i prijedloge, odnosno mišljenja. Vezano na promjene zakonskog okvira iz predmetnog područja predlaže se određivanje mjerljivih pokazatelja iz zakona, kako bi se praćenjem istih utvrdila ispravnost odluke o promjeni i budućim eventualnim promjenama zakonskih odredbi kojima se propisuje proces gradnje i proces prostornog planiranja, a kojima bi se ujedno i pratio ekonomski učinak određenih zakonskih rješenja. Takvi pokazatelji bili bi npr. koliko je vremena (dana) potrebno za izdavanje određenog akata čije se donošenje propisuje, broj akata izdanih na temelju određene odredbe iz zakona, kao i broj odbijenih i odbačenih zahtjeva po istom, i slično. Predlaže se da podatke o propisanim pokazateljima nadležni upravni odjeli unose mjesečno u bazu podataka koju vodi Ministarstvo. Takvim bi se sustavnim i sistematičnim praćenjem moglo svrsishodno pristupati budućim potrebnim izmjenama propisa, te pratiti stvarni učinak istih. Potreba za takvim postupanjem vidljiva je već i samim sagledavanjem trenutne situacije, jer se i ovim izmjenama zakonskog okvira pristupa temeljem procjene rađene bez sistematično praćenih i mjerljivih pokazatelja. (Primjerice stručna analiza dosadašnjih zakonskih rješenja u postupanju s bespravnom gradnjom; što, zašto i kako nije provedivo). Pravilnike čija je obveza donošenja propisana predmetnim zakonima potrebno je donositi, te o istima raspravljati prilikom donošenja samih zakona, a ne naknadno, budući da isti predstavljaju dio predmetne zakonske regulative i da bez istih nije moguće cjelovito razmatrati cijelu materiju. Kod donošenja podzakonskih akata i pravilnika veoma bitnu ulogu treba i dalje zadržati cijeloživotno obrazovanje, koje je dosadašnjim uključivanjem u cijeli sustav graditeljstva, pokazalo da ima izrazitu važnost za struku i svakako treba nastaviti s njegovim provođenjem. Pri tome je neophodno da se akcent stavi na stručnost i odgovornost provedbe obrazovanja, te posvetiti veliku pažnju na kvalitetu provoditelja i teme koje se obrađuju kroz cijeloživotno obrazovanje, a sve kroz evaluaciju dobivenu od sudionika, dok bi ministarstvo cijeli proces trebalo učiniti potpuno transparentnim kroz objavu svih podataka i objavu evaluacije od strane sudionika. Tako bi se unaprijedio proces provođenja i podigla kvaliteta obrazovanja. Informacije i predavanja koji imaju svrhu upoznavanja s pojedinim proizvodima i tehnologijama, iako se smatra potrebnim, trebalo bi vrednovati na drugačiji način. U održanim diskusijama na temu licenci i cjeloživotnog obrazovanja zaključeno je da bi suglasnost za poslove izvođenja građevinskih radova trebala biti u funkciji javne nabave u smislu dokazivanja stručnosti bez daljnje potrebe za dokazivanjem iste prilaganjem referenci, te da je potrebno uvesti sustavnu kontrolu nad izdanim suglasnostima. U raspravi je naznačeno i neriješeno pitanje donošenja tehničkih propisa. Donošenje novih i izmjene i dopune postojećih tehničkih propisa mora biti trajna zadaća koja proizlazi iz Zakona o gradnji, te osnovom toga mora biti uvedena obveza planiranja izrade novih, te izmjena i dopuna postojećih tehničkih propisa, kao i tko i na koji način u tom postupku sudjeluje. Isto tako radi cjelovitosti sagladavanja problema dostavljamo i sve primjedbe na zakonske tekstove koji su bili u raspravi 2013. godine: U okviru Javne rasprave o prijedlogu Zakona o gradnji, provedene po temeljnim društvima HSGI-a, višekratno je isticano da je prečesta izmjena zakona najveći razlog nesigurnosti investitora. Čest je slučaj da se građevine grade više godina pa se od podnošenja zahtjeva za građevnom dozvolom (ili kako se već to zadnjih dvadesetak godina naziva) do uporabne dozvole dva ili tri puta mijenjao zakon. Može se pravno tumačiti da je prelaznim i završnim odredbama sve bilo riješeno ali je činjenica da je u praksi to bio jedan od osnovnih razloga pravne nesigurnosti svih sudionika u procesu građenja. Promatra li se pravno nasljeđe onda je razvidno da se u bitnim institutima u graditeljstvu ništa značajno nije mijenjalo. Investitor i njegova prava i obveze, projektant i njegova prava i obveze, nadzor i njegova prava i obveze, izvođač i njegova prava i obveze gotovo i danas imaju sličnu ili istu pravnu poziciju reguliranu zakonom kao i davne 1974. g. Navedeno upućuje da je za kvalitetnu promjenu zakona nužan preduvjet analiza stvarnih nedostataka postojećih zakonskih rješenja, izrada teza, te rigorozna provjera novih predloženih rješenja i njihovog funkcioniranja u praksi. U suprotnom ćemo za cca četiri godine, koliko je obično ritam radikalnih zahvata u zakonu (o čestim izmjenama i dopunama nema smisla ni govoriti) biti dovedeni u situaciju da ponovno mijenjamo zakon što sigurno nije intencija predlagača zakona pa ni onih koji bi ga trebali dnevno primjenjivati. Prihvaćamo u cijelosti stav da se iz zakona brišu instituti izlobirani za jednokratnu uporabu (kao npr. upravljanje projektima), ili u ovom prijedlogu zakona svesti na prihvatljivu mjeru poglavlje energetskih svojstava zgrade, ali isto tako da se na osnovi europskih stečevina dograde pozitivni instituti čija primjena nije dorečena. Institut revizije osigurava točnost projekata i usklađuje projektantsku i građevinsku praksu i ne vidimo razlog za bilo koji oblik redukcije broja revizija. Kvalitetni tehnički propisi i kontrola njihove primjene za kompleksnije građevine preduvjet su za kvalitetne projekte, a oni su opet nužan preduvjet kvalitetnih građevina i za to ne može biti jedini jamac osiguranje od odgovornosti projektanta. Temeljni zahtjevi za građevinu u prijedlogu Zakona zamijenili su Bitne zahtjeve za građevinu izvedene iz bitnih zahtjeva za građevinske proizvode EU, osnovom kojih je Europa donijela temeljne dokumente, a isti su osnov za donošenje tehničkih propisa. Nije razvidno kako će sada ovim prijedlogom izgledati postupak i veza tehničkih propisa i zakona. Kod sudionika u gradnji i dalje je projektant i nadzorni inženjer „fizička osoba“, a izvođač „osoba“, iako je praksa u EU, a sve češće i kod nas, da se posao projektiranja i nadzora ugovara i realizira u institutu pravne osobe kao što je to i kod izvođača. Tipski projekt je oblik projekta, a ne vrsta. Tipski projekt može biti i glavni i izvedbeni. Prihvatljiv je stav da je u predloženom modelu za upravnu proceduru idejni projekt nepotreban, ali smatramo da se isti treba zadržati u stipulaciji zakona zbog uobičajenih procedura u procesu projektiranja. U praksi EU je i izrada projekta izvedenog stanja te smatramo da se isti treba navesti kao vrsta projekta, posebno jer je kod složenijih tehničko-tehnoloških građevina specificiran propisima, a i sam prijedlog Zakona dopušta, prilikom gradnje, određeno odstupanje u odnosu na mjere određene glavnim projektom. Određivanjem trasa i koridora za obuhvate zahvata u prostoru nije ispravno sagledana strukovna ovlast jer se npr. trase i koridori cesta, vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i slično ne definiraju arhitektonskim projektom nego projektima drugih struka. U postupku izdavanja dozvola dnevno je prisutan neujednačen pristup nadležnih tijela. U cilju da se praksa uskladi predlažemo mogućnost da investitor može predati zahtjev za izdavanje akta tijelu nadležnom u drugom stupnju, a pravilnik o sadržaju projekata da se uradi što hitnije, cjelovito, jasno i svrsishodno. Brisanje dozvole za uklanjanje smatramo nepotrebnim jer kao što je uporabna dozvola dokument nužan za upis građevina u zemljišne knjige mora postojati dokument za ispis. Proceduralno bi upravni postupak uklanjanja trebao obrnuto slijediti upravni postupak građenja. Uvjete koji izvođač kao osoba mora ispunjavati dokazuje suglasnošću za obavljanje djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu licenca) ili se svaki od traženih uvjeta propisanim ovim zahtjevom dokazuje posebnim dokumentom. Institut licenciranja izvođačkih tvrtki pa i drugih osoba iz ovog zakona nepravedno je zapostavljen. Uobičajena je praksa u nekim zemljama da licencirane tvrtke ne dokazuju referentnost. To bitno pojednostavljuje postupak nadmetanja i sigurno je značajna antikorupcijska mjera. Predloženo rješenje rezultira interesom tvrtki da se osposobe da licencu imaju i istu održavaju. Oni koji licencu nemaju, svoje referentnost dokazuju kao što je to već u postupku nadmetanja uobičajeno. Osim navedenih primjedbi ukazujemo i na neusklađenost s drugim zakonima, npr. Zakon o vodama. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
3 HUSZPO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Predlaže se nadopuna članka 3. Zakona o prostornom uređenju pojmom Krajobrazne vrijednosti (16) Krajobrazne vrijednosti su postojeće i/ili potencijalne kvalitete određenog krajobraza koje je potrebno zaštititi u postupku planiranja, a podrazumijevaju prirodnost krajobraza, vizualne i kulturne kvalitete čovjekovog okoliša, krajobraza/krajolika , te potencijale prirodnih resursa za postojeći i/ili budući razvoj primarnih djelatnosti karakterističnih za određeno područje. OBRAZLOŽENJE Identifikacija krajobraznih vrijednosti ne proizlazi samo iz strukturnih elemenata krajobraza, koje je zbog rijetkosti i/ili specifičnosti potrebno očuvati od degradacija, već i njegovog potencijala za razvoj djelatnosti tj. aktivnosti kojima su određena obilježja prostora osnovni preduvjet za razvoj. Polazišta za to utvrđena su okvirom Europske perspektive prostornog razvoja koji je prihvaćen u Potsdamu 1999. od Vijeća ministara odgovornih za prostorno planiranje gdje se krajobrazi poimaju kao vrijedni sa stanovišta održivog korištenja prirodnih resursa, kao staništa divljih životinjskih vrsta, kao otvoreni prostori te sa stanovišta ljepote ili kulturnih elemenata koje sadrže, ali i koji pružaju gospodarske prednosti (European Communities, 1999, str. 53-54). Naglašavaju dalje da vrijednost krajobrazu daje cjelina tj. sklop svih elemenata, a ne pojedinačni elementi, te da je krajobraz nerazdvojivo povezan s korištenjem zemljišta i stoga ga od korištenja nije moguće izolirati (European Communities, 1999, str. 75). Također navode da se prilikom određivanja krajobraznih vrijednosti ne radi samo o vrijednosti s aspekta bioraznolikosti ili o povijesnoj i estetskoj vrijednosti; već da su krajobrazi i gospodarski važni. Osobit krajobraz može se koristiti za promicanje kvaliteta nekog područja radi privlačenja novih industrija te za druge tipove gospodarskih investicija (European Communities, 1999, str. 74). Stoga se, sa ciljem izbjegavanja jednodimenzionalnih pristupa krajobraznim vrijednostima te time narušavanja ostalih vrijednosti krajobraza prostornim razvojem, predlaže uvođenje termina krajobraznih vrijednosti kao i obrazloženje njegovog poimanja. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena. Tema će se obrađivati kroz podzakonske akte.
4 Hrvatski Telekom d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Komentari Hrvatskog Telekoma d.d. na Konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (dalje: Prijedlog) 1. Komentar uz Članak 23. Prijedloga - Predlažemo da se čl. 128. st. 3. izmijeni na način da isti sada glasi: "(3) Idejni projekt sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove te posebnim zakonima i propisima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola." - Obrazloženje: U segmentu prostornog planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture susrećemo se sa situacijom da pojedini prostorni planovi nižih razina nisu usklađeni s propisima Republike Hrvatske na način da se ne poštuje odnosno da se ne provodi Uredba Vlade Republike Hrvatske o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne Novine 131/12, 92/15; dalje: Uredba). Takva neusklađenost rezultirala je nizom sudskih sporova. Prema recentnoj upravnoj i ustavno sudskoj praksi, nesumnjivo je da jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS) moraju svoje prostorne planove uskladiti s Uredbom. Valja naglasiti da je provedba Uredbe kroz prostorno-plansko planiranje preduvjet za razvoja EKI što je jedan od preduvjeta gospodarskog napretka Republike Hrvatske. Također, Uredba uvažava potrebu za načelom integrirane gradnje infrastrukture što je bitna premisa strateškog prostorno planskog planiranja i izrade prostorno planske dokumentacije. Slijedom navedenog, sastavni dio glavnog projekta za izgradnju EKI bi trebala biti Izjava projektanta o usklađenosti zahvata u prostoru s Uredbom, koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. 2. Komentar uz Članak 26. Prijedloga - Prijedlog: protivimo se brisanju pojma trasa iz Zakona o prostornom uređenju. - Obrazloženje: Ne nalazimo razloga zašto se predlaže brisanje pojma „trase“ iz ZoPU: Izostavljanjem „trase“ ulazi se u koliziju i u neusklađenost sa Zakonom o gradnji koji koristi taj pojam i otežava se prostorno planiranje infrastrukturnih građevine koje se grade unutar trase. Pojam trase je prostorno planska kategorija, temelj za izdavanje građevinske dozvole i potrebno ju je zadržati u ovom propisu. Ovakvo rješenje izazivaju nomotehničku zbrku i pravnu nesigurnost te se dodatno otežava gradnja i investiranje u infrastruktorni sektor. 3. Komentar uz Članak 36. Prijedloga - Prijedlog: protivimo se brisanju pojma trasa. - Obrazloženje: Kao uz članak 26. Prijedloga. Nije prihvaćen Jer je postojećim Zakonom predmetno pitanje uređeno.
5 Dragana Rogošić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s novim izmjenama i dopunama. Prvenstveno jer se omogućavanjem gradnje na neuređenom građevnom području dovodi u pitanje postojanje Urbanističkih planova uređenja. Pitanje je i mogućnosti provedbe zbog nepostojanja Pravilnika, potrebno je dopuniti i pojmovnik osnovnim urbanističkim pojmovima. Pisanje Zakona prepustiti stručnim osobama sa poznavanjem stručne terminologije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
6 EDA RUMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Primjedbe Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke - Nije definiran pojam visine građevine, odnosno generalno nedostaju osnovni urbanistički pojmovi koji se nalaze kasnije u tekstu - Što u definiciji osnovne infrastrukture znači građevina za odvodnju otpadnih voda? Taj pojam trebalo bi dopuniti i vodoopskrbom kao osnovnom infrastrukturom. - Pojam prometne površine, definiran na ovaj način, ne spominje se praktično nigdje dalje u Zakonu. U praktičnoj primjeni zakona došlo je do zamjene prometnica s prometnom površinom, što značajno pojednostavljuje proces ishođenja odobrenja za gradnju. Međutim, za prometnu površinu nema kriterija, ne zna se što je ona u smislu namjene, tehničkih uvjeta, koji je njen pravni status, što sa mogućnosti njenog trajnog upisa kao prometne površine u katastar i gruntovne knjige i sl. Daljnjom primjenom izazvat će se zbrka u budućem korištenju prostora. - Postoji niz odredbi koje će se provoditi u odgođenom vremenskom periodu da je sada vrlo teško, bez donesenih pravilnika, komentirati rješenja. Ovim putem tražimo široku stručnu raspravu oko novih pravilnika. Generalno, njihovo donošenje planirano je u vrlo raskošnom vremenu. - Podržavamo uvođenje urbanističkog projekta kao jednog od prostornih planova, jer je urbanistički plan uređenja kao najniži plan neodgovarajuća forma za obrađivanje manjih zahvata na stručan način. - - Članak 55. Odredba članka 123. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) primjenjuje se u provedbi prostornih planova donesenih na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13) samo ako je prostorni plan niže razine protivan prostornom planu više razine u pogledu zahvata u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine. PRIMJENJUJE LI SE TO I KOD NEUSKLAĐENOSTI PLANA UŽEG I PLANA ŠIREG PODRUČJA (IZ ČL. 123.)? JER U ČL. 198. ST. 5. KAŽE DA ONI MORAJU BITI USKLAĐENI SAMO u pogledu zahvata u prostoru i drugih pitanja koja se prema ovom Zakonu uređuju prostornim planovima šireg prostora). Nije prihvaćen Pitanje je tema podzakonskih akata.
7 Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Potrebno je napraviti distinkciju između obalnog područja, pri čemu ne mislimo samo na ZOP, već šire područje koje se odnosi na turistički razvijena područja u odnosu na unutrašnjost. Potrebno je uvažiti potrebu i tradiciju kontinentalnog dijela Republike Hrvatske i probleme s kojima se isti susreće imajući, pri tome, na umu da je kontinentalna Hrvatska područje siromašno sadržajima i investicijama. Primjedbe se odnose općenito na Zakon o prostornom uređenju, a tek djelomično na predložene Izmjene i dopune. Članak 3. stavak 1. podstavak 9. - u kontinentalnom dijelu Hrvatske tradicija vikend naselja je postojana već više stoljeća. Ukidanjem mogućnosti izdvojenog građevinskog područja namijenjenog stanovanju, a time i povremenom stanovanju, onemogućena je tradicijska izgradnja, a već izgrađena takva područja stavljena su tek u poziciju prezervacije zatečenog stanja. Mišljenja smo da je potrebno dozvoliti povremeno stanovanje uz postavljanje uvjeta restriktivnijih nego za stanovanje u naseljima. Smatramo da je to bolje i kvalitetnije rešenje nego da se dosadašnja vikend naselja poturaju pod izdvojeni dio građevinskog područja naselja i kad je to posve prostorno neopravdano, a u takvim se slučajevima i uvjeti gradnje propisuju mnogo sličnije glavnom naselju u pogledu visine, izgrađenosti, tlocrtne površine i sl. što je svakako štetnije od dozvoljavanja ograničenog povremenog stanovanja. Članak 27. – predlažemo da se Zavodima za prostorno uređenje da mogućnost izrađivanja urbanističkih planova uređenja na nivou općina i gradova, i to kako bi se JLS omogućila pristupačnija izrada istih, a u svrhu lakše izrade većeg broja planova i pojačavanje mreže istih. Naime, bez obzira na propisivanje obveze, JLS, zbog financijskih ograničenja iste ne izrađuju dovoljnim intenzitetom, izbjegavaju razvoj naselja na tim površinama i izrađuju isključivo planove koji su im najnužniji. Tako umjesto detaljnijih planova najčešće nemamo ništa osim PPUO/G-a. Stoga smatramo da bi dopuštanje Zavodima izradu UPU-a poboljšao detaljniji nivo urbanističkog planiranja te premreženost detaljnijeg uređenja prostora. Urbanističkih planovi državne i županijske razine za koje je propisano da ih Županijski zavodi mogu izrađivati, biti će vrlo malo i neće stvoriti zadovoljavajuću mrežu detaljnijeg prostornog planiranja. Članak 44. – Ovaj članak, kao i izmjene koje se predlažu, novim podstavkom 9., potrebno je vrlo razborito definirati, također uz distinkciju preopterećenog uzobalnog područja i polupraznog kontinentalnog dijela koji ovakav prostor, uz određene uvjete, može primiti te, s druge strane, vapi za novim turističkim lokalitetima. Naime, predlažemo da se u kontinentalnom dijelu omogući kamp i većeg kapaciteta, dok je u priobalju isti potrebno ograničiti na manji kapacitet i/ili veću udaljenost od obalne crte. Ističemo problem koji proizlazi iz činjenice da određivanje granica građevinskog područja traži izmjenu prostornog plana, zbog čega investitor vrlo često odlazi na drugu lokaciju jer mu je predugo čekati. O tome bi se valjalo povesti računa, imajući na umu da je seoski turizam, koliko je vidljivo iz dosadašnjeg podstavka 9. istog članka, moguće razvijati na česticama većim od 2 ha, bez ograničenja u vrsti i površini (a ako nije tako, taj podstavak nije jasno određen), odnosno nije jasno da li je u pitanju seoski turizam i u kojem obimu ili samo stambene i pomoćne građevine za potrebe seoskog turizma (a koji je onda to seoski turizam u pitanju, ako se nigdje ne daje njegova mogućnost). Nije stoga jasno što je intencija zakonodavca jer u prostoru dopušta izgradnju za potrebe seoskog turizma izvan granica na poljoprivrednim gospodarstvima (česticama) većim od 2 ha – nadajmo se, ali ograničava baš izgradnju kampova za robinzonski smještaj, na svim lokacijama osim na lokacijama za seoski turizam na površinama većim od 2 ha, a realno, u pitanju je isti način zauzimanje prirodnog prostora. Nadalje, ističemo još jednu problematiku gradnje izvan granica građevinskog područja, a to je još jedna vrsta građevina s kojima se u ovom dijelu Hrvatske susrećemo - planinarski domovi, ribičke, izletničke i planinarske kuće i skloništa. Naime šumarske i lovačke kuće možda se mogu svrstati u građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, ali planinarske, ribičke i slične kuće teže ulaze u tu kategoriju, jednako kao i pitanje spomenika, kapela, poklonaca i sl., sve redom objekata koji su – ili karakteristični za ovo kontinentalno (slavonsko) podneblje ili se potrebe za njima pojavljuju zbog povijesnih okolnosti (Domovinski rat ili sl.). Tako smatramo da bi mogućnost za takve građevine također trebalo osigurati, obzirom da imaju tradiciju, potrebu te se već nalaze u prostoru. Članka 79. – Izmjena i dopuna koja se predlaže za ovaj članak u stavku 4. podstavku 3. dopušta izgradnju novih građevina na neuređenim dijelovima građevinskog zemljišta kada nije izrađen urbanistički plan uređenja, pri čemu je dovoljan samo uvjet da građevna čestica ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja otpadnih voda. Tako koncipirano, činjenica je da će većina građevina moći biti izgrađena te je jasno da će se urbanistički plan raditi još rjeđe, gotovo nikad. Time dodatno umanjujemo važnost prostornog planiranja, ali i buduću sliku našeg prostora. Kao što se navodi u primjedbi broj 2., broj urbanističkih planova je žalosno malen, premreženost urbanističkim planovima nikakva, a detaljniji urbanizam u žalosnom stanju, isto kao i koncepcija planiranja prostora jer se ista ne može temeljiti samo na PPUO/G-ima koji su rađeni u velikim mjerilima, bez diferencijacije po namjenama, a da o nekim detaljnijim uvjetima na nivou razrade jedne ili nekoliko građevnih čestica i ne govorimo. Što onda možemo očekivati od budućnosti prostora? Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
8 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Elektroenergetska infrastruktura ima bitan utjecaj na investicijske aktivnosti i konkurentnost gospodarstva Republike Hrvatske te na sigurnost opskrbe električne energije objekata od posebne važnosti, gospodarskih subjekata i građana te omogućava krajnjim korisnicima realizaciju njihovog poslovnog programa, a često je to i apliciranje za značajna sredstva iz fondova Europske unije. Analizom postojeće regulative iz područja prostornog uređenja i gradnje i dosadašnje prakse može se zaključiti da su neadekvatnost prostornog planiranja, dugotrajnost postupka od pripreme do izgradnje građevina te nemogućnost legalizacije energetskih građevina radi njihovog korištenja, održavanja i daljnjeg razvoja, ključne zapreke za daljnji razvoj i gradnju energetske infrastrukture kao i za korištenje sredstava iz fondova EU. Neprilagođenost regulative zahtjevima zaštite javnog interesa razvoja energetske infrastrukture predstavlja kočnicu gospodarskog razvoja, povećanju zaposlenosti koje je uzročno-posljedično vezano s ulaganjima u razvoj postojećih i izgradnju novih građevina te bržeg i jednostavnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a. Stoga je bitno da se stvore povoljni uvjeti i osiguraju mehanizmi ubrzanog razvoja elektroenergetske i ostale energetske infrastrukture koji će omogućiti učinkovitiju, jednostavniju i bržu gradnju energetskih infrastrukturnih građevina, uključujući i priključenje na mrežu. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: HEP ODS) je nadležan i odgovoran za pogon i održavanje te razvoj i izgradnju distribucijske elektroenergetske mreže, kao energetske infrastrukture na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. U sklopu obavljanja djelatnosti distribucije električne energije HEP ODS suočava se sa nizom prepreka a ključni problemi se odnose se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ishođenje dozvola za gradnju i postupke javne nabave. Zbog navedenog, HEP ODS je suočen s iznimno dugačkim rokovima gradnje svojih objekata te problemom usklađenja dinamike gradnje svojih objekata s dinamikom gradnje građevina koje grade drugi investitori te njihovim priključenjem na mrežu. Važno je naglasiti da je priključenje na električnu mrežu jedan od pokazatelja koji utječe na rangiranje Republike Hrvatske na Doing Business ljestvici Svjetske banke, vezano za investicijska ulaganja i konkurentnost. U naprednim državama energetska infrastruktura, kao i ostali infrastrukturni sustavi najčešće se stavljaju pod poseban pravni režim u nadležnosti države ili lokalne/regionalne zajednice te se posebnim propisima određuje da je ona značajna za državu, odnosno da je njezina izgradnja i razvoj u općem, javnom ili državnom interesu. U Republici Hrvatskoj područje gradnje energetske i ostale infrastrukture nije sustavno i cjelovito pravno uređeno, a propisi se nalaze u velikom broju zakona i podzakonskih akata, koji su često u međusobnoj koliziji, posljedica čega je objektivna nemogućnost brze i učinkovite gradnje infrastrukturnih građevina. Distribucijska mreža, kao energetska infrastruktura, je jedinstvena i nedjeljiva funkcionalna tehničko-tehnološka cjelina koja obuhvaća nadzemne te podzemne i podmorske vodove s pripadnim transformatorskim stanicama, uključujući i priključke na mrežu, a po svojoj pravnoj naravi specifična su vrsta stvari za koju postoji javni interes (interes Republike Hrvatske) i ne vrijedi načelo pravnog jedinstva nekretnine. Svaka linijska građevina kao cjelina u pravilu se nalazi na velikom broju zemljišnih čestica, koje su vrlo često u različitim pravnim režimima i u vlasništvu većeg broja osoba, tj. osoba javnog prava, drugih pravnih i fizičkih osoba ili u nevlasničkom režimu kao opće dobro, a što zahtijeva primjenu niza posebnih propisa na samo jednu takvu građevinu. Postojećim dokumentima prostornog uređenja, u pravilu, nisu precizno određeni koridori za infrastrukturu u opisnom i/ili grafičkom dijelu (koordinate lomnih točaka obuhvata), što često uzrokuje probleme u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. Ishođenju građevinske dozvole prethodi dugotrajni postupak uređenja imovinskopravnih odnosa s vlasnicima/upraviteljima velikog broja nekretnina (osnivanje prava služnosti, izvlaštenje, koncesija). Iz prakse o vremenskim i financijskim pokazateljima postojećeg stanja proizlazi da faza ishođenja lokacijske dozvole za linijsku građevinu traje od 6 do 12 mjeseci te da se na to potroši cca 3% investicijske vrijednosti, a faza uređivanja imovinskopravnih odnosa (kada su sređeni podaci u zemljišnim knjigama) i ishođenja građevinske dozvole traje i do 3 godine te da se potroši cca 10% investicijske vrijednosti prije pristupa samoj gradnji. Postojeće pravno uređenje prostornog planiranja i gradnje ne odgovara zahtjevima učinkovitog planiranja, gradnje, razvoja, korištenja i održavanja infrastrukturnih građevina i postaje kočnica razvoju energetske mreže, ali i mnogih drugih djelatnosti i raznih privatnih i javnih subjekata te posebno jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave i države kao cjeline. Ovo stanje ne pogoduje ulaganjima u razvoj postojećih i novih objekata, adekvatnoj zaštiti javnog interesa gradnje, korištenja, održavanja i razvoja infrastrukture, razvoju gospodarstva kao cjeline, kao i drugih djelatnosti za čije je funkcioniranje nužan preduvjet brzi razvoj energetske djelatnosti. S obzirom na značaj energetske infrastrukture i niz posebnosti koje je obilježavaju u odnosu na druge vrste stvari, kao i odstupanja od općeg stvarnopravnog uređenja, to područje zahtijeva sustavno i cjelovito uređenje posebnim zakonom koji bi trebao urediti sva pitanja od značaja za izgradnju energetske infrastrukture. Istovremeno je potrebno provesti i legalizaciju u prostoru cjelokupne izgrađene infrastrukture. Do donošenja posebnih zakona o izgradnji infrastrukturnih građevina te o legalizaciji postojećih infrastrukture, potrebna je žurna izmjena zakona koji se odnose na prostorno planiranje i gradnju, na imovinske institute uređenja zemljišta te na javnu nabavu. U području prostornog planiranja potrebno je smanjiti opseg dokumentacije te pojednostaviti postupak ishođenja dokumenata za gradnju jer se energetske infrastrukturne građevine grade u prethodno utvrđenim koridorima. Zbog sadašnjeg pravnog uređenja za gradnju energetskih infrastrukturnih građevina se u pravilu mora zatražiti izdavanje lokacijske dozvole, jer nije objektivno moguće riješiti brojne imovinskopravne odnose u fazi izrade idejnog projekta. Ukoliko bi se u fazi prostornog planiranja koridora, osim grafičkog i opisnog dijela, utvrdila i točna lokacija koridora u prostoru i njegovu širinu i duljinu (popis čestica i koordinate lomnih točaka), postalo bi nepotrebno kasnije pribavljanje posebnih uvjeta javno pravnih tijela, a ujedno bi bilo moguće pristupiti rješavanju imovinskopravnih odnosa na trasi koridora. Nadalje, zbog važnosti i obilježja energetskih građevina, neophodno je Zakonom o prostornom uređenju propisati uspostavu posebnog pravnog režima na svim nekretninama na kojima se koridor nalazi stupanjem na snagu dokumenta prostornog uređenja (ili odluke Vlade RH), kojeg su vlasnici/upravitelji nekretnina dužni trpjeti radi pridonošenja općem i javnom dobru (interes RH). Obzirom na sve navedeno HEP – ODS predlaže konkretne izmjene i dopune Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju koje bi trebale pridonijeti bržoj realizaciji izgradnje energetskih objekata. U članku 6. stavku 1. predlaže se dodati novu točku 17. tako da ista glasi: 17. prostorni uvjeti za planiranje i izgradnju energetske infrastrukture OBRAZLOŽENJE: ZBOG VELIKE VAŽNOSTI ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, POTREBNA JE POSEBNA POZORNOST U CILJEVIMA PROSTORNOG UREĐENJA U članku 11. predlaže se izmijeniti stavak 2. tako da isti glasi: (2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne ili posebne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora ili primjenom posebnih imovinskih instituta uređenja zemljišta, vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja. OBRAZLOŽENJE: ZAŠTITU JE POTREBNO PROŠIRITI, OSIM NA PROSTORE JAVNE NAMJENE I NA PROSTORE POSEBNIH NAMJENA KAO ŠTO SU INFRASTRUKTURNI KORIDORI I DR., UKLJUČUJUĆI I KROZ POSEBNE IMOVINSKE INSTITUTE U članku 36.predlaže se izmijeniti stavkE 2. i 3. tako da isti glase: (2) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka jednog ili više zemljišta (broj katastarske čestice i katastarska općina) odnosno, infrastrukturni koridor za koje se traži izdavanje informacije. (3) Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a sadrži informaciju o: 1. prostornim planovima svih razina unutar čijeg obuhvata se nalazi zemljište 2. namjeni prostora propisanoj prostornim planovima svih razina 3. područjima u kojima je posebnim propisima propisan poseban režim korištenja prostora (kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, koridori i dr.), ako se zemljište nalazi na takvom području OBRAZLOŽENJE: KORISTI SE POJAM INFRASTRUKTURNOG KORIDORA KOJI JE DEFINIRAN U ČL.3.ST.1.TČ.9A OVOG ZAKONA U članku 38. predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da isti glasi: (1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, javnopravna tijela i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka (izvoda i dr.) iz katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su oslobođeni plaćanja upravnih i sudskih pristojbi s tim u vezi. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE PROŠIRITI PRIMJENU PVPG ČLANKA I NA DRUGA TIJELA KOJA OBAVLJAJU POSLOVE PREMA OVOM ZAKONU, A TREBAJU PRISTUP PODACIMA O NEKRETNINAMA I VLASNIKU BEZ NAKNADE U članku 42. predlaže se dodati novi stavak (6) koji glasi: (6) U građevinskom području potrebno je planirati koridore za energetsku infrastrukturu. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE PLANIRAJU GRADITI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU U članku 43. predlaže se dodati novi stavak (7) koji glasi: (7) Na zemljištu iz stavka 1. ovog članka potrebno je planirati koridore za energetsku infrastrukturu OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE NA ZEMLJIŠTU IZ STAVKA 1. OVOG ČLANKA, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE MOGU GRADITI NA TOM PODRUČJU U članku 46. stavku 1. dodati novu točku 5.a koja glasi: 5a. planirati odgovarajuće koridore za energetsku infrastrukturu OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE MOGU GRADITI NA TOM PODRUČJU U članku 47. predlaže se dodati novi stavak (5) koji glasi: (5) U prostoru ograničenja građevinskog područja omogućiti koridore za energetsku infrastrukturu. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE MOGU GRADITI NA TOM PODRUČJU U članku 48. stavku 2. dodati novu točku 9. koja glasi: 9. energetska infrastruktura OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE MOGU GRADITI NA TOM PODRUČJU U članku 48.a stavak 1. dodati novu točku 6. koja glasi: 6. U prostoru izvan ograničenja građevinskog područja omogućiti koridore za energetsku infrastrukturu OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OSIGURATI KORIDORE ZA GRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE, KAO I ZA PRIKLJUČENJE OBJEKATA KOJI SE GRADE ILI SE MOGU GRADITI NA TOM PODRUČJU U članku 70. u stavku (3) predlaže se izmijeniti stavak (3) točku 2. tako da ista glasi: 2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne ili infrastrukturne namjene i OBRAZLOŽENJE: USKLAĐENJE SA NAPRIJED DEFINIRANIM VRSTAMA POVRŠINA (JAVNE I INFRASTRUKTURNE) U članku 74. u stavku (3) predlaže se izmijeniti stavak (3) točku 2. tako da ista glasi: 2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne ili infrastrukturne namjene OBRAZLOŽENJE: USKLAĐENJE SA NAPRIJED DEFINIRANIM VRSTAMA POVRŠINA (JAVNE I INFRASTRUKTURNE) U članku 122. predlaže se izmijeniti stavak (5) tako da isti glasi: (5) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu, kao i manje odstupanje od utvrđenih infrastrukturnih koridora, neovisno o odredbama prostornog plana. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE OMOGUĆITI MANJA ODSTUPANJA OD UTVRĐENOG KORIDORA ZBOG ZATEČENOG STANJA NA TERENU Članku 124. dodati novi stavak (1a) koji glasi: (1 a) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odluka o koncesiji za potrebe izgradnje energetske infrastrukture može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u prostornim planovima. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE IZUZETI IZGRADNJU ENERGETSKE INFRASTRUKTURE IZ ODREDBE STAVKA 1. KADA ZA TO NE POSTOJE ZAPREKE U PROSTORNIM PLANOVIMA. U članku 125. stavku 1. predlaže se izmijeniti točku 6. tako da ista glasi: 6. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja, osim za energetske vodove. OBRAZLOŽENJE: ZBOG POSEBNE VAŽNOSTI OVIH GRAĐEVINA POTREBNO IH JE IZUZETI OD PRIMJENE OVE TOČKE KAKO BI POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE BIO UBRZAN. U članku 135.a predlaže se izmijeniti stavak (4) tako da isti glasi: (4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta niti dostavu, odnosno izradu dokumenata ili elaborata, osim kada je to propisano posebnim propisom. OBRAZLOŽENJE: POSEBNIM PROPISIMA ODREĐUJU SE TROŠKOVI I DOKUMENTACIJA ZA UTVRĐIVANJE UVJETA PRIKLJUČENJA TE IH JE POTREBNO UVAŽITI. Predlaže se izmjena podnaslova ( prije članka 170.) Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave tako da isti glasi: Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave i javnopravnih tijela OBRAZLOŽENJE: OBVEZU IZ OVOG POGLAVLJA POTREBNO JE PROŠIRITI I NA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI DRUGE OSOBE KOJE SU OVLAŠTENE GRADITI ENERGETSKU INFRASTRUKTURU PREMA POSEBNOM PROPISU U članku 172. predlaže se izmijeniti stavak (3) tako da isti glasi: (3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, javnopravno tijelo ili druga osoba koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta ili osnivanja služnosti, odnosno sklapanja ugovora. OBRAZLOŽENJE: OBVEZU IZ OVOG STAVKA POTREBNO JE PROŠIRITI I NA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI DRUGE OSOBE KOJE SU OVLAŠTENE GRADITI ENERGETSKU INFRASTRUKUTRU PREMA POSEBNOM PROPISU U članku 173. predlaže se izmijeniti stavke (1), (2) i (3) tako da isti glase: (1) Zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi ili na njemu osniva služnost izjavom o prijenosu zemljišta ili o osnivanju služnosti koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu. O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. (2) Ured državne uprave u županiji dužan je pozvati jedinicu lokalne samouprave, javnopravno tijelo ili drugu osobu koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. (3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave, javnopravnog tijela ili druge osobe koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi, odnosno na osnivanje služnosti. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE PROŠIRITI ODREDBE OVOG ČLANKA I NA INSTITUT OSNIVANJA PRAVA SLUŽNOSTI RADI UBRZANJA POSTUPKA ISHOĐENJA AKATA ZA GRADNJU. U članku 174. predlaže se izmijeniti stavke (1) i (2) tako da isti glase: (1) Ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu dužan je zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta, uručiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, javnopravnog tijela ili druge osobe koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu, odnosno bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave, javnopravnom tijelu ili drugoj osobi koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu u čije je vlasništvo preneseno zemljište, te iste dostaviti katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe po službenoj dužnosti. (2) Zapisnik o prijenosu zemljišta ili osnivanju prava služnosti koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna osnova za stjecanje vlasništva prenesenog zemljišta, odnosno za stjecanje prava služnosti od strane jedinice lokalne samouprave, javnopravnog tijela ili druge osobe koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu. OBRAZLOŽENJE: PRIMJENU OVOG ČLANKA POTREBNO JE PROŠIRITI I NA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI DRUGE OSOBE KOJE SU OVLAŠTENE GRADITI ENERGETSKU INFRASTRUKTURU PREMA POSEBNOM PROPISU KAO I NA INSTITUT OSNIVANJA PRAVA SLUŽNOSTI RADI UBRZANJA POSTUPKA ISHOĐENJA AKATA ZA GRADNJU U članku 175. predlaže se izmijeniti stavke (1) i (2) tako da isti glase: (1) Ured državne uprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište, odnosno za stjecanje prava služnosti. (2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave, javnopravno tijelo ili druga osoba koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, odnosno za stjecanje prava služnosti, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku. OBRAZLOŽENJE: PRIMJENU OVOG ČLANKA POTREBNO JE PROŠIRITI I NA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI DRUGE OSOBE KOJE SU OVLAŠTENE GRADITI ENERGETSKU INFRASTRUKTURU PREMA POSEBNOM PROPISU KAO I NA INSTITUT OSNIVANJA PRAVA SLUŽNOSTI RADI UBRZANJA POSTUPKA ISHOĐENJA AKATA ZA GRADNJU Predlaže se izmjena podnaslova ( prije članka 177.) „ Pravo prvokupa „ tako da ista sada glasi: Pravo prvokupa i prvenstveno pravo stjecanja služnosti OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE UVOĐENJE PRVENSTVENOG PRAVA STJECANJA SLUŽNOSTI TE OBVEZNOST DONOŠENJA ODLUKE O PODRUČJIMA NA KOJIMA SE OSNIVA PRAVO PRVOKUPA I PRAVO SLUŽNOSTI NAKON STUPANJA PROSTORNOG PLANA NA SNAGU, KAO I POBLIŽE UREĐENJE ODNOSA NASTALIH TEMELJEM OVIH INSTITUTA U članku 177. predlaže se izmijeniti stavke (1), (2) i (5) tako da isti glase: (1) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) dužni su odlukom odrediti područje na kojemu ima pravo prvokupa, odnosno prvenstveno pravo stjecanja prava služnosti na nekretninama potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene planiranih prostornim planom u roku od 30 dana od dana stupanja plana na snagu. (2) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće dužni su odlukom odrediti područje na kojemu javnopravno tijelo ili druga osoba koja je ovlaštena graditi infrastrukturu prema posebnom propisu ima pravo prvokupa, odnosno prvenstveno pravo stjecanja prava služnosti na nekretninama potrebnim za građenje infrastrukture planiranih prostornim planom za koju je prema posebnom propisu nadležna, u roku od 30 dana od dana stupanja plana na snagu. (5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu i nadležnom katastarskom uredu radi provedbe upisa prava prvokupa, odnosno, prvenstvenog prava stjecanja služnosti. OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE OBVEZNOST DONOŠENJA ODLUKE O PODRUČJIMA NA KOJIMA SE OSNIVA PRAVO PRVOKUPA I PRVENSTVENO PRAVO STJECANJA SLUŽNOSTI NAKON STUPANJA PROSTORNOG PLANA NA SNAGU KAO I USKLAĐENJE TERMINOLOGIJE IZ OVOG ZAKONA U članku 178. predlaže se dodati novi stavak (3a) koji glasi: (3a) Vlasnik nekretnine koji je istu prodao drugom, dužan je putem javnog bilježnika ili na drugi odgovarajući način obavijestiti nositelja prava prvokupa o izvršenoj prodaji, danu sklapanja ugovora, uvjetima prodaje i cijeni. OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE PROPISIVANJE OBVEZE VLASNIKA NEKRETNINE DA OBAVJESTI NOSITELJA PRAVA PRVOKUPA O IZVRŠENOJ PRODAJI RADI UTVRĐIVANJA TIJEKA ROKA IZ STAVKA 2. ČLANKA 179. OVOG ZAKONA Predlaže se dodati nove članke 179. a i 179. b koji glase: Članak 179.a (1) Nositelj prava prvokupa i vlasnik nekretnine na području na kojemu postoji pravo prvokupa mogu se sporazumjeti da se umjesto kupoprodaje ugovara osnivanje prava građenja, ako je to za njih povoljnije. (2) U slučaju iz prethodnog stavka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 178. i 179. ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE PROPISIVANJE MOGUĆNOSTI OSNIVANJA PRAVA GRAĐENJA UMJESTO KUPOPRODAJE, AKO JE STRANAMA TO POVOLJNJIE, UZ PRIMJENU ČLANAKA 178. I 179. Članak 179.b (1) Vlasnik nekretnine na području na kojemu postoji prvenstveno pravo stjecanja služnosti može putem javnog bilježnika ili na drugi odgovarajući način ponuditi nositelju prvenstvenog prava stjecanja prava služnosti osnivanje prava služnosti i priopćiti mu iznos naknade i uvjete. (3) Kada se prema uvjetima stjecanja prava služnosti naknadu treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako nositelj prvenstvenog prava stjecanja služnosti kome je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog bilježnika, odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu. (2) Ako nositelj prvenstvenog prava stjecanja prava služnosti kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od šezdeset dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik nekretnine može podnijeti zahtjev nadležnom sudu da u izvanparničnom postupku zasnuje služnost i odredi naknadu. OBRAZLOŽENJE: PREDLAŽE SE UREĐENJE MEĐUSOBNIH ODNOSA STRANA ZA INSTITUT STJECANJA PRAVA SLUŽNOSTI TEMELJEM PRVENSTVENOG PRAVA. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbama.
9 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Predlaže se nadopuna članka 3. Zakona o prostornom uređenju pojmom Krajobrazne vrijednosti (16) Krajobrazne vrijednosti su postojeće i/ili potencijalne kvalitete određenog krajobraza koje je potrebno zaštititi u postupku planiranja, a podrazumijevaju prirodnost krajobraza, vizualne i kulturne kvalitete čovjekovog okoliša, krajobraza/krajolika , te potencijale prirodnih resursa za postojeći i/ili budući razvoj primarnih djelatnosti karakterističnih za određeno područje. OBRAZLOŽENJE Identifikacija krajobraznih vrijednosti ne proizlazi samo iz strukturnih elemenata krajobraza, koje je zbog rijetkosti i/ili specifičnosti potrebno očuvati od degradacija, već i njegovog potencijala za razvoj djelatnosti tj. aktivnosti kojima su određena obilježja prostora osnovni preduvjet za razvoj. Polazišta za to utvrđena su okvirom Europske perspektive prostornog razvoja koji je prihvaćen u Potsdamu 1999. od Vijeća ministara odgovornih za prostorno planiranje gdje se krajobrazi poimaju kao vrijedni sa stanovišta održivog korištenja prirodnih resursa, kao staništa divljih životinjskih vrsta, kao otvoreni prostori te sa stanovišta ljepote ili kulturnih elemenata koje sadrže, ali i koji pružaju gospodarske prednosti (European Communities, 1999, str. 53-54). Naglašavaju dalje da vrijednost krajobrazu daje cjelina tj. sklop svih elemenata, a ne pojedinačni elementi, te da je krajobraz nerazdvojivo povezan s korištenjem zemljišta i stoga ga od korištenja nije moguće izolirati (European Communities, 1999, str. 75). Također navode da se prilikom određivanja krajobraznih vrijednosti ne radi samo o vrijednosti s aspekta bioraznolikosti ili o povijesnoj i estetskoj vrijednosti; već da su krajobrazi i gospodarski važni. Osobit krajobraz može se koristiti za promicanje kvaliteta nekog područja radi privlačenja novih industrija te za druge tipove gospodarskih investicija (European Communities, 1999, str. 74). Stoga se, sa ciljem izbjegavanja jednodimenzionalnih pristupa krajobraznim vrijednostima te time narušavanja ostalih vrijednosti krajobraza prostornim razvojem, predlaže uvođenje termina krajobraznih vrijednosti kao i obrazloženje njegovog poimanja. Primljeno na znanje Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
10 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 103. Zakona stavak 4. treba promijeniti na način da glasi: "Izvješće o javnoj raspravi služi za izradu i utvrđivanje konačnog prijedloga prostornog plana odnosno za utvrđivanje prijedloga prostornog plana za ponovnu javnu raspravu". Člancima 107. i 108. Zakona definirano je izdavanje mišljenja odnosno suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana pri čemu nije definirano što se uz zahtjev prilaže kao niti oblik (elektornički, analogni) prostornog plana za koji se propisuje donošenje u elektronskom obliku. Potrebno je pojasniti članak 113. stavak 3. posebno u kontekstu izmijenjenog članka 59. Zakona. Primljeno na znanje Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
11 Stručna služba gradonačelnika grada Zagreba KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlog izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju Predlaže se dodavanje novog poglavlja - urbanistički projekt: "Urbanistički projekt Čl. ?. (1) Urbanistički projekt se može donijeti za građevinsko zemljište čija je površina jednaka ili veća od 0,5 ha, unutar obuhvata prostornog plana lokalne razine šireg područja za koji se ne donosi urbanistički plan uređenja. (2) Urbanističkim projektom se određuju uvjeti za provedbu zahvata u prostoru na zemljištu za koje se donosi, a u svrhu urbanističko-arhitektonskog oblikovanja površina i urbanističko-arhitektonske razrade određene lokacije. (3) Izradu urbanističkog projekta može inicirati samo investitor koji ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole u smislu posebnog zakona. (4) Namjena prostora za koji se donosi urbanistički projekt može biti određena i kao kompatibilna namjena, ako je predviđena prostornim planom lokalne razine šireg područja. Čl. ?. (1) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, odnosno pravna osoba za obavljanje stručnih poslova prostornoga uređenja, izrađuju urbanistički projekt. (2) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada koordiniraju izradu urbanističkog projekta, ako isti izrađuje pravna osoba za obavljanje stručnih poslova prostornoga uređenja. Čl. ?. (1) Na sadržaj urbanističkog projekta primjenjuje se odredba čl. 80. ovoga Zakona. (2) Troškove izrade urbanističkog projekta snosi investitor. Predlaže se izmjena članka 94. stavka 3.: "(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupak javne rasprave ne provodi se u slučaju usklađivanja prostornog plana s ovim Zakonom, prostornim planom više razine ili šireg područja, donošenja urbanističkog projekta, drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisom, kao ni u slučaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti naređenog rješenjem Ministarstva donesenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona." U čl. 27. stavku 1. iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. „obavljanje poslova u cilju provedbe koherentnih politika i povezivanja niskougljičnog razvoja, energetske tranzicije, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena i primjene rješenja temeljenih na prirodi u urbanističko i prostorno planiranje kroz koordiniranu horizontalnu i vertikalnu suradnju“ Podstavci 2.-6. postaju 3.-7. U članku 27. stavku 1. podstavku 3. riječ: "upravlja" zamjenjuje se riječju: "upravljanje". U članku 27. stavku 2. iza riječi „Zavod za prostorno uređenje županije“ dodati riječi „odnosno Grada Zagreba“. U stavku 2. iza riječi: "izrađivati i" dodaju se riječi: "prostorni plan područja posebnih obilježja,". U članku 27. u stavku 2. iza riječi „urbanistički plan uređenja“ brišu se riječi „značaja za Državu“ i dodaju riječi „državne razine“. U članku 27. na kraju stavka 2. iza riječi „ili župan“ dodaje se: zarez i riječi „odnosno gradonačelnik Grada Zagreba“. Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "(3) Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba može izrađivati i prostorni plan područja posebnih obilježja državne razine, urbanistički plan uređenja državnog značaja državne razine te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja državne razine, ako to zatraži Ministarstvo.". Obrazloženje: Izmjene Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU i energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU objedinjenje u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2018/844 velikim dijelom mogu se primijeniti i na Zakon o prostornom uređenju odnosno na odrednice i razvojna usmjerenja (kratkoročna i dugoročna) koja trebaju biti ugrađena u Zakon o prostornom uređenju, a time i u prostorne planove svih razina. Ambiciozni ciljevi EU vezani za dekarbonizaciju, opskrbu energijom i smanjenje konačne potrošnje energije sukladno cjelovitom pristupu trebaju biti sastavni dio strateških politika za čiju provedbu su glavni instrument prostorni planovi kojima je definiran okvir cjelokupne čovjekove aktivnosti u prostoru. Izrada i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova temeljenih na niskougljičnom razvoju, energetskoj tranziciji i ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena te izrada i donošenje izmjene i dopune prostornih planova za urbana središta-gradove temeljenih na prirodnim rješenjima i renaturalizaciji kao i izrada i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova temeljenih na procjeni rizika i rješenjima za zaštitu od klimatskih ekstrema i prirodnih nepogoda (poplava mora, ekstremne oborine, ekstremne suše i sl.) moraju biti osnovni ciljevi. Donošenjem predloženog Zakona odnosno prostornih planova temeljenih na niskougljičnom razvoju odnosno okretanjem prema dekarbonizaciji i obnovljivim izvorima energije omogućava se pravovremena priprema zahvata u prostoru u skladu s EU politikama i novim financijskim okvirom (2021-2027) okrenutim prema zelenijoj Europi bez ugljika* kao jednim od pet ulagačkih prioriteta Europske komisije, što će dovesti do bolje apsorpcije sredstava EU fondova. Donošenjem predloženog Zakona omogućiti će se izmjena i dopuna prostornih planova u svrhu zaštite prostora od ekstremnih klimatskih nepogoda. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena.
12 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo da se članak 48. stavak 2. podstavak 5. postojećeg Zakona o prostornom uređenju nadopuni s: „koja ne uključuje spaljivanje i suspaljivanje otpada“ tako da navedeni podstavak 5. glasi: „obradu otpada u postojećim industrijskim zonama koja ne uključuje spaljivanje i suspaljivanje otpada“. Obrazloženje: Navedeni, trenutno važeći, podstavak omogućuje spaljivanje i suspaljivanje otpada u ZOP-u što je nedopustivo zbog ogromne količine štetnih emisija u okoliš koji utječu na sav živi svijet mora i priobalja a u direktnoj je suprotnosti s Barcelonskom konvekcijom. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
13 mijo mikrut KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sramotno je da bilo koja zainteresirana stranka , bilo pravna ili fizička osoba ne može točno znati koji je plan mjerodavan za gradnju , kada su na snazi planovi nižeg i višeg reda , (DPU i UPU kao plan nižeg reda) u odnosu na plan višeg reda ( GUP i PUP ). Želim reći da se mora točno znati po kojem se planu izdaje građevna ili neka druga dozvola, da li po onom planu koji je višeg reda , onome koji je povoljniji za stranku ili prema nečijem mišljenju kako-kada. Nije prihvaćen Primjedba je nerazumljiva. Pitanje je uređeno postojećim Zakonom.
14 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Primjedbe generalno: Novim izmjenama i dopunama se odgađa mogućnost provedbe zbog nepostojanja Pravilnika Prijedlogom izmjena i dopuna se derogira hijerarhijski sustav planiranja. Omogućavanjem gradnje na neuređenom građevnom području dovodi se u pitanje postojanje Urbanističkih planova uređenja. Nedostaju jednoznačni opisi (npr. što je/koliki je „veliki grad“?) Zakon traži ozbiljno lektoriranje od strane stučnih osoba i sreučnom terminologijom …., ( npr. “zahvat se ne može priključiti na infrastrukturu“) Nije prihvaćen Primjedbe nisu jasne.
15 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Polazeći od činjenice da približno 70% katastarskog operata temeljenog na podacima geodetske izmjere iz 19. stoljeća izrađenog za potrebe poreznog katastra Austro-ugarske monarhije ne odgovara stvarnom stanju u pogledu položaja i oblika, a ni preostalih 30% ne odgovara propisanom standardu položajne točnosti, isti zbog svoje netočnosti i neažurnosti ne mogu biti temelj izdavanja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje. Komora nije bila uključena u izradu prijedloga izmjena Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, te nije dobila mogućnost za aktivnije sudjelovanje kako bi svojim prijedlozima unaprijedila postojeće procedure. Komora smatra da predložene radikalne izmjene Zakona kojima se geodetski projekt u potpunosti izbacuje i planira uvođenje novih i neisprobanih procedura nisu dobre. Također smatramo da učestale znatne izmjene procedura ne pridonose pravnoj i poslovnoj sigurnosti, zahtijevaju dulji period prilagodbe i uhodavanja postupanja čemu svjedočimo nakon svakih takvih izmjena. Od 2014. godine geodetske radnje u projektiranju objedinjene su u jedan dokument, geodetski projekt, koji je investitorima donio uštede te unaprijedio proceduru. Najveća prednost sadašnjeg zakonodavnog okvira u kojem je propisana izrada geodetskog projekta je to što se projektiranje izvodi na temelju stvarnih podataka i pritom se istovremeno omogućuje usklađenje prostornih registara sa stvarnim stanjem. Ovakvim rješenjem po prvi put se garantira formiranje projektiranih građevnih čestica nakon izdavanja dozvole odnosno smještaj projektiranih građevina u prostoru. Uz navedene prednosti uvođenja geodetskog projekta u praksi su uočeni nedostaci na koje Komora ukazuje već duže vrijeme, te nudi prijedloge za unaprjeđenje procedure gradnje od ishođenja lokacijske i građevinske dozvole do uporabne dozvole. Nedostatak sadašnjeg geodetskog projekta je dio za evidentiranje građevina u katastru kojemu nije mjesto u geodetskom projektu već je taj segment nužno izdvojiti kao zaseban elaborat za potrebe ishođenja uporabne dozvole. Predlagatelj kao cilj donošenja Zakona navodi pojednostavljenje i ubrzanje postupka ishođenja lokacijskih dozvola i poboljšanje učinkovitosti same provedbe Zakona. Ukidanjem geodetskog projekta postavljeni ciljevi neće biti ostvareni. Naprotiv, predložena rješenja rezultirat će kontra učinkom iz razloga što učinkovitost procedura nije uvjetovana geodetskim projektom i općenito ulogom ovlaštenog inženjera geodezije, već stanjem javnih registara, prvenstveno katastra i zemljišne knjige koji ne odgovaraju stvarnom stanju. Grafički dio prostornih planova niže razine iste je točnosti kao i katastarski plan, odnosno, podloga na kojoj je izrađen. Geodetski projekt danas nudi učinkovito rješenje usklađenja prostornog plana niže razine, stanja u katastru i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi, čime optimizira formiranje građevne čestice kao temeljnog uvjeta za građenje. Svako drugačije rješenje pa i ovo predloženo ovim Zakonom je kontraproduktivno. Nije prihvaćen Predmetno pitanje je uređeno na drugačiji način.
16 INA Industrija nafte d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Intencija zakonodavca o jednostavnijem, bržem i olakšanom postupku ishođenja lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola apsolutno je potrebna i dobrodošla za osnaživanje investicijske klime u Republici Hrvatskoj. Smanjenje administrativnog opterećenja investitora, smanjenje troškova postupka i unapređenje pružanja elektroničkih usluga cilj je kojem INA d.d. kao investitor zasigurno teži. Međutim, upitno je da li konačni prijedlozi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji vode ka navedenom cilju ili samo predlažu modifikaciju postojećih Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13 i 20/17) i Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17) pri tome mijenjajući korake ishođenja dozvola u jednom dijelu, ali bez jasnih smanjenja opterećenja za investitora. Iz predloženih izmjena nije jasno vidljiv način smanjenja količine dokumentacije koja opterećuje postupak kao što predložene izmjene zakona ne koreliraju nužno s ubrzavanjem postupka. U nastavku navodimo komentare i prijedloge za pojedine članke izmjena i dopuna oba prijedloga zakona, a sukladno dosadašnjoj praksi u postupcima ishođenja dozvola. Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
17 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Otočni sabor - udruga za razvitak hrvatskih traži da se Zakona o prostornom uređenju prilagodi sa Zakonom o otocima. Smatramo da se u odredbe Zakona o prostornom uređenju mora poštivati Zakon o otocima u kojem se govori o otocima sa specifičnim područjima. Mora se također uzeti u obzir i otočnost koja govori o skupu geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Tako bi trebalo pristupiti izmjeni odredbi čl:45 stava 3 ZPU koji određuje širinu prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 metara od obalne crte te članka 48a ZPU kojima se propisuje površina potrebna za planiranje gradnje i rekonstrukcije zgrada u prostoru ograničenja od najmanje 3 ha, odnosno 1 ha. Ove odredbe nisu primjerene područjima geografskih ograničenja kao što su veliki broj otoka u Republici Hrvatskoj te diskriminiraju vlasnike nekretnina u izvršavanju njihovih vlasničkih prava. Otočni sabor predlaže da se Zakon o prostornom uređenju prilagodi prema stvarnim mogućnostima njegove primjene na otocima, a posebno na otoke s specifičnim položajem. Smatramo da je potrebno u Zakon o prostornom uređenju implementirati dijelove Zakona o otocima koji se odnose na isti i kvalitetnu primjenu donesenog Zakona o otocima. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
18 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOMENTAR 1: PRAVILNIK O STANDARDU PROSTORNIH PLANOVA Kada sam u uvodu Zakona vidio pozivanje na Mjeru 1.3.6. (Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama...) nadao sam se da ćemo konačno dočekati izmjenu "Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" koji je donesen prije 21 (dvadesetijednu) godinu i po kojemu još uvijek radimo planove. Odnosno pokušavamo raditi, primjenjujući njegova pravna pravila koja nisu u suprotnosti s (u međuvremenu) izmijenjenim zakonima. Ovaj Zakon prvotno je postavio rok za donošenje tog Pravilnika do kraja ožujka 2014. godine a pet godina iza navedenog roka dočekali smo ove zakonske izmjene kojima se obveza donošenja jednog pravilnika zamjenjuje mogućnošću donošenja više pravilnika (ovisno o razini plana). Molim Vas, u duhu mjere Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama i u duhu riječi Doing Business - POŽURITE, I OBAVITE POSAO! Raditi više po postojećem Pravilniku je nemoguće! KOMENTAR 2: PROBLEM URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA Umjesto predefiniranja svih šifri prostornih slojeva te njihovog sadržaja i strukture za nove pravilnike, važnije bi bilo zakonom promijeniti strukturu planova, posebno Urbanističkog plana uređenja. Jer ta je kategorija plana preširoka i u nekim slučajevima potpuno neprilagođena (primjerice UPU za zaštićene povijesne cjeline u okviru danas važećih standarda planova) a u većini slučajeva netransparentna (UPU-i malog obuhvata koji se svode na jednu pristupnu prometnicu i veliku površinu određene namjene iz čega ni nama koji svakodnevno radimo s planovima nije jasna priroda i izgled budućeg zahvata u prostoru za kojeg se UPU izrađuje). Dakle, dok (do)čekamo nove pravilnike o standardu prostornih planova predlažem temeljitu zakonsku izmjenu opisa i prirode UPU-a na način da se uvedu različite kategorije UPU-a (UPU naselja, UPU dijela naselja, konzervatorsko-razvojni UPU povijesnih naselja, UPU područja urbane sanacije, UPU izdvojenih građevinskih područja izvan naselja...). Svaki od njih bi trebalo posebno definirati. I konačno u neke je kategorije UPU-a nužno ponovo uvesti crtanje elemenata urbane strukture (minimalno parcelacija i površine za građenje) - nešto što smo izgubili ukidanjem DPU-ova a što je neophodno u planskom osmišljavanju urbanih cjelina. KOMENTAR 3: URBANA KOMASACIJA O ovome neću puno trošiti riječi jer se bojim da je besmisleno, ali želim da ostane upisano u bespućima interneta. Prostorno planiranje bez urbane komasacije kao osnovnog alata uređenja građevinskog zemljišta samo stvara neprovedive planove, frustracije vlasnika i korisnika zemljišta i u konačnici devastiran prostor kakvoga imamo diljem Hrvatske. Uzmite neki sustav urbane komasacije, prevedite ga i provedite! Ako će Vas veseliti, možete ga i digitalizirati ili nazvati E-urbana-komasacija ili smart urbana komasacija (ovakav naziv je danas popularniji od E-naziva). Kako god, samo je uvedite! KOMENTAR 4: PROČIŠĆENI TEKSTOVI PPUO/G Jedna od boljih odredbi ovoga Zakona je obveza objave pročišćenih tekstova planova nakon svakih izmjena. Predlažem da u prijelaznim odredbama date neki rok za objavu pročišćenih odredbi SVIH prostornih planova uređenja gradova i općina. To bi znatno doprinijelo unaprjeđenju pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama, a trošak odnosno potrebni ljudski kapaciteti za gradove i općine stvarno bi bili minimalni. (Primjerice rok od nekih godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena bila bi sasvim dovoljna za pripremu i objavu svih pročišćenih tekstova PPUO/G). Hvala na pažnji. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
19 OPG Viktorija Cvjetović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOMENTARI NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU ( NN 153/13, 65/17 i 114/18 ) 1. Inicijativa za izmjenom čl.44. koji glasi: (1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture 2. građevina obrane 3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji 4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu 5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 7. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja 8. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama 9. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više 10. rekonstrukcija postojećih građevina. U izmjeni i dopuni PP-a u članku 44. stavku 1. iza podstavka 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi: "9. kampova za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja". PRIJEDLOG 1: novom podstavku 9. stavka 1. predmetnog članka 44. dodaje se: …., a na otocima udaljeno od obalne crte najmanje 50 m. OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj ima veliki broj naseljenih otoka koji ne mogu zadovoljiti uvjet od 1000 m od obalne crte (prostor ograničenja) jer po cijeloj dužini nemaju 1000 metara. Stanovnicima takvih malih otoka uskraćivanje prava u osnivanju robinzonskog smještaja zbog geografskih ograničenja šteti u gospodarskom razvoju i diskriminira ih u odnosu na njihove susjede s većih otoka i kopnenog područja. Stanovnici svih otoka su dugo čekali i s veseljem dočekali Zakon o otocima, kojim se potiče gospodarski razvoj i poduzetništvo na otocima, a održivi turizam je jedno od glavnih načela razvoja na otocima. Smatram izrazito lošim da se zakonodavnim mjerama onemogućava razvoj novih kreativnih proizvoda koji mogu pridonijeti diversifikaciji, te omogućiti stanovnicima malih naseljenih otoka i vlasnicima nekretnina potreban gospodarski razvoj. PRIJEDLOG 2: Nije razumljiv podstavak 9., odnosno 10. u predloženoj izmjeni PP-a koji glasi „ 9. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više“ OBRAZLOŽENJE: Građevnim česticama se po tumačenjima djelatnika Ureda za urbanizam ne smatraju katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja iako se nalaze uz prometnicu. Isto tako građevnom česticom ne smatraju česticu na kojoj se nalazi tradicionalna kuća jer se po PP-u nalazi izvan građevinskog područja, u zoni poljoprivredne namjene. Sukladno tome tumači se da se kuća nalazi na poljoprivrednoj čestici. Molim redefiniciju, odnosno točno tumačenje građevinske čestice izvan građevinskog područja naselja. Za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu potrebno je u Zakonu o PP-u napraviti distinkciju između kopna i otoka, tako da za potrebe seoskog turizma na otocima uvjet bude 1 ha ili manje. Takvom izmjenom otočnim poljoprivrednicima bi se bar donekle olakšala mogućnost bavljena turizmom kao dopunskom djelatnošću i time ostanak na otoku. 2. Inicijativa za izmjenom čl.48.a koji glasi: U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati: 1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede PRIJEDLOG 1: …na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte, odnosno 50 m na otocima… OBRAZLOŽENJE: Potrebno je napraviti distinkciju između kopna i otoka, jer su otoci zbog svoje geografske specifičnosti i ograničenja u puno nepovoljnijem položaju općenito, a posebno vezano uz gradnju. PRIJEDLOG 2: izbrisati „rekonstrukcija zgrade“ OBRAZLOŽENJE: Ako je postojala tradicionalna kuća, odnosno tradicionalna naseobina, ne može se rekonstrukcija iste uvjetovati površinom katastarske čestice na kojoj se nalazi, niti obavezom registriranog bavljenja poljoprivredom, a niti uvjeti izgradnje mogu biti isti kao za gradnju nove zgrade. Između gradnje zgrade i rekonstrukcije zgrade treba napraviti distinkciju. Ova odredba diskriminira vlasnike nekretnina u izvršavanju njihovih vlasničkih prava. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno na drugačiji način.
20 Mirjana Krsnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU ( NN 153/13, 65/17 i 114/18 ) – komentari, prijedlozi, primjedbe : Čl. 17. Prostorni slojevi… novina…pojasniti, možda kroz definiciju u pojmovniku ? Čl. 36. Lokacijska informacija… nikad nije puno pomogla onome tko ju je tražio, a dala je posla onima koji su o njoj rješavali… U duhu ubrzanja postupka, možda izbaciti ovaj članak ? Čl. 61. st. 3: Prostorni plan užeg područja mora biti usklađen s prostornim planom šireg područja iste razine. Čl. 61. st. 4: Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni. Ima li razlike ? Nije li to isto ? Što se htjelo reći ? Možda pojasniti odnos „Užeg – Šireg“ područja i „ Više – Niže“ razine jer se obično izjednačava šire područje sa višom razinom kao i uže područje sa nižom razinom ? Čl. 79. st. 1. i st. 3. … dovesti u vezu sa čl. 201. st. 2. te već u čl. 79. navesti da se neuređenim područjem smatra svako neizgrađeno područje dok se izmjenama i/ili dopunama prostornog plana neizrađeno područje ne razdvoji na neuređeno i uređeno (osnovna infrastruktura). Čl. 79. st. 4. točka 3. …nepotreban i isti je prenijet u ZOG. Nepotreban jer se zna da ako su ispunjeni uvjeti iz točke 4. da je čestica uređena (osnovna infrastruktura), a potreba UPU-a se odnosi, između ostalog (urbana sanacija), za neuređene dijelove ( kontradiktornost ). Ili se upravo tom točkom htjelo omogućiti izgradnju na područjima na kojima JLS kroz izmjene i/ili dopune svojih PPU-ova još nije razlučila uređeno od neuređenog područja. U tom slučaju je novododana točka 4. u suprotnosti sa čl. 201. st. 2. ??? Čl. 80. st. 2. … govori o obaveznom sadržaju UPU-a… iz toga nije razumljivo da li se unutar UPU-a mogu „krojiti“ npr. nove prometnice koje u istome UPU-u, na listu prometna infrastruktura, nisu prikazane kao planirane ( još detaljnija mreža prometnica). Ovo iz razloga jer se u praksi često podnosi zahtjev za izgradnjom npr. pristupne prometnice koja nije planirana UPU-om, a da se izgradnja iste ne smatra protivnošću UPU-u (poziv na odredbe PPU-a). Analogija i za ostalu infrastrukturu. Da li je to moguće i da li je time zadržan smisao UPU-a ? Čl. 125. st. 1. točka 7…. građenje građevina ako to stranka zatraži…nespretna i zbunjujuća formulacija. Neće stranka tražiti ništa što ne mora. Na što se misli ? Zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje (samo) lokacijska dozvola nisu građevine pa je upitna točka 7 ? Čl. 135. i čl. 137. U gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete i uvjete priključenja navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/priključenja . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/priključenja ? Isto se prenijelo i u ZOG. Čl. 136. st. 2. Nije razrađen postupak u varijanti neusklađenosti idejnog projekta s PPU-om . Koliki je novi (drugi) rok za projektanta da uskladi idejni projekt sa planom ? S obzirom na elektroničku komunikaciju (čl. 138.) , kako izgleda dopis kojim se projektant upozorava na neusklađenost ? I dalje u formi Zaključka ? Što ako to ne napravi, koje su posljedice , odnosno što radi Upravno tijelo odnosno Ministarstvo? Rješenjem odbija ? Pravo žalbe ? Čl. 142. st. 1. … deset nekretnina…poziv se vrši putem javnog poziva, valjda u duhu ekonomičnosti. Međutim, iza deset nekretnina može stajati npr. 4-5 vlasnika dok iza npr. 4 nekretnine može stajati 20-ak suvlasnika. Ako je u pitanju javni poziv zbog ekonomičnosti, izmijeniti ili još dodati deset stranaka u postupku. Čl. 146. st. 2. točka 3. Već navedeno kao nepotrebno kroz čl. 79. st. 4. točka 3. ( prenijeto i u ZOG). Čl. 148. st. 1….Kad se ukida i/ili poništava lokacijska dozvola ? Zašto to kad imamo ZUP ? Da li je primjena ZUP-a u materijalnom propisu kompatibilna sa sadržajem materijalnog propisa ? Na koji Zakon se pozivamo pri eventualnom ukidanju i/ili poništenju ? Čl. 150. st. 2. Važenje lokacijske dozvole produžuje se … jednom za još dvije godine… Od kojeg trenutka se računa taj rok, odnosno kako dobiti datum produženog roka važenja ? Od datuma izvršnosti ( pravomoćnosti ) osnovne lokacijske dozvole koja se produžuje ili od datuma izvršnosti (pravomoćnosti) akta kojim se produžava ? Čl. 152. i čl. 154. …proturječnost ? Iz čl. 152. iščitava se da je samo vlasnik građevine podnositelj zahtjeva, dok se iz čl. 154. iščitava da podnositelj zahtjeva ne mora biti i vlasnik građevine (nekretnine), zbog pravnog jedinstva nekretnine te bih pojmove izjednačila pa pitanje i dalje ostaje ??? Čl. 158. Tko je sve stranka u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice , osim podnositelja zahtjeva navedenih u čl. 158. st. 3. Čl. 161. st. 1. točka 3. ….Zašto mogućnost parcelacije po sudskoj presudi vezivati isključivo uz neizgrađeno građevinsko zemljište ??? To omogućiti po svakoj presudi, bez obzira na područje (zemljište). Općenito, ovaj čl. 161. je otvorio mnoge dvojbe oko tumačenja… Mirjana Krsnik dipl. ing. građ. Viša građevinska inspektorica REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel: 01 37 82 444 Fax: 01 37 72 822 Uprava za inspekcijske poslove Područna jedinica u Pazinu – Odjel Istarske županije 52000 Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8 Tel: 052 616 817 Fax: 052 616 925 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOMENTARI HKIS Komentari HKIS na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju prema člancima su uz Članke 1. i 18. KOMENTARI NA VAŽEĆI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU Komentar uz Članak 30. Pravne osobe i ovlašteni arhitekti Članak 30. Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom. - s obzirom da se u članku navodi „i druge stručne poslove“, predlaže se da se isti korigira i uskladi s člankom 15. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, tako da „druge stručne poslove“ ovisno o razini i sadržaju prostornog plana, obavljaju i druge stručne osobe sukladno odredbama posebnog zakona. Posebni zakon: Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje »(1) Ovlašteni arhitekt urbanist koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, ovisno o razini i sadržaju prostornog plana koji izrađuje u izradi nacrta prostornog plana, po potrebi osigurat će sudjelovanje: – ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera prometa, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja – magistra geografije, odnosno magistra inženjera biologije, ekologije, krajobrazne arhitekture, šumarstva, agronomije ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i – magistra ekonomije, sociologije, prava ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja.«. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
22 IVICA BITANGA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju U članku 48.a Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18) stavak 1. toč. 1. mijenja se i glasi: „1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², na otocima do 100 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m², na otocima do 300 m², građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, na otocima 1ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, na otocima 0,5 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede“ U članku 48.b Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18) stavak 1. toč. 1. mijenja se i glasi: „(1) Ako građevna čestica iz članka 48.a podstavka 1. ovoga Zakona ima površinu manju od 3 ha, na otocima 1 ha, u građevinskoj dozvoli za građenje zgrade i/ili podruma na toj čestici uz oznaku građevne čestice navode se i oznake ostalih katastarskih čestica koje zajedno s građevnom česticom imaju površinu od najmanje 3 ha, na otocima najmanje od 1 ha.“ Obrazloženje: Izmjene stavaka 1. čl. 48. a. i čl. 48. b. Zakona su nužne jer treba napraviti razliku između kopna i otoka, veličine parcele na kojoj se dopušta gradnja objekta na otocima u odnosu na kopneni dio RH, što je dakako razumljivo kako s obzirom na veličinu i površinu zemljišta na kopnu u odnosu na otoke tako i s obzirom na interes RH za osobitu zaštitu otoka te razvojnu politiku usmjerenu na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti. Navedenim dopunama u samo dva članka Zakona omogućila bi se izgradnja građevina, tradicionalnih naseobina, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede čime bi se u konačnici potaknulo okrupnjavanje zemljišta, korištenje fondova iz Europske unije i provedba politike otočnog razvoja. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
23 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Inicijativa HKA za izmjenom članka 108. Suglasnost Ministarstva Članak 108. (1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, prostornog plana uređenja grada, odnosno općine unutar ZOP-a, te generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000 m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (2) Ako Ministarstvo odbije dati suglasnost, nositelj izrade može u roku od devedeset dana ispraviti konačni prijedlog prostornog plana u skladu s razlozima odbijanja davanja suglasnosti i ponovno zatražiti suglasnost Ministarstva. (3) Ako nositelj izrade ne postupi na način propisan stavkom 2. ovoga članka ili Ministarstvo ponovno odbije dati suglasnost, postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja. (4) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. Prijedlog: Smatramo da je stavak 4. predmetnog članka 108. potrebno redefinirati. Obrazloženje: Nakon utvrđivanja konačnog prijedloga plana ZPU omogućava ulaganje amandmana od strane člana predstavničkog tijela, koji nakon usvajanja istog ocjenjuje Ministarstvo (MGIPU), i to isključivo po pitanju usklađenosti sa Zakonom o prostornom uređenju i propisima donesenim temeljem tog Zakona. Kako u radu (donošenju odluka) predstavničkog tijela sudjeluju samo članovi tog tijela, dolazi se u situaciju da se amandmanom predlažu i rješenja za koja odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga plana) nema nikakvu informaciju, a moguće je da ista nisu u skladu sa pravilima struke ili bi mogla imati štetan utjecaj na prostor. Ukoliko predstavničko tijelo usvoji amandman, a Ministarstvo ga potvrdi, amandman se unosi u plan. Nakon toga, odgovorni je voditelj izrade (donesenog plana, a ne samo nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga plana) stavljen u situaciju da mora ovjeriti usvojeni plan, s usvojenim amandmanom, bez obzira da li je suglasan s amandmanom. Na taj je način Zakonom omogućeno da se pravo ulaganja amandmana na konačni prijedlog plana koji je prošao sve zakonom predviđene faze može zloupotrijebiti na način da naknadne izmjene mogu pogodovati pojedinim skupinama, nisu prošle javnu raspravu, a njihova primjena može predstavljati i trajnu devastaciju prostora. To znači da primjena stavka 4. članka 108. omogućava predstavničkom tijelu da ulaganjem amandmana po svom (nestručnom) mišljenju intervenira u prostoru, a s druge strane, primjena stavka 4. vrši svojevrsnu prisilu nad ovlaštenim arhitektom urbanistom, koji je obvezan, temeljem Zakona i sklopljenog ugovora, takav izmijenjeni plan potpisati protivno svom stručnom mišljenju. Stoga predlažemo izmjenu članka 108. stavka 4. na način da se stavak 4. briše, ili da se stavak izmjeni na način da se ne može dati amandman koji mijenja konačni prijedlog plana, a koji nije odobren od strane odgovornog voditelja izrade plana (koji to i formalno jest u svim fazama izrade). U protivnom, ukoliko se naš prijedlog ne prihvati, u slučaju usvajanja takovog amandmana odgovorni voditelj izrade plana izuzima se od svake odgovornosti za amandman i posljedice koje iz njega proizlaze. Ovu inicijativu HKA pokreće ne samo u cilju zaštite našeg najvrednijeg resursa - prostora, već i zbog zaštite svojih članova – ovlaštenih arhitekata urbanista. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
24 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: 1. Članak 17. (dio koji se odnosi se na članak. 79. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju) - Predlaže se promjena novo predloženog stavka 4. članka 79., na način da se briše točka 3. - Izmjenom i dopunim stavka 4. članka 79. omogućava se izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za nove zgrade koje mogu imati pristup na prometnu površinu i mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom, na područjima za koje je propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja i prije donošenja tog plana, odnosno prije propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru. Isto se navodi kao iznimno, ali nije propisano koje su to iznimne situacije u kojima bi se navedeno moglo primijeniti. Također nisu propisana niti nikakva ograničenja ili uvjeti za takve nove zgrade (dok su primjerice za izgradnju nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice propisana određena ograničenja). Smatramo da primjena ovako generalno definirane odredbe točke 3. stavka 4. navedenog članka neće doprinijeti racionalnom planiranju i uređenju prostora. Naime, često puta je, kod planiranja obveze izrade UPU-a za neko područje, potrebno planirati tu obvezu ne samo za neizgrađena neuređena područja, već i za pojedina kontaktna područja koja nisu neuređena prema definiciji iz Zakona (primjerice neizgrađena područja uz postojeće prometnice), ali je njihovo uključivanje u obuhvat UPU-a potrebno radi formiranja pristupnih prometnica do neuređenog područja i druge priključenja na potrebnu infrastrukturu, odnosno radi omogućavanja cjelovitih i racionalnih rješenja pojedinih dijelova prostora unutar planiranih građevinskih područja. Omogućavanjem izgradnje novih građevina na područjima za koja se planira izrada UPU-a može se prije izrade UPU-a potaknuti širenje izgradnje uglavnom uz prometnice, te onemogućiti buduće priključenje neuređenog područja planiranog za izgradnju na postojeći prometni i komunalni sustav, odnosno ograničiti buduća racionalna rješenja kod izrade UPU-a. Ista problematika moguća je i kod planiranja područja za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju, s obzirom da će se rješenja za preobrazbu/sanaciju definirati tek UPU-om, pa izgradnja novih zgrada prije izrade UPU-a može dodatno nepovoljno utjecati na planiranje budućih rješenja. Slijedom navedenog predlaže se i odgovarajuća promjena dijela novo predloženog članka 39. (dio koji se odnosi se na članak 146. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju.) 2. Članak 53. (odnosi se na članak 199. Zakona o prostornom uređenju koji se predlaže za brisanje) - Predlaže se zadržavanje postojećih ili sličnih odredbi u Zakonu. Navedeni članak koji se predlaže brisati bio je logičan s obzirom na Zakonom propisan sustav prostornog planiranja (nova generacija prostornih planova), prema kojem se pojedini elementi prostornih planova planiraju ovisno o razini planiranja (državnoj, područnoj, lokalnoj), te uz odgovarajuću tehničku obradu i način izrade prostornih planova. U takvom sustavu bilo bi nemoguće donositi prostori plan niže razine prije prostornog plana više razine, s obzirom da se u planu niže razine trebaju respektirati i preuzeti prostorno-planska rješenja i elementi koji se planiraju prostornim planom više razine. S obzirom da već sada imamo u primjeni prostorne planove temeljene na nekoliko različitih propisa o prostornom uređenju, iz različitih razdoblja, mišljenja smo da bi za izradu prostornih planova prema novom sustavu planiranja (nove generacije planova) i njihovu provedbu bilo svrhovito zadržati odredbe članka 199. Komentari: 1. Konstatira se da iz Obrazloženja danog uz Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju nisu vidljivi razlozi i suština pojedinih prijedloga izmjena i dopuna Zakona, s obzirom da se Obrazloženjem ne obrazlažu već prepisuju predložene odredbe izmjena i dopuna Zakona. 2. Smatramo bi se nakon donošenja ovih izmjena i dopuna Zakona trebao izraditi i objaviti pročišćeni tekst Zakona, u cilju lakšeg snalaženja i primjene, a analogno propisanoj obvezi izrade pročišćenih tekstova i grafike prostornih planova nakon svake izmjene i dopune. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje uređeno.
25 CRODUX ENERGETIKA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predloženom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju vjerojatno će biti postignut navedeni cilj da će se „pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja lokacijskih dozvola“, ali će postupak od namjere investitora da nešto izgradi pa do ishođenja odgovarajućih odobrenja vjerojatno biti još duži nego do sada budući se uvodi novi postupak „utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja“ pri Ministarstvu/upravnom tijelu, a koji odgovara nekadašnjem postupka određivanja urbanističkih uvjeta izgradnje (Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta iz 1973.god.) odnosno utvrđivanja uvjeta uređenja prostora (Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980.god). Razlika ovog Prijedloga izmjena i dopuna u odnosu na zakonska rješenja iz 1973., 1980. 1994. i 2007. god. jest u tome da će sada investitor, nakon što je Ministarstvo/upravno tijelo ishodilo posebne uvjete, morati ishoditi i lokacijsku dozvolu (upravni akt) pa tek onda građevinsku dozvolu (još jedan upravni akt) dok je nekada nakon što je ishodio uvjerenje o uvjetima uređenja prostora (neupravni akt), morao ishoditi samo građevinsku dozvolu (upravni akt) ili je pak ishodio lokacijsku dozvolu i potvrdu na glavni projekt. Slijedom navedenog, a imajući na umu razloge za IiD ZOPU-a i ZOG-a nije razvidno zašto se predlaže da se pri Ministarstvu/upravnom tijelu za zahvate iz čl.125. ZOPU-a vode tri obvezna postupka za pristupanje građenju (do sada dva) a od toga dva upravna postupka (lokacijska i građevinska dozvola), a pri čemu vlasnicima/posjednicima susjednih nekretnina kao strankama u postupku nije omogućeno da se žale na posebne uvjete i uvjete priključenja koji, između ostalog, utječu i na oblik i veličinu građevne čestice/obuhvata zahvata, veličinu i smještaj građevine na čestici i dr. Uvažavajući činjenicu da Hrvatska ima dugogodišnju pa sada već stoljetnu praksu urbanističkog planiranja i izdavanja odobrenja za građenje te 70-tak godina prakse u prostornom planiranju kao i čitav niz starijih i provjerenih zakonskih modela, predlažemo da se za zahvate iz čl.125. ZOPU-a ponovo uvede model izdavanja jednog neupravnog i jednog upravnog akta za pristupanje građenju kao npr. uvjeta uređenja prostora i građevinske dozvole ili lokacijske dozvole i potvrde na glavni projekt. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena. Pitanja su drugačije uređena.
26 Tomislav Mikić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA osvrnuo bih se na e-konferencije najprije mislim da bi RH trebala uvesti brzi širokopojasni internet, da bi to uopće radilo bez problema, trenutno ISPU radi jako jako loše Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Suzana Dobrić Žaja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Primjedba na članak 102. stavak 2. važećeg zakona U članku 102. stavku 2. iza riječi: „pripremu“ dodati riječi „i objavu“. Komentar: Izvješće s javne rasprave mora biti dostupno javnosti čim se dovrši. Svi sudionici u javnoj raspravi, kao i cjelokupna javnost moraju imati pravo na uvid u izvješće istovremeno kad i nositelj izrade i stručni izrađivač, ne samo zato da bi dobili informaciju o tome je li njihov prijedlog uvažen ili nije, nego i zato da na jednom mjestu dobiju uvid u primjedbe i prijedloge svih ostalih sudionika u javnoj raspravi. U sadašnjem obliku zakona nije jednoznačno određeno kada se mora objaviti izvješće s javne rasprave, te se često događa da nositelj izrade objavljuje izvješće s javne rasprave skupa s Konačnim prijedlogom plana ili tek koji dan prije, a davno nakon što je prošao propisani rok za izradu izvješća. Vidi primjer iz prakse Grada Zagreba, točka 1. Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću: https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/prostorni_planovi/savjetovanje%20s%20javnoscu/izid%20upu%20bhbz/17_732_izvjesce_e%20savjetovanje_IZID%20UPU%20BHBZ.pdf Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je predmetno pitanje uređeno na odgovarajući način.
28 Suzana Dobrić Žaja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Primjedba na članak 97. važećeg zakona Promjena zakona je prilika da se u njega ugrade preporuke Povjerenika za informiranje koje se odnose na savjetovanje s javnošću za jedinice lokalne i područne samouprave, a koje je izdano 2016. godine (https://savjetovanja.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prirucnik%20za%20provedbu%20savjetovanja%20JLPS.pdf). Kod izrade urbanističkog plana uređenja nije dovoljno samo dostaviti posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi mjesnim odborima i gradskim četvrtima. U svrhu boljeg sudjelovanja javnosti u donošenju planova najniže razine koji najdirektnije utječu na život građana, potrebno je propisati obvezu mjesnih odbora i gradskih četvrti da svim dostupnim formalnim i neformalnim kanalima obavijeste građane o provođenju javne rasprave. Na strani 45. Priručnika za provedbu savjetovanja navodi se: „Korak 5: Proaktivno informirajte javnost i glavne dionike o mogućnostima sudjelovanja Sama objava javnog poziva na internetskoj stranici bez proaktivnog informiranja ključnih dionika o mogućnostima i važnosti njihova sudjelovanja vrlo vjerojatno neće urediti plodom. Za ključne dionike koji imaju visok interes za predloženi akt ili će biti uključeni u njegovu provedbu prijeko je potrebno učiniti dodatni napor i izravno ih kontaktirati te po potrebi organizirati i dodatne sastanke. U svrhu informiranja i poticanja šireg kruga zainteresiranih na uključivanje u postupak savjetovanja, poželjno je osim e-mail lista koristiti i društvene mreže. Pokretanje postupka savjetovanja prilika je da lokalne i regionalne vlasti skrenu pozornost šire javnosti na ključne probleme koje se želi riješiti predloženim aktom te pritom pridonesu osvještavanju glavnih dionika o važnosti sudjelovanja u postupcima donošenja odluka i kreiranja propisa. Stoga se preporuča da početak procesa savjetovanja i objava javnog poziva budu popraćeni organizacijom konferencije za novinare ili objavom za medije.“ Iako se u priručniku radi o preporukama za savjetovanje s javnošću, a ne o uključivanju javnosti u proces odlučivanja prema posebnom propisu, kao što je slučaj kod Zakona o prostornom uređenju, smatram da se dobra praksa proaktivnog informiranja javnosti mora uključiti i u ovaj zakon. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
29 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Pojam “prema mjesnim prilikama” vrlo je širok i nedefiniran. Ako je namjera bila da se prostornim planom može propisati da se i individualno zbrinjavanje otpadnih voda na vlastitoj građevnoj čestici može smatrati zadovoljenjem uvjeta za osnovnom infrastrukturom kod gradnje građevine tada bi bilo bolje to jasno i nedvosmisleno propisati (uz uvjet obveznog priključenja na javni sustav odvodnje kada se on izgradi). Ili je namjera bila omogućiti nešto drugo? Nije prihvaćen Pitanje je uređeno postojećim Zakonom i Zakonom o vodama.
30 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlaže se: U čl. 3. ZOPU-a uvrstiti novi pojam: Zamjenska građevina je građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. Obrazloženje: U člancima 17. i 39. Prijedloga ID ZOPU (izmjene čl. 79. st. 4. toč. 2. ZOPU-a i čl. 146. st. 2. toč. 2. ZOPU-a) opisan je tim riječima pojam zamjenske građevine, a da pri tome nije navedeno da se radi o zamjenskoj građevini. Potrebno je uvrstiti taj pojam u ZOPU zbog usklađenog odobravanja zahvata (građenja) zamjenskih građevina od strane upravnih tijela u županijama i velikim gradovima. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno posebnim propisom kojim je uređena gradnja.
31 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U članku 3. stavku 1. predlaže se dodati nove točke 9.a, 16.a i 30.a koje glase: 9.a. infrastrukturni koridor je pojas sa svake strane infrastrukturnog voda u širini koju propisuje Ministar posebnim pravilnikom OBRAZLOŽENJE: U TEKSTU ZAKONA SE KORISTI POJAM „INFRASTRUKTURNI KORIDOR“, A NIJE DEFINIRAN (ČL. 56.ST.1. I DR.) 16a. energetska infrastruktura su građevine namijenjene proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije te opskrbi toplinskom energijom, plinom, naftom i naftnim derivatima te energijom iz obnovljivih izvora. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE DODATNO DEFINIRATI POJAM ENERGETSKE INFRASTRUKTURE ISTO KAO ŠTO JE UČINJENO ZA TOČKU 16. 30.a površina infrastrukturne namjene je svaka površina čije je korištenje prostornim planovima namijenjeno za komunalnu ili energetsku infrastrukturu OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE SUKLADNO DEFINICIJI POVRŠINE JAVNE NAMJENE DEFINIRATI I POJAM POVRŠINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE KAO ŠTO JE UČINJENO ZA TOČKU 30 U članku 3. stavku 1. predlaže izmijeniti točku 40. tako da glasi: 40. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zahvata u prostoru za njegove potrebe na elektroenergetske građevine, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu OBRAZLOŽENJE: OBJEKTI SE, OSIM NA NISKONAPONSKU MREŽU, PRIKLJUČUJU I NA SREDNJENAPONSKU I NA VISOKONAPONSKU MREŽU TE NA TRANSFORMATORSKE STANICE SVIH NAPONSKIH RAZINA TE SE PREDLAŽE NAVEDENA IZMJENA Primljeno na znanje Navedena pitanja rješavaju se podzakonskim aktima. Pitanje priključenja tranformatorske stanice na srednji i visoki napon ne definiran kao priključenje već kao građenje infrastrukture.
32 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlažem izmjenu članka 3. stavka 1. točke 11. koja glasi: "11. izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno". Također predlažem izmjenu točke 21. kojom je definiran neizgrađeni dio građevinskog područja. Problem: Ovo je vrlo nejasna definicija izgrađenog dijela građevinskog područja koja dovodi do znatnih razlika u utvrđivanju ove kategorije građevinskog područja u različitim planovima odnosno kod različitih izrađivača planova. Nema razloga da se ovaj pojam ne definira detaljnije, osobito u kontekstu danas dostupnih elektroničkih usluga. Prijedlog: Predlažem da članak 3. stavak 1. točka 11. glasi: "11. Izgrađeni dio građevinskog područja utvrđuje se prostornim planom na temelju zatečenog stanja u prostoru korištenjem službene digitalne ortofotokarte (DOF) na način da ga čine izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene čestice zemljišta površine do 5000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu." Predlažem da članak 3. stavak 1. točka 21. glasi: "21. Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj a čine ga jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5000 m2." Obrazloženje: Predloženim načinom određivanja izgrađenog odnosno neizgrađenog dijela građevinskog područja ujednačili bi se kriteriji i prestale bi neusklađenosti u načinu određivanja izgrađenog dijela GP. Ovo je posebno važno u vezi s člankom 43. koji propisuje da se građevinska područja ne mogu proširivati ako izgrađeni dijelovi ne premašuju određeni postotak. Današnji nedostatak kriterija za utvrđivanje izgrađenih građevinskih područja dovodi do čudnih devijacija u praksi koje ponekad prelaze granice profesionalne korektnosti. Predloženi način (s granicom cjeline od 5000 m2) bio bi na tragu prethodnih zakonskih rješenja te bi se ostvario kontinuitet zakonskih definicija. Nadalje, predloženim bi se koristile danas dostupne elektroničke usluge za ujednačavanje planerskih kriterija što je u direktnoj vezi s Mjerom 1.3.6. "Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama za građene i poslovne subjekte provedbom koje će se olakšati pristup uslugama koje pruža javna uprava uspostavom jedinstvenih upravnih mjesta kao fizičkih i digitalnih portala, jer će korisnicima na jednom mjestu biti dostupne informacije i usluge različitih tijela javne uprave". Nije prihvaćen Nije predmet izmjena. Pitanje će se rješavati podzakonskim aktom.
33 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. PRIJEDLOG: Predlaže se nadopuna članka 3. Zakona o prostornom uređenju pojmom Krajobrazne vrijednosti (16) Krajobrazne vrijednosti su postojeće i/ili potencijalne kvalitete određenog krajobraza koje je potrebno zaštititi u postupku planiranja, a podrazumijevaju prirodnost krajobraza, vizualne i kulturne kvalitete čovjekovog okoliša/krajobraza, te potencijale prirodnih resursa za postojeći i/ili budući razvoj primarnih djelatnosti karakterističnih za određeno područje. OBRAZLOŽENJE Identifikacija krajobraznih vrijednosti ne proizlazi samo iz strukturnih elemenata krajobraza, koje je zbog rijetkosti i/ili specifičnosti potrebno očuvati od degradacija, već i njegovog potencijala za razvoj djelatnosti tj. aktivnosti kojima su određena obilježja prostora osnovni preduvjet za razvoj. Polazišta za to utvrđena su okvirom Europske perspektive prostornog razvoja koji je prihvaćen u Potsdamu 1999. od Vijeća ministara odgovornih za prostorno planiranje gdje se krajobrazi poimaju kao vrijedni sa stanovišta održivog korištenja prirodnih resursa, kao staništa divljih životinjskih vrsta, kao otvoreni prostori te sa stanovišta ljepote ili kulturnih elemenata koje sadrže, ali i koji pružaju gospodarske prednosti (European Communities, 1999, str. 53-54). Naglašavaju dalje da vrijednost krajobrazu daje cjelina tj. sklop svih elemenata, a ne pojedinačni elementi, te da je krajobraz nerazdvojivo povezan s korištenjem zemljišta i stoga ga od korištenja nije moguće izolirati (European Communities, 1999, str. 75). Također navode da se prilikom određivanja krajobraznih vrijednosti ne radi samo o vrijednosti s aspekta bioraznolikosti ili o povijesnoj i estetskoj vrijednosti; već da su krajobrazi i gospodarski važni. Osobit krajobraz može se koristiti za promicanje kvaliteta nekog područja radi privlačenja novih industrija te za druge tipove gospodarskih investicija (European Communities, 1999, str. 74). Stoga se, sa ciljem izbjegavanja jednodimenzionalnih pristupa krajobraznim vrijednostima te time narušavanja ostalih vrijednosti krajobraza prostornim razvojem, predlaže uvođenje termina krajobraznih vrijednosti kao i obrazloženje njegovog poimanja. Primljeno na znanje Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
34 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE POJEDINIH PODSTAVAKA ČLANKA 3, STAVKA (1) POSTOJEĆEG ZAKONA: Podstavak 4: je li građevna čestica samo unutar građevnog područja ili ona može biti i izvan? Prvenstveno se tu misli na građenje na području OPG-ova koji se ne označavaju na kartografskom prikazu građevnog područja. Prema članku 48a, građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade mora biti veća od 1,00 ha, a prema članku 44, stavak (1), podstavak 9. građevna čestica (za građenje stambenih i pomoćnih građevina za vlastite potrebe) izvan građevnog područja mora biti veličine od najmanje 20 ha. To je na neki način u suprotnosti s postojećim opisom, gdje je građevna čestica opisana kao načelno jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s PP-om te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan PP-u. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva većinom pokrivaju veći broj katastarskih čestica koje čak ne moraju međusobno biti u doticaju. Trebalo bi već u samom opisu građevne čestice napisati da se ona sastoji od jedne ili više katastarskih čestica, odnosno više dijelova različitih katastarskih čestica. Zbog toga treba naglasiti već u samom opisu građevne čestice da se ona može nalaziti unutar i izvan građevnog područja. Općenito, ako je čestica za građenje opisana kao GRAĐEVNA ČESTICA, zašto se u Zakonima koristi riječ GRAĐEVINSKI, GRAĐEVINSKA, GRAĐEVINSKO kada je prema Pravopisu hrvatskog jezika dana razlika između riječi građevno (ono što ima veze s građenjem) i građevinsko (ono što je nastalo građenjem). U istom članku i stavku, podstavak 11. opisano je da je IZGRAĐENI DIO GRAĐEVNOG PODRUČJA područje određeno PP-om koje je izgrađeno. Nije jasno kojim PP-om. Naime postoje PP-ovi koji su izrađeni temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji je bio na snazi prije sadašnjeg Zakona, gdje se izgrađenim dijelom GP-a smatralo i neizgrađeno područje površine manje od 5000 m2. Je li moguće kod izrade Izmjena i dopuna PP-ova, temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17 i 114/18) u građevnom području utvrditi dijelove koji su stvarno izgrađeni ili i dalje prenositi podatake o izgrađenosti utvrđene Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i ostali)? Što je s obrazloženjem pojma podstavku 39: "Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema posebnom zakonu". Naime, bilo bi jednostavnije navesti da je pojam veliki grad opisan u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi , članak 19a (NN 19/13), ili čak samo prepisati opis tog pojma iz spomenutog Zakona. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Zakonom.
35 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Dosadašnji podstavak 23. koji postaje podstavak 24 . mijenja se i glasi: "24. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade". 1. Što je to prometna površina? Da li se tu može računati i služnost puta (prema Zakonu o vlasništvu u drugim stvarnim pravima, čl. 191)? 2. Što ako na katastarskoj podlozi postoji katastarska čestica puta, a puta u stvarnosti nema - smatra li se ta čestica prometnom površinom ili ne? 3. Što ako u stvarnosti postoji put koji se javno koristi (čak i asfaltirani), a u katastarskoj podlozi ne postoji njegova čestica? Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Zakonom.
36 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. točka 1. i 2. Upozorenje: Riječi ETAPA i FAZA su riječi stranog podrijetla i znače jedno te isto - etapa je riječ iz franscuskog jezika i znači: stupanj razvoja; faza je strana riječ iz engleskog jezika s korijenom iz grčkog jezika i znači: razvojni stupanj, odsjek ili razdoblje u nekom procesu. Dakle oba pojma imaju isto jezično značenje (istoznačnice iz stranih jezika) pa treba razmisliti o korištenju drugih HRVATSKIH pojmova. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Zakonom.
37 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. • preciznije definirati točku 24. Izraz „prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom“ nespretan je. Ako je namjera bila da se osnovnom infrastrukturom odredi građevina za odvodnju izgrađena sukladno odredbama prostornog plana, onda je izraz „prema mjesnim prilikama“ suvišan i zbunjujući. Nije prihvaćen Zakonom je jasno uređeno.
38 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U članku 1. kojim dosadašnji podstavak 38. koji postaje podstavak 39. predlaže se pojam „elektroničke komunikacijske građevine“ zamijeniti pojmom „elektroničku komunikacijsku infrastrukturu“. Obrazloženje: Navedena izmjena predlaže se radi usklađivanja s važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) kojim je u članku 2. stavku 1. podstavku 9. definiran pojam „elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je postojeća definicija jasna.
39 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Komentar uz Članak 1. Članak 3., stavak 1., podstavci 28.(novi 29.) i novi 40. - ovime se „uvjeti priključenja“ definiraju kao zasebni uvjeti i nisu više dio „posebnih uvjeta“ - posljedice ove promjene ovise o naknadnim zahvatima u zakonu/ima Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
40 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Prijedlog: Smatramo da u članku 3. dosadašnji podstavak 23. koji postaje podstavak 24 . treba ostati nepromijenjen. Obrazloženje: Posljedica predloženog definiranja pojma "osnovna infrastruktura", na koji se vežu i odredbe dosadašnjeg podstavka 22. koji postaje podstavak 23. predmetnog članka (definicija neuređenog dijela građevinskog područja), kao i odredbe čl. 43. st.6., a poglavito čl. 79. st.4. nova točka 3., jest da određivanje neizgrađenih neuređenih dijelova građevinskih područja postaje nepotrebno, jer se, u konačnosti, prostornim planom uređenja JLS za sva takva područja može odrediti da postoji mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda. Napomena: Vezano na pojam "osnovne infrastrukture" mišljenja smo da je, zbog nedostatka informacija i podataka o postojećem stanju infrastrukture unutar obuhvata pojedinog prostornog plana, u narednom razdoblju nužno donijeti odgovarajući zakonodavni okvir kojim će se omogućiti legalizacija do sada izgrađenih dijelova pojedinog infrastrukturnog sustava. Navedeno je osobito značajno za izradu prostornih planova nove generacije koji će biti izrađeni temeljem novog (novih) Pravilnika iz čl. 56. Nije prihvaćen Pitanje je izmjenom jasno uređeno.
41 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. U članku 17. predlaže se izmijeniti stavak 2. tako da isti glasi: (2) Interesi i potrebe gospodarstva, energetike i posebnih upravnih područja u prostoru putem sustava prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova. OBRAZLOŽENJE: ZBOG VELIKOG ZNAČAJA ENERGETIKE ZA CJELOKUPNI DRŽAVNI RAZVOJ, POTREBNO JE POSEBNO APOSTROFIRATI ENERGETIKU, A OSOBITO STOGA ŠTO JE SADAŠNJIM USTROJEM ENERGETIKA DIO SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA, A NE GOSPODARSTVA Nije prihvaćen Pitanje je uređeno postojećim propisom.
42 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Primjedba na predloženu izmjenu stavka 2 i novog stavka 3 kojom se županijskim zavodima daje mogućnost izrađivanja i prostornih planova područja posebnih obilježja. Obrazloženje: Djelatnosti zavoda za prostorno uređenje definirane su člankom 27, stavkom 1. U odnosu na kapacitiranost zavoda to je već široko područje djelatnosti. Davanjem mogućnosti (u stavku 2. i 3.) izrade PPUO/G, GUP-a, UPU-a te sada i PPPPO "ako to zatraži Ministarstvo ili župan" u praksi se pretvara u političku odluku (za sada uglavnom župana) kojom se od zavoda traži veći dio poslovanja na tržištu gdje već postoje tvrtke koje su registrirane za obavljanje poslova prostornog uređenja. Ovakvim poslovanjem zavoda za prostorno uređenje uvode se poremećaji na tržištu što u kontekstu tvrtki koje su registrirane za obavljanje poslova prostornog uređenja neće doprinijeti poboljšanju poslovanja niti napretku na ljetsvici "Doing business". Nadalje, ovakve političke odluke župana stavljaju dodatni teret na kapacitete zavoda koji onda ne mogu kvalitetno obavljati svoje osnovne djelatnosti. Činjenicom da planovi koje izrađuju zavodi ne moraju tražiti mišljenje zavoda (članak 107) dodatno se uvode devijacije i poremećaji na tržištu izrade planova, a realno postoji i veća mogućnost stručne pogreške ili previda (zbog nedostatka kontrole). Prijedlog: Brisati stavke 2 i 3 ili ih izmijeniti na način da županijski zavodi mogu izrađivati samo PPUO/G, GUP ili UPU od značaja za županiju u županijama koje spadaju u I. skupinu razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju. Na taj način ova djelatnost javnih ustanova ne bi bila konkurencija na tržištu već oblik pomoći nerazvijenim područjima. Dodatno, onemogućiti da pojedini zavodi ovakve planove rade na području svoje županije. Izmijeniti članak 107. odnosno sve planove (i one koje izrađuju izrađivači na tržištu i zavodi - javne ustanove) staviti u istu poziciju u pogledu obveze ishođenja mišljenja zavoda. Nije prihvaćen Pitanje je drugačije uređeno.
43 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Ovom izmjenom izostala je obveza javnog objavljivanja dokumenta prostornog uređenja. Stoga je nužno propisati obvezu stavljanja na uvid izvješća o stanju u prostoru na nekoj mrežnoj stranici: Zavoda (Ministarstva), županijskog zavoda ili jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Pitanje je pitanje riješeno Zakonom.
44 Udruga Biom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Budući da iz obrazloženja predložene izmjene članka 41. stavka 1. ovog Zakona nije jasno na koji će se način zamjeniti ovim konačnim prijedlogom zakona ukinuta obveza objave izvješća o stanju u prostoru, predlažemo u članku 41. dodavanje novog stavka 3. koji glasi: "Izvješće o stanju u prostoru objavljuje se na mrežnim stranicama nadležnog Ministarstva, odnosno na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne samouprave." Obrazloženje: Sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18) "izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje" iz čega nesumnjivo proizlazi da se radi o dokumentu za koji postoji interes javnosti jer analizira utjecaje na prostor i okoliš, te za čiji sadržaj javnost treba moći saznati na jednostavan način. Objava ovakvih informacija o prostornom planiranju temelji se na shvaćanju da građani imaju pravo znati kako se u njihovo ime odlučuje i troše javna sredstva, kakvi su rezultati i ishodi odluka i provedenih politika, kao i kako mogu ostvariti svoja prava. Nije prihvaćen Pitanje je riješeno Zakonom.
45 Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Predlažemo da se umjesto riječi „razmatranju“ navede riječ „usvajanju“ jer se radi o dokumentu koji bi, zbog daljnjeg korištenja, trebao dobiti pravnu snagu usvajanjem po predstavničkom tijelu. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje već riješeno.
46 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Neophodno je promijeniti i stavak 2. na način da su JLS dužne izvješće o stanju u prostoru dostaviti i nadležnom županijskom zavodu, čija je obaveza vođenje evidencije o istom kroz ISPU. Prijedlog izmjene stavka 2.: "Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Zavodu, a jedinica lokalne samouprave i županijskom zavodu, dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave zaključka u službenom glasniku." Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
47 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. • dopuniti odredbu S obzirom da se izvješće o stanju u prostoru više ne objavljuje u službenom glasilu, predlaže se da se utvrdi obveza gradova odnosno općina dostave izvješća i županijskim zavodima za prostorno uređenje koji će ih učiniti javno dostupnim na svojim mrežnim stranicama, a sve u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona. Prihvaćen Objavljuje se oboje: zaključak i izviješće.
48 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Primjedba na predloženi prestanak obveze objave Izvješća o stanju u prostoru (članak 41). Obrazloženje: Predloženom izmjenom postojala bi samo obveza objave Zaključka o razmatranju izvješća o stanju u prostoru u službenom glasilu, a ne i objava samog Izvješća. Smatram da ovo nikako ne doprinosi unaprjeđenju pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama za građane i poslovne subjekte kako se navodi u polazištima zakonskih izmjena. Izvješća o stanju u prostoru sadrže vrijedne izvore statističkih informacija, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja te prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje te smatram da to mora ostati javno dostupan dokument odnosno da bi trebala postojati obveza javne objave izvješća. (To ne mora nužno biti u službenom glasilu ali morala bi postojati obveza objave u ISPU i na mrežnim stranicama jedinica lokalne i regionalne samouprave). Prijedlog: Ukoliko ostane ovakav predloženi stavak (1) dodati novi stavak (3) koji glasi: "(3) Izvješće o stanju u prostoru obavezno se objavljuje na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u informacijskom sustavu prostornog uređenja." Prihvaćen Objavljuje se oboje: zaključak i izviješće.
49 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Dopuna članka predstavlja veliku opasnost za prostor zbog nedefiniranog pojma “kamp za robinzonski smještaj”. Proizlazi da se kamp (za koji se inače obvezno utvrđuje građevinsko područje), ako se definira “za robinzonski smještaj”, može graditi i izvan građevinskog područja. Stoga je potrebno jasno utvrditi (možda u pojmovniku) što znači “kamp za robinzonski smještaj”, a koji ne bi smio uključivati nikakvu gradnju! jer u protivnom nema osnove da se gradi izvan građevinskog područja. Također po ovako predloženoj odredbi proizlazi da će se na određenom prostoru moći graditi npr. pet kampova jedan do drugog od kojih će svaki i zadovoljiti smještajni kapacitet do 30 gostiju, ali će utjecaj na prostor s obzirom na mogući obuhvat u prostoru biti značajan, a što se treba izbjeći. Ujedno propisivanjem broja „gostiju“ nije jasno propisan prostorno-planerski kriterij za veličinu obuhvata tog “kampa” u prostoru jer ne postoje kriteriji koliko je potrebno zadovoljiti površine po jednom gostu. Stoga je nužno uz propisivanje uvjeta za međusobni razmještaj takvih “kampova” na nekom prostoru propisati i najveću dozvoljenu veličinu kampa u prostoru, a ne broj gostiju. Djelomično prihvaćen Pitanja će riješiti podzakonskim aktima.
50 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Komentar na članak 11. (izmjena članka 44.) Ukoliko se ovim izmjenama Zakona dozvoli izgradnja kampova za robinzonski smještaj kapaciteta do 30 gostiju izvan građevinskog područja, bez jasno definiranih veličina objekata koje se mogu izgraditi kao i maksimalnog broja osoba po objektu može se dogoditi zloupotreba Zakona te izgradnja 30 objekata kojim bi se devastiralo vrijedno prirodno područje koje nije predviđeno za izgradnju. Naime, Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN 9/16, NN 54/16, NN 61/16, NN 69/17), odnosno Prilog IVa Pravilnika koji definira uvjete za kamp odmorište- robinzonski smještaj definira i objekte u kojima se taj smještaj može odvijati. Tako između ostaloga stoji “Šatori, prostorija(e) ili prostori za smještaj izrađeni od lokalnog i prirodnog materijala te prirodne mogućnosti (stare kuće od kamena ili drva, kolibe od trstike ili granja, pećine i sl.), prostorije i prostori neuobičajenog oblika ili postavljeni na neuobičajeni način (pod zemljom, na stupovima, drvu, vodi, stijeni i slično), ali ne može biti kontejner odnosno mobilhom”. Nadalje, čl. 12. st. 3. Pravilnika određuje kapacitet robinzonskog smještaja, a koji se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno boraviti u njemu. čl. 23. St. 4. Pravilnika definira Kamp odmorište - robinzonski smještaj, kao objekt u kojem iznajmljivač pruža usluge smještaja u prostorijama ili na prostorima pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima bez definiranja maksimalnog broja osoba po objektu. Stoga predlažemo u potpunosti izbaciti prijedlog da se U članku 44. stavku 1. iza podstavka 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi:"9. kampova za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja" ili jasnije odrediti veličinu i namjenu objekta koje se dozvoljava graditi kao i njihov maksimalan broj unutar jednog takvog kampa. Djelomično prihvaćen Pitanja će se riješiti podzakonskim aktima.
51 Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Odluka da se izvan građevinskog područja dopusti planiranje gradnje jedne od građevina ugostiteljsko-turističke namjene (T3-kamp), otvara put ka devastaciji prirodnog prostora, naročito u jadranskim županijama, koji će u bliskoj budućnosti rezultirati ogromnim pritiskom na lokalne vlasti za „uplanjivanjem“ velikih prostora za „robinzonski“ turizam. Posebice ako građevina za koju se dopušta iznimka gradnje na prirodnim područjima nije jasno i nedvosmisleno definirana. Predlažemo da se briše navedeni stavak, odnosno da se isti ne dodaje u ovim izmjenama Zakona. Postojećim zakonom ukinuta je mogućnost izgradnje kampova izvan građevinskog područja dok će se ovom izmjenom navedena mogućnost vratiti. Ukoliko ostane navedeni stavak kao iznimka, mišljenja sam da je potrebno definirati detaljnije o kakvim je kampovima riječ, definirati obvezu i način spajanja na komunalnu infrastrukturu i sl., odnosno definirati područja na kojima takva izgradnja nije dopuštena, umjesto „izvan prostora ograničenja“ umetnuti „izvan zaštićenog obalnog područja mora“. Djelomično prihvaćen Pitanja će se riješiti podzakonskim aktima.
52 Darija Tičinović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Ovim prijedlogom bi se SIGURNO desio novi val legalizacije nelegalnih objekata ,po okušanom sistemu " ma samo ću malo,šta ima veze?". Znamo svi da nemamo toliko inspektora,koliko "genijalnih umova" koji bez većih problema prekrše zakon. S ovakvim prijedlogom im samo proširujete polje djelovanja. Kako mislite izbjeći to ? Koja je razlika između kampa i robinzonskog kampa ? Opet će doći do devastacije prirode (šamponi, deterdženti,fekalije,plastika, opasnost od požara,itd,itd?!). Hrvatska je lijepa i zanimljiva dok ima netaknute prirode. Ne dirajte je više. PRIJEDLOG IZMJENE: novi podstavak 9. koji glasi: "9. kampova za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja". - BRIŠE SE !!! Djelomično prihvaćen Pitanja će se riješiti podzakonskim aktima.
53 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. U članku 44. stavku 1. točku 9. koja postaje 10. treba promjeniti na način da se umjesto građevne čestice (kojoj se propisuje minimalna veličina) koristi pojam posjeda. U kontinentalnom dijelu RH čest je slučaj potrebe gradnje građevine seoskog turizma uz građevine OPG-a, čije čestice su, uz intenzivnu proizvodnju, rijetko veličine 2 ha. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena.
54 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Obzirom da se uvodi novi pojam robinzonskog smještaja u kampu predlažemo da se u zakonu definira taj pojam odnosno koju infrastrukturu treba imati. Djelomično prihvaćen Pitanje će riješiti podzakonskim aktima.
55 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. U članku 44. stavku 1. iza podstavka 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi: "9. kampova za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja". Da li kamp za robinzonski smještaj mora biti isključivo unutar OPG-a? Djelomično prihvaćen Pitanje će riješiti podzakonskim aktima.
56 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. • preispitati opravdanost točke 9. ili jasno odrediti o kakvoj se građevini radi Odluka da se izvan građevinskog područja dopusti planiranje gradnje jedne od građevina ugostiteljsko-turističke namjene (T3-kamp), otvara put ka devastaciji prirodnog prostora. Naročito ako građevina za koju se dopušta iznimka gradnje na prirodnim područjima nije jasno i nedvosmisleno definirana. „Kamp za robinzonski smještaj“ je građevina vrste kamp, koja je ovim prijedlogom definirana samo kapacitetom, a ostali elementi nisu određeni. „Kamp za robinzonski smještaj“ ne može se raspoznati ni temeljem posebnih propisa iz resora turizma, pa je stoga to jasno i nedvosmisleno potrebno odrediti ovim propisom. Propisi iz resora turizma ne prepoznaju ovu vrstu kampa kao zasebnu ugostiteljsko-turističku građevinu, već barataju terminom „robinzonski smještaj“, koji se odnosi na način smještanja gostiju u okviru nekih drugih vrsta građevina (robinzonski smještaj u domaćinstvu, robinzonski smještaj u kamp odmorištu). Ukoliko se pod pojmom „Kamp za robinzonski smještaj“ podrazumijeva samo uređena površina za smještaj „smještajnih jedinica“ tipa šator i sličnih privremenih „smještajnih jedinica“ (što bi bilo logično s obzirom na pojam „robinzonski“ i čije uređenje ne iziskuje nikakvo opremanje) to je ovdje potrebno jasno odrediti. Ukoliko se pod pojmom „Kamp za robinzonski smještaj“ podrazumijeva da je kamp građevina tada je kriterij za razmještaj u prostoru takvih građevina te njihov najveći dozvoljeni prostorni obuhvat potrebno detaljno odrediti. Djelomično prihvaćen Pitanje će riješiti podzakonskim aktima.
57 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Molim pojašnjenje veze predložene izmjene ovog članka s obrazloženjem za donošenje izmjena zakona po hitnom postupku. Smatram da ovo izlazi iz okvira koji su uvodnom dijelu zakona opisani kao polazište i okvir za izmjene zakona. Ne vidim vezu predloženih izmjena s Nacionalnom programom reformi za 2018. i 2019. godinu. Molim pojašnjenje kakve veze robinzonski turizam izvan građevinskog područja ima s Mjerom 1.3.6. (Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama) i Mjerom 1.3.6.8. (eDozvola) koje su navedene kao glavni razlozi da donošenje zakona po hitnom postupku. Nije prihvaćen Radi se o usklađenju s propisima davanja ugostiteljskih usluga.
58 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Potrebno je jasno definirati što je to robinzonski turizam i kakva je gradnja dozvoljena unutar takve namjene prostora Djelomično prihvaćen Pitanje će se riješiti podzakonkim aktima.
59 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Prijedlog: Smatramo da članak 44. stavak 1. ne treba dopunjavati novim podstavkom 9. Obrazloženje: Obzirom da je Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2017.g. (NN 65/17) zbog iznimno velikog pritiska na prostor ukinuta mogućnost izgradnje kampova izvan građevinskih područja, mišljenja smo da će se predloženom odredbom takva mogućnost sada dati za"kampove za robinzonski turizam", pri čemu ostaje nejasna definicija takvog sadržaja. Naime, Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 68/17) omogućeno je da se seoski turizam može organizirati i u "kamp odmorištu - robinzonski smještaj", koji je definiran kao "objekt u kojem OPG pruža usluge smještaja u prostorijama ili na prostorima pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima." Obzirom da u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/16) Ministarstva turizma ne postoji zasebna kategorija kampa za robinzonski turizam, predlažemo da se u narednom razdoblju, u suradnji s Ministarstvom turizma, definiraju jasni uvjeti za mogućnost izgradnje navedenog sadržaja. Pri tome valja imati na umu da bi bilo potrebno, osim max. dopuštenog smještajnog kapaciteta, definirati i područja na kojima takva izgradnja nije dopuštena (osim prostora ograničenja, eventualno i zaštićeni dijelovi prirode, nadalje bilo bi potrebno definirati način odvodnje otpadnih voda i dr.) Djelomično prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
60 Hrvoje Vidović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Svako dodatno širenje već preširokih mogućnosti za zahvate dopuštene izvan građevinskog područja imat će za posljedicu daljnju neopravdanu i neprimjerenu potrošnju prostora kao vrijednog i neobnovljivog nacionalnog resursa, a izvan ionako slabih kontrolnih mehanizama sustava prostornog uređenja. Ovakav prijedlog je izuzetno štetan i opasan te čudi izostanak veće reakcije stručne i šire javnosti, unatoč općem zgražanju na neformalnoj razini. Pretpostavka da bilo kakva vrsta kampa, pa i onog “robinzonskog” nema posljedice po prostor, na kojoj je valjda zasnovan ovakav prijedlog, potpuno je iluzorna. Naposljetku, i za kampove planirane dokumentima prostornog uređenja unutar građevinskih područja može se dopustiti uređenje i korištenje na “robinzonski” način, ako uopće postoje tako izražene potrebe i trendovi. Vezano na kampove, zakonodavac bi se međutim trebao pozabaviti kontrolom fenomena tzv. mobilnih kućica kojim se izvrdavaju zakonske odredbe o ZOP-u, i općenito smisao planiranja pojedinih građevinskih područja za kampove. Nažalost, stječe se opći dojam da je predlagatelj posvećen destrukciji sustava prostornog uređenja, a ne njegovom unapređenju. Djelomično prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
61 Grga Kostelac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Uvođenje "robinzonskog turizma" će dovesti do devastacije prostora, a koji je danas hrvatski glavni resurs. Doći će do divlje gradnje koja će se opravdavati "robinzonskim turizmom". Pročitao sam taj bestseler D. Defoa i njegov lik Robinson nije došao u nikakvu već izgrađenu nastambu. Zakon o legalizaciji nezakonito izgrađenih zgrada je legalizirao tzv. "robinzonske nastambe", a koje su sada postale legalne zgradetine neuklopljene u prostor. Uz građevinske inspektore koji tri godine pripremaju plan izlaska na teren - ne bi me čudilo da već do 2021. nasred Plitvica, Krke i Medvednice niknu nova nelegalna naselja po uzoru na stil koji se njeguje u Palestini, a sve pod izgovorom "robinzonskog" turizma. Imamo planinarske domove koji zjape prazni ili poluprazni tako da nema potrebe stvarati zakonske osnove devastacije ono malo "nedirnute prirode" iako realno u Hrvatskoj gotovo da nema točke koja je udaljena 10km ili više od nekog "legaliziranog" objekta. PRESTANITE S DEVASTACIJOM PROSTORA! Djelomično prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktima.
62 Stephen Tony Brčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Znači izvan 1000 m od obalne crte, ili se odnosi na 25 m od obalne crte za kamp smještaj? Nije prihvaćen Pitanje je jasno definirano Zakonom.
63 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Komentar na članak 12. (izmjena članka 49.) Dodatno povećanje maksimalnog broja polja u prostoru igrališta za golf za 9, a samim tim i dodatno povećanje obračunske površina igrališta za golf za dodatkih 40 ha u odnosu na važeći zakon omogućava potencijalnu manipulaciju investitora u smislu povećanja ukupne površine obuhvata zahvata u prostoru te posljedično dodatnu izgradnju pratećih sadržaja odnosno dodatnu devastaciju prostora izvan građevinskog područja. Stoga predlažemo da se ovaj stavak ne mijenja u odnosu na važeći Zakon. Nije prihvaćen Pitanje je ovim izmjenama Zakonom jasnije uređeno (obračunske površina igrališta za golf).
64 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Predlažemo da se omogući da se u izdvojenim građevinskih područjima izvan naselja mogu planirati i sadržaji zdravstveno – turističke namjene. Također ako se ograničava obračunska površina golf igrališta u svezi utvrđivanja moguće izgrađenosti (kig 0,02; kis 0,05) a sve u odnosu na broj rupa, tada je potrebno utvrditi i minimalnu udaljenost između dva golf igrališta kako se ta odredba ne bi zloupotrijebila. Naime, u praksi se dozvoljava da se dva golf igrališta dodiruju. Nije prihvaćen Nije predmet Zakona već prostornog plana.
65 Leo Penović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Predlažem da se stavak iz stavka 5 obriše tekst:"s tim da površina obuhvata zahvata u prostoru igrališta za golf s 18 polja može biti do 120 ha, a površina obuhvata zahvata u prostoru igrališta za golf s 18 + 9 polja može biti do 160 ha" Naime uz kig od najviše 0,02 i kis od 0,05 postiže se dovoljno osiguranje od pre izgrađenosti. Smatram da veličine obuhvata ne treba dalje zakonom ograničavati, dapače. Kod izrade prostornih planova uvijek je moguzće kis i kig smanjiti na manju vrijednost ukoliko je to potrebno. Valja znati da golf igrališta bez nekretninske komponente nisu održiva, kako u investicijskom tako i u opertaivnom smislu. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Zakonom na odgovarajući način.
66 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Molim pojašnjenje veze predložene izmjene ovog članka s obrazloženjem za donošenje izmjena zakona po hitnom postupku. Smatram da ovo izlazi iz okvira koji su uvodnom dijelu zakona opisani kao polazište i okvir za izmjene zakona. Ne vidim vezu predloženih izmjena s Nacionalnom programom reformi za 2018. godinu i Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu. Molim pojašnjenje kakve veze golf igrališta i oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina imaju s Mjerom 1.3.6. (Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama) i Mjerom 1.3.6.8. (eDozvola) koje su navedene kao glavni razlozi da donošenje zakona po hitnom postupku. Nije prihvaćen Pitanje je ovim Zakonom uređeno na jasniji način.
67 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Pozdravljam intenciju izmjene stavka 1. kojom je pojašnjeno da se plan provodi u skladu s odredbama za provedbu i grafičkim dijelom plana. No smatram da "odredbe za provedbu" treba i dalje nazivati tekstualnim dijelom plana. Još važnije, predlažem da se izmijeni stavak 2. na način da se iz definicije odredbi za provedbu brišu riječi "pravna norma". Prostorni plan je naime prvenstveno tehnički dokument kojega izrađuju ovlašteni arhitekti tj. osobe koje su završile diplomsko obrazovanje na tehničkom fakultetu. I u provedbi planova uglavnom sudjeluju osobe tehničke struke. Inzistiranje (u zadnjih nekoliko desetljeća) da najvažniji dio prostornih planova budu odredbe za provedbu napisane i objavljene U OBLIKU PRAVNE NORME dovelo je do sveopće degradacije planerske struke i neprirodnog okvira za rad osnovnih stručnjaka - prostornih planera. U takvom neprirodnom okviru pogreške su lako predvidive. Dodatno, sa stanovništa planerske struke, svjedoci smo vrlo dubioznih tumačenja odredbi prostornih planova od strane državne administracije pa i sudskih tijela koje pokazuju opće nepoznavanje temeljnih principa planiranja prostora. Vrijeme je da konačno prostorno planiranje vratimo u okvire tehničke struke. Jedan od važnijih koraka bila bi i definicija sadržaja plana na način da se prostorni plan sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela plana te obrazloženja planskih rješenja. Pri čemu se tekstualni dio plana objavljuje u javnom glasilu a grafički dio i obrazloženje budu javno dostupni. Dok arhitekti ne budu studirali barem osnove pravnih znanosti, ili pravnici barem osnove planiranja prostora, ostavimo se pravnih normi kao zadanog formata prostornog plana. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
68 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Nedostatak prostornih standarda dugi niz godina rezultiralo je izostankom opremanja naselja/prostora svim potrebnim sadržajima, a prvenstveno javnim sadržajima. U izradi nove generacije prostornih planova nužno je osigurati da taj segment propisanog pravilnika ne bude donesen nakon nekog drugog segmenta pravilnika. Stoga je nužno uvjetovati da prostorni standardi moraju biti propisani u prvom pravilniku koji se donosi na temelju ovog članka. Nije prihvaćen Pitanja će se urediti podzakonkim aktom.
69 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. U članku 56. predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da isti glasi: (1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, ograničenja imovinskih instituta, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti. OBRAZLOŽENJE: PROSTORNI PLANOVI TREBAJU OBUHVATITI I OGRANIČENJA IMOVINSKIH INSTITUTA PROPISANIH OVIM ZAKONOM Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
70 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. "(4) Sadržaj pravilnika iz stavka 3. ovoga članka može se propisati i s više pravilnika.". Znači da će se opet čekati na izradu svih tih pravilnika, a ministar ni 5 godina nakon donošenja Zakona o prostornom uređenju nije donio taj jedan pravilnik. To znači da će se i dalje koristiti pravilnik iz 1998. bez obzira na njegove manjkavosti? Nije prihvaćen Primjedba nije točna.
71 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Potrebno je jasno utvrditi što znači „elektronički oblik“. Naime, kako se pojedini planovi izrađuju i donose (kao novi ili se mijenjaju i dopunjuju) potrebno je omogućiti da se oni izrađuju i donose kao i do sada dok na snagu ne stupi pravilnik koji će utvrditi elektronički oblik prostornih planova. Ujedno preispitati da se primjena navedene odredbe ne primjenjuje kod izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornih planova na snazi jer se oni mijenjaju u jednom ili više segmenata pa je nužno izbjeći da je npr. do sada doneseni prostorni plan i njegove izmjene i dopune u jednom obliku (analognom), a njegove naknadne izmjene i dopune u drugom obliku (elektroničkom). Potrebno je jasno razlučiti planove u elektroničkom obliku koji su se donosili do sada od planova nove generacije čiji će elektronički oblik biti utvrđen pravilnikom. Nije prihvaćen Pitanja su uređena Zakonom i podzakonskim aktom.
72 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Primjedba: Bilo bi poželjno uvjetovati objavu podataka iz prostornih planova u gml formatu (zone, koridori...) obzirom na, uglavnom, nedostupnost istih u digitalnom georeferenciranom obliku. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
73 Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Predlažemo da se u Zakonu definira kako se ovaj stavak odnosi na prostorne planove nove (buduće) generacije koji će biti izrađeni temeljem novih Pravilnika utvrđenih ovim Zakonom. Nadalje, postavlja se pitanje pravne valjanosti dokumenta koji ima snagu propisa, a koji nije potpisan i ovjeren od predsjednika predstavničkog tijela koje ga je donijelo. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
74 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Propisan je način izrade i donošenja prostornog plana. Zakon nije definirao oblik prijedloga prostornog plana, nacrta, niti konačnog prijedloga prostornog plana, a nejasno je u kojim je situacijama obavezna izrada analognog oblika prostornog plana. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
75 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Predlaže se dopuna članka 59: Stavak 3. mijenja se i glasi: „Jedan analogni primjerak prostornog plana ovjeren od predsjednika predstavničkog tijela koje je donijelo prostorni plan, utvrđuje se kao izvornik i trajno čuva u arhivi tijela koje ga je donijelo.“ Obrazloženje: Slažemo se sa već navedenim prijedlozima da bi se stavak 1. trebao odnositi na "novu" generaciju planova, ali posebno naglašavamo i da je nužno imati barem jedan primjerak izvornika prostornog plana ovjerenog od ovlaštene osobe tijela koje ga je donijelo, ako ništa drugo za slučajeve korištenja u sudskim postupcima ili drugim oblicima vještačenja. Posebno je to važno za situacije kada se vrše vještačenja prostornog plana retrogradno, odnosno za period kada je važeća verzija već izmijenjena. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
76 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. "(1) Prostorni planovi se izrađuju i donose u elektroničkom obliku.". Što to znači donijeti prostorni plan u elektroničkom obliku? Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
77 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. • preciznije definirati odredbu stavka 1. Sugerira se da odredba glasi „Prostorni planovi izrađeni i doneseni temeljem ovoga Zakona i u skladu s pravilnikom iz članka 56 stavka 3. ovoga Zakona, izrađuju se i donose u elektroničkom obliku“. Ovo iz razloga što se u skladu s elektroničkim standardom prostornih planova propisanim pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovog Zakona izrađuju planovi „nove“ generacije. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
78 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Članak je nejasan. Nije jasno odnosi li se na prestanak obveze izrade tiskanog konačnog prijedloga plana kojega donosi predstavničko tijelo ili na prestanak obveze izrade konačnih (donesenih) planova u analognom obliku. Članak 112. (koji definira obvezu dostave dokumenata prostornog uređenja) nije mijenjan. Članak treba pojasniti. Slažem se s prijedlogom HKA da bi se ovo trebalo odnositi na novu generaciju planova koji će se izrađivati i donositi temeljem novih pravilnika. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
79 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Mišljenja smo da bi se osim elektroničkog oblika prostornog plana trebao dostavljati i analogni oblik. To naročito uzimajući u obzir činjenicu da stavak 2. Zakona koji definira analogni oblik prostornog plana nije mijenjan, odnosno, Zakon ga i dalje predviđa Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
80 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Prijedlog: Radi nedvojbenog tumačenja ove odredbe predlažemo pobliže definirati da se odnosi na prostorne planove nove generacije koji će biti izrađeni temeljem novog (novih) Pravilnika iz čl. 56. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
81 Hrvoje Vidović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Prelazak na elektronički oblik prostornih planova značit će isključivo dodatno opterećenje i šum u sustavu u odnosu na današnje stanje, ako se istodobno na svim razinama i u potpunosti ne dokine analogni ispis planova. Za takav korak, međutim, naš sustav prostornog uređenja nije niti izbliza spreman, a potreba tehničkog osuvremenjenja jedan je od njegovih manjih problema. Nije prihvaćen Ovo pitanje je uređeno Zakonom. Nakon uspostave modula e-planovi ova funkcionalnost bit će moguća.
82 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. • izmijeniti odredbu članka 72. stavak 2. točka 3. analogno izmjenama u članku 67. stavak 2. točka 4. Analogno izmjenama u članku 67. stavak 2. točka 4. potrebno je omogućiti županijskim prostornim planovima da daju smjernice za sve urbanističke planove uređenja županijskog značaja. Županijski plan, isto kao i državni plan, ne bi trebalo ograničiti samo na davanje smjernica isključivo za izradu urbanističkih planova uređenja županijskog značaja za izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske i javne namjene, obzirom da je županijskim planom moguće planirati i površine drugih namjena županijskog značaja (određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona). Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
83 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Točka 3. još više degradira planersku struku! Čemu prostornim planom utvrđivati neizgrađeno neuređeno građevinsko područje ako je dana mogućnost da se tamo može obavljati gradnja bez donošenja urbanističkog plana uređenja. Ovakva odredba predstavlja moguću opasnost u prostoru: na uredno predan zahtjev ne može se odbiti izdavanje dozvole, a u prostoru je moguće da će se dozvoljavanjem takve gradnje onemogućiti planiranje pristupa preostalom dijelu obuhvata za koji je obvezno izraditi urbanistički plan uređenja. Stoga je nužno osigurati da prostorni planer analizom prostora utvrdi potreban obuhvat izrade urbanističkog plana uređenja kojim će se osigurati optimalni način korištenja prostora. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
84 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Nemoguće je rješavati pristup prometnim površinama i odvodnju otpadnih voda na razini prostornih planova. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
85 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Predlaže se: U čl. 79. st. 4. podst. 2. ZOPU-a umjesto riječ (cit): građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine uvrstiti riječi: građenje zamjenske građevine. Obrazloženje: Kao kod pojma zamjenske građevine iz čl. 1. Prijedloga ID ZOPU-a. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
86 Ana Maržić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Ne slažem se s predloženim izmjenama. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
87 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Komentar na članak 17. (izmjena članka 79.) Ukoliko Zakonodavac propiše da se za neuređene dijelove građevinskog područja lokacijska i građevinska dozvola može izdati i za nove građevine iako ne postoji urbanistički plan uređenja odnosno, iako prostornim planom uređenja ili generalnim urbanističkim planom nisu propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja doći će do još veće devastacije prostora. Umjesto da se postrože uvjeti oblikovanja prostora i zaštite okoliša ovom se izmjenom dovodi do nekontrolirane izgradnje i urbanističkog kaosa. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
88 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. U članku 79. Predlaže se u stavku 4. dodati novu točku 4. koja glasi: 4. izgradnja energetske infrastrukture OBRAZLOŽENJE: UZ SVE NAVEDENE IZUZETKE, POTREBNO JE IZUZETI I ENERGETSKU INFRASTRUKTURU Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
89 Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Mišljenja smo da je to neprihvatljivo obzirom da se ovim člankom omogućuje izdavanje akata za gradnju novih građevina na neuređenim dijelovima građevinskog područja prije donošenja UPU-a, te se time ograničavaju moguća prostorna rješenja za pojedini obuhvat koja bi se tim UPU-om planirala, otežava se planiranje prometne i komunalne infrastrukture, „zatvaraju“ se čestice bez pristupa, a izrada UPU-a će u većini slučajeva postati besmislena. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
90 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Dopuštanjem gradnje zamjenskih i novih građevina na prostorima za koje Zakon propisuje obvezu izrade UPU-a dovodi u pitanje samu potrebu njegove izrade, a može dovesti do nemogućnosti realizacije bilo kakvog planskog rješenja UPU-a. Stoga smatramo potrebnim podstavke 2. i 3. stavka 4. brisati Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
91 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. PRIJEDLOG: predlaže se izmjena točke 3. stavka 4. 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu i mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom, samo u slučaju da su za područje iz stavka 1. ovoga članka prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.“ Obrazloženje: Člankom 121. ZPU utvrđeno je da je izdavanje lokacijske dozvole protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu. Predloženom dopunom se izbjegava situacija dovođenja službene osobe u situaciju da izdaje lokacijsku dozvolu bez uporišta u prostornim planom utvrđenim uvjetima za provedbu zahvata. Predloženom izmjenom se izmijenjeni stavak 4. članka 79. ZPU usklađuje s: – odredbom iz stavka 2. članka 53. ZPU prema kojoj se prostornim planovima propisuju uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana – odredbom iz članka 141. prema kojoj se zahvati u prostoru provode u skladu s prostornim planom – odredbom stavka 2. članka 79. prema kojoj donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju za koje su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
92 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. U sadašnjem ZOPU piše u članku 79. stavak(4) (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, akt za građenje može se izdati za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. ------------- Dakle, zakonodavac sada dopušta prema prijedlogu ID Zakona čl. 17. koji s odnosi na članak 79. stavak (4) točka 3. da se za neuređene dijelove građevinskog područja LOKACIJSKA I GRAĐEVINSKA DOZVOLA može izdati i za NOVE građevine BEZ PROSTORNOG PLANA koji detaljno definira lokacijske uvjete (UPU, PPU ili GUP – prema stavcima (1) i (2) istog članka) i to bez obzira na namjenu, izgled, veličinu i utjecaj na okoliš te NOVE građevine ??? Ovim se dokida i ovo malo kontrole nad prostorom građevnih područja koju sada, uvjetno recimo, imamo. Toliko o zaštiti prostora Republike Hrvatske kao našeg najvažnijeg resursa za turističku zemlju... živjela daljnja nekontrolirana devastacija, poružnjivanje naselja i pogodovanje špekulantima. Umjesto da se uvode sve strože kontrole nad oblikovanjem i utjecaje na okoliš i vizure naselja, pogotovo u turističkim područjima... Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
93 Općina Medulin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Kojim se stavak 4 članka 79. mijenja i nadopunjava točkom 3. kojom se omogućava izdavanje lokacijske dozvole odnosno građevinske dozvole za gradnju nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu i mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom bez donošenja Urbanističkog plana uređenja za predmetno područje. Skrećemo pažnju da sukladno članku 3. Zakona o prostornom planiranju „pojmovnik“, točka 30., osnovna infrastruktura definirana je na način: prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice Tumačeći navedeni pojmovnik i predloženu nadopunu stavka 4, članka 79., točka 4. investitorima će biti omogućeno dobivanje lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola i na lokacijama odnosno građevnim česticama do kojih se pristup predviđa i omogućuje ne samo izvedenom ili planiranom prometnicom, već putem površina u vlasništvu vlasnika buduće građevne čestice ili putem prava služnosti prolaza. Također površina na kojoj se osniva pravo služnosti ničim nije detaljnije uvjetovana, počevši od broja služnosti (većeg broja katastarskih čestica preko kojih se upisuje služnost) pa do ukupne dužine služnosti i širine služnosti koja se smatra prihvatljivom. Kao primjer, moguće su i situacije osiguravanja pristupa građevnoj čestici putem služnosti npr. preko pet katastarskih čestica u dužini od npr. 200 metara u širini od 3m i to za više građevina putem prolaska preko iste površine preko koje se bilježi pravo služnosti za veći broj lokacija planiranih za gradnju i to pojedinačno. Omogućavanjem takvog načina pristupa cjelokupne zone neizgrađenog-neuređenog područja za koje nije donesen UPU postaju prostori u kojima ne postoje nikakve smjernice planiranog razvoja prostora i kontrole nastanka javnih površina kao i cjelovitog rješavanja infrastrukture. Predmetne dozvole (lokacijske i građevinske) kojima će se sukladno predloženoj izmjeni moći pristupiti zahvatu u prostoru ili gradnji i bez donošenja UPU-a preostali prostor neizgrađenog-neuređenog područja dovode u situacije nemogućnosti razvoja i privođenja budućoj namjeni. Također treba naglasiti i da uvjeti određeni planom šireg područja (PPUO Medulin) ne definiraju lokacijske uvjete kojima bi se detaljnije sagledao prostor u odnosu na namjenu, veličinu i utjecaj novih zgrada na okoliš. Sukladno svemu navedenom predložena Izmjena i dopuna zakona koja se odnosi na stavak 4. članka 79. kojom se omogućuje izgradnja građevina prije donošenja urbanističkog plana uređenja imala bi nesagledive negativne posljedice na prostor. Stoga Općina Medulin kao jedinica JLS-a nedvojbenog je mišljenja da stavak 4. članka 79. ne treba nadopunjavati novom točkom 3. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
94 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. • preispitati odredbu stavka 4. Utvrđivanje uređenog, odnosno neuređenog dijela građevinskog područja u domeni je prostornog plana. Ukoliko na nekom području postoji „osnovna infrastruktura“ ono se, sukladno definiciji neuređenog dijela građevinskog područja, neće naći unutar tog neuređenog dijela, osim u slučaju kada to planer ocijeni opravdanim zbog definiranja logične prostorne cjeline koja će se planirati UPU-om. Primjenom ove iznimke, derogirat će se spomenuto planersko nastojanje, jer će se neuređeni dio izgraditi pojedinačnim građevinama kojima se nerijetko pristupa razno raznim „putevima“ koji nisu rezultat planiranja i propisnog opremanja, već stanja na terenu (često staze urisane u katastru, poljski putovi i sl.). Po izgradnji takvih građevina izrada UPU-a više neće imati smisla, izuzev radi sanacije posljedica primjene ove odredbe. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
95 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Smatram da će predložena izmjena stavka 4. odnosno predložena točka 3. dovesti do značajnih problema u prostoru te predlažem da se isto briše. Kod planiranja obveze izrade UPU-a često se za neizgrađeno i neuređeno područje "u drugom redu" u obuhvat UPU-a treba uvrstiti i prostor uz uređenu prometnicu koji je jedini prostor za formiranje pristupnih prometnica do šireg neizgrađenog i neuređenog prostora. Predloženom izmjenom kojom se omogućuje građenje nove zgrade unutar obveznog obuhvata UPU-a praktično se omogućuju zahvati u prostoru koji će (potencijalno) blokirati izgradnju na puno širem neizgrađenom građevinskom području. Blokirati će se i (često jedina) mogućnost fomiranja pristupnih prometnica do neuređenog područja i priključenja na potrebnu infrastrukturu te će se onemogućiti cjelovito prostorno rješenje unutar obuhvata propisanog UPU-a. Točka 3. je nepromišljena i s nesagledivim štetnim posljedicama te predlažem da se ista briše. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
96 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 17. st. 4. t. 3. Mišljenja smo da je potrebno jasno definirati prometnu površinu, na način da se definira radi li se o površini upisanoj kao put ili čestici za koju je izdana građevinska dozvola za gradnju prometne površine ili to može biti dio okućnice, livade odnosno drugog zemljišta koje nije cesta, ali na kojoj je utvrđeno pravo služnosti kako je to definirano Zakonom. To naročito stoga što Prostorni planovi poznaju samo puteve (postojeće i planirane) kao prometne površine, a ne i institut prava služnosti te ne smatraju to uređenim zemljištem. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
97 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Prijedlog: Ne podržavamo predloženu dopunu stavka 4. članka 79. koja se odnosi na novu točku 3. Obrazloženje: Predložena dopuna, kojom se omogućuje izgradnja novih građevina prije donošenja urbanističkog plana uređenja imat će nesagledive negativne posljedice ne samo na prostor RH, već i na temeljno funkcioniranje JLS. Pretpostavljamo da je zakonodavcu jasno da će, uz već definirane iznimke određene stavkom 4., omogućavanje da se na područjima za koja je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja, a koja su definirana čl. 79. stavak 1. ZPU, može izdati i lokacijska i građevinska dozvola za građenje nove zgrade, dovesti do toga da se izrada urbanističkih planova uređenja više neće smatrati potrebnom. Postavlja se pitanje na koji će se način neuređeni dijelovi građevinskih područja na racionalan način opremiti prometnom i komunalnom infrastrukturom, kako će se osigurati pristup na prometnu površinu građevnih čestica u unutrašnjosti područja za koja je propisana obvezna izrada urbanističkog plana uređenja, kako će se provesti urbana preobrazba ili sanacija unutar građevinskih područja bez cjelovitog rješavanja infrastrukture, kako će se utvrditi građevne čestice namijenjene za uređenje površina javne namjene... jednom riječju, kako se bez detaljnijeg sagledavanja prostora i utvrđivanja lokacijskih uvjeta uopće može izdati lokacijska i građevinska dozvola, i to bez obzira na namjenu, veličinu i utjecaj te nove zgrade na okoliš? Nadalje, postavlja se pitanje tko i kako utvrđuje "pristup na prometnu površinu i mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama" (po prethodnom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji to su radili Upravni odjeli, te se u tu svrhu provodio očevid), te nije jasno što učiniti u slučaju kada uvjeti za provedbu nisu utvrđeni PPUO/PPUG - om, već isti propisuju obveznu izradu urbanističkog plana uređenja. Ne treba smetnuti s uma da je vrlo često riječ o neizgrađenim i neuređenim područjima značajne površine. Prihvaćanjem predložene iznimke JLS će, bez obzira na usvojene planove (vremenske i financijske!) opremanja pojedinih područja prometnom i komunalnom infrastrukturom, sada imati obvezu da do takvih, pojedinačnih i zasigurno dislociranih građevnih čestica na kojima bi se omogućila izgradnja novih zgrada, planiraju i izgrade svu potrebnu infrastrukturu. Koliko će to biti nepremostiv problem, pokazat će vrijeme ukoliko se dopusti ova iznimka. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
98 Hrvoje Vidović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Svako dodatno širenje već preširokih mogućnosti za zahvate u prostoru bez prethodne obvezne izrade urbanističkog plana uređenja (UPU) imat će za posljedicu daljnju neopravdanu i neprimjerenu potrošnju prostora kao vrijednog i neobnovljivog nacionalnog resursa. Ovakav prijedlog je izuzetno štetan i opasan te čudi izostanak veće reakcije stručne i šire javnosti, unatoč općem zgražanju na neformalnoj razini. Naime, tek obveznom izradom i donošenjem UPU-a otvara se mogućnost planskog formiranja novih dijelova naselja ili gospodarskih površina, dostatno urbanistički osmišljenih i infrastrukturno opremljenih. Iz de facto ukidanja instrumenta UPU-a kakvo se ovdje predlaže slijedi samo linearno širenje već prevelikih građevinskih područja uz postojeće ionako neprimjerene prometnice, putem parcijalnih zahvata u prostoru koji će na njima parazitirati. Realizacija će pak takvih zahvata za investitore i dalje biti prespora i prekompleksna iz istih temeljnih razloga kao i danas, a to su nesređeni vlasnički odnosi, nedostatna infrastrukturna opremljenost i stalne promjene zakona(!) - a ne manje ili više složene procedure na koje je svaki ozbiljan i uljuđen investitor spreman i naviknut, i od kojih štoviše ima koristi. Detaljno urbanističko planiranje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i rezultate (za one koji to ne znaju), a upravo njegovo sustavno dokidanje unatrag nekoliko desetljeća jedan je od bitnih razloga prostornog nereda koji je počeo gušiti naše gradove i naselja. Nadalje, detaljno urbanističko planiranje (pri čemu je izrada UPU-a tek nulti stupanj) nije nepotrebna smetnja višem plasmanu na “doing business” ljestvici već civilizacijsko dostignuće i sastavni dio onih sustava prostornog uređenja na koje bismo se trebali ugledati - u državama koje, uzgred budi rečeno, na navedenoj ljestvici jako dobro stoje. Jednako kao što su to i urbana komasacija, porez na nekretnine, zemljišna politika općenito itd. itd. Nažalost, stječe se opći dojam da je predlagatelj posvećen destrukciji sustava prostornog uređenja, a ne njegovom unapređenju. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
99 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Dakle, zakonodavac sada dopušta prema ID Zakona čl. 17. koji s odnosi na članak 79. stavak (4) točka 3. da se za neuređene dijelove građevinskog područja LOKACIJSKA I GRAĐEVINSKA DOZVOLA može izdati i za NOVE građevine BEZ PROSTORNOG PLANA koji detaljno definira lokacijske uvjete (UPU, PPU ili GUP – prema stavcima (1) i (2) istog članka) i to bez obzira na namjenu, izgled, veličinu i utjecaj na okoliš te NOVE građevine ??? Ovim se dokida i ovo malo kontrole nad prostorom građevnih područja koju sada, uvjetno recimo, imamo. Toliko o zaštiti prostora Republike Hrvatske kao našeg najvažnijeg resursa za turističku zemlju... živjela daljnja nekontrolirana devastacija, poružnjivanje naselja i pogodovanje špekulantima. Umjesto da se uvode sve strože kontrole nad oblikovanjem i utjecaje na okoliš i vizure naselja, pogotovo u turističkim područjima... Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
100 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Potrebno propisati obvezu dostave odluke o izradi prostornog plana i nadležnim županijskim zavodima koji o istom unose podatke u ISPU. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
101 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Nije jasno zašto bi se nadležnost za donošenje odluke o izradi prostornog plana DRŽAVNE razine spustila s razine Vlade RH na razinu Ministarstva? Također, ovo je ozbiljna izmjena o kojoj bi trebao raspravljati Sabor, a nije jasno može li rasprava biti kvalitetna u okviru procedure donošenja izmjena zakona po hitnom postupku. Također, molim pojašnjenje veze predložene izmjene ovog članka s obrazloženjem za donošenje izmjena zakona po hitnom postupku. Smatram da ovo izlazi iz okvira koji su uvodnom dijelu zakona opisani kao polazište i okvir za izmjene (a zbog čega je predložena procedura izmjena po hitnom postupku). Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
102 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Komentar uz Članak 18. U članku 86. stavku 2. riječi: „Vlada na prijedlog Ministarstva“ zamjenjuje se riječju: „ministar“. Prijedlog: Treba ostati po starom jer riječ: „Vlada na prijedlog Ministarstva“ ima veču težinu jer je plan na državnoj razini. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
103 Ljiljana Belajdžić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. U Članku 18. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama dodati novi stavak tako da glasi: Članak 18. U članku 86. stavku 2. riječi: "Vlada na prijedlog Ministarstva" zamjenjuju se riječju: "ministar". U članku 86. stavku 3. riječ: "predstavničko" zamjenjuje se riječju: "izvršno". Obrazloženje: isto kao u obrazloženju predmetnog članka, primijenjeno na planove regionalne/lokalne razine. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
104 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Predlaže se: Zadržati postojeću odredbu čl. 96. st. 4. ZOPU-a o objavi javne rasprave o prijedlogu prostornog plana najmanje osam dana prije početka javne rasprave. Obrazloženje: Objava javne rasprave o prijedlogu prostornog plana mora biti u odgovarajućem roku (npr. 8 dana) prije dana kada započinje javna rasprava. Građani naime ne prate redovito sve objave JLS-a pa bi u predloženom slučaju mogli propustiti javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana. Nema potrebe na taj način ugrožavati pravo građana da sudjeluju u javnoj raspravi. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
105 Udruga Biom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Podržavamo komentare Zelene Akcije, Brodsko ekološkog društva - BED, Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, Zelene Istre, Udruge hrvatskih urbanista, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske zajednice županija te drugim organizacija i pojedinaca koji traže da se u članku 96. stavku 4. riječi "najmanje osam dana" ne brišu. Radi preglednosti komentare nećemo ponavljati, ali molimo da se uvaži naša podrška kao zaseban komentar. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
106 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Komentar na članak 19. (izmjene članka 96.) Ukidanje obveze da se objava javne rasprave objavljuje najmanje osam dana prije početka rasprave u suprotnosti je s načelom javnosti i slobodnog pristupa informacijama i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. S obzirom kako se u Objavi javne rasprave između ostalog navodi i datum početka javne rasprave ali i javnog izlaganja, može se desiti kako je javno izlaganje prvoga dana javne rasprave, što bi uvelike dovelo do smanjene mogućnosti sudjelovanja javnosti. Stječe se dojam kak je jedini razlog ove izmjene upravo smanjivanje mogućnosti da javnost bude pravovremeno informirana i aktivno sudjelovala u procesu donošenja dokumenata prostornog planiranje. Stoga predlažemo da se ovaj članak ne mijenja u odnosu na važeći Zakon. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
107 Brodsko ekološko društvo-BED KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. U svrhu poštivanja načela transparentnosti i javnosti ne brisati minimalan broj dana u čl 96. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
108 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Ukidanje obaveznog roka objave javne rasprave od 8 dana prije njenog početka ne omogućava adekvatno obavještavanje javnosti, u suprotnosti je sa samim smislom instituta javne rasprave, kao i s nizom propisa. U istom duhu, tekućim je izmjenama Zakona propuštena prilika za ugradnju u članak 96. naputaka o proaktivnom informiranju (Korak 5.) Povjerenika za informiranje RH iz Priručnika za provedbu savjetovanja s javnošću za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
109 Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Prijedlogom Zakona u članku 96. planira se ukidanje obveze objave javne rasprave najmanje 8 dana od njenog početka što je u suprotnosti s načelom javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. Mišljenja smo da bi takva odredba otvorila mogućnost da se javna rasprava objavi dan prije njezinog početka te da termin javnog izlaganja plana bude već prvog dana javne rasprave čime bi se bitno umanjila mogućnost sudjelovanja i kvalitetne pripreme zainteresirane javnosti. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
110 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Prijedlog: Smatramo da članak 96. stavak 4 . treba ostati nepromijenjen. Podržavamo inicijativu da se rok trajanja javne rasprave utvrdi sa brojem "radnih" dana. Obrazloženje: U cjelokupnoj proceduri izrade prostornih planova, a posebice vezano na rokove koji su proizašli iz propisa iz područja zaštite okoliša, smatramo da navedeno skraćenje rokova izrade ne doprinosi transparentnosti ni kvaliteti izrade prostornih planova s činjenicom da najkraće trajanje javnog uvida može biti 8 dana. Skraćivanje objave javne rasprave je u suprotnosti sa točkom 7. čl.7. ZPU. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
111 Udruga Zelena Istra KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Protivimo se brisanju minimalnog roka objave informacije u tiskanim medijima o započinjanju javne rasprave jer bi to bio korak unatrag u transparentnosti donošenja prostornih planova, koja je već sada na niskoj razini. Praksa je pokazala mnogo načina na koje tijela nadležna za provedbu postupka javne rasprave otežavaju sudjelovanje javnosti. Javna izlaganja održavaju se na samom početku ili na kraju razdoblja predviđenog za sudjelovanje. Organizacijom javnih prezentacija često vrlo opsežnih dokumenata na samom početku razdoblja javne rasprave građanima se onemogućava čitanje dokumenta, koje je neophodno za djelotvorno sudjelovanje tj. postavljanje pitanja na javnom izlaganju. Ta bi se situacija dodatno pogoršala kada bi se ukinuo minimalni rok objave početka javne rasprave. Organiziranjem izlaganja na samom kraju razdoblja javne rasprave ne daje se dovoljno vremena za pisanje komentara, prijedloga i primjedbi na dokument na javnoj raspravi. Optimalno vrijeme za javno izlaganje u sredini je perioda javne rasprave. Također, javno izlaganje treba osigurati u terminu koji omogućava svim zainteresiranima sudjelovanje. U Hrvatskoj se često javne rasprave o prostornim planovima objavljuju u vrijeme božićnih i novogodišnjih ili ljetnih praznika, kada donositelji znaju da će uključivanje javnosti biti najmanje ii da će neka rasprava proći nezamjećena. U UNECE-ovim Preporukama iz Maastrichta za promociju učinkovitog sudjelovanja javnosti u okolišnim pitanjima, u što spadaju i postupci prostornog planiranja, točka 76. , stoji da ako su rokovi zadani kao minimalni, propisi ili smjernice za njihovu provedbu bi trebali jasno istaknuti da se radi o minimalnom roku te da su dulji rokovi ne samo mogući nego i preporučljivi. U točci 77. navodi se kako bi, ako se rok utvrđuje u minimalnim danima, trebalo jasno istaknuti radi li se o kalendarskim ili radnim danima. Ukoliko u roku predviđenom za informiranje i sudjelovanje postoji praznik, rok se mora produljiti za broj dana trajanja praznika. Trebalo bi izbjegavati razdoblje ljetnih i novogodišnjih praznika za javne rasprave (niz slučajeva iz prakse dokazuje da se javne rasprave o izmjenama i dopunama prostornih planova u trajanju od 8 do 15 dana organiziraju baš u vrijeme božićnih i novogodišpnjih praznika). Hrvatska je potpisnica Aarhuške konvencije te se Preporuke iz Maastrichta odnose i na nju, te zato predlažemo da su u članak kojim je definiran minimalni rok trajanja javne rasprave unese dopuna obaveze produljenja javne rasprave za broj dana praznika ili blagdana koji su raspravom obuhvaćeni. Izmjene zakona nužne su i u čl. 98.: Zakon o prostornom uređenju u čl. 98.(2) utvrđuje da javni uvid u prijedlog prostornog plana na javnoj raspravi traje 30 dana. Stavak 3. istog članka propisuje da javni uvid u prijedlog izmjena i dopuna traje najmanje 8, a najviše 15 dana. Primjena tih rokova u slučaju javne rasprave o strateškoj studiji izmjena i dopuna prostornog plana predstavlja kršenje minimalnog roka za sudjelovanje javnosti od 30 dana koje propisuje Uredba o strateškoj procjeni u čl. 23.: “Javna rasprava o strateškoj studiji provodi se u jedinstvenom postupku javne rasprave na prijedlog prostornog plana na način i u rokovima propisanim posebnim propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, ukoliko isti nije u suprotnosti s odredbama posebnog propisa iz područja zaštite okoliša”. Da bi se izbjegle nejasnoće, Zakon o prostornom uređenju trebalo bi mijenjati u tom dijelu. Osim toga, rok od 8 dana za javnu raspravu odnosno uvid u prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana od 8 do najviše 15 dana je nerazuman. Rok bi trebalo utvrditi u minimalnom vremenu, a tijelima nadležnima za provedbu ostaviti mogućnost produljenja roka. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
112 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Predlažemo ostaviti formulaciju važećeg stavka 4. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
113 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. U članku 96. stavku 4. riječi: "najmanje osam dana" brišu se. Da li to znači da javna rasprava može početi danom objave javne rasprave u dnevnom tisku. Ako da, onda bi tako trebalo i pisati. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
114 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Ukidanje obveze da se objava javne rasprave objavljuje najmanje osam dana prije početka rasprave u suprotnosti je s načelom javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje (članak 14 ovog istog Zakona!) ali i s nizom drugih zakonskih propisa kojima se regulira pravo sudjelovanja javnosti. Ovo je vrlo problematičan prijedlog koji ne doprinosi transparentnosti sustava izrade i donošenja prostornih planova. Rok od osam dana beznačajno je kratak u odnosu na zahtjevnost postupka izrade i trajanje izrade prostornog plana (ili njegovih izmjena i dopuna) te ovakva predložena izmjena može samo koristiti onim pokretačima izrade plana i/ili nositeljima izrade koji žele nešto sakriti od javnosti. Predlažem izmjenu na način da objava javne rasprave mora biti najmanje osam dana prije početka javne rasprave odnosno vraćanje na postojeću odredbu zakona. Dodatno, predlažem izmjenu članka 98. stavka 3. na način da javni uvid u prijedlog izmjena i dopuna odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam RADNIH dana. U duhu propagiranog načela javnosti uputno bi bilo staviti i određeni moratorij na način da se javne rasprave koje traju manje od 15 dana ne mogu provoditi od 20. prosinca do 10. siječnja niti od 15. srpnja do 15. kolovoza. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
115 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Prijedlog: Smatramo da članak 96. stavak 4 . treba ostati nepromijenjen. Obrazloženje: U cjelokupnoj proceduri izrade i donošenja prostornog plana razdoblje od osam dana za objavu javne rasprave vremenski je zanemarivo, a suštinski važno. Osim pravovremenog informiranja javnosti, zbog prekratkog roka javnopravna tijela određena posebnim propisima neće biti u mogućnosti kvalitetno se uključiti u javnu raspravu, kao niti mjesni odbori/gradske četvrti, što će naročito doći do izražaja u slučaju javnog uvida u trajanju od 8 dana. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
116 Zavod za prostorno uređenje Istarske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Prijedlog izmjene čl.98 stavak 3: Treba korigirati na 8 radnih dana, a sve radi čl. 101, odnosno davanja mišljenja Zavoda za prostorno uređenje (tehnički neizvedivo zbog vikenda ili praznika). Primljeno na znanje Nije bilo predmet izmjene.
117 Danijel Mišković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Prijedlog izmjene čl.98 stavak 3: Treba korigirati na 8 radnih dana, a sve radi čl. 101, odnosno davanja mišljenja Zavoda za prostorno uređenje (tehnički neizvedivo zbog vikenda ili praznika). Primljeno na znanje Nije bilo predmet izmjene.
118 Suzana Dobrić Žaja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Ukidanje obveze da se objava javne rasprave objavljuje najmanje osam dana prije početka rasprave u suprotnosti je s načelom javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. Budući da se u objavi javne rasprave objavljuje i termin javnog izlaganja plana, može se dogoditi da se javna rasprava objavi dan prije njezinog početka, a termin javnog izlaganja može biti već prvog dana javne rasprave. Tako bi sve bilo u skladu sa zakonom, a značajno bi se smanjila mogućnost sudjelovanja javnosti jer javnost naprosto ne bi na vrijeme uočila da je planirana javna rasprava. Također bi se na taj način unazadilo načelo javnosti jer je raniji rok objave značajan i zbog toga što sudionicima omogućuje da se adekvatno pripreme za sudjelovanje u javnoj raspravi. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno. Predmetnom izmjenom se ne zabranjuje objava javne rasprave 8 i više dana prije početka javne rasprave.
119 Udruga Biom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Predlažemo brisanje članka 20. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Obrazloženje: Naime, ne postoje tehnički ili drugi razlozi zbog kojih bi bilo potrebno ukloniti objavljeno Izvješće o javnoj raspravi sa mrežnih stranica nositelja izrade prostornog plana, dok s druge strane, postoji jasan interes kako struke tako i građana da takve informacije trebaju ostati javno dostupne što je vidljivo i iz niza komentara na ovaj članak Konačnog prijedloga. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
120 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Komentar na članak 20. (izmjena članka 102.) Nema nikakvog razloga da se Izvješće s provedene javne rasprave uklanja s mrežnih stranica nositelja izrade prostornog plana, naprotiv. Sama rasprava je dio demokratskog procesa u kojem sudionici javno iznose svoje mišljenje i razmišljanja vezano uz buduće posljedice plana koji se donosi. Zbog toga je od ključne važnosti da se upravo kritički glasovi koji se često čuju u javnim raspravama ostave vidljivima i da se na taj način poboljša transparentnost kod procesa odlučivanja. Donositelj plana mora prihvatiti odgovornost u slučaju kada odbije prijedlog koji se možda kasnije pokaže kao dobar ili čak nužan. Izvješće o javnoj raspravi sastavni je dio procesa donošenja plana i ne smije ga se učiniti nedostupnim javnosti. Isto tako Izvješće predstavlja važan izvor informacija za sudionike u nekim budućim raspravama, ali i za različite analize i istraživanja. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
121 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Nije propisano u kojem roku se izvješće od usvajanja mora postaviti na oglasnu ploču odnosno objaviti, te je nejasan razlog obaveznog uklanjanja. Smatramo potrebnim propisati rok u kojem se od usvajanja izvješće javno objavljuje, a dužinu njegove objave kao trajnu. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
122 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Predložena izmjena ne doprinosi načelu javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje (članak 14. ovog Zakona). Važnije od ovoga bilo bi propisati sankcije za neobjavljivanje Izvješća u zakonom propisanom roku - nešto što je jako česta pojava, tim čudnija ako se zna da sve objave idu preko mrežne stranice Ministarstva koje po zakonu obavlja nadzor (!) nad provedbom zakona. Ovom predloženom izmjenom dodatno ćete opteretiti djelatnike Ministarstva da (nepotrebno) brinu o uklanjanju Izvješća u roku, a o rokovima objave i dalje nitko neće voditi računa niti će biti ikakvih sankcija za nepoštivanje istih. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
123 Zavod za prostorno uređenje Istarske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Nadopuniti članak 102. tako da se nedvosmisleno odredi rok izrade i objave izvješća o javnoj raspravi na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči. Vezano za propisivanje nedvosmislenih rokova napominjemo da je potrebno izmjeniti čl. 107 u dijelu koji se odnosi na rok od 15 dana, jer je to u praksi najviše 10 dana (vikend i praznik). Predlažem da se vrati na 30 dana ili odredi kao 15 radnih dana. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
124 Danijel Mišković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Nadopuniti članak 102. tako da se nedvosmisleno odredi rok izrade i objave izvješća o javnoj raspravi na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči. Vezano za propisivanje nedvosmislenih rokova napominjem da je potrebno izmjeniti čl. 107 u dijelu koji se odnosi na rok od 15 dana, jer je to u praksi najviše 10 dana (vikend i praznik). Predlažem da se vrati na 30 dana ili odredi kao 15 radnih dana. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
125 Suzana Dobrić Žaja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 20. Nema nikakvog razloga da se Izvješće s provedene javne rasprave uklanja s mrežnih stranica nositelja izrade prostornog plana, naprotiv. Sama rasprava je dio demokratskog procesa u kojem sudionici javno iznose svoje mišljenje i razmišljanja vezano uz buduće posljedice plana koji se donosi. Zbog toga je od ključne važnosti da se upravo kritički glasovi koji se često čuju u javnim raspravama ostave vidljivima i da se na taj način poboljša transparentnost kod procesa odlučivanja. Donositelj plana mora prihvatiti odgovornost u slučaju kada odbije prijedlog koji se možda kasnije pokaže kao dobar ili čak nužan. Izvješće o javnoj raspravi sastavni je dio procesa donošenja plana i ne smije ga se učiniti nedostupnim javnosti. Isto tako Izvješće predstavlja važan izvor informacija za sudionike u nekim budućim raspravama, ali i za različite analize i istraživanja. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno drugačije. Izviješće će biti dostupno u modulu e-planovi.
126 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Predlaže se: Brisati u čl. 117. st. 1. toč. 1. ZOPU-a riječi „nacionalnom parku i“. Obrazloženje: Zbog predložene izmjene čl. 116. st. 1. podst. 1. ZOPU-a treba uskladiti odredbu čl. 117. st. 1. podst. 1. ZOPU-a o aktima koje izdaje upravno tijelo županije u provedbi prostornih planova državne razine. Prihvaćen Prihvaća se.
127 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Izmjena članka 116. Zakona povlači za sobom izmjenu i članka 117., za što međutim nije dan prijedlog u javnoj raspravi. Prihvaćen Prihvaća se.
128 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 22. Iz ovog članka je vidljivo da se odgovornost i dalje propisuje samo za zgrade a ne i druge građevine koje mogu biti puno zahtjevnije (npr. elektrane, rafinerije, tvornički pogoni i sl). Projektanti drugih struka također moraju poštivati urbanističke uvjete u kontekstu drugih propisa te njihova odgovornost nije manja od arhitekata za zgrade. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena.
129 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Nejasna odredba u vezi s provjerom usklađenosti s prostornim planom više razine. Naime svi prostorni planovi na snazi donosili su se po drugom propisu koji je imao drugi sadržaj od sadržaja predviđenog novim zakonom. Prostorni planovi s kojima se usklađuju prostorni planovi niže razine strukturirani su na način po kojem nije primjenjivo da se usklađenje vrši djelomično. Ujedno, novi prostorni planovi niže razine nove generacije ne mogu biti usporedivi s prostornim planovima više razine stare generacije. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
130 OPĆINA SALI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Izmjenu članka 123. stavka 1. važećeg Zakona je potrebno preciznije odrediti. Ovo predlažemo iz pozicije male otočke općine čiju lokalnu zajednicu ni trenutno zakonsko uređenje ne zadovoljava. Razlog tome je što prostorni plan više razine omogućava zahvate u prostoru koji nisu od državnog interesa, ali su zato u izravnoj suprotnosti s interesima lokalnog stanovništva. Jedan od takvih primjera je ishođenje lokacijskih dozvola za ribogojilišta koja u prostornom planu niže razine nisu predviđena. Nisu predviđena - jer to odražava volju lokalne zajednice, a koju volju bi i prostorni planovi više razine morali uvažavati. Postoji li način da održimo provedbu sustava prostornog razvoja, ali bez diskriminacije stanovnika u malim JLS? Ili osim prostornih planova više i niže razine, postoje i građani više i niže razine? Nije prihvaćen Predmetno je pitanje uređeno Zakonom na jasan način.
131 ZELENA AKCIJA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Komentar na članak 23. (izmjene članka 123.) Ukoliko Zakonodavac uvrsti ovu odredbu u Zakon, može se desiti da se na slijedećim izmjenama Zakona unese odredba prema kojoj su svi investicijski projekti neka vrsta strateških projekta i na taj način u sprezi s lokalnim političarima izmijeni plan nižeg reda te omogući izgradnju okolišno i ekonomski štetnih projekata mimo volje i interesa lokalnih zajednica. Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
132 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Izmjena odredbe vezano uz članak 55. prijelaznih i završnih odredbi otvara vrata potencijalnim zloupotrebama u provedbi prostornih planova. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
133 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Navedenu izmjenu čl. 23. potrebno je preispitati u vezi s čl. 52. i 55. ovih ID Zakona te nedvosmisleno definitati kako bi se izbjegli problemi u postupku izrade i donošenja prostornih planova. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
134 Općina Medulin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Izmjenom članka 23 i članka 55. Zakona o prostornom uređenju na način koji se predlaže ovim izmjenama nejasno su definirani „zahvati u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine“. Mišljenja smo da je predmetne izmjene potrebno detaljnije i jednoznačno definirati kako bi se omogućila nedvosmislena provedba Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
135 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. • preispitati odredbu i njezinu vezu s člancima 52 i 55 ID Zakona Odredba da se planovi „stare generacije“ usklađuju samo u pogledu zahvata u prostoru i drugih pitanja koja se prostornim planovima šireg područja određuju prema ovom Zakonu, onemogućiti će provedbu cjelokupnog prostornog razvoja, koju je jedinica regionalne samouprave putem svog prostornog plana utvrdila na svom području. Provedba prostorne politike moguća je jedino ako su prostorni planovi niže razine izrađeni na način da u potpunosti poštuju odredbe, smjernice i kriterije prostornog plana više razine, odnosno da su usklađeni u svim bitnim elementima. Stoga nije logično da se usklađivanje izmjena i dopuna prostornih planova koji su doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona s prostornim planovima više razine, vrši na način da se njihova usklađenost ocjenjuje prema odredbama novog propisa. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
136 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Prijedlog: Smatramo da je predmetne izmjene u člancima 23. i 55. potrebno nedvosmisleno definirati kako bi se izbjegli problemi u provedbi. Obrazloženje: Predloženim izmjenama ostaje nejasan vremenski okvir - da li se uzima u obzir donošenje osnovnog plana ili i njegovih izmjena i dopuna, a nejasan je i obim neusklađenosti planova. Naime, Zakonom o prostornom uređenju za svaki prostorni plan definirano je što određuje i što propisuje, te je potrebno je potrebno nedvojbeno definirati koji su to konkretno "zahvati u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine." Nedovoljno precizno definiranim izmjenama omogućuje se realizacija plana niže razine i ako je u suprotnosti sa planom više razine, što za posljedicu može imati urušavanje sustava prostornog uređenja, odnosno sustava hijerarhije prostornih planova. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
137 Udruga Biom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. Predlažemo izmjenu članka 127. stavka 2. točke 3. tako da se iza riječi "okoliš" dodaju riječi "i/ili rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu" na način da članak 127. stavak 2. točka 3. glasi: 3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i Obrazloženje: Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM) su različiti upravni postupci koji imaju različite pravne učinke. Naime, postupak PUO se vodi po odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN br. NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) na kraju kojega se donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, dok se postupak OPEM vodi po odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN br. NN 80/13, 15/18, 14/19 ) na kraju kojega se donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Iako se ova dva postupka, kada su za to ispunjene pretpostavke, vode u jedinstvenom postupku, radi smanjenja administrativnih troškova, , u izreci upravnog akta koji se donosi na kraju provedenog postupka, razlikuje se rješenje o prihvatljivosti za okoliš i rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Shodno tome, rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ne može zamijeniti rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nije prihvaćen Pitanje je usklađeno s resornim ministarstvom.
138 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. Smatramo da nije trebalo projektantu nametati obvezu vođenja upravnih i sudskih postupaka. Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
139 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. U pojmovniku je potrebno jasnije definirati „Elektronički oblik“ na način da se nedvojbeno može utvrditi radi li se nosaču podataka (CD, USB, e-mail…) ili će se dokumentacija učitavati putem aplikacije Ministarstva odnosno E-dozvole. Nije prihvaćen Pitanje je definirano podzakonskim aktom.
140 Tele2 d.o.o., Ulica grada Vukovara 269d, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 25. Predlažemo da se čl. 128. st. 3. izmijeni na način da isti sada glasi: "(3) Idejni projekt sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove te posebnim zakonima i propisima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola.". Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine donijela Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba) kojom se propisuju mjerila razvoja EKI. Predmetna Uredba, između ostalog, propisuje kako se planiranje položaja EKI – samostojećih antenskih stupova utvrđuje na temelju podloge koju čini objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (dalje: objedinjeni plan). Uredbom je također određeno da jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice regionalne samouprave trebaju uskladiti svoje prostorne planove s Uredbom. Između ostalog određeno je da odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju umanjivati i/ili ograničavati elektroničke komunikacijske zone („EKI zone“) koje će na temelju objedinjenog plana biti unesene u grafički prikaz tih prostornih planova prilikom usklade istih s Uredbom. Pored toga, propisano je da antenske prihvate, odnosno EKI koja se postavlja na postojeće građevine, ne treba planirati u prostornom planu. Člankom 13. Uredbe obvezuju se JLS/JRS da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja, odnosno prostorne planove iz svojeg djelokruga s odredbama iste prigodom njihove prve izrade, odnosno prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna. Također, propisano je da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba. S tim u vezi ukazujemo i na recentnu ustavno-sudsku i upravno-sudsku praksu iz koje nedvojbeno proizlazi da su se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja dužne pridržavati propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Naime, Ustavni sud je dana 27. ožujka 2018. godine donio rješenje broj U-II-2392/2014 predmet kojeg je upravo ocjena odnosa Uredbe te dokumenata prostornog uređenja kojima se predviđaju moguća područja postavljanja EKI. U tom smislu, sastavni dio idejnog projekta za izgradnju EKI bi trebala biti Izjava projektanta o usklađenosti zahvata u prostoru s Uredbom, koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. Nije prihvaćen Ovo pitanje je ovim Zakonom jasno uređeno.
141 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 25. Cilj izmjena Zakona je, između ostaloga, brže izdavanje akata prostornog uređenja. Budući se izjave projektanata da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom te posebnim zakonima i propisima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola izdaju, u većini slučajeva, i u slučaju kada projekt nije izrađen s prostorno planskom dokumentacijom, potrebno je utvrditi na koji način treba postupati s takvim zahtjevima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Dražen Flanjak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 25. Ponoviti ću stav koji sam dao u Zakonu o gradni. Ako projektant svojim potpisom i pečatom, na idejnom projektu, preuzima punu odgovornost za taj idejni projekt, pa i to da je u skladu sa svime sa čime mora biti u skladu, zašto to nije dovoljno, već još jednom to mora potvrđivati i izjavom projektanta? Jedan list više ili manje, ali uvijek se traži još nešto. A upravo to je problem, jer u nekim uredima prolazi samo izjava, a u drugim urdima traže da izjava sadrži i popis zakona, pravilnika...Moj prijedlog je da se izjava projektanta izbaci iz zakona kao nepotrebno dupliciranje. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje uređeno na jasan način.
143 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Po svome sadržaju odredbe članka 129. st. 1. i 3. ZOPU-a o lomnim točkama i njihovom prikazivanju u GML formatu su dijelom izmjene članka 18. Pravilnika o obaveznom sadržaju idejnog projekta. ZOPU do sada nije određivao pobliže izradu idejnog projekta. Naime pobližim propisivanjem sadržaja idejnog projekta nije se do sada bavio ZOPU: Da li je to nužno? U članka 129st. 3. propisuje se obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina premda taj obuhvat propisuje i čl. 140 st. 3. ZOPU-a s malom izmjenom (Vidi čl.36. Prijedloga IG ZOPU-a). Predlaže se: Brisati odredbu st. 3. čl. 129. ZOPU-a Nije prihvaćen Zakonom je pitanje uređeno.
144 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. U ZOPU, te obveznom sadržaju IP, odnosno obveznoj situaciji na kojoj se prikazuje objekt, općenito se traži Uklop katastra na DOF što je linijske građevine većih dužina (po par kilometara) nerealno u sklopu idejnog projekta (uklop). Stoga je u sadašnjem zakonu zatraženo pojašnjenje MGIPU vezano na situacijski prilog, a u mišljenju se navodi da se za linijske građevine u okviru IP situacija prikazuje na DKP-u, HOK-u ILI DOF-u, te (trenutno za linijske građevine) nije obvezan uklop DKP-a na DOF. U ID ZOG, čl. 21. (izmjena čl. 87. st (2) – nejasan je u smislu o čemu se točno govori (geodetskom projektu, parcelacijskom elaboratu…), i kako je u taj članak uzeta u obzir specifičnost linijskih građevina za koje po trenutnom zakonu nije potrebna izrada geodetskog elaborata, nego se građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u sklau s lokacijskom dozvolom, u sklopu kojega se vrši potrebni uklop. Dakle, trenutno se uklop DKP za linijske građevine vrši u sklopu parcelacijskog elaborata, a ne u sklopu idejnog niti glavnog projekta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Primjedba na stavak (2): Znači li to da će svaki svaki idejni projekt (ili situacijski prikaz unutar njega) morati biti potpisan od strane ovlaštenog inženjera geodezije? Primljeno na znanje Članak je izmijenjen.
146 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Primjedba na stavak (1): Uklop? Pojašnjenje za linijske građevine - što ako se radi o linijskim građevinama dužine po nekoliko km? Prema tumačenju trenutnog Pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta, MGIPU je izdalo očitovanje klasa 350-01/14-01/223, URBR: 531-06-1-14-2, od 11.09.14, kojim se navodi da se za linijske građevine (ceste, pruge i sl.) situacija prikazuje na „ preslici katastarskog plana, HOK ili DOF podlozi u odgovarajućem mjerilu“ Primljeno na znanje Pitanje je već uređeno podzakonskim aktom.
147 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Stavak 2. U kojem formatu se predaje ovaj dio idejnog projekta. Da li ovlašteni inženjer geodezije treba i ovjeriti ovaj dio idejnog projekta? Primljeno na znanje Članak je izmijenjen.
148 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Članak 129. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru za gradnju jedne ili više građevina uz nacrte i dokumente iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt. (2) Geodetskim projektom određuje se oblik i veličina građevne čestice odnosno obuhvat zahvata u prostoru za gradnju jedne ili više građevina za koju se izdaje lokacijska dozvola. Sastavni dio geodetskog projekta je geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja područja na kojem se određuje oblik i veličina građevne čestice. (3) Geodetski projekt izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta. (4) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, te se određuje oblik i veličina građevne čestice. Na temelju geodetskog projekta formira se građevna čestica u katastru i zemljišnoj knjizi, bez izrade dodatnih elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar. (5) Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru i zemljišnoj knjizi provodi promjena podataka. (6) Građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru i smještaj građevine prikazuje se u idejnom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja. (7) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu iz stavka 6. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije. (8) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina određuje se kao koridor određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu. Nije prihvaćen Članak je izmijenjen u suradnji s DGU-om i usklađen sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru.
149 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Prijedlogom Zakona nije jasno utvrđeno na koji će se način prikazivati građevna čestica primjerice zgrade i smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici budući je člankom obuhvaćen samo smještaj građevine unutar obuhvata zahvata. Nadalje se prijedlogom Zakona određuje da će se postupanje odrediti pravilnikom, ali pojavljuje se pitanje i postupanja prije donošenja pravilnika. Također, navedenim člankom ukida se geodetski projekt. Smatramo da bi na taj način stranka bila izložena značajnim troškovima s obzirom da bi bila primorana izraditi nekoliko različitih elaborata. Zbog navedenog smo mišljenja da bi bilo opravdano zadržati primjenu geodetskog projekta koji objedinjuje više različitih elaborata i služi za direktnu provedbu u katastru i gruntovnici. Nije prihvaćen Članak je izmijenjen u suradnji s DGU-om i usklađen sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru.
150 Grga Kostelac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. Pozdravljam pojednostavljenje procedura koje se daju naslutiti ovom intencijom definiranja lomnih točaka u nekom od digitalnih razmjenskih formata ovjerenih elektroničkim potpisom od ovlaštenog inženjera geodezije. Međutim, skrećem pozornost kako je potrebno izmjeniti ovaj članak odnosno promišljenije definirati odredbu koja regulira imovinsko-pravne odnose. Između ostalog potrebno je ovim zakonom definirati odgovornost ovlaštenog inženjera geodezije za "određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu" (precizno navesti odgovornost za štetu ukoliko "određivanje lomnih točaka" nije izvedeno sa zakonima koji to uređuju) te navesti da određene lomne točke MORAJU odgovarati stvarnom stanju kako je propisano zakonima koji to uređuju (kako ne bi investitori, država, upravna tijela i ostali projektanti bili dovedeni u zabludu i izbjegle se štetne posljedice koje iz toga proizlaze). Ovlašteni inženjer geodezije osim "određivanja lomnih točaka u GML formatu" mora predvidjeti i način evidentiranja tih lomnih točaka na digitalnom katastarskom planu te isto dostaviti nadležnom upravnom tijelu (DGU) kako bi isto bilo vidljivo za ostale ovlaštene inženjere geodezije, nositelje vlasničkih prava na predmetnim i susjednim kat. česticama, investitorima, urbanistima, javnim vlastima i ostalim zainteresiranim stranama (i kod ovog se mora naglasiti odgovornost ovl. ing. geod. za eventualnu štetu ukoliko isto nije napravljeno po propisima koji to uređuju odnosno pravilima struke). Potrebno je definirati pravilnikom, odredbom ili odlukom na koji način će se tako definirani "GML formati" pohranjivati i biti dostupni tj. trajno vidljivi svima (treba imati na umu da postupak izrade projektne dokumentacije može trajati godinama, kao i eventulana izvlaštenja, kao i važenje ishođenih dozvola, kao i eventualna gradnja, a što zbrojno i bez pretjerivanja može trajati 20-tak godina). Skrećem pozornost kako DOF iz 2011.g. nije aktualan, postoji već DOF iz 2014 i 2017, a izrađuju se novi svake tri godine. Termin "katastarska podloga" je neprihvatljiv jer ustvari ne znači ništa, potrebno je primjeniti termin "digitalni katastarski plan" ukoliko govorimo o službenoj prostornoj evidenciji kat. čestica. Nije prihvaćen Članak je izmijenjen u suradnji s DGU-om i usklađen sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru.
151 Dražen Flanjak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 26. I ovdije ću ponoviti stav iznešen u Zakonu o gradnji. Mislim da prikaz svega što je ovdije navedeno treba biti u dokumentu (projekt ili elaborat ili nešto treće) koji izrađuje i potpisuje geodet, a ne u arhitektonskom odnosno građevinskom projektu. Ako geodet izrađuje podlogu za projektiranje koja sadrži geodetsku snimku terena, DOF i katastar i na njoj poslije projektant građevine ucrta građevinu, parcelu i obuhvat, tada tu situaciju u skladu sa pravilima geodetske struke, u zasebni dokument sa lomnim točkama u GML formatu i svim ostalim potrebnim podacima treba uobličiti i izraditi geodet kojem je to struka. Na kraj krajeva transformacija nacrta u GML format se radi preko stranica DGU. Na ovaj način ne bi imali dupliciranje nacrta i moguću neusklađenost, geodet bi radio svoj posao, a projektant svoj. Nije prihvaćen Članak je izmijenjen u suradnji s DGU-om i usklađen sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru.
152 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 27. Nejasno je na koji će se način odrađivati korekcije idejnog projekta u slučaju nepovoljnih posebnih uvjeta ako isti mora biti onemogućen za promjenu sadržaja. Primljeno na znanje Ovlašteni projektant je dužan izraditi idejni projekt u skladu sa ZPU-om i posebnim propisima.
153 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 27. Budući da se izmjenom članka 127. definira da se osim elektronske verzije idejnog projekta definira predaja i ispis idejnog projekta, potrebno je u članku ostaviti i opis da se idejni projekt izrađuje i na papiru a ne samo kao elektronički zapis. Nije prihvaćen Pitanje je već uređeno.
154 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 27. Potrebno je definirati na koji način će se način vršiti ispravci Idejnog projekta s obzirom da se izrađuju kao elektronički zapis na način da je onemogućena promjena njegovog sadržaja. Primljeno na znanje Ovlašteni projektant je dužan izraditi idejni projekt u skladu sa ZPU-om i posebnim propisima.
155 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 28. Predlaže se: Umjesto riječi podrobniji uvrstiti riječ: obvezni Obrazloženje: Pravilnik koji propisuje izradu idejnog projekta se obvezno primjenjuje kod izrade tog projekta. U tom smislu i važeći Pravilnik o idejnom projektu ima naziv: Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta. Stoga riječ podrobniji ….nije odgovarajuća svrsi donošenja tog pravilnika. Od utjecaja je i čl. 8. ID ZOG-a o izmjeni čl. 66. ZOG-a koji glasi: Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Nije prihvaćen Predmetna odredba je jasna.
156 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 28. Rok donošenja Pravilnika je 90 dana. Nije definirano kakva je procedura do donošenja pravilnika. Da li je pravilnik već u izradi? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. Primjedba i prijedlog: Odredbe čl.133. a i 133. b. ZOPU-a koje propisuju postupak usklađivanja (nostrifikacije) idejnog projekta su predetaljne za zakon ako se ima u vidu da je za nostrifikaciju projekata donesen (važeći) Pravilnik o nostrifikaciji projekata, NN 98/99, 29/03 i 20/17. Predlaže se : Uvrstiti odredbu ZOPU-a odnosno ZOG-a o obvezi donošenja novog pravilnika o nostrifikaciji projekata koji bi za razliku od važećeg pravilnika bio usklađen s odredbama ZOPU-a i ZOG-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Predlaže se: 1. Uvrstiti u st. 1. čl. 134. ZOPU-a ispred riječi projektant riječi investitor, naručitelj projekta odnosno 2. Uvrstiti u st. 1. čl. 134. ZOPU-a riječi: od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za određeni zahvat u prostoru na određenoj lokaciji, 3. Brisati u st. 1. čl. 134. ZOPU-a riječi o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona. Obrazloženje: Ad. 1. U skladu s odredbom čl. 33. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Zakon) osoba koja za investitora obavlja poslove upravljanja projektom gradnje, prije pristupa izradi idejnog (glavnog) projekta, utvrđuje uz ostalo koja javnopravna tijela moraju utvrditi posebne uvjete da bi se izradio idejni projekt i uvjete provedbe prostornog plana koji mogu utjecati na izradu tog projekta. Investitor i bez te osobe trebao bi prije pristupa izradi idejnog (glavnog) projekta utvrditi navedene podatke jer isti mogu utjecati na troškove investicije i na mogućnost njene provedbe. Ad. 2. Četrdesetak posebnih propisa (zakona, uredbi, pravilnika i dr.) propisuje utvrđivanje posebnih uvjeta i/ ili izdavanje drugih akata prije izrade idejnog odnosno glavnog projekta. Primjena nekih od tih propisa ovisna je od lokacije na kojoj se namjerava graditi građevina odnosno od građevina koje se nalaze na toj lokaciji - na primjer podzemne infrastrukturne građevine. Projektanti i druge stručne osobe u poslovima gradnje u pravilu poznaju manji dio tih propisa, i to: posebne propise koje najčešće primjenjuju ili s kojima su se upoznali radi polaganja stručnog ispita. Ad. 3. Projektanti da bi dobili ovlaštenje za projektiranje morali su položiti stručni ispit. Na stručnom ispitu, u predmetu Osnove tehničke regulative traži se uz ostalo od kandidata poznavanje provedbe odredbi ZOPU-a i ZOG-a te propisa donesenih na temelju tih zakona. Projektanti i drugi sudionici u gradnji dužni su u skladu s čl. 58. Zakona obnavljati stečena znanja, među ostalim o propisima prostornog uređenja i gradnje i njihovoj primjeni u poslovima gradnje. Nije prihvaćen Primjedba je nejasna.
159 INA Industrija nafte d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Čl.30. Mijenja čl. 134. o obavijesti o posebnim uvjetima koju zainteresirana strana može tražiti od upravnog tijela/ Ministarstva na način da projektant može tražiti obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta, načinu provedbe zakona i odredbi prostornog plana. Predlaže se: Omogućiti i investitoru da zatraži obavijest od upravnog tijela/ Ministarstva, jer INA često kao investitor u praksi traži obavijesti od upravnih tijela/ Ministarstva pa je ovdje nepotrebno izostavljena ta mogućnost za investitora. Nije prihvaćen Protivno je cilju ovoga Zakona.
160 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Iz navedene odredbe nije jasno definirano što se podrazumijeva pod obvezom upravnog tijela, odnosno Ministarstva da obavijesti projektanta o provedbi Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. Mišljenja smo da je svaki ovlašteni projektant dužan proučiti Zakon i Plan budući da izdaje Izjavu o suglasnosti sa navedenim. Smatramo da bi bilo dovoljno, sukladno čl. 36. Zakona, izdati Lokacijsku informaciju na način kako je određeno sadašnjim Zakonom. Nadalje, mišljenja smo da bi se tekst članka 134. trebao dodati članku 36. koji se odnosi na izdavanje lokacijske informacije. Na taj način bi se jednim aktom objedinili podaci o važećim prostornim planovima i uvjetima za njihovu provedbu. Isto tako predlažemo izmjenu članka 36. stavka 2. na način da se uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije priloži kopija katastarskog plana te opis i prikaz namjeravanog zahvata Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom jasno uređeno.
161 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. Primjedba na stavak (1): Prema ovome, zahtjev za utvrđivanje uvjeta može se podnijeti odmah po definiranju osnovnih elemenata građevine ( trasa, gabariti…)? Nije prihvaćen Primjedba je nerazumljiva.
162 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. U stavku 4 umjesto „projektantu treba pisati „Investitoru ili njegovom opunomoćeniku“ Nije prihvaćen Formulacija je ispravna.
163 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. U članku 135. predlaže se izmijeniti stavke 2. i 3. tako da isti glase: (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza namjeravanog zahvata u prostoru, osim kad je to propisano posebnim propisom. OBRAZLOŽENJE: POSEBNIM PROPISIMA ODREĐUJU SE TROŠKOVI I DOKUMENTACIJA ZA UTVRĐIVANJE POSEBNIH UVJETA I UVJETA PRIKLJUČENJA TE IH JE POTREBNO UVAŽITI. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva upravnog tijela, odnosno Ministarstva, odnosno u roku koji je definiran posebnim propisom. OBRAZLOŽENJE: POSEBNIM PROPISIMA ODREĐUJU SE ROKOVI UTVRĐIVANJA POSEBNIH UVJETA I UVJETA PRIKLJUČENJA TE IH JE POTREBNO UVAŽITI. U članku 135. predlaže se dodati novi stavak (3a) koji glasi: (3a) Javnopravno tijelo može izdati uvjete priključenja kojima se definira priključenje na energetsku infrastrukturu i u slučaju kada ista nije izgrađena, a priključenje će biti omogućeno po izgradnji energetske infrastrukture, a sukladno posebnim propisima. OBRAZLOŽENJE: OMOGUĆAVA SE DOBIVANJE DOZVOLE ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE OSIGURANO PRIKLJUČENJE NA POSTOJEĆU ELEKTROENERGETSKU INFRASTRUKTURU, VEĆ ĆE ISTO BITI OMOGUĆENO PO IZGRADNJI NOVE ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE KOJA ĆE BITI PREDMET POSEBNE GRAĐEVINSKE DOZVOLE. Nije prihvaćen Posebni uvjeti i uvjeti priključenja traže se po službenoj dužnosti. Rok za utvrđivanje posebnih uvjeta uređeni su ovim propisom. Ako nema mogućnosti priključenja javnopravno tijelo će rješenjem obustaviti postupak izdavanja posebnih uvjeta.
164 Leo Penović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. Predlažem da se ovaj članak ne mijenja. Njegovim uvođenjem upravna tijela dobivaju jedan dodatni posao koji prethodi projektiranju. Po sada važećem rješenju ona su zainteresiranoj osobi izdavala popis javno pravnih tijela koje treba pitai za posebne uvjete. Sada će upravna tijela morati zaprimiti opis zahvata od investitora, uputiti upit javno pravnim tijelima, sakupiti njihove odgovore te iste poslati zainteresiranoj osobi. Mislim da upravan tijela nemaju kapaciteta za takav postupak. Investitor je u tome puno efikasniji. Ako se željelo ubrzati postupak onda obvežite javnopravna tijela da sve svoje zahtijeve ugrade u prostorne planove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 INA Industrija nafte d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. Prijedlog zakona da upravno tijelo/ Ministarstvo traži javnopravno tijelo utvrđivanje posebnih uvjeta ne znači nužno rasterećenje investitora u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Naime, prema dosadašnjoj praksi INA-Upravljanje investicijama je aktivno sudjelovala u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i od primjene Zakona o prostornom uređenju (NN 135/13, 20/17) postupak utvrđivanja posebnih uvjeta u javnopravnim tijelima nije odužio postupak. U nastavku prikazujemo vrijeme koje je INA-Upravljanje investicijama po važećem ZOPU potrebno za utvrđivanje posebnih uvjeta. Iz našeg iskustva, INA je razvila praksu s javnopravnim tijelima prema kojoj uvijek ishodi posebne uvjete ne primjenjujući presumpciju čl. 136. st. 3. da posebnih uvjeta nema ako se javnopravno tijelo ne očituje te to čini i u kraćem roku od sada propisanog (15 dana). Smatramo da bi ovakvo rješenje onemogućilo investitoru da nastavi s dobro ustaljenom praksom koja ubrzava postupak ishođenja lokacijske dozvole, jer sam najbolje upravlja postupkom ishođenja posebnih uvjeta. Prema sadašnjem prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, upravno tijelo/ Ministarstvo bi bilo dužno u roku od 8 dana zatražiti od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta koje bi onda imalo rok od 15 dana. Znači, ukupno 23 dana za utvrđivanje posebnih uvjeta koje projektant/ investitor mogu prikupiti i u kraćem vremenu. Postoji velika vjerojatnost da će se kod neoglašavanja javnopravnog tijela u roku od 15 dana primjenjivati čl. 135. st. 4. (presumpcija da posebnih uvjeta nema). Navedeno INA-Upravljanje investicijama vidi kao potencijalan rizik za kasniji postupak ishođenja građevinske dozvole gdje to isto javnopravno tijelo može izdati negativnu potvdu na glavni projekt (jer isti nije usklađen s posebnih uvjetima!) te time stvoriti dodatne troškove povezane s izmjenom i dopunom lokacijske dozvole, a postupak će se prilično odužiti. Kada je investitor aktivan sudionik postupka ishođenja posebnih uvjeta, sam je i najviše zainteresirana strana da iste dobije pa neće pribjegavati odredbi presumpciji da posebnih uvjeta nema, već će u konkretnom slučaju komunicirati s javnopravnim tijelom dok ne izda posebne uvjete. Drugim riječima INA-Upravljanje investicijama nikada nije primijenila odredbu čl. 135.st.4. već je uvijek ishodila posebne uvjete javnopravnih tijela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. Predlažemo da se posebni uvjeti i dalje utvrđuju po zahtjevu zainteresirane osobe, a ne na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Navedena izmjena neće ubrzati postupak izdavanja akata jer propisi temeljem kojih se izdaju posebni uvjeti nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju (posebnim propisima nije određen rok od 15 dana za njihovo izdavanje). Pored toga, na predloženi način bi se značajno oštetila javnopravna tijela nadležna za izdavanje posebnih uvjeta budući bi za njih to predstavljalo dodatke troškove. Također, prijedlogom Zakona nije jasno opisan postupak žalbe u slučaju kada javnopravno tijelo rješenjem odbije izdati posebne uvjete. Također smo mišljenja da bi se javnopravnim tijelima trebalo omogućiti da osim elektroničkim putem mogu dostavljati posebne uvjete i na do sada propisani način. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje uređeno.
167 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Predlaže se: Uvrstiti novi stavak 3. koji glasi: projektant prilaže tom traženju potvrdu naručitelja projekta (investitora) da je s njime ugovorio izradu idejnog projektanta Postojeći stavak 3. tog članka postaje stavak 4. Obrazloženje. Projektant koji nije ugovorio izradu idejnog projekta s naručiteljem (investitorom) ne bi trebao tek tako upošljavati tijelo uprave svojim zahtjevom. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom drugačije uređeno.
168 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Primjedba na stavak (4): Nejasno, kojeg propisa? Nije prihvaćen Formulacija je jasna.
169 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Primjedba na stavak (1): Nejasno je traži li projektant utvrđivanje posebnih uvjeta nakon završetka idejnog projekta, ili na početku izrade. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom jasno uređeno. Projektant traži posebne uvjete prije početka izrade idejnog projekta.
170 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Umjesto projektant treba pisati Investitor ili njegov opunomoćenik. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno na odgovarajući način.
171 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U članku 136. predlaže se izmijeniti stavak (3) tako da isti glasi: (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz namjeravanog zahvata u prostoru, odnosno izrađeni dokument i/ili elaborat, kada je to propisano posebnim propisom. OBRAZLOŽENJE: POSEBNIM PROPISIMA ODREĐUJU SE ROKOVI UTVRĐIVANJA POSEBNIH UVJETA I UVJETA PRIKLJUČENJA TE IH JE POTREBNO UVAŽITI. U članku 136. predlaže se dodati novi stavak (3a) koji glasi: (3a) Javnopravno tijelo može izdati uvjete priključenja kojima se definira priključenje na energetsku infrastrukturu i u slučaju kada ista nije izgrađena, a priključenje će biti omogućeno po izgradnji energetske infrastrukture, a sukladno posebnim propisima. OBRAZLOŽENJE: OMOGUĆAVA SE DOBIVANJE DOZVOLE ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE OSIGURANO PRIKLJUČENJE NA POSTOJEĆU ELEKTROENERGETSKU INFRASTRUKTURU, VEĆ ĆE ISTO BITI OMOGUĆENO PO IZGRADNJI NOVE ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE KOJA ĆE BITI PREDMET POSEBNE GRAĐEVINSKE DOZVOLE Nije prihvaćen Posebni uvjeti i uvjeti priključenja traže se po službenoj dužnosti. Rok za utvrđivanje posebnih uvjeta uređeni su ovim propisom. Ako nema mogućnosti priključenja javnopravno tijelo će rješenjem obustaviti postupak izdavanja posebnih uvjeta.
172 Leo Penović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. predlažem da se ne mijenja ovaj članak uz isto obrazloženje kao što sam dao za članak 135 Nije prihvaćen Odgovor je identičan prethodnom.
173 INA Industrija nafte d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Članak 32. predviđa da samo projektant može zatražiti od upravnog tijela/ Ministarstva utvrđivanje posebnih uvjeta što je u sadašnjem ZOPU mogla „zainteresirana osoba“. Predlaže se: Unijeti odredbu kojom će investitor imati pravo odabira da li će aktivno i samostalno sudjelovati u prikupljanju posebnih uvjeta od strane javnopravnog tijela ili će taj postupak prepustiti upravnom tijelu/ Ministarstvu. Nije prihvaćen Protivno je cilju ovoga Zakona.
174 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U stavku 2. određeno je da je u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno priključaka javnopravnih tijela potrebno obavijestiti projektanta ukoliko zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom. Budući se radi o neupravnom postupku potrebno je utvrditi na koji način će se obavještavati projektanta, u kojem roku je potrebno dostaviti ispravak te propisati posljedice propuštanja. Naime, projektantu je dana mogućnost pribavljanja lokacijske informacije, ukoliko nije upoznat s Planom koji je na snazi za područje na kojem se planira zahvat pa smatramo da projektant ne bi niti trebao pokrenuti zahtjev za izdavanje uvjeta ukoliko zahvat nije sukladan Planu. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
175 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Predlaže se: Uvrstiti u st. 1. čl. 134. ZOPU-a ispred riječi projektant riječi naručitelj projekta odnosno Obrazloženje Projektant s obzirom na eventualni spor s naručiteljem može odustati od žalbe odnosno tužbe na obustavu utvrđivanja uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. Naručitelj projekta bi tada bio oštećen u svome pravu da štiti svoje interese! Nije prihvaćen Zakonom je pitanje precizno uređeno.
176 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Što se desilo sa starim člankom 137? U ovom članku se navodi izmjena starog članka 138. U stavku 1 umjesto projektant treba pisati Investitor ili njegov opunomoćenik. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje precizno uređeno.
177 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 34. U stavku 1 umjesto projektant treba pisati Investitor ili njegov opunomoćenik. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje precizno uređeno.
178 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 36. Predlaže se. U članku 140. st. 1.ZOG-a treba u toč. 15. uvrstiti uvjeti priključenja, dosadašnja toč. 15. postaje toč. 16. Obrazloženje: Lokacijski uvjeti koji se utvrđuju idejnim projektom odnosno lokacijskom dozvolom moraju sadržavati i uvjete priključenja jer bi u protivnome bili nepotpuni! Nije prihvaćen Primejdba nije vezana uz predmetni Zakon.
179 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Netransprentno je javni poziv objaviti jedino na elektroničkoj oglasnoj ploči. Potrebno je zadržati obavijest u fizičkom obliku na području gdje će se radovi izvoditi. Nije prihvaćen Objava je definirana Zakonom na jasan način.
180 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 38. Predlaže se ostaviti dosadašnji stavak 3. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno na jasan način.
181 Društvo građevinskih inženjera Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Predlaže se: U st. 2. podst. 2 čl. 146. ZOPU-a umjesto riječi (cit): građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine uvrstiti riječi: građenje zamjenske građevine. Obrazloženje: Kao kod pojma zamjenske građevine iz čl. 1. Prijedloga ID ZOPU-a. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje jasno uređeno.
182 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. U članku 146. stavku 2. dodati novu točku 4. koja glasi: 4. izgradnju energetske infrastrukture. OBRAZLOŽENJE: AKO JE OMOGUĆENA GRADNJA/LEGALIZACIJA NAVEDENIH GRAĐEVINA, ZA ISTE JE POTREBNO OMOGUĆITI PRIKLJUČENJE NA ENERGETSKU INFRASTRUKTURU U članku 146. stavku 4. izmijeniti točku 4. tako da ista glasi: 4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na elektroenergetsku mrežu, ili da je u uvjetima priključenja definirana izgradnja elektroenergetske mreže ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste OBRAZLOŽENJE: OMOGUĆAVA SE DOBIVANJE DOZVOLE ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA ZA KOJE NIJE OSIGURANO PRIKLJUČENJE NA POSTOJEĆU ELEKTROENERGETSKU INFRASTRUKTURU, VEĆ ĆE ISTO BITI OMOGUĆENO PO IZGRADNJI NOVE ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE KOJA ĆE BITI PREDMET POSEBNE GRAĐEVINSKE DOZVOLE Nije prihvaćen Zakonom je pitanje uređeno.
183 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Izdavanjem lokacijske dozvole za zamjenske odnosno nove građevine na prostorima za koje Zakon propisuje obvezu izrade UPU-a a prije njegova donošenja, dovodi u pitanje samu potrebu njegove izrade, a može dovesti do nemogućnosti realizacije bilo kakvog planskog rješenja UPU-a. Stoga smatramo potrebnim podstavke 2. i 3. stavka 4. brisati. Nije prihvaćen Zakonom je jasno uređeno u kojim slučajevima se dozvola može izdati.
184 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. • preispitati odredbu stavka 2. Utvrđivanje uređenog, odnosno neuređenog dijela građevinskog područja u domeni je prostornog plana. Ukoliko na nekom području postoji „osnovna infrastruktura“ ono se, sukladno definiciji neuređenog dijela građevinskog područja, neće naći unutar tog neuređenog dijela, osim u slučaju kada to planer ocijeni opravdanim zbog definiranja logične prostorne cjeline koja će se planirati UPU-om. Primjenom ove iznimke, derogirat će se spomenuto planersko nastojanje, jer će se neuređeni dio izgraditi pojedinačnim građevinama kojima se nerijetko pristupa razno raznim „putevima“ koji nisu rezultat planiranja i propisnog opremanja, već stanja na terenu (često staze urisane u katastru, poljski putovi i sl.). Po izgradnji takvih građevina izrada UPU-a više neće imati smisla, izuzev radi sanacije posljedica primjene ove odredbe. Nije prihvaćen Zakonom je jasno uređeno u kojim slučajevima se dozvola može izdati.
185 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Kao i u članku 17., mišljenja smo da je i ovdje potrebno utvrditi definiciju prometne površine. Nije prihvaćen Pitanje je definirano Zakonom.
186 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Parcelacijski elaborati više ne postoje, sada imamo samo Geodetske elaborate. Nije prihvaćen Propis uređuje pitanje parcelacijskih elaborata.
187 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 150. stavak 3. mijenja se i glasi: Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlaštenja, izdavanja građevinske dozvole, odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, provođenja formiranja građevne čestice u katastru i zemljišnoj knjizi, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje, a prestaje teći donošenjem rješenja o izvlaštenju, izdavanjem građevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za donošenje spomenute odluke o služnosti ili pravu građenja, odnosno provedbom zahvata u prostoru. Iza članka 150. dodaje se novi članak 150.a i glasi: (1) Tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu lokacijsku dozvolu kada je oblik i veličina katastarske čestice određena na temelju geodetskog projekta. (2) Katastarski ured promjene u katastarskom operatu na temelju geodetskog projekta i akata iz stavka 1. ovog članka provodi po službenoj dužnosti. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje jasno uređeno.
188 Marko Pilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Parcelacijski elaborat više ne postoji. Postoje samo Geodetski elaborati. Uskladiti kompletan tekst sa trenutnim zakonima i pravilnicima vezanih za geodetsku struku. Nije prihvaćen Propis uređuje pitanje parcelacijskih elaborata.
189 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Uz napomene koje su ostavili kolege ističem još jedan problem i to oko termina "postojeća građevina" koja je do sada definirana kao građevina za koju je izdana građevna dozvola i izgrađena je u skladu s njom. Mišljenja sam da bi zakonodavac trebao dopustiti utvrđivanje građevnih čestica i za zgrade koje nemaju akte kojima dokazuju legalnost. Naime po sadašnjem zakonu ako imate nelegalnu zgradu na zemljištu niste mogli dobiti rješenje o utvrđivanju građevne čestice, znači niti formirati česticu u katastru i zk, niti upisati zgrade, niti rješavati imovinsko-pravne odnose na predmetnoj nekretnini. U skladu s navedenim mislim da bi dopuštanjem formiranja građevnih čestica za nelegalne zgrade barem omogućili rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu što je u većini slučajeva najvažnije strankama. Dodatni argument je što katastar i zemljišna knjiga ionako dopuštaju upis nelegalnih zgrada, a s formiranjem građevnih čestica za njih bi poboljšali i uskladili njihovu evidenciju sa stvarnim stanjem na terenu. Nije prihvaćen Zakonom je pitanje jasno uređeno.
190 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Članak 158. stavak 1. podstavak 2. mijenja se i glasi: 2. prijedlog oblika i veličine građevne čestice u elektroničkom obliku u kojemu su na geodetskom situacijskom nacrtu određene lomne točke građevne čestice prikazane u GML formatu. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
191 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. S obzirom da iz prakse proizlazi da prikaz prijedloga građevne čestice neće uvijek biti u skladu s katastarskom podlogom (postojećim katastarskim česticama) potrebno je propisati postupanje u takvim slučajevima na način da se utvrdi hoće li biti potrebno prije izvršiti usklađenje u katastru ili će se kod zahtjeva za utvrđivanje nove građevne čestice uzeti u obzir sve čestice od kojih se formira nova građevna čestica neovisno o tome radi li se o usklađenju s obzirom na katastar iz 19 st., a što se do sada rješavalo geodetskim projektom. Nije prihvaćen Primjedba nije u vezi sa odredbom ovoga članka.
192 Filip Vodopija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Potrebno je maksimalno liberalizirati, olakšati i ubrzati postupak donošenja Rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Poznato je koliko je u RH legalizirano nezakonito izgrađenih zgrada i u kojem stanju su zemljišne knjige. Velik dio ozakonjenih zgrada ili onih građenih prije 1968. nema utvrđenu građevnu česticu što najčešće povlači sa sobom da nemaju riješene ni imovinsko-pravne odnose. Kad stranka poželi riješiti imovinsko-pravne posjede na svom posjedu, prvi korak je ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice i još tada stranka najčešće nema pravni interes, a u slučaju ozakonjenih zgrada predložena čestica najčešće ni ne može zadovoljiti odredbe prostornog plana. Stoga, potrebno je omogućiti izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice zainteresiranoj stranci prema stvarnom stanju na terenu, odnosno prema pravilima struke jer je to jedini put kojim se ljude može potaknuti da pokrenu rješavanje imovinsko-pravnih odnosa što će u konačnici dovesti do boljeg stanja u zemljišnim knjigama, omogućiti pravni promet, investicije i sl. Samo donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice nema direktnih pravnih učinaka na vlasništvo kao ni izdavanje rješenja o izvedenom stanju jer se parcelacija po rješenju ni ne može provesti ukoliko stranke ne potpišu geodetski elaborat, diobni ugovor ili sud donese presudu u posebnom postupku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Hrvoje Baranović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Prema dosadašnjoj praksi ovaj iznimno opskurno opisan postupak u samo tri članka potrebno je detaljno definirati. Drugostupanjska rješenja Ministarstva su različita od slučaja do slučaja. U jednom Rješenju pravni interes nije od utjecaja, u slijedećem rješenju jest. Geodeti odbijaju ucrtavati išta na službenom presliku katastarskog plana jer je to službeni dokument na kojem nije dopušteno docrtavanje, a Ministarstvo ruši rješenja jer prijedlog nije ucrtan na presliku katastarskog plana!? To što je osoba xy ishodila Rješenje o izvedenom stanju (a nije vlasnik građevine) nikako ne može biti pravni interes već pravni interes može biti jedino vlasništvo odnosno suvlasništvo. Potrebno je i detaljnije definirati "pravila struke". Neka drugostupanjska rješenja idu toliko daleko da nalažu obrazloženje upravnog tijela da li je zgrada na čestici u skladu s koeficijentima izgrađenosti, iskoristivosti itd... Kako to utvrditi kod ozakonjenih zgrada koje nemaju ni česticu ni izgrađenost u svojim snimkama izvedenog stanja? Poseban problem čine stanovi u otkupu na državnom zemljištu ili čak na zemljištu trećih privatnih osoba. Ovaj postupak potrebno je vrlo, vrlo strogo i detaljno definirati, a ne u praktički dva članka iz kojih je malo toga jasno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Milenko Pezer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Što ako katastarski plan ne odgovara stvarnom stanju na terenu , naprimjer kod mjerila grafičke izmjere(1:2880,1:2904,1:5760,5808 i dr.) ali i kod većine katastarskih planova ( osim novih izmjera) gdje stvarno stanje ne odgovara katastarskom planu? Ako se definira građevna čestica i smještaj građevine na katastarskom planu s GML i koordinatama , koji ne odgovara stvarnom stanju na terenu , kako će se to prenijeti na teren ? Iskolčiti u pogrešnu česticu ? Mišljenja sam da se građevna čestica i smještaj građevine na građevnoj čestici mora raditi na snimljenoj situaciji s definiranim katastarskim međama na terenu , koju izrađuje ovlašteni geodet, kao što je do sada bilo definirano u geodetskom projektu . Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom jasno uređeno.
195 Marko Pilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Tko je vlasnik građevine? Takav pravni termin ne postoji. Možda je bolji termin KORISNIK GRAĐEVINE ili NOSITELJ PRAVA GRAĐEVINE. Primjer problema kad ne postoji pravni interes. Dio zemljišta je na privatnoj osobi, dio zemljišta je na RH, postoji objekt koji je legaliziran. Investitor želi formirati građevnu parcelu koja je ograđena zidom i želi otkupiti dio zemljišta od RH. Ministarstvo državne imovine traži Geodetski elaborat da izda Suglasnost (potvrdu) na isti da bi se odvojio komad k.č. i da može ići javni natječaj otkupa. "Urbanizam" ne želi izdati Rješenje o formiranju građevne čestice investitoru jer nema pravni interes. Situacija RH ne može prodati jer ne postoji k.č. unutar dvorišta a Urbanizam ne želi izdati Rješenje bez pravnog interesa. Ista situacija sa višestambenim zgradama od kojih su neke izgrađene prije 15. veljače 1968. Omogućiti dobivanja Rješenja o utvrđivanju građevne čestice bez pravnog interesa jer idući korak svakako zahtjeva pravni interes. Provedba Geodetskog elaborata se ne može obaviti bez pravnog interesa i do tog trenutka će stranka biti prisiljena dokazati pravni interes. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom jasno uređeno.
196 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. U članku 160. stavak 1. dodaje se podstavak 7. koji glasi: 7. izvedenim stanjem prometne, vodne i komunalne infrastrukture u skladu s posebnim propisima Nije prihvaćen Zakonom je pitanje jasno uređeno.
197 Filip Vodopija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. Što će članak 161. stavak 3. značiti u ovom skraćenom obliku? Omogućuje li se svaka parcelacija građevinskog zemljišta ukoliko je u svrhu usklađivanja stanja u katastru i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi? Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom uređeno.
198 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. U članku 171. predlaže se izmijeniti stavke(1) i (2) tako da isti glase: (1) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave, javnopravnom tijelu ili drugoj osobi koja je ovlaštena graditi energetsku infrastrukturu prema posebnom propisu u vlasništvo dio tog zemljišta koje je urbanističkim planom uređenja, drugim prostornim planom koji ima detaljnost tog plana, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne ili druge infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici. (2) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist komunalne ili druge infrastrukture kada je to potrebno prema urbanističkom planu uređenja, drugom prostornom planu koji ima detaljnost tog plana, lokacijskoj dozvoli ili građevinskoj dozvolom Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom jasno uređeno.
199 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 46. U članku 176. predlaže se izmijeniti stavak (1) i dodati nove stavke (2) i (3) tako da isti glase: (1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora građevine po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja: 1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice 2. dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja 3. zemljište koje čini građevnu česticu građevine za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada ili drugih građevina. (2) U slučaju gradnje infrastrukturnih građevina dio iz točke 1. stavka 1. ovog članka može iznositi i do 100%. (3) Odredba iz st.1. ovog članka o prodaji po tržnoj cijeni ne primjenjuje se u slučaju kada je to određeno posebnim propisom. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO JE PROŠIRITI PRIMJENU INSTITUTA IZ OVOG ČLANKA NA SVE GRAĐEVINE PA I NA INFRASTRUKTURNE, UZ UVAŽAVANJE POSEBNIH PROPISA Nije prihvaćen Već je uređeno zakonom.
200 NIKŠA BOŽIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Tko će ubuduće provoditi nadzor zakonitosti rada ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera? Također molim pojašnjenje veze predložene izmjene ovog članka s obrazloženjem za donošenje izmjena zakona po hitnom postupku. Smatram da ovo izlazi iz okvira koji su uvodnom dijelu zakona opisani kao polazište i okvir za izmjene zakona. Molim pojašnjenje kakve veze ukidanje nadzora Ministarstva nad radom ovlaštenih arhitekata ima s Mjerom 1.3.6. (Unaprjeđenje pružanja elektroničkih usluga i pristupa informacijama) i Mjerom 1.3.6.8. (eDozvola) koje su navedene kao glavni razlozi da donošenje zakona po hitnom postupku. Nije prihvaćen Nadzor će provoditi Komore. Radi se o usklađenju propisa.
201 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 52. Upitna je provedba stavka 7. članka 198. Zakona prilikom izrade izmjena i dopuna prostornih planova izrađenih prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona. Za planove donešene po važećem Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskim prikazima, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova neće biti izvediva izrada izmjena i dopuna poštivajući standard elaborata i elektronički standard prostornih planova eventualnog budućeg pravilnika, koji treba biti donešen po ovom Zakonu. Nije prihvaćen Pitanje je Zakonom već uređeno.
202 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 52. • preispitati odredbu i njezinu vezu s člancima 23 i 55 ID Zakona Odredba da se planovi „stare generacije“ usklađuju samo u pogledu zahvata u prostoru i drugih pitanja koja se prostornim planovima šireg područja određuju prema ovom Zakonu, onemogućiti će provedbu cjelokupnog prostornog razvoja, koju je jedinica regionalne samouprave putem svog prostornog plana utvrdila na svom području. Provedba prostorne politike moguća je jedino ako su prostorni planovi niže razine izrađeni na način da u potpunosti poštuju odredbe, smjernice i kriterije prostornog plana više razine, odnosno da su usklađeni u svim bitnim elementima. Stoga nije logično da se usklađivanje izmjena i dopuna prostornih planova koji su doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona s prostornim planovima više razine, vrši na način da se njihova usklađenost ocjenjuje prema odredbama novog propisa. Djelomično prihvaćen Članci su izmijenjeni.
203 MARIJA LJUBIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 53. Upitno kako će se prostornim planovima lokalne razine planirati cjelovito gradsko/općinsko područje kada mu nisu poznati svi obuhvati planiranih zahvata odnosno građevinskih područja državne i županijske razine. Primljeno na znanje Usklađivanje će se vršiti u postupcima izrade.
204 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 53. • preispitati brisanje odredbe Donošenje planova „nove generacije“ ranije propisanim redoslijedom u skladu je s načelima prostornog uređenja, osobito načelom integralnog pristupa prostornom planiranju i načelom vertikalne integracije. Pored toga donošenje planova hijerarhijskim redoslijedom osigurava njihovu usklađenost po svim razinama. Primljeno na znanje Usklađivanje će se vršiti u postupcima izrade.
205 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 54. PRIJEDLOG: Predlaže se dopuna stavka 1. članka 54. ID ZPU: (1) Postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18 ) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu ili po ovom Zakonu ukoliko se to utvrdi izmjenom Odlukom o izradi. Obrazloženje: Pojedine predložene odredbe iz predmetnog Konačnog prijedloga ID ZPU mogu biti korisniku povoljnije u odnosu važeći Zakon, primjerice procedura donošenja prostornih planova. Ako se uzme u obzir da izrada prostornih planova lokalne razine traje po godinu dana, nema razloga da se prostorni planovi koji su u početnoj fazi izrade, odnosno ako javna rasprava još nije provedena, ne dovrše po proceduri povoljnijoj za korisnika i usklađeno s izmijenjenim Zakonom. Kako je stavkom 1. članka 87. ZPU utvrđeno da se odluka o izradi prostornog plana može mijenjati, izmjenom predmetne odluke o izradi prostornog plana može se utvrditi da se dovršetak izrade i donošenja prostornog plana čija izrada je započeta, dovrši po izmjeni Zakona. Primljeno na znanje Usklađivanje će se vršiti u postupcima izrade.
206 OPĆINA SALI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Koji su to "zahvati u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine“? Ovo je potrebno preciznije odrediti izmjenom Zakona. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
207 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Mogućnost definicijskih nejasnosti, sivih zona i različitih interpretacija spada li pojedini zahvat u prostoru planiran planovima donešenima na temelju prijašnjih zakona u nadležnost prema ovom Zakonu plana više ili plana niže razine u praksi otvara vrata potencijalnim zloupotrebama u provedbi planova. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
208 Općina Medulin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Izmjenom članka 23 i članka 55. Zakona o prostornom uređenju na način koji se predlaže ovim izmjenama nejasno su definirani „zahvati u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine“. Mišljenja smo da je predmetne izmjene potrebno detaljnije i jednoznačno definirati kako bi se omogućila nedvosmislena provedba Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
209 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. • preispitati odredbu i njezinu vezu s člankom 23 i 52 ID Zakona Odredba da se planovi „stare generacije“ usklađuju samo u pogledu zahvata u prostoru i drugih pitanja koja se prostornim planovima šireg područja određuju prema ovom Zakonu, onemogućiti će provedbu cjelokupnog prostornog razvoja, koju je jedinica regionalne samouprave putem svog prostornog plana utvrdila na svom području. Provedba prostorne politike moguća je jedino ako su prostorni planovi niže razine izrađeni na način da u potpunosti poštuju odredbe, smjernice i kriterije prostornog plana više razine, odnosno da su usklađeni u svim bitnim elementima. Stoga nije logično da se usklađivanje izmjena i dopuna prostornih planova koji su doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona s prostornim planovima više razine, vrši na način da se njihova usklađenost ocjenjuje prema odredbama novog propisa. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
210 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Prijedlog: Smatramo da je predmetne izmjene u člancima 23. i 55. potrebno nedvosmisleno definirati kako bi se izbjegli problemi u provedbi. Obrazloženje: Predloženim izmjenama ostaje nejasan vremenski okvir - da li se uzima u obzir donošenje osnovnog plana ili i njegovih izmjena i dopuna, a nejasan je i obim neusklađenosti planova. Naime, Zakonom o prostornom uređenju za svaki prostorni plan definirano je što određuje i što propisuje, te je potrebno je potrebno nedvojbeno definirati koji su to konkretno "zahvati u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine." Nedovoljno precizno definiranim izmjenama omogućuje se realizacija plana niže razine i ako je u suprotnosti sa planom više razine, što za posljedicu može imati urušavanje sustava prostornog uređenja, odnosno sustava hijerarhije prostornih planova. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
211 CRODUX ENERGETIKA d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Imajući na umu da je odredbama za provođenje nekih prostornih planova više razine (npr. prostornim planovima županija) omogućena direktna provedba zahvata i građevina od državnog i županijskog značaja (npr. autocesta, vjetroelektrana, plinovoda, naftovoda) i to prije nego li su s njima usklađeni planovi niže razine, predlagatelj ovih Izmjena i dopuna Zakona treba uzeti u obzir i moguću situaciju da postoje važeće lokacijske/građevinske dozvole koje npr. glede obuhvata zahvata nisu u skladu sa u međuvremenu donesenim planovima niže razine. Slijedom navedenog i zbog boljeg razumijevanja ovog članka predlažemo da isti glasi: Čl.55. 1) U provedbi prostornih planova donesenih na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13) odredba članka 123. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) primjenjuje se samo ako je prostorni plan niže razine protivan prostornom planu više razine u pogledu zahvata u prostoru i pitanja koja se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18) i ovom Zakonu uređuju prostornim planom više razine. 2) Odredba st.1. se ne primjenjuje u slučaju kada je temeljem prostornog plana više razine ishođena važeća lokacijska i/ili građevinska dozvola. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen.
212 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 56. (1) Ministar je dužan naputak iz članka 5. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17 i 114/18 ) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Što ako se to ne dogodi? (2) Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 13. i članka 27. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U članku 13 ovog zakona ne spominje se nikakav pravilnik, a u istom članku temeljnog zakona umjesto riječi pravilnik koriste se riječi posebni propisi za koje se ne spominje obveza ministra da ih donese. U članku 27. ovog zakona također se ne spominje nikakav pravilnik koji treba donijeti ministar, kao niti u temeljnom zakonu. Prihvaćen Prihvaća se.
213 arhitektonski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 57. Ovaj komentar u nastavku se odnosi na OBRAZLOŽENJE, za koje niste u e-savjetovanju omogućili komentiranje, a ne na članak 57! : OVO OBRAZLOŽENJE NIŠTA NE ZNAČI JER JE VEĆINA "OBRAZLOŽENJA" SAMO PREPISAN DIO TEKSTA KOJI SE ILI BRIŠE ILI DODAJE. SAMO JE ZADOVOLJENA FORMALNA OBAVEZA, BEZ POTREBNOG SADRŽAJA. NEOZBILJNO! Nije prihvaćen Primjedbu nije moguće razmotriti jer ista nije razumljiva.