Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s Obrascem Iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OPĆINA SALI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komunalni redari sami ne mogu biti brana nasrtajima različitih interesa na pomorsko dobro u Hrvatskoj. Sam institut komunalnog redara, onako kako je predviđen Zakonom o komunalnom gospodarstvu, ne odgovara ciljevima koje ovaj nacrt prijedloga ZPDML stavlja pred njih. Edukacija komunalnih redara je minimalni preduvjet, a dobro bi bilo razmisliti i o uvođenju "komunalnih inspektora", ali sredstva i nastojanja treba usmjeriti u KOORDINACIJU jer, ponavljam, sami komunalni redari ne mogu obraniti pomorsko dobro. Potrebna je suradnja s Lučkom kapetanijom, županijama, Državnim inspektoratom, Lučkom upravom, Carinom, Pomorskom policijom i Državnim odvjetništvom. Treba suzbiti situacije u kojima dolazi do višestrukog odricanja nadležnosti dok ilegalna gradnja na pomorskom dobru napreduje i čeka iduću legalizaciju. S tim u vezi, nemoguće je ovaj Nacrt prijedloga ZPDML promatrati odvojeno od negativnih posljedica koje je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama imao na sustav prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj. Pomorsko dobro u Hrvatskoj predstavlja ekonomski resurs koji ilegalnim graditeljima donosi ekonomski točno izraženu zaradu. Svaka legalizacija ilegalne gradnje na pomorskom dobru je direktna dobit za ilegalnog graditelja na pomorskom dobru. Zašto ponavljati greške Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i trajno narušiti osjetljivi obalni ekosustav i otočki pejzaž? Također, u svjetlu nedavno predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, nameće se pitanje jesu li "smještajne jedinice" koje bi pripalo pravo na koncesioniranje i zatvaranje pripadajuće plaže, upravo iste one "zgrade za palijativnu skrb" koje bi se po predloženom ZPU mogle izgraditi bilogdje u prostoru, bez obaziranja na prostornoplansku dokumentaciju. Kao jedinicu lokalne samouprave koja već dugo trpi posljedice postavljanja uzgajališta ribe u zaštićenom obalnom pojasu mora (ZOP) ovakav Nacrt prijedloga ZPDML nas ozbiljno zabrinjava. Vladimir Radulić, dipl.iur. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sali Djelomično prihvaćen Nacrt prijedloga zakona predviđa edukaciju komunalnih redara, kao i koordinaciju svih državnih tijela u cilju zaštite pomorskog dobra. U odnosu na pitanje predloženih izmjena ZPU isti nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
2 Tomislav Kučera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da prijedlog zakona nije dobar, te da bi omogućio daljnju devastaciju obale Zabranio bi široj populaciji pristup plažama, što je po Ustavu svima omogućeno Nije prihvaćen NPZ predviđa bolji nadzor nad nad pomorskim dobrom, te osigurava pristup plažama svima.
3 Svjetlana Jelavić Dean NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Iz prijedloga zakona treba izbaciti svako isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Unatoč deklarativnim izjavama predlagača jasno je da se ovim prijedlogom zakona izlazi u susret partikularnim(podobnim investitorima i kapitalu) interesima, omogućava nasipanje, gradnja i isključivanje javnosti iz velikog dijela obale. Većina članaka, raznim izuzecima i"posebnim namjenama" otvara mogućnost manipuliranju pri izdavanjima dozvola, tim više što se ni za velike zahvate ne traže stručne ocjene i studije. Prijedlog treba povući! Nije prihvaćen Isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra je iznimka koja se primjenjuje u situacijama u kojma je to nužno prvenstveno radi sigurnosti. Primjerice ne može se omogućiti pristup svima brodogradilištu ili kontejnerskom terminalu. U odnosu na pitanje dozvola za gradnju iste su uređene posebnim propisima koji se primjenjuju i na pomorskom dobru.
4 Ana Paliska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog Zakona pisan je proturječno, nedorečeno i sa širokim rasponom interpretacija u području koje je trebalo najviše urediti. Cilj je trebao biti zaštita pomorskog dobra za buduće naraštaje, kako je to navedeno u nekim dijelovima Prijedloga. Međutim, to nije ostvareno jer se ne uređuju i jasno postavljaju uvjeti kojima su se gospodarstvenici dužni prilagoditi - u području zaštite prirode i osiguravanju javnog interesa, već upravo suprotno Prijedlog se prilagođava njihovim zahtjevima. To nisu načela održivog razvoja i njegovih aspekata koji se trebaju tumačiti u suodnosu i ne smije se davati prednost jednom načelu pred drugim. Ekonomski aspekti trebaju se dovoditi u suodnos barem s ekološkim, sociološkim i infrastrukturnim načelima održivog razvoja jer inače je riječ o ekonomiji koja se temelji samo na iskorištavanju resursa, a obala je jedan od najugroženijih i najvrednijih. Prijedlog se previše usredotočio na prilagođavanje i podilaženju interesnim skupinama, a zanemario je načela održivog razvoja i integralnog upravljanja obalom te javni interes. Ovakav Prijedlog omogućuje poticanje masovnog turizma i ekonomije koje se temelji samo na povećanju broja noćenja te daje gospodarstvenicima posebne ovlasti u upotrebi pomorskog dobra koje omogućuju ekskluzivno pravo na prostor pomorskog dobra, pravo na njegovo ograđivanje i naplatu, pravo gradnje pod nedorečenim uvjetima i premalo obvezivanja na zaštitu prirode. Prijedlog ne štiti zaštićena područja prirode uz obalu, potiče i njihovo davanje u koncesiju, a ne potiče na očuvanje njihove izvornosti s ciljem zaštite bioraznolikosti. Zanemaruju se načela održivog razvoja i upravo će takvo postupanje dovesti do ugrožavanja strateški važnog resursa RH. Takva ekonomija iskorištavanja obale neodrživa je ekonomija koja ne propituje ekonomsku štetu i ne štiti javni interes - npr. Zbog stvaranja velike štete koje će prouzročiti takvo bezuvjetno korištenje obale, bit će potrebna veća ulaganja u zaštitu prirode i infrastrukturu, a to će sve ići na teret lokalnog obalnog stanovništva. Gospodarstvo kakvim ga shvaća Prijedlog neodrživo je gospodarstvo koje ne propituje ni načelo održivog razvoja - stupanj iritacije lokalnog stanovništva koje će svako biti pojačano ograničenjima opće upotrebe plaža, kao i mogućnostima ograđivanja i naplate pomorskog dobra što će pridonijeti raslojavanju društva na općem dobru. Potiče se gospodarstvo iskorištavanja obale koja potiče i devastaciju jer moguća gradnja na pomorskom dobru nije precizno i jasno definirana, kao što se nije jasno zaštitilo prirodnu obalu od takvog gospodarstva, a ni dodatno zaštićena područja prirode. Prema Strategiji prostornog razvoja RH neizgrađeni prostor treba se čuvati od infrastrukturnog opremanja i gradnje kako ne bi došlo do potpune promjene izvorne obale, ali ovaj Prijedlog zagovara upravo suprotno pod krinkom disperzije turističkog pritiska dok je zapravo riječ o dodatnom devastiranju obale u kojem često privatni interesi ulaze i u javni i opći prostor naročito zbog rekreativnih potreba različitih turističkih zona koje su unutar njihovih urbanističkih planova često premale pa zato zagovaraju disperziju. Prijedlog Zakona podbacio je u uređivanju zakonodavnih uvjeta i ne zagovara javne interese građana RH što je posebice vidljivo u terminologiji koja se u Prijedlogu rabi u klasifikaciji plaža. Potiče koncesije što je uočljivo i u tome što nije određen maksimum mogućih koncesija i dozvola na nekom području i unutar pojedinačnih planova upravljanja. Prijedlog nije zaštitio javni interes jer omogućuje i ograničenja opće upotrebe općeg dobra, njegovo ograđivanje i naplatu. Nije precizirano da dostupnost pod jednakim uvjetima znači besplatnu dostupnost cjelini plaže bez mogućnosti ograđivanja ili bilo kakvog fizičkog razdvajanja. Nadležno ministarstvo već se poskliznulo na primjeru Costabelle u Rijeci. Umjesto da se novim Prijedlogom Zakona jasno i precizno definiraju uvjeti kako do sličnog privatiziranja ne bi došlo, da se istakne da ne postoji mogućnost ograđivanja i naplate plaža, Prijedlog dodatno omogućuje takvo što, a pritom to nepreciznim definiranjem omogućuje bilo kome sa smještajnom jedinicom pored mora. Prijedlog podilazi turistifikaciji obale, ne vodi računa o negativnostima takvog postupanja prema prostoru i građanima RH te pogrešno to tumači kao gospodarski razvitak RH. Svojom terminologijom klasifikacije plaža jasno jezično izriče komu pomorsko dobro pripada na temelju čega je uočljivo koja je bila glavna nit vodilja u pisanju ovoga Prijedloga. Posljedice takvog Prijedloga bile bi ogromne, raslojenost društva na općem dobru, ometanje pristupa moru, izgubljeni javni interes, devastirana, ograđena i razdijeljena obala te obalno stanovništvo sa sve većim osjećajem kolonizacije. Prijedlog nije zaštitio pomorsko dobro u općoj upotrebi i u očuvanju izvornosti prirodne obale za buduće naraštaje kao što nije zaštitio ni samo more i njegove ekosustave zbog lako omogućenog nasipavanja obale te gradnje na pomorskom dobru. Prijedlog je potrebno povući iz procedure i temeljito poraditi na zaštiti pomorskog dobra koje je od posebnog interesa za RH, za njezine sadašnje i buduće građane. Nije prihvaćen NPZ uređuje samo pravne temelje za upravljanje i gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Na pomorsko dobro primjenjuju se svi propisi RH, stoga se propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju te zaštitu okoliša i prirode primjenjuju na pomorsko dobro. Prostor se planira dokumentima prostornoga urđenja, a ovim NPZ je dodan još jedan korak u sagledavanju prostora kroz plan upravljanja pomorskim dobrom. Napominjemo kako se plan upravljanja donosi nakon javnog savjetovanja u kojem sudjeluju prvenstveno stanovnici te jedinice lokalne samouprave.
5 Petra Marčinko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ● Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama je nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. ● Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. ● Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) ● Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. ● Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. ● Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen - komentar je nejasana - u izradi NPZ a sudjeloveni su stručnjaci iz područja pomorskog prava, tijela državne uprave, udruga građana Javno je dobro, predstavnici jedinca lokalne samouprave, predstavnici jedinica područne (regionalne) saouprave i drugi zainteresirani dionici. - NPZ propisuje samo mogućnosti, a svaki natječaj za dodjelu koncesije određuje koja će prava biti dana, a što ovisi o dokumentima prostornoga uređenja. - NPZ ne uređeđuje prostorno uređenje, no prospisi koji uređuju prostorno uređenje primjenjuju se i na pomorsko dobro. - Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). - Savjetovanje o NPZ u trajalo je 30 dana i svi zainteresirani dionici mogli su sudjelovati u istom.
6 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
7 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Načelo zadovoljavanja javnog interesa Članak 86. KOMENTAR: Treba propisati da je davatelj koncesije dužan objavljivati natječaj za davanje koncesije i na mrežnim stranicama općine na čijem se području dodjeljuje koncesija, a ne samo na mrežnim stranicama županija ili mrežnoj stranici Ministarstva. Isto tako da se i rezultati natječaja moraju objavljivati na mrežnim stranicama općina na čijem se području daje koncesija. Nije prihvaćen Zakon o koncesijama propisuje obvezu objave svih obavijesti o namjeri davanja koncesije o odluka o davanju koncesije u Elektoničkom oglasniku jave nabave Republike Hrvatske čime se zadovoljava načelo zadovoljavanja javni interesa.
8 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Jedinstvena nacionalna baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske Članak 77. (1)Ministarstvo je dužno ustrojiti i voditi Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske. (2)U Jedinstvenu nacionalnu ...... KOMENTAR. Jedinstvenu nacionalnu baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske Ministarstvo pomorstva treba objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva MMPI kao javnu bazu podataka u koju svatko ima pravo uvida bez korisničkog imena i lozinke, jer ako je pomorsko dobro javno dobro onda i baza podataka o pomorskom dobru mora biti dostupna javnosti. Prihvaćen Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture već razvija aplikaciju, koja će biti javna u trenutku kada se svi podatci kojima raspolaže Ministarstvo, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave unesu sve relevantne podatke.
9 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Uvodno, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje: Komora) smatra kako je Pomorsko dobro prostor od iznimno velikog značaja za Republiku Hrvatsku i sve njene građane, na kojem se odvija značajan broj ekonomskih aktivnosti. S time u vidu, Komora smatra kako je od velike važnosti takav prostor točno evidentirati u službenim registrima Republike Hrvatske kako bi se osigurala apsolutna pravna sigurnost svih pravnih i fizičkih osoba koje na njemu imaju interes obavljanja djelatnosti. Budući da u postupcima evidentiranja pomorskog dobra u službenim registrima, u raznim fazama sudjeluju ovlašteni inženjeri geodezije, Komora smatra kako je u proces donošenja ovakvih i sličnih zakona nužno uključiti i Komoru kao strukovnu organizaciju koja akumuliranim znanjem i stručnošću svojih članova može pridonijeti kvalitetnijem prijedlogu Zakona, te u konačnosti i boljoj provedbi zakonskih odredbi Zakona u praksi. Svoje primjedbe kao i prijedloge za poboljšanja na pojedine članke i stavke ovog nacrta Komora ističe u nastavku. Djelomično prihvaćen U izradi NPZ-a sudjelovalo je Ministarstvo prostornoga uređenja, gradnje i državne imovine.
10 Udruga obiteljskog smješaja Istre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 84. razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koji je tu zbog te plaže nastao. Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je javno dobro. Pomorsko dobro je opće dobro i utoliko se na njemu ne smiju ostvarivati prava koja su razne izvedenice vlasništva. Ni država nije vlasnik pomorskog dobra već samo skrbnik koji ga je dužan čuvati i brinuti se o njemu. Pomorskim dobrom ima se pravo služiti svatko pod jednakim uvjetima i bez ikakvih ograničenja. Prihvaćen Izmjenjen naziv sukladno primjedbi.
11 Ivica Pancirov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DEFINIRANJE PROBLEMA U prijedlogu novog ZPDML nije otklonjena diskriminacija korisnika sportskih vezova u lukama posebne namjene-sportskoj luci, jer nisu ravnopravni sa korisnicima komunalnih vezova, suprotno Ustavu RH. Navodim primjere: - Temeljem Zakona, članovi sportskog društva-budući korisnici veza, u novoj sportskoj luci financiraju 100% izgradnju veza, jer nitko ne sufinancira izgradnju sportske luke, dok korisnici komunalnog veza ne sudjeluju u financiranju izgradnje veza (dokaz je to što nema novo izgrađenih sportskih luka, a komunalnih ima). - Pristojbe za vez u sportskim lukama su znatno veće od pristojbe za komunalni vez, jer se prihodi od sportskih vezova koriste za financiranje sportske djelatnosti koncesionara (ne i sporta u cijelosti, što je također upitno). (Dokaz je usporedba pristojbi za vez-vezarine u postojećim sportskim lukama sa pristojbom za vez-vezarina u komunalnoj luci/komunalnog veza.) - Privezišta nisu definirana (brisano iz teksta u toku e-savjetovanja). - Divlji vezovi po mnogobrojnim uvalama van naselja ili u vikend naseljima nisu definirana. PRIJEDLOG Korisnici vezova u sportskoj i komunalnoj luci ravnopravnost će postići ako izgradnju sportskih luka financira nadležna Lučka uprava, isto kao i izgradnju komunalne luke. Također, pristojbe za vez trebaju biti jednake u komunalnim i sportskim lukama. OBRAZLOŽENJE Prema prijedlogu novog ZPDML članak (152.),148. sportskom lukom upravlja i održava sportsko društvo (kao i po postojećem Zakonu čl. 81). Tko je nadležan i kome se daje koncesija za izgradnju nove sportske luke? Iz prijedloga novog ZPDML proizlazi da je izgradnja luke posebne namjene-sportske luke definirana ugovorom o koncesiji, ali člankom (152.)148. nije definirano kome se dodjeljuje koncesija za izgradnju sportske luke. U prijedlogu novog ZPDML lučko područje luke otvorene za javni promet obuhvaća i sportski dio luke čl. (139.),133. a za izgradnju i održavanje ove sportske luke u sklopu lučkog područja je nadležna Lučka uprava (kao i za komunalne vezove). Pristojba za vez Lučkim tarifama određuju se iznosi lučkih pristojbi i najviši iznosi lučkih naknada temeljem Zakona, ali ne i za sportske luke. ZAKLJUČAK Sistem komunalnih luka je dobar i prihvatljiv kroz instituciju Lučke uprave koja je zapravo koordinator u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Ministarstva, pa predlažem da sportske luke budu unutar luka otvorenih za javni promet, odnosno pod Lučkom upravom, a upravlja sportsko društvo. Napomena: Tokom e-savjetovanja mijenjao se tekst pa su se mijenjali i brojevi članka Npr.čl.(152.)148 – stari i novi broj. Nije prihvaćen - Komunalni vez je vez u luci otvorenoj za javni promet kojom upravlja u ustanova, dok su sportske luke luke posebne anamjene kojima upravlja koncesionar. - Tijekom e - savjetovanja objavljeni tekst nije mjenjan. NPZ i dalje uređuje privezišta.
12 Nina Brnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen - NPZ jasno propisuje da isključenje javnosti iz korištenja plaža nije dozvoljeno. - NPZ ne isključuje javnost 70 posto plaže već ograničuje koncesionara da ne smoje više od tog postotka plaže gospodarski koristiti. - definicija dohrane uređena je u suradnji sa stručnjacima iz područja prostornoga uređenja i graditeljstva koji su bili članovi rade skupine - NPZ propisuje da je nasipavanje dozovljeno isključivo neonečišćenim materijalom.
13 IVANA MARČETA FRLAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 173. propisana je alternativa za slučaj kada jedinica lokalne samouprave (JLS) nema kadar za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora. Kada JLS ima malobrojno stanovništvo, a uz to je otok, onda je članak 173. neprovediv. Uzmimo primjer Općine Lastovo; otočje ima vrlo razvedenu obalu i samo jednog komunalnog redara koji vodi računa o naseljima. Prva sljedeća JLS je na dva sata udaljenosti. Dakle, čak i da se ovi poslovi dodijele nekom drugom, taj će ih teško moći obaviti jer nema fizičke mogućnosti. Potrebno je osmisliti alternativni sustav komunalnog redarstva i inspekcijskog nadzora koji se može oslanjati primjerice na Javnu ustanovu park prirode ili nešto slično. Nije prihvaćen NPZ na jedinice lokalne samouprave prenosi pravo upravljanja pomorskim dobrom, a posljedično i obveze.
14 IVANA MARČETA FRLAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 178. dana je upravna mjera inspekcijskog nadzora - povrat u prvotno stanje. Međutim, nigdje nije navedeno kako se definira to prvotno stanje: fotografijom komunalnog ili lučkog redara, nekim ortofotogrametrijskim snimkom, povijesnom snimkom... Dakle, potrebno je u članku 178. ili na drugom primjerenom mjestu propisati što se smatra i na koji način se dokazuje prvotno stanje nekretnine. Nije prihvaćen Kroz izvršenje rješenja provest će se dokazni postupak po potrebi uz sudjelovanje sudskog vještaka.
15 ANKA ZELALIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentari na prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 1. Nasip, čl.12. st.7. Potrebno je konkretno odrediti što je to „neonečišćeni geološki materijal“ koji se koristi za nasipavanje plaža. 2. Uređena morska plaža, čl. 81. Potrebno detaljnije definirati dohranjivanje plaža da se prestane sa dohranjivanjem kako se kome prohtije što uzrokuje štetnost za ekosustav priobalnog i morskog područja ako se ne radi planski, iako bi bilo najbolje da ga nema. 3. Poslovi lučke uprave, čl.96. U Zakonu o gospodarenju otpadom je definirano kako se zbrinjavanje morskog otpada uređuje Zakonom o pomorskom dobru. U ovom prijedlogu Zakona je isti izostavljen. 4. Nalog za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje, čl.178. Tko i na temelju čega se definira prvotno stanje? Nije prihvaćen 1. Isto ovisi o konkretnoj lokaciji i njenim geomorfološkim obilježjima 2. Detaljno je definirano. 3. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se na pomorskom dobru. 4. Kroz izvršenje rješenja provest će se dokazni postupak po potrebi uz sudjelovanje sudskog vještaka
16 VIDRA - Veterani i društvena akcija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 45. propisano je kako, primjerice, od naknade za koncesije i posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene se uplaćuje: -30% u korist državnog proračuna; -40% u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; -30% u korist proračuna jedinice lokalne samouprave. U ranijem članku su nabrojana sredstva za upravljanje pomorskim dobrom pa su to, između ostaloga, sredstva od naknada za koncesije, ali ne piše iz kojeg od ovih postotaka. Upravlja li se pomorskim dobrom trošeći državni, županijski ili lokalni novac? Na ovo pitanje ne postoji odgovor u prijedlogu Zakona. Dakle, prijeko je potrebno definirati koji je to novac koji se izravno ulaže u pomorsko dobro. Ukoliko nije onaj koji se slijeva u državnu blagajnu, onda bi svakako trebalo propisati gdje ide novac iz državne blagajne. Djelomično prihvaćen NPZ propisuje da su prihodi ostvareni na pomorskom dobru namjenski prihodi koji se moraju uložiti u uređenje i održavanja pomorskog dobra.
17 Ivana Jelavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE na omogućavanje ZALOŽNOG PRAVA (stvarnog prava) preko koncesijskih ugovora na pomorskom (općem) dobru PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Djelomično prihvaćen Založno pravo može se zasnovati na pravu, a u konkretnom slučju radi se o zalogu na pravu na koncesiju.
18 SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "PRELUK" MATULJI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DRUŠTVENE DJELATNOSTI NA POMORSKOM DOBRU – IDENTITET JADRANSKE HRVATSKE Nisam siguran da je negdje ovaj dio obrađen pa ću ga dodati - a od VITALNOG JE ZNAČAJA NA JADRANSKU OBALU I ZA NAŠE DRUŠTVO KAKVO POZNAJEMO. U zadnjih 70 godina domicilno stanovništvo se samoorganiziralo i najčešće amaterski, kroz klubove i Sportska ribolovna društva djelovalo uz more i na moru. Volonterskim radom uređivala se obala i vezovi, ribarilo se, odgajani su naraštaji uz more i na moru. A prvenstveno zato jer je i more i obala bilo besplatno i dostupno svima. Uvijek. Svaki dan. Zato i jesu generacije naših ljudi odgajane tako da to more poštuju i da ga štite i zato ga smatraju svojim i neotuđivim. Nije bilo važno jeste li bili bogati ili siromašni, mogli ste otići na more i znati da Vas nitko neće tjerati jer nitko nije imao više prava na neku plažu ili mul. Zato Hrvatska danas i jest prvenstveno prepoznata kao prekrasna morska, Jadranska zemlja. Koncesije ili bilo koji drugi oblik davanja prava na morsku obalu i more trebaju biti u funkciji razvoja i investicija -kafići, marine, hoteli, hotelske plaže .. sve je to ok ( uz obaveznu opasku da se ne ograničava nigdje pristup obali ili plažama ),ali ako zakonom ne omogućimo i jednu širu, društvenu kategoriju razvoja obale- to društvo koje je generacijama odrastalo na obali i na plažama prestati će postojati, a samim time će i Hrvatsko društvo izgubiti svoj „obalni“ mentalitet i djeca će kada odlaze na kupanje početi govoriti - ne možemo na plažu, tamo se plaća, tamo se ne smije …. TO MORAMO IZBJEĆI POD SVAKU CIJENU . Obala je naša, zakon pišu oni koji se u ovom času izabrani od nas i bit ovog zakona mora biti očuvanje društva i njegovog identiteta kroz more i uz more. Ukoliko samo gospodarska djelatnost bude osnova korištenja obalnog pojasa kroz 10 g. imati ćemo na plažama i uvalama kafić do kafića, hotel do hotela i njihove goste na obali. Tko će biti vlasnici tih kafića i hotela –vjerojatno investitori, fondovi, ulagači … , a naš će čovjek gledati na svoju obalu sa strane te tu i tamo sjesti u prvi red kada se oslobodi stolica u kafiću i popiti kavu ( ako si je bude mogao priuštiti ). A naša djeca koja neće imati novaca da plate korištenje obale otuđiti će se od mora i tražiti nešto drugo što će im biti dostupno i besplatno da provedu svoje vrijeme – vjerojatno zrak. Na taj način se gubi identitet naroda, mentalitet mora. To nemojte dopustiti. ZAKONOM JE POTREBNO PREDVIDJETI DA KONCESIJE ILI BILO KOJA PRAVA KOJA SE KRATKOROČNO ILI DUGOROČNO DAJU NA POMORSKOM DOBRU NA BILO KOJOJ RAZINI BUDU PRILAGOĐENA I ZA UDRUGE GRAĐANA/SPORTSKA RIBOLOVNA DRUŠTVA KOJA NEĆE ZA CILJ IMATI SAMO OSTVARIVANJE PROFITA/NAJVIŠU IZLICITIRANU CIJENU PO M2 VEĆ ĆE TAKVA KONCESIJA BITI PRILAGOĐENA UDRUGAMA I U OBZIR UZETI VREDNOVANJE DRUŠTVENOG RADA, RAD SA DJECOM, ŠKOLU RIBOLOVA, RAZVOJ ZAJEDNICE, MINULI RAD, ISKUSTVO, BROJ ČLANOVA, BROJ VOLONTERA, POSTIGUTI RAD I USPJEHE – ZAKLJUČNO - DRUŠTVENU DJELATNOST. Samo na taj način moguće je dugoročno zadržati identitet Hrvatske na moru. Hrvatske koja će svojim građanima omogućiti uživanje pomorskog dobra bez obzira na to jesu li bogati ili siromašni. Samo tako možemo osigurati da će i za 10 g. djeca odlaziti na more bez da moraju imati 15 € sa sobom da im netko dopusti da sjednu do mora, samo tako će znati da mogu i dalje kupati se gdje žele te će i dalje moći vjerojatno pohađati besplatnu školu ribolova i odlaziti na natjecanja jer će postojati Sportska ribolovna društva koja će biti svojevrsne oaze društvenog djelovanja među kafićima i hotelima. Na primjeru Sportskog ribolovnog društva Preluk Matulji - roditelji naših roditelja organizirali su se 1970 tih godina i amaterski djelovali te uredili dotad neuređeni dio obale te je kroz 15 tak godina tu nastala uređena obala. Nije uređivao obalni pojas niti grad niti općina već ljudi kroz volonterski rad. Uložen je trud dvije generacije domicilnog stanovništva. Do 1983 djelovanje je bilo organizirano kao sportska sekcija Preluk pri SRD Jadran Opatija, a od 1983 SRD Preluk djeluje samostalno. Tijekom godine organiziramo besplatnu školu ribolova za svu zainteresiranu djecu, imamo trenera koji radi sa njima, odlaze na natjecanja, druže se .. organiziramo akciju čišćenja obale, uređujemo dotrajale dijelove, organiziramo prigodna natjecanja za juniore i seniore sa obale i sa brodice na kojima se redovno okuplja do stotinjak ljudi, mahom domicilnog stanovništva. Za djelovanje društva tijekom godine potrebno je uložiti barem 4000 volonterski radnih sati godišnje. U našem klubu stasale su generacije ribolovaca natjecatelja i onih koji samo vole more. I tako od 1983 g. ( i prije, ali je udruga formalizirana samostalno tada). Udruga je legalna, registrirana te redovno djeluje sukladno svim zakonskim odredbama koje definiraju rad udruga u RH. I nas nema u ovom zakonu jer kao udruga građana (SRD Preluk kao i ostali SRDi jest udruga građana) ne obavljamo gospodarsku djelatnost i nismo podobni da se javimo na bilo koji oblik zakonski predviđene koncesije. Jedino ako otvorimo doo ili obrt, postanemo kafić ili rent a boat i javimo se na ev. koncesiju te stanemo u red za koncesiju ili pokušamo konkurirati bilo kojem vlasniku kafića. Onda nam ne trebaju ni djeca niti volonteri niti škola ribolova niti društvo. Zar je to intencija ? Da nas preskoči bilo koji vlasnik kafića ili apartmana ili investitor ? Sumirati ću naš prijedlog/zahtjev temeljem na gore iznesenim argumentima : ZAKONOM JE POTREBNO PREDVIDJETI DA KONCESIJE ILI BILO KOJA PRAVA KOJA SE KRATKOROČNO ILI DUGOROČNO DAJU NA POMORSKOM DOBRU NA BILO KOJOJ RAZINI BUDU PRILAGOĐENA I ZA UDRUGE GRAĐANA/SPORTSKA RIBOLOVNA DRUŠTVA KOJA NEĆE ZA CILJ IMATI SAMO OSTVARIVANJE PROFITA/NAJVIŠU IZLICITIRANU CIJENU PO M2 VEĆ ĆE TAKVA KONCESIJA BITI PRILAGOĐENA UDRUGAMA I U OBZIR UZETI VREDNOVANJE DRUŠTVENOG RADA, RAD SA DJECOM, ŠKOLU RIBOLOVA, RAZVOJ ZAJEDNICE, MINULI RAD, ISKUSTVO, BROJ ČLANOVA, BROJ VOLONTERA, POSTIGUTI RAD I USPJEHE – ZAKLJUČNO - DRUŠTVENU DJELATNOST. Nikola Osojnak, predsjednik SRD PRELUK , 17/12/2022 SPORSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO PRELUK „MATULJI „ M. TITA 11, MATULJI , OIB: 60534445984 SRDPRELUK@GMAIL.COM Djelomično prihvaćen NPZ predviđa institut posebne upotrebe za obavljanje djelatnosti koja se ne obavlja s ciljem sjecanja dobiti.
19 Udruga Naše Vale NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Udruga - NAŠE VALE- Mimice, Medići prigovara na odredbe članka 86. Prijedloga Zakona i to na postotke kopnenog i morskog dijela plaža na koje se može dodijeliti koncesija. Predlažemo izmjenu u čl. 86. stavak 2. i to sa 70% kopnenog dijla plaže na 40%, izmjenu čl. 86. stavak 3. sa 50% kopnenog dijala plaže na 20%. Isto tako tako i predlažemo smanjenje morskog dijela. Djelomično prihvaćen Koncesionar je dužan, uređivati, održavati i plaćati naknadu za koncesiju za 100% plaže dane u koncesiju, ali je ograničen u postotku koji može gospodarski koristiti.
20 Ina Saponjic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA DIO PETI, GLAVA I RAZVRSTAJ MORSKIH LUKA Korištenje izmišljenih riječi nikako nije dobro za prijedlog zakona. "Razvrstaj" ne postoji kao imenica, samo kao glagol u drugom licu jednine imperativa. Bilo bi lijepo kad bi predlagač, prije puštanja dokumenta u javnu raspravu, isti dao na pregled lektoru. Djelomično prihvaćen NPZ će se svakako dati na pregled lektoru prije upućivanja u daljnju proceduru.
21 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''DOHRANA PLAŽE'' pojam koji treba brisati jer ne postoji dohrana ničeg što nije živo, a ako se radi o nasipavanju obalnog dijela koje se definira kao dio izvan utjecaja mora, onda prvo objasniti gdje je prethodni materijal nestao i kako to da je ''nestao'' kad je izvan mora? Ne vidimo mogućnost nestajanja plažnog materijala zrakom, ali ako zakonopisac ima znanstveno utemeljeno objašnjenje neka ga izloži javnosti da i mi to konačno spoznamo. U suprotnom termin treba brisati, tj. dohranu kao pojam koji ima zadaću sakriti stvarnu radnju tj. nasipavanje u potpunosti zabraniti, a nasipavanje regulirati po svim pravilima građevinske struke, zakonu o građenju i zakonu o zaštiti okoliša, prirode itd. Nije prihvaćen Termin usuglašen sa stručanjacima iz područja prostornoga uređenja i gradnje koji su bili članovi radne skupine. Nestajanje plažnog materijala moguće je djelovanjem morskih struja, vjetrova, iznenadnih poplava s kopna ili mora i dr.
22 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''Koncesije za gospodarsko korištenje'' - potrebno definirati u pojmovniku i uskladiti s Zakonom o koncesijama u kojem su specificirane vrste koncesija. Za pomorsko dobro treba obavezno razlikovati 1. GOSPODARSKO KORIŠTENJE- tj. djelatnost na pomorskom dobru, 2. GRAĐENJE. Zbog bitnih razlika u pojmovima takve koncesije nije moguće obuhvatiti u jednom koncesijskom ugovoru niti u jednom natječaju, a u dosadašnjoj praksi je upravo zbog ovog dolazilo do velikih devastacija i zloupotreba. Nije prihvaćen NPZ je usklađen sa Zakonom o koncesijama. Obaviješću o namjeri davanja koncesije i ugovorom o koncesije jasno se propisuju prava i obveze koncesionara. Napominjemo kako u slučaju da je ugovorom o koncesiji dano pravo gradnje, isto je moguće isključivo uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, no bez ugovora o koncesiji dozvolu za gradnju nije moguće ishoditi.
23 Ana Cicarelli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Naknada za koncesiju za korištenje sportske luke neće biti određena u dvostukom iznosu.
24 Udruga Pomalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zahtjevamo: Omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Da se u prijedlogu zakona izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi i devastirati prirodni okoliš na pomorskom dobru, koje je javno (opće) dobro. Da se u prijedlog zakona definira prema freedom to roam načelu kojim se propisuje da svaki građanin (osoba ili korisnik) ima pravo neograničenog pristupa pomorskom dobru i prolaza pomorskim dobrom koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi štetu prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati pristup i naplaćivati građanima korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati udrugama civilnog društva korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da se aktivnostima udruge civilnog društva ne nanosi šteta prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorskom dobru ima neograničenu mogućnost donošenja i konzumacije vlastite hrane i pića, uključujući alkoholna pića. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorsko dobro ima pravo donijeti i koristiti opremu za sport i rekreaciju, opremu za zaštitu od sunca i opremu za reprodukciju glazbe i muzičkih instrumenata, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin ima neograničenu mogućnost korištenja izvora pitke vode na pomorskom dobru, ukoliko takva na pomorskom dobru postoje, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu i održivosti korištenja izvora. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar pomorskog dobra nema pravo zabraniti građaninu mogućnost postavljanja ručnika, pokrivala za sunce, suncobrana ili ležaljki na udaljenosti od 500 metara od granica pomorskog dobra, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalne toalete i da se građanima izričito nesmije zabranjivati pristup ili naplaćivati korištenje toaleta na pomorskom dobru. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalnu opremu za prikupljanje otpada. Da se u prijedlog zakona uvrsti zabrana izdavanja koncesija na rok dulji od 2 godine, te da područja pomorskog dobra budu izričito isključena iz turističkih zona prostornih i urbanističkih planova. Da odluku o dodjeljivanju svih oblika koncesije na pomorskom dobru prema jasnim ekonomskim, okolišnim i društvenim kriterijima donosi isključivo jedinica lokalne samouprave u sklopu koje se pomorsko dobro nalazi. Da se u prijedlog zakona uvrsti izričita obveza koncesionara o godišnjem izvještavanju ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijom Jedinici lokalne samouprave. Udruga Pomalo, Komiža Djelomično prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Pored ovog Zakona na pomorskom dobru primjenjuju se i ostali propisi RH pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i prirode i dr. Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Pored navedenoga svatko se na pomorskom dobru dužan pridržavati svih propisa RH.
25 Igor Mataić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zahtjev: Omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Da se u prijedlogu zakona izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi i devastirati prirodni okoliš na pomorskom dobru, koje je javno (opće) dobro. Da se u prijedlog zakona definira prema freedom to roam načelu kojim se propisuje da svaki građanin (osoba ili korisnik) ima pravo neograničenog pristupa pomorskom dobru i prolaza pomorskim dobrom koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi štetu prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati pristup i naplaćivati građanima korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da komunalni redar i koncesionar javnog dobra nema prava zabranjivati udrugama civilnog društva korištenje pomorskog dobra koje je javno dobro, uz uvjet da se aktivnostima udruge civilnog društva ne nanosi šteta prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorskom dobru ima neograničenu mogućnost donošenja i konzumacije vlastite hrane i pića, uključujući alkoholna pića. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin na pomorsko dobro ima pravo donijeti i koristiti opremu za sport i rekreaciju, opremu za zaštitu od sunca i opremu za reprodukciju glazbe i muzičkih instrumenata, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da se u prijedlog zakona uvrsti da svaki građanin ima neograničenu mogućnost korištenja izvora pitke vode na pomorskom dobru, ukoliko takva na pomorskom dobru postoje, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu i održivosti korištenja izvora. Da se u prijedlog zakona da svaki građanin ima mogućnost postavljanja ručnika, pokrivala za sunce, suncobrana ili ležaljki na udaljenosti od 500 metara od granica pomorskog dobra, uz uvjet da građanin pri tome ne nanosi šteti prirodnom okolišu. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalne toalete i da se građanima izričito nesmije zabranjivati pristup ili naplaćivati korištenje toaleta na pomorskom dobru. Da pomorska dobra pod koncesijom moraju uključivati funkcionalnu opremu za prikupljanje otpada. Da se u prijedlog zakona uvrsti zabrana izdavanja koncesija na rok dulji od 2 godine, te da područja pomorskog dobra budu izričito isključena iz turističkih zona prostornih i urbanističkih planova. Da odluku o dodjeljivanju svih oblika koncesije na pomorskom dobru prema jasnim ekonomskim, okolišnim i društvenim kriterijima donosi isključivo jedinica lokalne samouprave u sklopu koje se pomorsko dobro nalazi. Da se u prijedlog zakona uvrsti izričita obveza koncesionara o godišnjem izvještavanju ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijom Jedinici lokalne samouprave. Igor Mataić, Doktor znanosti iz područja graditeljstva Djelomično prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Koncesionari su dužni pridržavati se svih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Pored navedenoga svatko se na pomorskom dobru dužan pridržavati svih propisa RH.
26 JU Natura Histrica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Mišljenja smo da je kroz cijeli Zakon potrebno staviti naglasak na načelo zaštite prirode i na vrednovanje biološkog bogatstva, uzimajući u obzir činjenicu da raspolaganjem pomorskim dobrom ujedno raspolažemo i iznimno vrijednim prirodnim dobrima. Ujedno, sukladno Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., kao članica Europske unije imamo obvezu čuvanja svih staništa i vrsta, kao i obvezu poboljšanja stanja staništa, koja se između ostaloga nalaze i na pomorskom dobru. Kako bi se osiguralo u ovom zakonu proklamirano načelo iz članka 6., stavka 7., točke 1., da se upravljanje pomorskim dobrom posebno mora temeljiti na vrednovanju biološkog bogatstva, prirodne dinamike i funkcioniranja područja pod plimom i osekom, kao i međuzavisnost prirode morskog i kopnenog dijela koje čine cjelinu na određenom području pomorskog dobra, javne ustanove koje prirodnim vrijednostima upravljaju trebaju biti aktivno uključene u sve segmente upravljanja pomorskim dobrom, što u ovom prijedlogu zakona nije slučaj. Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru primjenjuju se svi propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.
27 ZORAN SAMBOL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U potpunosti nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije sročen na način kako bi se zaštitila obala, a još manje prava lokalnog stanovništva. Ovim se izravno pogoduje komercijalizaciji pomorskog dobra što će ako se Zakon usvoji izravno utjecati na prava i živote kako lokalnog tako i sveukupnog hrvatskog življa. Komercijalizacija pomorskog dobra stvorit će velike socijalne, gospodarske, prometne, infrastrukturne i svakovrsne probleme pri čemu će se građani pitati tko ih je "izdao" sa šačicu "Judinih škuda". Zakon treba u potpunosti preraditi, a mišljenja sam kako bi o njemu valjalo napraviti osim ovoga savjetovanja i referendum. Nije prihvaćen Mogućnost provedebe referenduma uređena je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
28 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kompletan nacrt prijedloga zakona nije pisan sa namjerom da se zaštiti obala, niti da se zaštite prava lokalnog stanovništva. Nauštrb toga, fokus je na komercijalizaciji pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Pored instituta gospodarskog korištenja pomorskog dobra, NPZ uređuje upravljanje, održavanje i zaštitu pomorskog dobra.
29 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Koncesionarima dozvoliti da korite najviše 30% kopnenog i 30% morskog dijela plaže za gospodarske djelatnosti. Ostali dio plaže da je i dalje dostupan svima za korištenje. (Članak 86.) Djelomično prihvaćen Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu obavljanja gospodarskih djelatnosti temeljem koncesije.
30 Ivan Sekovski PAP/RAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opći komentari Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Tekst zakona nije u potpunom skladu s početnom ocjenom stanja – u kojoj se navodi da će ovaj prijedlog zakona uvesti „poštivanje najviših standarda zaštite okoliša“ , te sa završnom procjenom učinaka propisa – u kojoj napominje da će „donošenje ovog imati pozitivni učinak na zaštitu okoliša, budući da će se detaljno propisati obveze jedinice lokalne samouprave“. Već početni, 1. članak prijedloga zakona u svom opisu komponenti pomorskog dobra ne navodi – osim prirodnih plaža – nikakve prirodne sastavnice obale, već samo ljudske kreacije poput luka, sidrišta, imovinskopravnih pitanja itd. Razjašnjenja izraza u smislu ovog prijedloga zakona (članak 2.) nastavljaju sličnu strukturu, pa se od prirodnih ili okolišnih pojmova ovdje mogu pronaći samo dva od ukupno 35 pojmova: morska plaža i nasip. Prvih pet članaka ovog prijedloga izrazito je orijentirano na ljudske strukture, a sa središnjim objašnjenjem pomorskog dobra kao: „ponajprije dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe… „ – gotovo na način kao da je obalna linija nastala poslije pojave čovjeka na ovim prostorima. U tekstu zakona okoliš se izrijekom sveukupno spominje u 5 od ukupno 234 članka, uz izvjesne dvoumice o sadržaju ili detaljnosti ili uglavnom na zadnjem mjestu u članku ili unutar zagrade. U članku 6. se navodi: „osigurati da briga za okoliš bude uključena u pravila upravljanja i korištenja pomorskog dobra“. Upravljanje bi se trebalo izravno graditi na brizi za okoliš, ne da u upravljanje ta briga bude samo „uključena“. Nadalje, u članku 12. (6) „…. dokumentacija će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, …“ ne navodi se konkretno koji se propisi tiču pomorskog dobra. Bioraznolikost (jedan od najvažnijih parametara zdravlja našeg okoliša) spominje se u tekstu prijedloga jedanput i to samo u kontekstu teme nasipavanja plaža. Članak 6. (7) navodi „Upravljanje pomorskim dobrom posebno se mora temeljiti na sljedećim načelima: 1.vrednovanju biološkog bogatstva…“ bez jasne slike tko će provoditi navedeno vrednovanje izvan zona zaštite? Ekosustav se u tekstu prijedloga navodi u ukupno 2 članka, oba puta unutar zagrada. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
31 VIKTOR BREŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zakonom izričito zabraniti ograničavanje opće upotrebe, tj. ograđivanje i drugo otežavanje pristupa plažama, kao i naplaćivanje pristupa istima, bez obzira na dodijeljene koncesije. (Članak 11.) Prihvaćen Da, nema ograđivanja plaža
32 silvana giachin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Prihvaćen Da, nema ograđivanja plaža
33 GRIFIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Marija Miljanović, ovl. ing. građ. Čl. 7 Cijeli članak je formuliran potpuno pogrešno i vrlo je opasan za ozbiljan pristup donošenja odluka o radnjama koje se navodi mogućim u ovom prijedlogu Zakona o javnom dobru. St (1) Pomorskim dobrom upravlja, o njemu vodi brigu i za isto odgovara RH St (2) U ime RH poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvršava Vlada RH St (3) . ... dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost, povjerava jedinicama područne i lokalne uprave...... (4) Iznimno od (3) Vlada RH može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem koje obuhvaća pomorsko dobro (5) RH ? može poduzeti sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi utvrđivanja statusa pomorskog dobra, naknade štete ili stjecanja bez osnove itd itd Pošto je jasno da je Republika Hrvatska država koja je opisana teritorijalnim položajem, granicama, državnim uređenjem, broju stanovnika koji u njoj žive i sl., a ovim Nacrtom pijedloga Zakona se definira budućnost pomorskog javnog dobra, Vlada RH treba voditi brigu o pomorskom dobru skida sa sebe odgovornost za zloupotrebe pri korištenju javnog pomorskog dobra prijenosom odgovornosti na lokalne, područne zajednice i neke nedefinirane ustanove. To znači da je briga o javnom pomorskom dobru zapravo prepuštena slučajnim!!! Obvezno je da se u članak uvrsti: Republika Hrvatska ne može i ne smije biti kako se u st (5) samo tužitelj i sudac, pošto je utvrđivanje nepravilnosti dugotrajan proces, a potom i trajanje sudskih procesa, te se počinjene štete tako teško nadoknađuju Vlada RH treba biti jedina i glavna odgovorna po zapovjednoj odgovornosti za svaku neprimjerenu radnju na pomorskom dobru, a odgovornost za svaku počinjenu nedozvoljenu radnju snositi neopozivim ostavkama, odmah po prijavi i utvrđivanju neospornog kršenja bilo kojeg važećeg zakona koji definira bilo koji pojam vezan za prostor javnog pomorskog dobra. U brzopletom donošenju ovako opasnog zakona tražim da se prije izglasavanja u Saboru, omogući prethodna javna rasprava na kojoj će se dati prostor stručnoj javnosti i građanima (Komore inženjera, HGK i građana okupljenih oko javnih grupa osnovanih s ciljem samoorganiziranja, kao npr. Javno je dobro) da iznesu svoje primjedbe na ovaj Nacrt prijedloga Zakona Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru se, pored ovog Zakona, primjenjuju svi zakoni i podzakonski propisi RH.
34 Dubravka Zaninović Plavec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Sada bi nam još i plaže uzimali.. jao jao. U 97 godina ja ovakvo što nisam doživjela još. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
35 Ingrid Družeta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Molim produženje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana. Zakon o pomorskom dobru trebao bi ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa Hrvatskih građana. Trebalo bi nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Nasipavanje plaža treba nedvosmisleno zabraniti. Nije prihvaćen Rok za javno savjetovanje ovog NPZ-a u skladu je s posebnim propisom koji uređuje javno savjetovanje, Nije moguće zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra a prvenstveno zbog sigurnosti, primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali i sl. Nasipavanje plaža je uređeno dokumentima prostornoga uređenja uz potrebu ishođenja lokacijskih dozvola.
36 Milvana Arko-Pijevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl.8. st.3.Potrebno je utvrditi da li je ovaj članak u koliziji sa Zakonom o pravu vlasništva. Nije prihvaćen Morska obala je ustavna kategorija.
37 Milvana Arko-Pijevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl 7.st 4.Prijedlog izbaciti iznimno Novi prijedlog: RH ovim Zakonom poslove upravljanja pomorskim dobrom koji se nalaza u prirodno zaštićenim zonama I Ekološkoj mreži RH povjerava ustanovama nadležnim za upravljanje zaštićenim područjima Obrazloženje: Uskladiti sa Zakonom o zaštiti prirode gdje je definirana nadležnost upravljanja kategoriziranih zaštićenih područja I područja u Ekološkoj. Te ustanove apriori upravljaju, a ne iznimno Nije prihvaćen Pomorsko dobro je jedinstveno bez obzira na stupanj zaštite sukladno posebnim propisima.
38 Milvana Arko-Pijevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku I ima njezinu osobitu zaštitu. Prijedlogom Zakona nije se ostvario primarni cilj pomorskog dobra kao izuzetno vrijednog resursa. Gospodarskim upravljanjem pomorskim dobrom putem koncesija otvorene su mogućnosti ugroze pomorskog dobra zbog nedovoljno definiranih uvjeta nasipavanja i gradnje kroz ugovore bez sudjelovanja zainteresirane javnosti. Najveći problem predloženog zakona je kontardiktornost kod ograničavanja korištenja pomorskog dobra. U cilj. Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukamapotrebno je vratiti na ponovno savjetovanje s usklađivanjem Ustava RH, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291. Nije prihvaćen Na pomorskom dobru primjenjuju se svi zakoni i podzakonski propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje, gradnju, zaštitu prirode i okoliša.
39 Marjana Botić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Spatram protivnim tisućljetnoj tradiciji i stoga lošim uvrštavanje st.3. članka 3. "nositelj vlasti na pomorskom dobru je Republika Hrvatska" budući je pomorsko dobro slobodno kako je navedeno u slijedećem članku i takvo treba ostati. Predlažem brisanje tog opasnog stavka kojim se narušavaju svi dosad postignuti standardi slobode i odgovornosti na pomorskom dobru, a uvodi do sad u Zakonima koji su regulirali pomorsko dobro pojam "vlasti" što je samo korak do - vlasništva. Budući da znamo kako je trenutno na vlasti za zločinačko udruživanje osuđena organizacija smatram ovo ogromnom opasnošću za prirodu pomorskog dobra kao općeg dobra kojeg svi mogu koristiti sukladno njegovoj namjeni i slobodno! Kako trenutna "vlast" u RH odnosno Vlada RH misli upravljati pomorskim dobrom vidljivo je iz javne rasprave iz koje su ISKLJUČENI svi naši građani koji nemaju pristup računalu i internet, a takvih je ogramna većina na otocima recimo! Ovaj nacrt je stoga isključiv prema građanstvu RH i predlažem ga vratiti na stvarnu javnu raspravu i e savjetovanje gdje bi predlagatelj osigurao bar jednu javnau raspravu u centrima svih županija, a u morski bar još jednu na otocima i jednu u drugom gradu po veličini te županije. Nastavno na moj prethodni komentar u pogledu sadržajnog određivanja nacrta prijedloga zašto se donosi ovaj zakon, smatram da u čl.1 st.2 nije čak ni kod donošenja uspostavljeno načelo integralnog sustava upravljanja pomorskim dobrom budući se ogromna većina koncesijskih dozvola spušta na nižu razinu jedinica lokalne samouoprave a na području pomorskog dobra koje na području RH nije čak ni evidentirano budući većina granica pomorskog dobra nije donesena. Time se ne postiže integriranost i ujednačavanje zaštite nego se suprotno dozvoljavaju različiti standardi i prakse po različitim JLSima i regionalnim samoupravama. U pogledu koncesija strašna je prijevara uvoditi mogućnost koncesija na pomorskom dobru ako čine jedninstvenu cjelinu sa smještajnim kapacitetima - to je podloga za ogromne mogućnosti isključivanja građana od normalnog korištenja pomorskog dobra kojeg svaki apartmandžija sa zgradom na pomorskom dobru kako i dalje mislite Zakonom o prostornom uređenju još više dozvoljavati gradnju na samoj obali, uglavnom svako sa apartmanima moći će prema ovom nacrtu zatražiti koncesiju?! To je zloupotreba instituta koncesije budući bi ona za to isključivanje morala donositi lokalnoj zajednici veće koristi, a ovdjesamo privatnicima omogućavate privatne plaže što je pljuska svim našim precima. (Može vas biti sram!). Predlažem potpuno isključiti smještajne jedinice i puno strože definirati bilo kakve druge moguće koncesije na plažama ili velikim ulaganjima koja se dijelom odnose i na dobrobit zajednice. Nije prihvaćen Ustav RH hrvatske propisuje da su more i morska obala od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu, stoga upravo najviše izvršno tijelo RH upravlja ovim najznačajnijim resursom. Sustav donošenja propisa u RH uredio je Hrvatski sabor Zakonom. Zakonom se postavlja hijerarhijski model prava i obveza različitih dionika u upravljanju pomorskim dobrom, njegovoj zaštiti i očuvanju prirodnih karakteristika. Koncesija na zahtjev je iznimka, naknada je značajno više, čime se ostvaruju veći prihodi koji se namjenski moraju ulagati u pomorsko dobro.
40 Brodsko ekološko društvo-BED NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
41 Katerina Dohnalova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
42 Jiri Dohnal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
43 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Svi segmenti nautike danas su suočeni s gorućim problemom nedostatka stručnog kadra, a iskustva članica Grupacije čarter djelatnosti HGK pokazuju da djelatnici koji su jedrili u mlađoj dobi predstavljaju daleko najstručniji i najkvalitetniji kadar. Članice Grupacije smatraju kako bi klubovima trebalo maksimalno izaći u susret s izrazito povoljnim, simboličnim koncesijama. Prijedlog zakona da se favoriziraju klubovi koji imaju vrhunske rezultate u najmanje tri skupine članice Grupacije ne smatraju prihvatljivim rješenjem. Mišljenje je članica Grupacije kako je bitnija brojnost i masovna kvaliteta rada s djecom, a ne benefiti odabranim užim skupinama. Svi klubovi su u izrazito lošoj financijskoj situaciji, a uzimajući u obzir da su isti neprofitabilni i da svu materijalnu vrijednost ulažu u odgoj mladih, nipošto ih se ne smije tretirati kao komercijalne subjekte. Članice Grupacije slažu se da u njihovim lučicama treba zabraniti vezivanje komercijalnih plovila, ali nikako se od njih ne smije tražiti profit za proračun jer kadar, znanje i vrijednosti koje klubovi generiraju predstavljaju najveći doprinos. Nadalje iznosimo mišljenje članica Grupacije čarter djelatnosti HGK koje nije izravno vezano uz predmet ovog Nacrta. S obzirom da je drugim propisima predviđeno da čarter kompanije mogu poslovati isključivo u marinama, na relaciji čarter-marina, nužno se između njih stvara odnos ovisnosti bez previše pregovaračkog prostora za čarter kompanije (s obzirom na broj vezova i marina u Hrvatskoj, a u odnosu na broj privatnih i charter plovila). Stoga članice Grupacije predlažu da se propišu uvjeti koje koncesionar-marina smije propisati ugovorom čarterima i drugim zakupcima. Pri tome se prvenstveno misli na: - naplatu charter dodatka tj. cijena veza koje se razlikuju komercijalno od privatnog plovila, često i neovisno o tome što se zasebno naplaćuje struja i vez, a posebno uzevši u obzir činjenicu da se ti vezovi oslobađaju veći dio sezone i potom marina naplaćuje tranzite na istima, te - zabranu naplate naknade za kooperante čarter kompanija (događaju se situacije u kojima se tvrtkama za dostavu posteljine čarter tvrtki naplaćuje visoka naknada od strane koncesionara-marine „za obavljanje djelatnosti“, premda se radi o čistoj dostavi). Članice Grupacije ponovo napominju da je poslovanje čarter tvrtki propisano u marinama, stoga njihov odnos ne može biti isključivo tržišni jer čarter tvrtke nemaju alternative za poslovanje. Prihvaćen Da, izmijenit će se odredba o dvostukoj naknadi.
44 VIŠNJA KUKOČ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U dijelu pod naslovom Ocjena stanja, gdje bi trebale biti navedene manjkavosti postojećeg Zakona o pomorskom dobru ( dalje u tekstu Zakon) , navedeni su slučajevi gdje se važeći Zakon ne provodi kako je zakonodavac propisao iako nije navedeno da problem leži u samom Zakonu. Na primjer : ilegalno nasipanje obale i njegovo proglašavanje pomorskim dobrom, a važeći Zakon to predviđa samo u slučajevima kada se nasuta površina koristi u svrhu iskorištavanja mora (navedeni primjeri autobusnog kolodvora nikako ne spada u opisanu kategoriju), izdavanje koncesijskih odobrenja na rok od 1 godine umjesto mogućih 5 i posljedični izostanak ulaganja i dr. Riječ je o slučajevima neprovođenja važećeg Zakona zbog ovom prilikom nenavedenih i/ili neistraženih razloga (nestručnosti provoditelja, izostanka participacijskog procesa među odgovornim tijelima, nefunkcioniranje pravosudnog sistema i/ili drugo). Nadalje, u zadnjoj rečenici dijela Ocjeni stanja definira se sljedeće: „Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje nas da ga donošenjem ovog Zakona s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo.“. Slijedom navedenog Zakon o koncesijama i gospodarsko iskorištavanje ne može biti glavni razlog donošenja novog zakona već to mora biti njegovo očuvanje temeljeno na Strategiji prostornog razvoja RH koja je usvojena 2017. godine, a ona definira Održivi razvoj i korištenje obalnog područja kao jedan od prioriteta i strateških usmjerenja RH. Pod navedenim prioritetom nedostatak koordinacije na upravljačkoj i stručnoj razini kao i nedostatak kapaciteta navode se kao osnovni problemi, a ne loš i neprovediv Zakon. Kada govorimo o pomorskom dobru prioriteti su održivost i dostupnost, odnosno mogućnost korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra. Neprihvatljivo je neselektivno ozakonjenje nasipanja obale koje se vezuje isključivo za datum i početak aerofotogrametrijskog snimanja, a ne za ekološke, krajobrazne, prostorne i sigurnosne utjecaje koje nasuta obala podrazumijeva. Navedeno je neusklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju (čl.48 koji zabranjuje nasipanje obale i/ili mora izvan građ. područja u prostoru ograničenja). Kao jedna od posljedica donošenja novog zakona navodi se sljedeće: „U odnosnu na privremena pontonska privezišta, željelo se osigurati da ugostiteljski objekti koji su dobili minimalne tehničke uvjete i zakonito posluju, pristup kojima nije moguć izuzev morskim putem, a prostorni plan nije predvidio nikakvu gradnju, mogu zakonito obavljati svoju djelatnost.“ Zakonom o pomorskom dobru nije moguće derogirati prostorne planove koji imaju pravnu prirodu pozakonskog propisa, a što je definirano čl. 58. Zakona o prostornom uređenju. Članak 18. kaže da na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Zadatak prostornih planova je planiranje prostora, a ne evidentiranje postojećeg stanja. Također vlasništvo, a u ovom slučaju koncesija, ne smije biti od utjecaja na donošenje odluka. Stoga je pogrešno onemogućiti, odnosno ograničiti planiranje postojećom koncesijom već se eventualna izmjena primjenjuje prilikom izdavanja sljedeće koncesije, a izmjena izdane koncesije prije isteka roka može biti uvjetovana suglasnošću (u suprotnosti s čl. 124. ZPU). Točka 5. istog Zakon regulirana je prostornim planovima koji propisuju uvjete zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem odnosno Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Djelomično prihvaćen Da, revidirat će se ne normativni dio NPZ-a Zakon uređuje postojeće stanje. Postavlja se pitanje da li bi uklanjanje svih nasipa učinilo veću štetu za eko sustav i život lokalnog stanovništva.. Ne, radi se o lako uklonjivim plutajućim sustavima za privez a koji ne predstavljaju gradnju sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenju i gradnju. Ne, potrebno je da isti prostorni uvjeti vrijede na tom području za cijelo vrijeme trajanja koncesije. Zamjena dotrajalih gatova novim ne bi bila moguća ukoliko bi se promijenila namjena područja.
45 Angelika Bosch NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Cijela plaža mora biti dostupna svima, a ograničeni dio iste koncesionar smije gospodarski koristiti. Da, nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom, a koji se utvrđuje lokacijskom dozvolom.
46 MATEA DORČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovim putem u ime Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko – dalmatinske županije iskazujem primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je na savjetovanju do 17. prosinca 2022.godine. U člancima 166.- 174. regulirano je kako komunalni redari mogu obavljati određene poslove inspekcijskog nadzora. Predlažemo doradu u dijelu: -u članku 172. navedeno je kako su jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) dužne u svom upravnom odjelu ili u zajedničkom komunalnom redarstvu ustrojenom s drugom jedinicom lokalne samouprave imati najmanje jednog komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra. Ovaj članak predlažemo revidirati na način da omogući udruživanje i u više od dvije jedinice lokalne samouprave, a koje čine prirodnu, povijesnu ili drugu cjelinu (primjer Makarska rivijera, otoci). Uzevši u primjer otok Brač koji ima 8 JLS, došli bi do prirodnog udruživanja JLS koje su bolje obučene u jednu cjelinu, dok bi JLS koje i ovako imaju problem sa kadrom ostale van sustava te ušle u dodatnu problematiku. Omogućilo bi se da, u ovom slučaju naveden primjer za čitav otok, imamo nadležno određen broj redara koji bi vršili nadzor pomorskog dobra. Predlažemo prije donošenja odluke kojom se ovo omogućuje obavezu donošenja akta – ugovora od strane svih JLS uključenih u projekt gdje bi se reguliralo financiranje, način, mjesto rada i slično, a uz to i reguliranje broja redara ovisno o veličini područja i/ili broju stanovnika koji pokrivaju. Olakšalo bi se postupanje komunalnim redarima koji ne bi usko vezani bili za svoje područje obitavanja, odnosno isključili bi u jednoj mjeri subjektivni element gdje komunalni redar iz svoje zajednice mora postupati prema susjedu, poznaniku i slično. Naravno, udruživanje bi bilo opcionalno i na temelju želja JLS te bi se ovlaštenja davala na rokove iz članka 170. Zakona. -u članku 173. navodi se kako, ukoliko JLS nema u svom upravnom odjelu ili u zajedničkom komunalno redarstvu ustrojenom s drugom JLS komunalnog redara ovlaštenog za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, ista ne može obavljati poslove redovnog upravljanja pomorskim dobrom te se u tom slučaju temeljem rješenja Ministarstva dodjeljuje obavljanje poslova redovnog upravljanja pomorskim dobrom jedinici područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: Županija) na čijem se području JLS nalazi. Ovdje predlažemo dodatno obraditi navedenu situaciju u dijelu koji govori o tome da će službenici Županije biti nadležni za obavljanje poslova komunalnog redara. Naime, stav SDŽ je kako određeni broj službenika Županije treba u svakom slučaju imati mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora. Ponekad i same JLS devastiraju pomorsko dobro te je potrebno imati inspekcijsku službu koja može brzo reagirati i zaustaviti devastaciju prije nastanka štete većih razmjera. Kako je već navedeno u prethodnom pasusu, u većini slučajeva JLS nemaju kapacitete za rad na terenu zbog malog broja kadra kojim raspolažu. Neke JLS u čitavoj strukturi imaju svega par zaposlenih, nemaju sredstva niti znanje potrebno za provođenje svih propisa. Ovim izmjenama dalo bi se prijelazno razdoblje kojim bi se olakšalo provođenje propisa. Obzirom na navedeno, a ukoliko već zakonskim propisima nije moguće dati inspekcijske ovlasti i Županijama, predlažemo dodati članak koji omogućuje Županijama (isto možda i limitirati na velike Županije, one koje imaju više od 250.000 stanovnika) da iznimno, uz prethodno donesenu suglasnost predstavničkog tijela, a kojemu Župan predlaže prijedlog tog akta, zatraži od Ministarstva da se poimenice navedene službenike Županije ustupe Ministarstvu na privremeni rad, gdje bi poslove inspekcijskog nadzora provodili temeljem naloga Župana iz prostorija Županije te korištenjem sredstava Županije, a uz obvezno pisano izvješće Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u roku od 15 dana od dana postupanja. Prije ustupanja bilo bi potrebno regulirati prava i obveze službenika, rok ustupanja i slično, pravo rada službenika na ostalim poslovima iz nadležnosti Županije kad ne obavlja poslove inspekcijskog nadzora i slično. Kako službenici Županije temeljem pozitivnih propisa nemaju inspekcijske ovlasti, ovakvim ustupanjem bi se omogućilo istima rad na inspekcijskim poslovima u sustavu Ministarstva. Naravno, strogo bi se zabranilo rad istog službenika na inspekcijskim i upravni poslovima u istim predmetima, odnosno isti službenik ne bi mogao obavljati upravni nadzor. Uz navedene obveze komunalnih redara, smatramo kako bi bilo korisno dodatno regulirati rad sportskih udruga u dijelu luka županijskog ili lokalnog značaja, na način: Smatramo kako bi bilo dobro u članku 132. stavku 1. dodati točku 6. kojom bi se reguliralo davanje koncesije od strane Lučke uprave sportskim udrugama za korištenje sportskog dijela luke, a gdje bi se u konačnici provodili ostali propisi iz ovog Zakona. U članku 138. smatramo kako bi bilo potrebno dodatno regulirati odnose koji nastaju u luci županijskog ili lokalnog značaja. Bilo bi korisno stavkom 2. regulirati obvezu LU da se dio sredstava koristi za razvoj sporta ako udruga koja se bavi sportovima na moru i ima aktivne natjecatelje u tri uzrasne kategorije, kao i regulirati mogućnost upravljanja tim dijelom područja u ime nadležne LU, s obvezom korištenja uprihođenih sredstava u sport. Na području SDŽ imamo primjer nekoliko luka gdje sportske udruge djeluju godinama, a u isto vrijeme nisu ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanjem postupka javnog prikupljanja ponuda za koncesiju, bilo iz razloga neusklađene prostorno planske dokumentacije, bilo iz problema sa utvrđivanjem granica pomorskog dobra, upisom u zemljišne knjige, formiranjem čestica u katastru ili slično. Iz navedenog razloga dio tih luka prelazi pod upravljanje nadležne Lučke uprave gdje sportske udruge ostaju aktivne na spomenutom području. Smatramo kako bi takav odnos trebalo regulirati i omogućiti iznimno rad i prihode takvim sportskim udrugama, naravno uz jednaku obvezu da ista ima natjecatelje u tri uzrasne kategorije te namjensko korištenje sredstava. Predlažemo drugačije reguliranje koncesije na zahtjev iz članka 65. kod koncesija za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta, na način da stavak 5. istog glasi (gdje su predložene izmjene označene): „(5)Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva, osim kod koncesije na zahtjev za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta, gdje ista iznosi trostruki iznos koji je minimalno propisana Pravilnikom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske“ U stavku 1. navedenog članka definira se tko sve može tražiti koncesiju na zahtjev. Od 9 točaka jedina koja nije u čitavoj mjeri gospodarske namjene jest ova točka 9. koja definira sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Ići na gospodarski iznos koncesije u ovom slučaju znači umanjivanje sredstava kojima koncesionar raspolaže, a koje je dužan uložiti u sport, a iznos trostruke naknade je ipak dovoljno velik da ostavi i mogućnost ocjene svakog od korisnika žele li ići na redovnu proceduru ili na zahtjev. Isto može biti regulirano Pravilnikom, Uredbom ili sličnim aktom. U člancima 74. i 75., a isto nije jasno precizirano i u ostatku teksta, nije navedeno je li utvrđivanje granice, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi nužan preduvjet za davanje dozvole. Predlažemo omogućiti davanje dozvola i na područjima pomorskog dobra gdje nisu ispunjeni svi uvjeti, odnosno da ostane kao i do sada, jer smo svjesni kako je spomenuti postupak dugotrajan i kako velik dio granica pomorskog dobra nije utvrđen niti proveden. Uz predložen inspekcijski i upravni nadzor brzo i efikasno se može zaustaviti korištenje dozvola na način suprotan Zakonu. Isto tako, u definiranju pojmova navedeno je: 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Nejasno je definirano je li se dozvola može ili ne može dati za jednostavnu građevinu. Logičkim tumačenjem bi se trebalo dodati: „ili je potrebna jednostavna građevina.“ Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko - dalmatinske županije Djelomično prihvaćen Članak 172. Ne, potrebno je osigurati dovoljan broj ovlaštenih djelatnika, a u cilju osiguravanja boljeg nadzora. Primjerice ukoliko bi se osam jedinica lokalne samouprave udružilo, moglo bi doći do slučaja da samo jedna ovlaštena osoba obavlja nadzor nad cijelim otokom. Članak 173. Dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Članak 132. Ne, lučka uprava dužna je osigurati svim sportskim udrugama obavljanje sportskih djelatnosti u sportskom dijelu luke. Članak 65. Ne, odlučeno da naknada neće biti dvostruka. Članak 74. i 75. Da Članak 2. točka 3. Da
47 Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA KOMENTARI Mišljenja smo da je kroz cijeli Zakon potrebno staviti naglasak na načelo zaštite prirode i na vrednovanje biološkog bogatstva, uzimajući u obzir činjenicu da raspolaganjem pomorskim dobrom ujedno raspolažemo i prirodnim dobrima. Ujedno, sukladno Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., mi kao članica Europske unije imamo obvezu čuvanja svih staništa i vrsta, kao i obvezu poboljšanja stanja staništa, koja se između ostaloga nalaze i na pomorskom dobru. Nadalje, u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona je propisano da se upravljanje pomorskim dobrom, između ostalog, mora temeljiti na načelu vrednovanja biološkog bogatstva, te stoga smatramo da je potrebno dodatno implementirati navedeno načelo kroz ostale odredbe samog Zakona Članak 7. - u stavak 3. iza riječi „lokalne samouprave“ dodati riječi „javnim ustanovama osnovanim za upravljanje nacionalnim parkovima (u daljnjem tekstu: javne ustanove nacionalnih parkova) - U stavak 4. iza riječi „općoj upotrebi“ dodati riječi „,osim javnoj ustanovi nacionalnog parka, i drugoj“ Obzirom da je za navedena područja, odnosno područja nacionalnih parkova, kao lex specialis donesen poseban Zakon kojim su jasno određene granice nacionalnog parka, smatramo da je potrebno nacionalnim parkovima omogućiti samostalno upravljanje i područjem koje obuhvaća i pomorsko dobro a koje pomorsko dobro je unutar Zakonom određenih granica samog nacionalnog parka. Članak 45. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog Članka, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000.˝ - Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 4. do 8.. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novog stavka 3. na način da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA2000. MIšljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Iza članka 45. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode, Javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Članak 54. U članku 54. stavak 3. iza riječi ˝zaštite okoliša i kulture˝ dodaju se riječi ˝ i prirode˝. U stavku 4. Iza prve rečenice dodaje se i druga koja glasi ˝ U slučaju davanja koncesije na zaštićenom području jedan član Stručnog povjerenstva obvezno mora biti iz područja zaštite prirode.˝ Smatramo bitnim istaknuti i pojam prirode, obzirom da su u svom značenju okoliš i pirorda različiti pojmovi koji samim time obuhvaćaju i različita djelovanja. Nadalje, ukoliko se dodjeljuje koncesija na zaštićenom području bitno je da jedan član Stručnog povjerenstva bude iz područja zaštite prirode, kao bi se osigurala potrebna stručna znanja kod procjene eventualnog utjecaja koncesije na zaštitu prirode. Ujedno je potrebno navedeno uskladiti i sa navodom u članku 46. stavak 2. alineja 4. samog Nacrta prijedloga Zakona. Članak 81. Briše se: ˝i morskog biiljnog materijala (lažine)˝ Smatramo da se lažinom, odnosno posidonijom ne smije dohranjivati plaža obzirom da se radi o vrsti koja je zaštićena kao strogo zaštićena vrsta sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Članak 150. U članku 150. dodaje se stavak 3. koji glasi: ˝Nije dopušteno sidrenje kojim se su ugražavaju zaštićene vrste i staništa.˝ MIšljenja smo da je potrebno ograničiti sidrenje na području na kojem se nalaze staništa zaštićenih vrsta, te se na takav način same zaštićene vrste ugrožavaju, posebno uzimajući u obzir staništa strogo zaštićene vrste sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 80/13, 73/16). Članak 166. U članku 166. mijenja se stavak 4. i glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenog područja, poslove nadzora, uz ostala nadležna tijela obavlja i služba čuvara prirode javne ustanove koja upravlja tim zaštićenim područjem sukladno ovlastima danim Zakonom o zaštiti prirode.˝ Smatramo da bi se uvođenjem ove odredbe osigurala dodatna zaštita pomorskog dobra, te ujedno omogućilo javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem unutar granica kojeg područja se pomorsko dobro nalazi, obavljanje nadzora nad poštivanjem svih propisa relevantnih za zaštitu istog. Ujedno smo mišljenja da bi se ovaj način postigla dodatna usklađenost sa Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Zaštita prirode uređena je drugim propisom, koji se primjenjuje na pomorskom dobru. Članak 7. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Članak 45. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Iza članka 45. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu. Članak 54. uređeno stavkom 3. Članak 81. Nejasan komentar, zasigurno se neće koristiti zaštićena vrsta. Članak 150. Nejasan komentar, prirodno morsko sidrište može biti samo izvan zaštićenih područja Članak 166. Ne, zakon cjelovito promatra pomorsko dobro, neovisno o stupnjevima zaštite sukladno posebnom propisu.
48 Srđan Cicarelli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIGOVOR I PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Izmijenit će se odredba o dvostukom iznosu naknade na način da ne uključuje sportske luke
49 ANDREA PRAZNIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Naša obala predstavlja jedan od najvažnijih resursa stanovništva RH te bilo kakve zakonske promjene vezane uz istu trebaju nužno proći detaljno i sveobuhvatno savjetovanje. Ovakav prijedlog zakona je u mnogočemu nedopustiv i vodi ka otuđenju i uništenju našeg javnog dobra! Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
50 Jelena Borota NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U dijelu pod naslovom Ocjena stanja, gdje bi trebale biti navedene manjkavosti postojećeg Zakona o pomorskom dobru ( dalje u tekstu Zakon) , navedeni su slučajevi gdje se važeći Zakon ne provodi kako je zakonodavac propisao iako nije navedeno da problem leži u samom Zakonu. Na primjer : ilegalno nasipanje obale i njegovo proglašavanje pomorskim dobrom, a važeći Zakon to predviđa samo u slučajevima kada se nasuta površina koristi u svrhu iskorištavanja mora (navedeni primjeri autobusnog kolodvora nikako ne spada u opisanu kategoriju), izdavanje koncesijskih odobrenja na rok od 1 godine umjesto mogućih 5 i posljedični izostanak ulaganja i dr. Riječ je o slučajevima neprovođenja važećeg Zakona zbog ovom prilikom nenavedenih i/ili neistraženih razloga (nestručnosti provoditelja, izostanka participacijskog procesa među odgovornim tijelima, nefunkcioniranje pravosudnog sistema i/ili drugo). Nadalje, u zadnjoj rečenici dijela Ocjeni stanja definira se sljedeće: „Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje nas da ga donošenjem ovog Zakona s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo.“. Slijedom navedenog Zakon o koncesijama i gospodarsko iskorištavanje ne može biti glavni razlog donošenja novog zakona već to mora biti njegovo očuvanje temeljeno na Strategiji prostornog razvoja RH koja je usvojena 2017. godine, a ona definira Održivi razvoj i korištenje obalnog područja kao jedan od prioriteta i strateških usmjerenja RH. Pod navedenim prioritetom nedostatak koordinacije na upravljačkoj i stručnoj razini kao i nedostatak kapaciteta navode se kao osnovni problemi, a ne loš i neprovediv Zakon. Kada govorimo o pomorskom dobru prioriteti su održivost i dostupnost, odnosno mogućnost korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra. Neprihvatljivo je neselektivno ozakonjenje nasipanja obale koje se vezuje isključivo za datum i početak aerofotogrametrijskog snimanja, a ne za ekološke, krajobrazne, prostorne i sigurnosne utjecaje koje nasuta obala podrazumijeva. Navedeno je neusklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju (čl.48 koji zabranjuje nasipanje obale i/ili mora izvan građ. područja u prostoru ograničenja). Kao jedna od posljedica donošenja novog zakona navodi se sljedeće: „U odnosnu na privremena pontonska privezišta, željelo se osigurati da ugostiteljski objekti koji su dobili minimalne tehničke uvjete i zakonito posluju, pristup kojima nije moguć izuzev morskim putem, a prostorni plan nije predvidio nikakvu gradnju, mogu zakonito obavljati svoju djelatnost.“ Zakonom o pomorskom dobru nije moguće derogirati prostorne planove koji imaju pravnu prirodu pozakonskog propisa, a što je definirano čl. 58. Zakona o prostornom uređenju. Članak 18. kaže da na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Zadatak prostornih planova je planiranje prostora, a ne evidentiranje postojećeg stanja. Također vlasništvo, a u ovom slučaju koncesija, ne smije biti od utjecaja na donošenje odluka. Stoga je pogrešno onemogućiti, odnosno ograničiti planiranje postojećom koncesijom već se eventualna izmjena primjenjuje prilikom izdavanja sljedeće koncesije, a izmjena izdane koncesije prije isteka roka može biti uvjetovana suglasnošću (u suprotnosti s čl. 124. ZPU). Točka 5. istog Zakon regulirana je prostornim planovima koji propisuju uvjete zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem odnosno Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. Djelomično prihvaćen Da, revidirat će se ne normativni dio NPZ-a Zakon uređuje postojeće stanje. Postavlja se pitanje da li bi uklanjanje svih nasipa učinilo veću štetu za eko sustav i život lokalnog stanovništva.. Ne, radi se o lako uklonjivim plutajućim sustavima za privez a koji ne predstavljaju gradnju sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenju i gradnju. Ne, potrebno je da isti prostorni uvjeti vrijede na tom području za cijelo vrijeme trajanja koncesije. Zamjena dotrajalih gatova novim ne bi bila moguća ukoliko bi se promijenila namjena područja.
51 ZELJKO ILIC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Još od vremena antike kada su naši narodi naselili ove prostore, pristup obali je neotuđivo pravo svakog našeg čovjeka. Današnji Ustav nam dozvoljava slobodan pristup svim dijelovima obale (osim vojnim i policijskim lukama i brodogradilištima). Svako onemogućavanje pristupa je protuustavno, tako je i prijedlog ovog zakona protuustavan!!! Nije ni malo u interesu hrvatskih građana, kao ni u interesu naših inozemnih gostiju, da se najljepši dijelovi obale ograđuje u rezorte i sadržaje za povlaštene korisnike. Naši turisti upravo nam dolaze u goste kako bi uživali u slobodi kakvu mi imamo, i to je jedinstveno i neprocjenjivo u Europskoj uniji. Današnja politika nema ni ustavno ni moralno pravo da izmjeni nešto što je tisućama godina bilo naslijeđe budućih generacija. U svoje ime i ime svoje obitelji kažem da sam protiv dugoročnih turističkih koncesija na obali, protiv ograđivanja obale, zabrane slobodnog pristupa, protiv nasipavanja i gradnje na prirodnoj obali. Želim da i moja djeca mogu svoju djecu voditi na ista mjesta na obali na kupanje, ronjenje i pecanje, kao što sam ja vodio njih, i kao što su moji roditelji vodili mene. Prihvaćen NPZ ne dopušta ograđivanje plaža.
52 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Osim što se Zakonom treba obvezati svaku županiju na izradu standardiziranog GIS-a pomorskog dobra ( neke županije su već izradile GIS pomorskog dobra) koji bi bio dostupan javnosti treba podatke o granicama pomorskog dobra i podatke o koncesijama uključiti u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) kao vanjski sloj unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (na temelju čl. 32. st. 5. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). Djelomično prihvaćen Ministarstvo mora, prometa i infrasturkture razvija aplikaciju, Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske, u koju će se unositi svi podatci o pomorskom dobru, a koja će biti javna kada svi dionici unesu podatke kojima raspolažu..
53 Marina Štembergar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Apsolutno nedopustivo, javno dobro mora ostati JAVNO DOBRO i kao takvo se zaštiti Ustavom. Primljeno na znanje Komentae ne sadrži konkretnu primjedbu, Zakon uređuje pomorsko dobro koje je opće dobro, a ne javno dobro.
54 Marko Grbac Knapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ‼️Smatram da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra, ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže! ‼️ Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. K tome, koncesionar će moći na 70 posto plaže isključiti javnost. ‼️ ‼️ Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. ‼️ Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane,da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno! Djelomično prihvaćen Zakon ne dozvoljava ograđivanje plaža. Koncesionar ne može isključiti pristup javnosti plaži. Postotak se odnosi na dio plaže dane u koncesiju koju smije gospodarski koristiti. Nasipavanje je dozvoljeno isključivo neonečišćenim geološkim materijalom.
55 branka urlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Generalna primjedba: Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine VEĆINU turista u RH. Opće dobro je za opću upotrebu, a ne za feudalnu manjinu "ugostiteljsko smještajnih jedinica". Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa "ugostiteljsko smještajnih jedinica". Ovim se Prijedlogom radi upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatramo da je ovaj Prijedlog nužno POVUĆI. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
56 Dalka Zanki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Nije prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
57 Petar Kelvišer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine većinu turista u RH. Naše plaže bitno se razlikuju od primjerice onih u Italiji jer nemaju dovoljno površine da se zadovolje interesi hotelijera i njihovih gostiju zajedno s interesima ostalih korisnika, koji su u Republici Hrvatskoj u puno većem broju. Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa hotelijera. Žalosti me što se ne ide prema unaprjeđenju postojećeg Zakona, već se ovim Prijedlogom upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatram da je ovaj Prijedlog nužno povući. Sukladno tome potrebno je ozbiljnije i stručnije pristupit promišljanju budućnosti našeg zajedničkog pomorskog dobra, uključiti širu stručnu i zainteresiranu javnost, ne bi li u konačnici došli do prijedloga koji je dugoročno održiv, a bio bi od šire društvene koristi. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
58 Udruga za održivi razvoj - UZOR OSEJAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog ZPDML suprotan je javnom interesu građana Hrvatske kao i interesu većine turista koji borave u privatnom smještaju, a čine većinu turista u RH. Naše plaže bitno se razlikuju od primjerice onih u Italiji, jer nemaju dovoljno površine da se zadovolje interesi hotelijera i njihovih gostiju zajedno s interesima ostalih korisnika, koji su u Republici Hrvatskoj u značajno većem broju. Valorizacija pomorskog dobra mora ići u smjeru očuvanja morskog ekosustava i interesa ljudi, nikako u smjeru zaštite interesa hotelijera. Žalosti nas što se ne ide prema unaprjeđenju postojećeg Zakona, već se ovim Prijedlogom upravo suprotno, ograničava pravo pristupa pomorskom dobru široj javnosti. S obzirom da je pomorsko dobro predmet od ključnog interesa za hrvatsku javnost, od kojeg ovisi održivost turističkog modela za kojeg znamo da je glavni izvor prihoda u državi, smatramo da je ovaj Prijedlog nužno povući. Sukladno tome potrebno je ozbiljnije i stručnije pristupit promišljanju budućnosti našeg zajedničkog pomorskog dobra, uključiti širu stručnu i zainteresiranu javnost, ne bi li u konačnici došli do prijedloga koji je dugoročno održiv, a bio bi od šire društvene koristi. Primljeno na znanje KOmentar ne sadrži konkretnu primjedbu.
59 Davor Slišković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U uvodnom dijelu Nacrta Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama navodi se slijedeće: „Kako bi se pomorsko dobro zaštitilo prvenstveno se trebaju odrediti granice pomorskog dobra i pomorsko dobro kao takvo upisati u bazu zemljišnonjižnih podataka. Pomorsko dobro postoji po samom Zakonu stoga je akt kojim se određuje pomorsko dobro deklaratornog karaktera. Donošenjem takvog akta, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva prestaje po samom Zakonu, stoga izvlaštenje nekretnine koja je izvan prometa nije moguće, no vlasnicima tih nekretnina, koji mogu dokazati valjani pravni temelj stjecanja istoga pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje.“ U prethodnoj verziji Nacrta Prijedloga ovoga zakona bio je predviđen članak 228. kojim se gornje načelno opredjeljenje operacionaliziralo na manje-više prihvatljiv način. Operacionalizacija gornje deklaracije ulijevala je određenu nadu svima kojima je privatna imovina silom zakona pretvorena u javno (pomorsko) dobro da će dobiti određeno obeštećenje za izgubljeno zemljište i objekte. Riječ je, naravno, o zemljištu koje nije bilo pomorsko dobro pa ni objekti izgrađeni na njemu sve do stupanja na snagu Pomorskog zaonika iz 1994. godine. Čak što više, nemali je broj slučajeva u kojima je takvo zemljište i objekti izgrađeni na njemu procijenjeno i uneseno u kapital u postupcima pretvorbe. U sadašnjem tekstu Nacrta Prijedloga Zakona, trud uložen u iščitavanje rezultirao je samo spoznajom da je prethodno uvršteni čl. 228 iščezao, a da drugih zakonskih odredbi kojima bi se regulirala prava i način obeštećenja bivših vlasnika zemljišta i objekata za provedeno „izvlaštenje“ naprosto nema. Naravno, pod obeštećenjem ne treba razumijevati isključivo isplate novčanih naknada, već isto tako odobravanje koncesije na određeni rok bez naplate koncesijske naknade ili uz njeno odgovarajuće umanjenje. Čini se da bi u smislu iznesenog aktualni Nacrt Prijedloga Zakona trebalo nadopuniti, pa makar i s izgubljenim člankom 228 iz prethodne verzije istoga. Primljeno na znanje Moguće je komentirati isključivo članke objavljene na ovom e - savjetovanju.
60 Helena Lozic Doklestic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Privatizacija, preizgrađenost i nasipavanje pomorskog dobra – sve to možemo očekivati usvoji li se prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je trenutno na javnom savjetovanju! "Zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene." Znači, nije vazna plaza, već ta jedna ugostiteljska jedinica zbog koje ce ostali građani i turisti kojima je do sad služila ta plaza istati bez nje. Pri tome se ne daju nikakvi uvjeti pod kojima se obala može dati u koncesiju. Maksimum površine koncesioniranog dijela za uređene plaže je 70%. Zašto ne 30%? Prihvaćen Da, izmijenit će se naziv plaže. Cijela plaža je dostupna svima, postotci se odnose na dio plaže koju koncesionar može gospodarski koristiti.
61 Zvonko Jelacic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog zakona ide na korist novo nastalim koncesionarima umjesto lokalnom stanovnistvu i sportasima koji su tu luku u vecini slucajeva i sagradili. Znaci li to da cemo od sada imati parkiralista brodova (ako ih si tko bude mogao priustiti od domicilalnog stanovništva), a ne sportske klubove, udruge ( jedriličarske, ribičke, ronilačke i razne druge), te mjesta okupljanja i razmjene iskustava madih i starijih sto im more zivot znaci. Djelomično prihvaćen Zakon predviđa luke posebne namjene - sportske luke, ali i sportske dijelove luka otvorenih za javni promet kako bi se osigurao razvoj spotra.
62 JOSIP MARASOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovanje, Ovakav zakon digao je jako mnogo kritike i ogromno nezadovoljstvo jer radi diskriminaciju brojnih članova sportskih društava, kako amatera, djece i mladih, tako i profesionalaca te osvajača brojnih svjetskih i europskih odličja, tj. sportaša poput jedriličara, sportskih ribolovaca, ronioca... Posebice je potrebno obratiti pažnju na: Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U nacrtu prijedloga ovog zakona NIJE NAVEDENA FINANCIJSKA POTPORA SPORTSKIM KLUBOVIMA u svim onim lukama koje idu u prenamjenu istekom same koncesije! Primjerice, s ovako loše definiranim i nepotpunim zakonom došlo bi do gašenja čak i onih (jedriličarskih) klubova koji su do sada dali olimpijska odličja te drže aktualne osvajače brojnih Svjetskih i Europskih zlatnih odličja, a posebice brojnih klubova koji se tek otvaraju te treniraju aktivno djecu i mlade dok se uzdižu kroz svoje početke u jedrenju. Do sada su klubovi koji uspješno rade i ostvaruju hvalevrijedne rezultate imali osiguran dio prihoda od vezarina vlastitih pomorskih društava te bi se time pokrivali najosnovniji troškovi funkcioniranja. No, nakon isteka koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet sportski su klubovi ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara, a dodatno su izgubili i vlastitu imovinu (zgrade, dizalice, hangare i sl.)! Time su brojni jedriličarski klubovi jednostavno osuđeni na gašenje što je izavalo veoma burnu reakciju cijene zajednice diljem Hrvatske. Ovaj nacrt zakona omogućit će trajno brisanje klubova, uništavanje tradicije jedrenja na Jadranu i uklanjanje sporta iz luka (za čiji probitak i dobit pitamo se svi, jer ovako napisan sigurno nije za dobrobit djece i mladih primjerice koji se aktivno bave jedriličarskim sportom, a nije ni za vrhunske profesionalce koji osvajaju svjetska odličja u međunarodno priznatim klasama?). Vjerujem kako će zakonodavac primjetiti i jako ozbiljno shvatiti navedenu problematiku te reagirati s adekvatnim izmjenama zakona vezanim i uz luke koje idu u prenamjenu istekom koncesije pokazujući time pružanje dobrobiti sportovima vezanim uz sve naše luke koje su mjesto podizanja duha, zdravlja, sporta i brojnih drugih vrijednosti koje Hrvatska njeguje. Ovim putem traži se odgovoran rad od zakonodavca te zakone koji imaju u vidu pružanje dobrobiti široj zajednici, a ne samo određenim pojedincima. LP Nije prihvaćen Članak 132. Ne, u lukama otvorenim za javni promet, ako za to postoji potreba bit će sportski dio luke koji će biti dostupan svim sportskim udrugama. Članak 133. Lučka uprava određuje namjenu na način da prvenstveno osigura operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke, dok se namjena ostalog područje luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. Članak 138. Ne, lučka uprava je osnovna radi upravljanja lukom otvorenom za javni promet, a ne za razvoj sporta.
63 Blaženka Bagarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 86. stavak 3 - koncesija za javne i gradske plaže treba biti max 20% kopnenog dijela plaže, a ne 50% kako se predlaže. Svaki veći postotak nije prihvatljiv jer dostupnost javnog dijela plaže nije moguće koristiti sukladno namjeni. Djelomično prihvaćen Cijela plaža mora biti dostupna svima. Postotak se odnosi na dio plaže koji se smije gospodarski koristiti.
64 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zadovoljenje javnog interesa Članak 28. Tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je po izvršnosti rješenja iz članka 26. i članka 27. ovog Zakona isto objaviti na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. KOMENTAR: Nakon što rješenje postane pravomoćno i izvršno: Zbog poštivanja Zakona o općem upravnom postupku tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je pravomoćno i izvršno rješenje (dakle, sa oznakom KLASE, UR.BROJ-a i datuma i pečatom pravomoćnosti i izvršnosti, sa QR KODOM) o granici pomorskog dobra dostaviti svim strankama u postupku, zajedničkom predstavniku ili jedinici lokalne samouprave na čijem se području utvrđuje granica pomorskog dobra preporučenom poštom, e-mailom, javnom objavom na internetskoj stranici ministarstva i javnom objavom na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave tj. na najpogodniji način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućost objave prijedloga rješenja na mrežnim stranicama jedinice područne (regionalne) samouprave.
65 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zadovoljenje javnog interesa Članak 28. Tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je po izvršnosti rješenja iz članka 26. i članka 27. ovog Zakona isto objaviti na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. KOMENTAR: Prije nego što rješenje postane pravomoćno i izvršno. Zbog poštivanja Zakona o općem upravnom postupku tijelo iz članka 20. stavka 2. ovog Zakona dužno je nepravomoćno rješenje (dakle, bez oznake KLASE, UR.BROJ-a i datuma, a sa QR KODOM) o granici pomorskog dobra dostaviti svim strankama u postupku, zajedničkom predstavniku ili jedinici lokalne samouprave na čijem se području utvrđuje granica pomorskog dobra preporučenom poštom, e-mailom, javnom objavom na internetskoj stranici ministarstva i javnom objavom na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave, tj. na najpogodniji način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućost objave prijedloga rješenja na mrežnim stranicama jedinice područne (regionalne) samouprave.
66 Jadranka Tomičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1. Tražim produljenje roka e-savjetovanja za 30 dana s mogućnošću komentiranja svakog članka posebno što bi omogućilo preglednost i pojednostavilo davanje prijedloga. Rok je prekratak a pada u predblagdansko vrijeme i u vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva što ometa proces javnog savjetovanja. 2. Bogatstvo obalnih ekosustava - obalu, more i podmorje - potrebno je Zakonima zaštititi i spriječiti uništenje građevinskom i turističkom ekspanzijom u budućnosti. Potrebno je Zakonom predvidjeti obaveznu studiju opravdanosti, definirati standard duljine koncesije-dozvole te standard odobravanja i obnavljanja koncesije uzimajući u obzir javni interes, utjecaje na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske aspekte te usklađenost sa razvojnim planovima. Koncesije ni dozvole ne davati na duži rok od 15 godina uz obaveznu reviziju prije produljenja. Ne smije se dozvoliti prelazak dugih koncesija u vlasništvo. Osigurati službu i mehanizme za nadzor i reguliranje usklađenosti sa Zakonom te sustav praćenja posljedica-učinaka koncesija-dozvola. 3. Brisati čl. 18 – u kojem se dodjeljuje pravo bilo kakvog građenja, bez iznimke, na pomorskom dobru. 4. Omogućiti slobodan pristup pomorskom dobru bez obzira na koncesije ili dozvole - obale i plaže trebaju biti u potpunosti dostupne građanima! - Novi Zakon treba biti u korist svih građana Hrvatske u budućnosti a ne samo u korist koncesionara. - Novi Zakon ne smije dozvoliti da dođe do situacije zabrane kupanja u moru lokalnom stanovništvu! Smatram da je ograđivanje obale i ograničava pristupa moru kršenje prava i sloboda kretanja ljudi koje je svima zagarantirano Ustavom RH jer su obala i more javno dobro! 5. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute-zaštićene prirode potrebno je: - potpuno isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. - na njima se ne smiju dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. - institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. 6. Novim zakonom potrebno je nasipavanje i dohranu obale i mora potpuno zabraniti te osigurati nadzor i efektne mjere za nepoštivanje sa ciljem spriječavanja i uništavaja biljnog i životinjskog svijeta na obali i u moru. - Zakonom obavezati projektiranje plaža koje ne zahtijevaju nasipavanja i dohranu! Nije prihvaćen 1. Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Rok savjetovanja u skladu je s propisom koji uređuje savjetovanje. 2. Da, Zakon predviđa obaveznu studiju opravdanosti, davanja koncesije kojom se utvrđuje rok davanja koncesije. Nadzor uređen Zakonom o koncesijama. 3. Koncesije se daju sukladno dokumentima prostornoga uređenja. 4. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža, no pojedini dijelovi moraju biti ograđeni prvenstveno iz sigurnosnih razloga, primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali, granični prijelazi i sl. 5. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute-zaštićene prirode uređena su posebnim propisom koji uređuje zaštitu prirode i okoliša 6. Nasipavanje je moguće isključivo uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje koristeći neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja
67 Adriatic Croatia International Club, za djelatnost marina d. d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 61. stavak 1. točka 2. Predlaže se intervencija u tekst na način da umjesto „ili zbog prilagodbe tehnološkim uvjetima poslovanja“ bude navedeno „ili zbog prilagodbe tehnološkim i/ili tržnim uvjetima poslovanja“. Navedeno iz razloga što se koncesije dodjeljuju na dugogodišnje razdoblje. Za luke nautičkog turizma radi se o roku od 30 ili više godina. Prilikom izrade studije gospodarske opravdanosti sačinjene za potrebe dodjele koncesije (s obzirom na dužinu roka trajanja koncesije) poslovni subjekt nije u mogućnosti predvidjeti sve tehnološke i tržišne promjene u tom budućem razdoblju, a koje promjene mogu, kroz godine, znatno utjecati na potrebu investiranja. Članak 61. stavak 4. Pogrešan je pristup da se pitanje povrata investicije (odnosno dijela investicije) vezuje uz neamortiziranu vrijednost investicije na kraju ugovorenog roka koncesije. Amortizacija je knjigovodstvena kategorija koja nema izravan učinak na povrat investicije već se efekt amortizacije očituje u knjigovodstveno poreznom segmentu. Primjenom knjigovodstvenih standarda, koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, ovlaštenik koncesije dužan je prilagoditi amortizacijske stope tako da investicija bude amortizirana u cijelosti u trenutku isteka ugovorenog roka koncesije. Ispravnom primjenom knjigovodstvenih standarda, u trenutku isteka roka trajanja koncesije, investicija će biti amortizirana. Vrijednost dijela investicije (dodatne investicije u odnosnu na početno predviđena ulaganja, za koje je ishođena suglasnost davatelja koncesije) koji nije odnosno neće moći biti vraćen u roku trajanja koncesije trebalo bi utvrditi po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka. Članak 64. Upitna je korištena terminologija „neamortizirane građevinske vrijednosti objekata“. Iz teksta prijedloga zakona nije razvidno što se pod tim pojmom podrazumijevalo. Da li se misli na knjigovodstvenu neamortiziranu vrijednost građevinskog objekta ili se radi o građevinskoj vrijednosti objekata s aspekta građevinske struke, (procijenjenu primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina). Pogrešan je pristup da se pitanje povrata investicije (odnosno dijela investicije) vezuje uz neamortiziranu vrijednost investicije na kraju ugovorenog roka koncesije. Amortizacija je knjigovodstvena kategorija koja nema izravan učinak na povrat investicije već se efekt amortizacije očituje u knjigovodstveno poreznom segmentu. Primjenom knjigovodstvenih standarda, koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, ovlaštenik koncesije dužan je prilagoditi amortizacijske stope tako da investicija bude amortizirana u cijelosti u trenutku isteka ugovorenog roka koncesije. Ispravnom primjenom knjigovodstvenih standarda, u trenutku isteka roka trajanja koncesije, investicija će biti amortizirana. Ukazuje se na članak 17. stavak 1. Zakona o koncesiji koji propisuje: „Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije.“ Dakle, u roku na koji je koncesija određena potrebno je osigurati ne samo amortizaciju stvarne vrijednosti ulaganja već i razuman povrat uloženog kapitala. Navedeno ukazuje na potrebu da se putem sudskog vještaka procijeni vrijednost investicije koja nije odnosno neće biti vraćena u preostalom roku trajanja koncesije. Stoga, bi vrijednost dijela investicije koja nije odnosno neće biti vraćena u roku trajanja koncesije i ovdje trebala biti procijenjena po ovlaštenom sudskom vještaku. Nastavno, u slučaju iz članka 64. potrebno je ocijeniti i da, u slučaju prestanka koncesije uslijed isteka roka , dolazi do prijenosa poduzeća sa postojećeg koncesionara na novog koncesionara te bi zakon trebao osigurati naknadu goodwilla postojećem koncesionaru. Naime, primjenom postojećih međunarodnih (ili hrvatskih) računovodstvenih standarda kod prijenosa poduzeća na drugog subjekta u bilanci se evidentira goodwill. Računovodstvena praksa raspolaže s nekoliko metoda obračuna goodwilla. Članak 223. S ciljem izbjegavanja nedoumica i potrebe tumačenja propisa, a sve kako bi se osiguralo načelo pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja koncesionara predlaže se da se u stavku 1 tekst „Postupci davanja koncesija“ zamijeni s tekstom „Postupci davanja koncesija i izmjene ugovora o koncesiji“. Nadalje predlaže se da se intervenira u navedeni članak na način da se predvidi primjena članka 61.st.4 i članka 64 ovog Zakona i na ugovore o koncesiji koji su na snazi u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona. Navedeno iz razloga što se u suprotnom stvara pravna nesigurnost za postojeće koncesionare. Djelomično prihvaćen Članak 61. stavak 1. točka 2. ne prihvaća se odredba jer se njome želi potaknuti i omogućiti primjena inovativnih tehnoloških rješenja. Članak 61. stavak 4. Pitanje povrata investicije, to jest, procjene vrijednosti dijela investicije (dodatne investicije u odnosnu na početno predviđena ulaganja, za koje je ishođena suglasnost davatelja koncesije) koji nije odnosno neće moći biti vraćen u roku trajanja koncesije utvrđivat će se po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka. Članak 64. terminologija „neamortizirane građevinske vrijednosti objekata“ označava da je riječ o građevinskoj vrijednosti objekata s aspekta građevinske struke, primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina). Ovaj Zakon ne određuje primjenu postojećih međunarodnih (ili hrvatskih) računovodstvenih standarda kod prijenosa poduzeća na drugog subjekta niti evidentiranje vrijednosti goodwilla. Djelomično se prihvaća komentar vezano na članak 223. Zakona.
68 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 25.st.6.: (6)Ukoliko se izmijene dokumenti prostornog uređenja na način da luka više nije planirana, onaj dio dosadašnjeg lučkog područja, koji ne predstavlja pomorsko dobro iz članka 5. ovog Zakona, upisat će se kao vlasništvo Republike Hrvatske. KOMENTAR: Treba dodati na kraju: " , s time da bivši vlasnici kojima je nekretnina oduzeta u postupku uspostave ili proširenja lučkog područja imaju pravo pokrenuti postupke za povrat nekretnina koje su oduzete na takav način." Nije prihvaćen Svakom pripada pravo pokrenuti pred nadležnim tijelom postupak za utvrđenje i isplatu naknade za izvlaštenje, ako može dokazati valjani način stjecanja vlasništva.
69 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Na kraju stavka 1. čl.21. (1)Prijedlog granice pomorskog dobra i granice lučkog područja luke posebne namjene izrađuje se po službenoj dužnosti, a iznimno na inicijativu treće osobe. KOMENTAR: Treba dodati iza riječi osobe: ", uključujući vlasnike nekretnina koje graniče sa pomorskim dobrom." To se možda podrazumijeva, ali je bolje da je izričito napisano u zakonu. Prihvaćen Ovaj Zakon ne umanjuje prava koja imaju knjižni vlasnici i posjednici susjednih nekretnina; svaka prava ili fizička osoba može imati svojstvo treće osobe iz citiranog članka.
70 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.8. (8)Iznimno od stavka 7. ovog članka, ako se prijedlog granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja izrađuje na inicijativu treće osobe, ista je stranka u postupku. KOMENTAR: Neprihvatljivo je da nacrt Zakona određuje da je stranka u postupku treća osoba, ako se prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje na njezinu inicijativu, a uopće ne spominje upisane vlasnike nekretnina čije se granice rješenjem mijenjaju. Nije prihvaćen Podnositelj inicijative je stranka budući da je on obvezan izraditi geodetski elaborat za provedbu granice.
71 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.2. (2)Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva ima predsjednika i dva člana. KOMENTAR: Povjerenstvo Ministarstva, osim predsjednika i dva člana treba imati više zaposlenih službenika, nego do sada, za pregledavanje prijedloga koji dostavljaju županijska povjerenstva, kako bi se ubrzalo donošenje rješenja. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog te će se na predloženi način izmijeniti odgovarajuća odredba Zakona.
72 Mirko Ukas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijedlog zakona koji korisnicima koncesije na utvrđuje jasnu obvezu financiranja sporta i klubova koji su odlukom države potpali pod njihovo koncesijsko odobrenje dovodi do gašenja istih. Hvaliti se kako smo pomorska zemlja. a dijeci i mladima ne omogučiti bavljene sportovima na vodi je licemjere. Ovakav zakon otvara vrata potpunoj komercijalizaciji naših luka i obale te javno dobro ostavlja na "dobru volju" sadašnjih i budućih upravitelja. Primljeno na znanje Samo koncesija za gospodarsko korištenje luke posebne namjene - sportske luke je određena obavljanjem navedenih djelatnosti; nije predmet ovog Zakona poticanje sportova, a luke otvorene za javni promet, kao i do sada, osiguravaju svima pravo pristupa pod istim uvjetima svima, a upravljači njime ostaju javne ustanove - lučke uprave.
73 Vedrana Ivanda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentari na nacrt prijedloga: Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Čl.10. Predlažemo da se onemogući gradnja, nasipavanje, ograničenje i/ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe za pravne osnove koje se tiču gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Članak 17. U stavku 2 predlažemo da se izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi na pomorskom dobru. Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Smatramo da se na ovaj način pogoduje hotelskom lobiju te da se potiče privatizacija uređenih plaža. Svaki hotel i kamp iskoristit će ovu mogućnost i zatražiti će koncesiju na zahtjev i dokazat će gospodarsku povezanost. Također čl.81, čl.82 i čl.84. i čl.86 se dodatno omogućuje da se takva plaža privatizira te da se isključi javnost, pa čak i da se ograđuje i naplaćuje ulaz jer se koncesionar može pozvati na čl.2 (22). Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80. Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra! Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Članak 112. U vezi s člankom 112. stavkom 2. točkom 7. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Članak 122. U vezi s člankom 122. stavkom 2. točkom 6. predlaže se razmatranje sadržaja Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je nedavno bio na javnom savjetovanju, a koji predviđa postojanje obrtnika koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada u svrhu prikupljanja odvojeno sakupljenog otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada. Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Članak 173/174 Predlaže se dodavanje naslova: Upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra, prije naslova članka 174. „Zabrana korištenja pomorskog dobra“ budući nije posve jasno na što se sljedeći članci odnose. Predlaže se izbjegavati paralelizam nadležnosti u propisivanju budući će isti u praksi neminovno ponovno dovesti do sukoba nadležnosti koji može biti pozitivan ili negativan. Iako su sada propisane ovlasti komunalnih i lučkih redara koje su nedostajale u starom zakonskom tekstu, i dalje su neke ovlasti zajedničke inspektorima pomorskog dobra, komunalnim i lučkim redarima. Također, potrebno je unijeti u zakonski tekst potrebu koordiniranog nadzora i suradnje inspektora pomorskog dobra i komunalnih redara s inspektorima zaštite okoliša kad se radi o zahvatima na pomorskom dobru koji propisuju nadležnost za nadzor inspektora zaštite okoliša i prirode sukladno propisima iz zaštite okoliša i prirode te Zakona o državnom inspektoratu. Članak 167. Predlaže se brisanje alineje 4. u stavku 1. članka 167. budući je tekst iste već sadržan u alineji 3. i 5. Predlaže se propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju ne postupanja po stavku 1. članka 170. budući osiguravanje prihoda od obavljanja djelatnosti komunalnih redara nije dovoljna motivacija JLS za podnošenje zahtjeva Ministarstvu. Iskustvo prijava na Zeleni telefon Udruge Sunce pokazalo nam je da su, nažalost, često subjekti protupravnih devastacija na pomorskom dobru bili upravo lokalne vlasti ili investitori u dogovoru s lokalnim vlastima. Stoga je potrebno unijeti prekršajne odredbe kako bi se osiguralo podnošenje ovih zahtjeva od strane izvršnih tijela JLS i osigurati kontinuirani nadzor nad radom komunalnih redara u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom. Pozdravljamo propisivanje potrebe za stručnim osposobljavanjem komunalnih i lučkih redara u obavljanju poslova koji su im povjereni ovim Zakonom budući isto zagovaramo već godinama. Članak 172. Predlaže se u članku 172. stavku 2. definirati minimalni broj lučkih redara koje su dužne imati državne i županijske lučke uprave kao što je to napravljeno za komunalne redare u stavki 1. Članak 190. Predlaže se brisati alineju 1. u stavku 1. članka 190. budući nije jasno na što se ista točno odnosi te je ista takva alineja propisana u članku 198. što dovodi do paralelizma nadležnosti i zbunjenosti samom nadležnošću ovako kako je propisana. Članak 195. Napominje se da je stavak 2. članka 195. u suprotnosti s člankom 198. stavkom 1. Članak 198. Predlaže se brisanje alineja 4. i 5. u stavku 1. članka 198. budući su iste već sadržane u stavku 2. istog članka te ovakav način propisivanja slijedi način propisivanja nadležnosti komunalnih redara u članku 190. Članak 218. Stavak 1 Komentar: Radi se o bespravno izgrađenim objektima na pomorskom dobru koje bi trebalo imati posebnu zaštitu, a koji se legaliziraju ako su izgrađeni prije 2011. Smatramo da je pomorsko dobro opće dobro i da bi se svi bespravno sagrađeni objekti trebali ukloniti. Članak 219. Iznimka navedena u stavku 2. ovog članka kontradiktorna je cilju i svrsi donošenja ovog zakona kao i odredbama zakona sadržanima u člancima 12., 13., 14. i 15. prijedloga Zakona. Navedeno bi značilo da se svako nelegalno nasipavanje može naknadno ozakoniti uvrštenjem u prostorne planove što mijenja cijeli koncept zaštite pomorskog dobra od nasipavanja koje je deklarirano kao zabranjena ljudska radnja. Odredbom ovog članka ostavlja se mogućnost derogirati jedinu konkretnu odredbu usmjerenu uređenju upravljanja pomorskim dobrom i sankcioniranja loših praksi na pomorskom dobru i to još u širokom vremenskom periodu od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. Predlažemo brisanje stavka 2. ovog članka jer je kontradiktoran ostalim odredbama i nezakonit te za posljedicu može imati pravnu nesigurnost. Članak 223(3) Komentar: Mogu , a ne moraju? S obzirom da se podzakonski akti donose kasnije, ne znamo u ovom trenutku da li će nove cijene biti povoljnije ili ne. Netko može 20 ili 50 godina zadržati povoljniju cijenu? Predlažemo da se mogu preimenuje u moraju. Djelomično prihvaćen 1. Nasipavanje je ljudska ili prirodna radnja, stoga nije prihvaćen prijedlog. 2. Pomorsko dobro opće je dobro koje se koristi sukladno namjeni, pomorsko dobro nije samo plaža već i kontejnerski terminal, brodogradilište, industrijska luka, uzgajalište i ostalo, stoga se ne može omogućiti slobodan i neometan pristup svakom dijelu pomorskog dobra; zbog toga je dio Zakona koji regulira plaže kao jednu od pojavnosti pomorskog dobra posebno određuje obvezu utvrđenja javnog interesa. 3. Ovim Zakonom regulira se nasipavanje te se propisuje prekršajna odgovornost upravo kako bi se kaznili izvođači nezakonitih radnji nasipavanja na pomorskom dobru. 4. Kod gospodarskog korištenja određenog dijela pomorskog dobra uzet će se u obzir položaj, prostorno-planska dokumentacija i obilježja prostora na kojem se gospodarsko korištenje planira. 5. Stupanj i način određivanja ograničenja ili isključenja u konkretnom slučaju određuje se sukladno obavijesti o namjeri davanja koncesije, a razlozi mogu biti, primjerice, kod brodogradilišta ili kontejnerskih terminala itd., sigurnosne prirode. 6. prijedlogom Zakona određuje se vrsta i količina materijala prikladnog za dohranu ili nasipavanje upravo zbog zaštite pomorskog dobra. 7. Ovaj Zakon ne derogira opće odredbe propisa koji uređuju zaštitu okoliša i prirode. 8. Ovim Zakonom ne dodjeljuju se stvarna prava, pravo podignuti građevinu na pomorskom dobru nije „pravo građenja“, posebni institut stvarnog prava s elementima obveznog prava, a uređen je u propisu koji uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. 9. Plan upravljanja opći je akt jedinice lokalne samouprave te predstavlja pravnu osnovu za ishođenje dozvola iz područja graditeljstva, sukladno općem propisu o gradnji. 10. Ovaj Zakon ne favorizira koncesije, već daje alate za optimalno upravljanje pomorskim dobrom. 11. Koncesija, čak i dugotrajna, je vremenski ograničena. Predmetne odredbe nisu neusklađene s odredbama Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. 12. Svi propisi koji uređuju zaštitu okoliša i prirode su primjenjivi i na dijelu pomorskog dobra na kojem će se provesti zahtjev, kao i propisi koji obvezuju na ishođenje dozvola iz područja gradnje i prostornog uređenja. 13. JLS koje imaju izravno pravo uređivanja prostora svoje nadležnosti u Planu upravljanja pomorskim dobrom uređuju način korištenja pomorskog dobra, kao i postojanje funkcionalne cjeline. 14. u članku 74. stavku 5. Zakona predviđa se samo najdulji rok, jedinica lokalne samouprave može izdavati dozvole i na kraći rok. 15. U članku 79. stavcima 2. i 3. navodi se osoba, u smislu pravne i fizičke osobe, što predstavlja najširi krug pravnih subjekata, uključujući i „tijela“. 16. Članak 79. stavak 3. određuje da je dohranjivanje samo alat za očuvanje izvorne obalne crte. 17. 17. U članku 80. Zakon predviđa okvire, dok primjena zakonskih mogućnosti za djelatnosti na pomorskom dobru – plažama uređuje jedinica kroz Plan upravljanja, uzimajući u obzir teren, tlo te strateški razvoj području. 18. Članak 81. stavak (5) ograničava mogućnosti, a zbog neodređenosti pojma „prijeko potrebno“, svaki pojedini slučaj utvrđivat će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole, to jest, u postupku utvrđenja posebnih uvjeta za izvođenje zahvata. 19. Ovim Zakonom neće se omogućiti privatizacija plaža. 20. Članak 81. (3) obvezuje na održavanje plaže, ako jedinica lokalne samouprave donese odluku da ne koncesionira plažu, ona će njome upravljati kako je i određeno ovim Zakonom i Planom upravljanja. 21. Prihvaćeno, izričaj je promijenjen sukladno komentaru. 22. Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra nije privatizacija, na koncesioniranim plažama neće se onemogućiti pristup istima, a samo obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana obavljat će se na ograničenom dijelu (70% to jest 50% površine, uz obvezu održavanja cjelokupne plaže – 100%). 23. Budući da nije samo plaža pomorsko dobro, nužno je omogućiti ograničenje ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe iz sigurnosnih, zdravstvenih i drugih razloga. 24. U vezi s člankom 112. stavkom 2. točkom 7. navodimo kako sadržaj Pravilnika o ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku nije predmet ovog zakona, a svaki propis na snazi u Republici Hrvatskoj i dalje obvezuje svakoga. 25. U članku 172. stavak 2. navodi se da je potrebno osigurati barem jednog lučkog redara. 26. Članak 173/174 navode da je riječ o upravnoj mjeri inspekcijskog nadzora. 27. Opredjeljenje za pojačani nadzor nad pomorskim dobrom je povećanje broja ovlaštenih osoba za postupanje. 28. Nadležnost inspektora zaštite okoliša ne derogira se odredbama ovoga Zakona, na područjima koji su u nadležnosti obiju inspekcija, postupci će se provoditi koordinirano. 29. Djelomično prihvaćeno, usklađeno s općim propisom. 30. Propisivanje prekršajne odgovornosti za tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave utvrdit će se s Ministarstvom pravosuđa i uprave. 31. Prihvaća se primjedba te će se uskladiti odredbe iz članka 195. stavka 2. i 198. stavka 1. Zakona. 32. Nema legalizacije građevina na pomorskom dobru, a nužno je usklađenje stvarnog stanja sa zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama, vezano na članka 218. i 219. 33. Vezano na prava koncesionara iz članka 223. Zakona, koncesionar ima stečena prava, zajamčena ugovorom i Odlukom o koncesiji sve do isteka roka na koji je ugovor sklopljen ili do prestanka koncesije na drugi Zakonom predviđen način, stoga ima i mogućnost biranja sklapanja dodatka ugovoru o koncesiji ili na izvršenje ugovora o koncesiji pod uvjetima pod kojima je sklopljen.
74 Šibensko-kninska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 21. stavak 2. i stavak 3. prijedloga Zakona - smatramo da će ovakvo rješenje izazvati probleme u praksi u smislu otežavanja postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra obzirom da su pojedine katastarske općine iznimno velike, te bi jedna sporna točka onemogućila rješavanje cijelog obuhvata granice. Nastavno na navedeno, predlažemo da se granice utvrđuju u onim obuhvatima u kojima ih procjene jedinice regionalne samouprave bez prethodne suglasnosti Ministarstva. Članak 21. stavak 8. prijedloga Zakona - predlažemo produljenje roka na 60 dana, budući da se u praksi pokazalo da je rok od 30 dana prekratak, a sve iz razloga što ovisimo u kojem roku će nam ovlašteni inženjeri geodetske struke isporučiti tražene usluge. Ovo posebno treba uzeti u obzir ako se prijedlozi granica pomorskog dobra, u skladu sa člankom 21. stavak 2. prijedlog Zakona, budu izrađivali za obalno područje cijele katastarske općine. Prihvaćen Ovim prijedlogom potiče se sustavno utvrđenje granica pomorskog dobra na određenom području, a upravo zbog specifičnih spornih točaka, omogućuje se, iznimno, i podnošenje izdvojenog prijedloga.
75 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.(1) Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luka posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje i mijenja Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Članak 30.(1) Nekretnine koje su pomorsko dobro evidentiraju se po propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina. KOMENTAR: Promjene u katastru na temelju geodetskog elaborata u kojem se definira granica pomorskog dobra se provode na temelju rješenja koje katastar donosi u UPRAVNOM POSTUPKU. Stranka u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra je i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Provođenje upravnog postupka u katastru je zadnjih nekoliko godina upitno s obzirom na urednu dostavu Rješenja. Poznato je da je upis posjednika u katastru obnovljen nakon revizije katastra od 1952. do 1954. god.. Od tada taj upis nije sistematski ažuriran. Na temelju toga upisa su posjednici plaćali tzv. porez na katastarski prihod sve do 1990.godine. Međutim podaci o posjedniku se najčešće svode samo na ime i prezime posjednika, a nema upisane niti adrese niti OIB-a. Pošto ti podaci datiraju od katastarske revizije koja je bila prije 70 godina upisane osobe su očevi ili djedovi osoba koje su sada naslijedile te posjede. Državna geodetska uprava je vrlo dobro upoznata s time da su podaci i adrese nepotpuni, a to područni uredi za katastar koriste u svrhu izbjegavanja slanja rješenja. Naime, u pozivima za stranke i u dostavnim listama za dostavu rješenja se prepisuju nepotpuni podaci iz posjedovnih listova. Zatim se ispod tih nepotpunih podataka upisuje oznaka “ poziv nije poslan - adresa nepotpuna” ili “ rješenje nije poslano - adresa nepotpuna”. Uz takvu opasku Državna geodetska uprava smatra da je izvršena uredna dostava rješenja. U slučajevima kad postoji uredna adresa posjednika, ali je posjednik umro iz pošte se vraća povratnica sa oznakom da je primatelj pošte umro i tada isto Državna geodetska uprava smatra da je izvršena uredna dostava rješenja. Pošto stanje upisa, adresa i OIB-a i svih drugih podataka u katastarskim i sudskim evidencijama nije ažurno bilo bi potrebno da se dosadašnji način dostave dopuni javnom objavom u skladu sa člankom 95. Zakona o općem upravnom postupku. Dostava javnom objavom Članak 95. (1) Dostava javnom objavom obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni. (2) Dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način. (3) Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Javna dostava je nužna tamo gdje je u elaborat uključeno više (mnogo) katastarskih čestica, gdje je u pitanju veća površina, kad je na predmetnim i susjednim katastarskim česticama upisan veliki broj nositelja prava, kad se utvrdi da su u geodetski elaborat za evidenciju pomorskog dobra uključene čestice na koje su upisani nositelji prava pretežito osobe bez upisanih urednih adresa. Dakle, tamo gdje postoje uredni podaci šalje se pošta kao i do sada, a pored toga se vrši javna objava zbog onih stranaka čiji su podaci nepotpuni. Nepotpunost i netočnost zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, a pogotovu podataka o adresama upisanih osoba je opće poznata činjenica. U današnje vrijeme najprikladniji način dostave javnom objavom bi bio dostava objavom na internetskoj stranici javnopravnog tijela-katastra koje izdaje rješenje i dostava objavom rješenja na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave-općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina čiji se podaci mijenjaju u katastru i zemljišnoj knjizi, a na osnovu pravomoćnih rješenja. Postupci utvrđivanja granice pomorskog dobra u pravilu obuhvaćaju veći broj nekretnina, a samim time se povećava broj osoba koje su zainteresirane jer se mijenjaju podaci o nekretninama na koje su upisani. I inače je u slučajevima kad ima puno stranaka u postupku najprikladniji način dostave dostava javnom objavom. Na taj način bi bila izvršena uredna dostava tj. to bi bilo u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku koji se mora primjeniti u donošenju rješenja o utvrđivanju granice pomorskog dobra. Još jednom, stranka u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra je i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen NPZ propisuje da se sva Rješenja kojima se određuje granica pomorskog dobra objavljuju se na službenim internetskim stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
76 Općina Raša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Općina Raša 1. Članak 14. stavak 3. koji glasi: „Nasip iz stavka 1. ovog članka uklonit će se na temelju izvršnog rješenja kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom.“ Primjedba Smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. 2. Članak 18. stavak 5. koji glasi: „Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju.“ Primjedba Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e-konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. 3. U članku 21. potrebno je propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. 4. Članak 45. stavak 2. glasi : Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: -70 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave. Primjedba Naknada za dozvole trebaju biti 100% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave. JLS-ovi su dužni redovito održavati pomorsko dobro u općoj upotrebi, te provoditi kontrolu, što smatramo ključnim u procesu održavanja pomorskog dobra i smatramo da bi cjelokupna naknada bila opravdana. 5. Članak 46. Savjet za pomorsko dobro Primjedba Smatramo da treba uključiti predstavnika Hrvatske zajednice općina RH. 6. Članak 48. stavak 6. glasi (6)Odluku o posebnoj upotrebi i/ili gradnji na pomorskom dobru za objekte od područnog i lokalnog značaja na svom području donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u trajanju do 20 godina. Primjedba Ne postoji opravdani razlozi da se smanjuju stečena prava lokalne samouprave, jer se radi o djelatnostima od posebnog interesa za lokalnu samoupravu (iz područja kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, sporta, javnog zdravstva). 7. Članak 74. koji glasi „Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. Protiv rješenja o davanju i ukidanju dozvole može se izjaviti žalba upravnom odjelu.„ Primjedba Predlažemo da natječaj provodi nadležno tijelo u JLS-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u JLS-u. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo. 8. Članak 163. koji glasi „Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave, obavljaju upravni odjeli u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležni za poslove pomorstva i Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama područne (regionalne) samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima inspekcijskog nadzora (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. U provedbi upravnog nadzora tijela iz stavka 1. ovog članka nadziru provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne samouprave. U provedbi upravnog nadzora iz stavka 2. i 3. ovog članka, Ministarstvo nadzire provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i lučkih uprava.“ , nije usklađen sa Zakonom o sustavu državne uprave i to sa - čl.3. koji propisuje da su Poslovi državne uprave su provedba državne politike, neposredna provedba zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi; - čl. 29. koji propisuje: (1) Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti sukladno zakonu kojim se uređuje odgovarajuće upravno područje. (2) Pri ocjeni potrebe za provedbom upravnog nadzora nadležna tijela mogu uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave. (3) Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. (4) Tijelo državne uprave koje provodi upravni nadzor može nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama iz stavka 3. ovoga članka davati opće i pojedinačne upute. (5) Upute iz stavka 4. ovoga članka daju se u pisanom obliku, a posebnim zakonom može se propisati i obveza njihove prethodne objave u »Narodnim novinama«, ako je to nužno za preuzimanje ili osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije u području regulacije i nadzora zakonom određenih tržišta javnih usluga. (6) Uputama iz stavka 4. ovoga članka ne može se određivati način rješavanja pojedinačne upravne stvari niti uređivati pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. - čl.33.st1. koji propisuje: (1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi. Primjedba Navedeni je članak u koliziji i sa cijelom glavom X. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ističemo čl. 77. b. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. U koliziji je i sa čl. 79. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna tijela državne svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Iz navedenog je jasno da upravni nadzor provodi isključivo Ministarstvo, te da se te ovlasti ne mogu delegirati na nižu razinu. Slijedom navedenog je i članak 164. u koliziji i sa Zakonom o sustavu državne uprave i sa Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, a pogotovo sa čl. 78 a. 9. Članak 188. stavak 2 glasi (2)Ministarstvo može komunalnom redaru narediti provedbu inspekcijskog nadzora iz njegove nadležnosti te odrediti rok u kojem je komunalni redar to dužan učiniti i povratno izvijestiti Ministarstvo o rezultatima provedenog nadzora te poduzetim inspekcijskim mjerama. Primjedba Ovu odredbu treba promijeniti jer otvara mogućnost da Ministarstvo sve poslove iz ovlasti Inspektora pomorskog dobra prebaci na komunalne redare, te smatramo da Ministarstvo treba osigurati dovoljan broj Inspektora pomorskog dobra za provedbu inspekcijskog nadzora. Smatramo, također, da Inspektori pomorskog dobra trebaju biti podrška u znanju i postupanju komunalnih redara, posebice kod manjih JLS-ova. 10. Članak 217. koji glasi (1)Ako se iz pomorskog dobra izuzima građevina izgrađena na nasipu i/ili kopnenom dijelu pomorskog dobra, koja nije u funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade, a koje se određuje po pravilima o utvrđivanju nužnog prolaza. (2)Osobe koje mogu dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine, nakon što je određena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske, dužne su urediti pravne odnose s središnjim tijelom državne uprave nadležnim za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom sukladno posebnim propisima“ Primjedba Potrebno je izbrisati iz Zakona, jer će se na ovaj način ozakoniti bespravna gradnja te će se još uz to dati i mogućnost otkupa takvih građevina od strane nepoštenih graditelja. Na ovaj se način još nagrađuju osobe koje su nepošteno gradile, te im se poklanja pomorsko dobro i građevina na njemu. Djelomično prihvaćen Ovo Ministarstvo će poticati razvoj i unaprjeđenje te zaštitu pomorskog dobra financiranjem projekata na pomorskom dobru u općoj upotrebi, a koji projekt može biti i uklanjanje nelegalnog nasipavanja mora i uklanjanja nelegalno podignutih građevina na pomorskom dobru. 2. Svi propisi iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine na snazi su, a odredbe ovog Zakona nadopunjuju opće propise; zbog važnosti pomorskog dobra kao općeg dobra zahtijeva se izrada projektne dokumentacije za zahvate na pomorskom dobru čak i kada ona nije zahtijevana po općim propisima iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. 3. Granica pomorskog dobra je određena u većini naseljenih dijelova obale, odnosno na mjestima gdje je došlo do izmjene obalne crte. Tako je određeno 25% ukupne duljine obalne crte granice pomorskog dobra, a Zakon predviđa ubrzanje postupka na način da obvezuje predlagatelja da utvrdi granicu pomorskog dobra za cijelu katastarsku općinu. 4. S obzirom da se radi o općem dobru, i prava i odgovornosti na pomorskom dobru ravnopravno dijele jedinice lokalne i regionalne samouprave. 5. Prihvaća se. 6. Nije predmet ovog Zakona reguliranje samoupravnih prava lokalne samouprave, već uređenje pitanja pomorskog dobra i morskih luka. Institut stečenih prava ne primjenjuje se na javnopravna tijela, već na subjektivna prava pravnih i fizičkih osoba. 7. Navedeni prijedlog ne prihvaća se, a predloženo rješenje usklađeno je s propisima iz područja ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 8. Skrećemo pažnju na činjenicu da se citiranim propisom omogućava drukčije uređenje predloženih rješenja posebnim Zakonom. Također, u svrhu uklapanja u postojeći sustav podjele nadležnosti, prijedlog Zakona uskladit će se s komentarima tijela središnje državne uprave nadležnog za navedena pitanja. 9. U svrhu osposobljavanja ovlaštenih službenika jedinice lokalne samouprave, ovo Ministarstvo provodit će edukaciju i osposobljavanje za postupanje na pomorskom dobru. 10. Skrećemo pažnju da se radi o građevinama i objektima koji imaju valjan temelj za gradnju te građevine, koji je bio na snazi u vrijeme gradnje navedene građevine. Graditelji nezakonito podignutih građevina na pomorskom dobru neće po toj osnovi steći nikakva prava.
77 Sveučilište u Dubrovniku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 96. stavku 1. nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji utvrđuje poslove Lučke uprave, predlaže se dodati novi podstavak 8. koji glasi: "8. osigurava upravljanje i nadzor balastnim vodama i talozima sukladno propisu kojim se uređuju balastne vode" Dosadašnji podstavak 8. stavka 1. postaje podstavak 9. U članku 112. koji uređuje osnovne lučke djelatnosti, u stavku 2. predlaže se dodati novi podstavak 8. koji glasi: "8. prihvat balastnih voda s brodova koji su obvezni imati sustav za obradu balastnih voda sukladno posebnim propisima". Dosadašanji podstavci 8. i 9. stavka 2. postaju podstavci 9. i 10. Primljeno na znanje Navodimo kako je postupanje s balastnim vodama regulirano odredbama Pomorskog zakonika.
78 Hrvatska zajednica općina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1. Članak 14. stavak 3. koji glasi: „Nasip iz stavka 1. ovog članka uklonit će se na temelju izvršnog rješenja kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom.“ Primjedba Smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. 2. Članak 18. stavak 5. koji glasi: „Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju.“ Primjedba Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e-konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. 3. U članku 21. potrebno je propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. 4. Članak 45. stavak 2. glasi : Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: -70 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave. Primjedba Naknada za dozvole trebaju biti 100% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave. JLS-ovi su dužni redovito održavati pomorsko dobro u općoj upotrebi, te provoditi kontrolu, što smatramo ključnim u procesu održavanja pomorskog dobra i smatramo da bi cjelokupna naknada bila opravdana. 5. Članak 46. Savjet za pomorsko dobro Primjedba Smatramo da treba uključiti predstavnika Hrvatske zajednice općina RH. 6. Članak 48. stavak 6. glasi (6)Odluku o posebnoj upotrebi i/ili gradnji na pomorskom dobru za objekte od područnog i lokalnog značaja na svom području donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u trajanju do 20 godina. Primjedba Ne postoji opravdani razlozi da se smanjuju stečena prava lokalne samouprave, jer se radi o djelatnostima od posebnog interesa za lokalnu samoupravu (iz područja kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, sporta, javnog zdravstva). 7. Članak 74. koji glasi „Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. Protiv rješenja o davanju i ukidanju dozvole može se izjaviti žalba upravnom odjelu.„ Primjedba Predlažemo da natječaj provodi nadležno tijelo u JLS-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u JLS-u. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo. 8. Članak 163. koji glasi „Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave, obavljaju upravni odjeli u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležni za poslove pomorstva i Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima upravljanja pomorskim dobrom (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama područne (regionalne) samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. Upravni nadzor nad poslovima inspekcijskog nadzora (poslovi državne uprave), koji su ovim Zakonom dodijeljeni na obavljanje jedinicama lokalne samouprave i lučkim upravama, obavlja Ministarstvo. U provedbi upravnog nadzora tijela iz stavka 1. ovog članka nadziru provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne samouprave. U provedbi upravnog nadzora iz stavka 2. i 3. ovog članka, Ministarstvo nadzire provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, zakonitost rada i postupanja te zakonitost općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i lučkih uprava.“ , nije usklađen sa Zakonom o sustavu državne uprave i to sa - čl.3. koji propisuje da su Poslovi državne uprave su provedba državne politike, neposredna provedba zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi; - čl. 29. koji propisuje: (1) Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti sukladno zakonu kojim se uređuje odgovarajuće upravno područje. (2) Pri ocjeni potrebe za provedbom upravnog nadzora nadležna tijela mogu uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave. (3) Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. (4) Tijelo državne uprave koje provodi upravni nadzor može nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama iz stavka 3. ovoga članka davati opće i pojedinačne upute. (5) Upute iz stavka 4. ovoga članka daju se u pisanom obliku, a posebnim zakonom može se propisati i obveza njihove prethodne objave u »Narodnim novinama«, ako je to nužno za preuzimanje ili osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije u području regulacije i nadzora zakonom određenih tržišta javnih usluga. (6) Uputama iz stavka 4. ovoga članka ne može se određivati način rješavanja pojedinačne upravne stvari niti uređivati pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. - čl.33.st1. koji propisuje: (1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi. Primjedba Navedeni je članak u koliziji i sa cijelom glavom X. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ističemo čl. 77. b. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. U koliziji je i sa čl. 79. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna tijela državne svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Iz navedenog je jasno da upravni nadzor provodi isključivo Ministarstvo, te da se te ovlasti ne mogu delegirati na nižu razinu. Slijedom navedenog je i članak 164. u koliziji i sa Zakonom o sustavu državne uprave i sa Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, a pogotovo sa čl. 78 a. 9. Članak 188. stavak 2 glasi (2)Ministarstvo može komunalnom redaru narediti provedbu inspekcijskog nadzora iz njegove nadležnosti te odrediti rok u kojem je komunalni redar to dužan učiniti i povratno izvijestiti Ministarstvo o rezultatima provedenog nadzora te poduzetim inspekcijskim mjerama. Primjedba Ovu odredbu treba promijeniti jer otvara mogućnost da Ministarstvo sve poslove iz ovlasti Inspektora pomorskog dobra prebaci na komunalne redare, te smatramo da Ministarstvo treba osigurati dovoljan broj Inspektora pomorskog dobra za provedbu inspekcijskog nadzora. Smatramo, također, da Inspektori pomorskog dobra trebaju biti podrška u znanju i postupanju komunalnih redara, posebice kod manjih JLS-ova. 10. Članak 217. koji glasi (1)Ako se iz pomorskog dobra izuzima građevina izgrađena na nasipu i/ili kopnenom dijelu pomorskog dobra, koja nije u funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade, a koje se određuje po pravilima o utvrđivanju nužnog prolaza. (2)Osobe koje mogu dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine, nakon što je određena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljište ispod te zgrade i zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske, dužne su urediti pravne odnose s središnjim tijelom državne uprave nadležnim za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom sukladno posebnim propisima“ Primjedba Potrebno je izbrisati iz Zakona, jer će se na ovaj način ozakoniti bespravna gradnja te će se još uz to dati i mogućnost otkupa takvih građevina od strane nepoštenih graditelja. Na ovaj se način još nagrađuju osobe koje su nepošteno gradile, te im se poklanja pomorsko dobro i građevina na njemu. Djelomično prihvaćen 1. Ovo Ministarstvo će poticati razvoj i unaprjeđenje te zaštitu pomorskog dobra financiranjem projekata na pomorskom dobru u općoj upotrebi, a koji projekt može biti i uklanjanje nelegalnog nasipavanja mora i uklanjanja nelegalno podignutih građevina na pomorskom dobru. 2. Svi propisi iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine na snazi su, a odredbe ovog Zakona nadopunjuju opće propise; zbog važnosti pomorskog dobra kao općeg dobra zahtijeva se izrada projektne dokumentacije za zahvate na pomorskom dobru čak i kada ona nije zahtijevana po općim propisima iz područja graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. 3. Granica pomorskog dobra je određena u većini naseljenih dijelova obale, odnosno na mjestima gdje je došlo do izmjene obalne crte. Tako je određeno 25% ukupne duljine obalne crte granice pomorskog dobra, a Zakon predviđa ubrzanje postupka na način da obvezuje predlagatelja da utvrdi granicu pomorskog dobra za cijelu katastarsku općinu. 4. S obzirom da se radi o općem dobru, i prava i odgovornosti na pomorskom dobru ravnopravno dijele jedinice lokalne i regionalne samouprave. 5. Prihvaća se. 6. Nije predmet ovog Zakona reguliranje samoupravnih prava lokalne samouprave, već uređenje pitanja pomorskog dobra i morskih luka. Institut stečenih prava ne primjenjuje se na javnopravna tijela, već na subjektivna prava pravnih i fizičkih osoba. 7. Navedeni prijedlog ne prihvaća se, a predloženo rješenje usklađeno je s propisima iz područja ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 8. Skrećemo pažnju na činjenicu da se citiranim propisom omogućava drukčije uređenje predloženih rješenja posebnim Zakonom. Također, u svrhu uklapanja u postojeći sustav podjele nadležnosti, prijedlog Zakona uskladit će se s komentarima tijela središnje državne uprave nadležnog za navedena pitanja. 9. U svrhu osposobljavanja ovlaštenih službenika jedinice lokalne samouprave, ovo Ministarstvo provodit će edukaciju i osposobljavanje za postupanje na pomorskom dobru. 10. Skrećemo pažnju da se radi o građevinama i objektima koji imaju valjan temelj za gradnju te građevine, koji je bio na snazi u vrijeme gradnje navedene građevine. Graditelji nezakonito podignutih građevina na pomorskom dobru neće po toj osnovi steći nikakva prava.
79 Nataša Rudan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U potpunosti obrisati čl. 11. (1) jer se NE SMIJE OGRANIČITI ili iznimno ISKLJUČITI opća upotreba pomorskog dobra na određeno vrijeme. Prijedlog zakona nije usklađen s propisima iz prostornog planiranja, Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20) i Zakon o javnoj nabavi (120/16, 114/22) i neusuglašen je s stavovima drugim ministarstava. Ovaj prijedlog zakona je u potpunom skladu i s predloženom Strategijom razvoja održivog turizma koja se ne bavi održivošću, već ekonomski, ekološki i društveno neodrživom gradnjom novih hotela u obalnom pojasu. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona u okviru zakonodavne procedure usklađivat će se s propisima iz nadležnosti drugih nadležnih tijela državne uporave, a kako bi se izbjegle neusklađenosti.
80 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 20.st.1. kaže da (1) Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luka posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje i mijenja Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Ministarstva na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Članak 20.st.7. kaže da su (7) Stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja Županijsko povjerenstvo za granice i nadležno državno odvjetništvo. Međutim, pošto se u postupku utvrđivanja pomorskog dobra radi o postupku koji može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika susjednih nekretnina potrebno je dodati stavak (10) kojim bi se odredilo da je stranka u postupku i vlasnik nekretnine koji je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik i posjednik susjedne nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra. Nije prihvaćen Rješenje o određivanju granice pomorskog dobra akt je deklaratorne prirode, a crta razgraničenja odvaja pomorsko dobro kao opće dobro, Ustavom zaštićeno, od nekretnina koje su u vlasničkom sustavu. Tek po provedbi rješenja u zemljišnoknjižnim evidendicama mijenjaju se knjižna prava, a u tim postupcima nositeljima knjižnih prava bit će priznato svojstvo stranke.
81 Martina Korić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Pomorsko dobro mora ostati u javnom vlasništvu. Nikakva privatizacija javnog dobra, i apsolutno zaustaviti destrukciju pomorskog dobra koje traje već tri desetljeća! Nije prihvaćen Pomorsko dobro opće je dobra izvan vlasničkog sustava. Odredbe o referendumu propisane su u Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
82 Damir Dominović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Sportovi poput jedrenja su nedjeljivi od pomorskog dobra i moraju imati poseban status u ovom zakonu. Hrvatska kao pomorska zemlja sa stoljetnom pomorskom tradicijom mora omogućiti pristup i zaštitu pomorskog dobra kroz obrazovanje i usvajanje pomorskih vještina, posebno kroz sportske klubove s educiranim kadrovima i neprocjenjivim pomorskim iskustvom i vještinama. Usvajanje ovakvog prijedloga zakona bez reguliranja statusa i obaveza upravitelja ili koncesionara prema sportskim klubovima koji djeluju u okviru tih luka zapravo je fingiranje brige o sportu i predstavlja način oslobađanja prostora koji je, očito, prevrijedan za sport i djecu. Jedrenje nije i nikada neće biti masovni sport, zbog same prirode sporta sa nizom ograničavajućih faktora, nije samoodrživ i ne može se financirati iz članarina. Cijena opreme i održavanje hladnog pogona je tolika, da je bez oslanjanja na prihod iz luka, budućnost hrvatskog jedrenja osuđena na privatne projekte i brisanje jedriličarske baze koju predstavljaju djeca od 7 do 14 godina. Uspješni jedriličarski klubovi su, mahom, oni koji su infrastrukturu nasljedili ili izgradili u prošlim vremenima i koji upravljaju lukama. Prenamjenom luka ti klubovi ostaju bez imovine vezane za pomorsko dobro, bez prihoda i osuđeni su na gašenje. Iluzija da jedrenje može opstati bez prihoda iz luka ukazuje na nepoznavanje problema a u nekim slučajevima i na lošu namjeru. Intervencijom u zakon i predloženim izmjenama omogućava se samo dijelom reguliranje postojećeg stanja a možda i jedrenje u manjim sredinama na našim otocima. Prijedlog izmjena zakona je boldiran. Članak 132. (1) Lučka uprava iznimno daje koncesiju na lučkom području na rok do 20 godina u postupku propisanom ovim Zakonom za: 1. prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata; 2. opskrbu plovnih objekata gorivom; 3. za izgradnju i gospodarsko korištenje nove infrastrukture; 4. za servisne djelatnosti za plovne objekte; 5. pomoćne lučke djelatnosti iz članka 112. stavka 3. točke 2., koje zahtijevaju gradnju i/ili korištenje novih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. 6. sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisane za osobne potrebe. (2) Lučka uprava će brodarima koji obavljaju linijski obalni putnički pomorski promet na zahtjev dodijeliti koncesiju za postavljanje i/ili gospodarsko korištenje objekata za prodaju karata, u postupku propisanom člankom 65. ovog Zakona (3) Odlukom o koncesiji lučka uprava dužna je propisati najviše iznose lučkih tarifa koju je koncesionar ovlašten naplaćivati za usluge pružene na koncesioniranom lučkom području te predvidjeti način i rokove izmjene tarifa lučkih naknada (4) Odobrenje za obavljanje pomoćnih lučkih djelatnosti i privremeno gospodarsko korištenje dijela luke otvorene za javni promet daje odlukom Upravno vijeće na zahtjev. (5) Odobrenje se daje na rok do 10 godina (6) Na temelju odluke iz stavka 4. ovog članka zaključuje se ugovor o odobrenju kojim se detaljno uređuju uvjeti obavljanja djelatnosti, visina i način plaćanja naknade za odobrenje, jamstva za dobro izvršenje ugovora o odobrenju, te druga prava i obveze lučke uprave i ovlaštenika odobrenja. (7) Protiv ove odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu. Članak 133. (1) Lučko područje luke županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje koje se dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke, ribarski dio luke (Ribarska luka), nautički dio luke, sidrište luke, sportski dio luke, dio luke za opskrbu gorivom i servisni dio. (2) Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, sportski i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke. (3) Namjena ostalog područja luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. (4) Grafički prikaz s namjenom pojedinog dijela luke mora biti javno objavljen i dostupan korisnicima luke. Članak 138. (1) Sportski dio luke je dio luke namijenjen za vez, dizanje i spuštanje brodica, te ostalih plovila za sportska natjecanja, a koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge, te korištenje suprastrukture za pohranjivanje tih plovila i opreme za sport. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljatio dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun nadležne lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Nije prihvaćen Poticanje sportskih djelatnosti nije predmet ovog propisa.
83 IVO JURIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Cijeli ovaj prijedlog miriši na poptuni pokušaj privatizacije hrvatskih obala. Štoviše, u ovom nacrtu čak nema ni određenih ograničenja niti navedenih dužnosti koje bi morale obavljati tijela koja bi se našla u vlasništvu te obale (u obliku zaštite morskog ekosustava određeni broj kilometara). Tražim ili potpuno odbacivanje ovog nacrta ili odgodu uz promociju da se više građana stigne obrazovati o ovome i da stignu dati svoje mišljenje. Nije prihvaćen Zakon se donosi u redovnoj zakonodavnoj proceduri kako je planirano Planom zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu.
84 MAJA DUPLANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U čl.65 st.5 Visina naknade za koncesiju iz st 1. koja se utvrđuje studijom opravdanosti, te je nejasno određena, jer je određen minimum ali ne i maximum naknade, što je jako bitan podatak jer izravno utjeće na financijsku stabilnost subjekta koji je podnio zahtjev za koncesiju na zahtjev Prihvaćen Studija opravdanosti davanja koncesije dokument je detaljno propisan u Zakonu o koncesijama. Minimum koncesijske naknade primijenjuje se samo zbog toga što u navedenim slučajevima koncesije na zahtjev, gospodarski subjekt neće biti izabran temeljem javnog prikupljanja ponuda, već samo podnošenjem zahtjeva, uz dokazivanje ispunjavanja propisanih uvjeta.
85 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U ovom prijedlogu Zakona nema niti jedne jedine riječi o obvezi izrade Geoinformacijskog sustava ( GIS-a) pomorskog dobra. Ima već nekoliko godina da su Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija i Splitsko-dalmatinska županija izradile svaka svoj GIS pomorskog dobra. GIS pomorskog dobra Primorsko-goranske županije https://pgz.atlas14.com/ (KONCESEA) i GIS pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije https://adria-gis.com/pupd/ su javno dostupni bez korisničkog imena i lozinke, dok GIS pomorskog dobra Šibensko-kninske županije https://skz.atlas14.com/ (KONCESEA) nema slobodan pristup već se je potrebno ulogirati. Potrebno je Zakonom propisati obvezu izrade GIS-a pomorskog dobra za svaku županiju i da se u svaki GIS omogući slobodan pristup javnosti bez korisničkog imena i lozinke. Također da se izrada GIS-a standardizira i to po uzoru na GIS pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije https://adria-gis.com/pupd/ . Jasno je da se stvari u praksi brzo događaju i da nisu predviđene u sadašnjem Zakonu, a upravo zbog toga se i radi novi Zakon, ali osim što treba regulirati postojeću praksu, novi Zakon bi trebao biti izrađen za budućih barem 20 godina, a ne da zaostaje za sadašnjošću. https://hrcak.srce.hr/file/60886 https://www.pgz.hr/ustroj/upravna-tijela/upravni-odjel-za-pomorsko-dobro-promet-i-veze/pomorsko-dobro-i-koncesije/geoinformacijski-sustav-pomorskog-dobra-primorsko-goranske-zupanije-gis-baza-pomorskog-dobra/ https://pgz.atlas14.com/ IZRADIO: Geodetski zavod Rijeka d.o.o. https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/ https://adria-gis.com/pupd/ IZRADILA: Geoinformatika d.o.o. Split IZRADILA: Geographica d.o.o. Split https://www.dalmacija.hr/novosti/clanak/zupan-predstavio-objedinjeni-geoinformacijski-sustav-za-evidenciju-pomorskog-dobra-gis https://mail.rep.hr/vijesti/tvrtke-i-trzista/sd-zupanija-objedinila-gis-za-evidenciju-pomorskog-dobra/7857/ https://www.nipp.hr/UserDocsImages/vijesti/Dani%20IPP-a%202019/WEB%20GIS%20RJESENJE%20POMORSKOG%20DOBRA%20I%20KONCESIJA_v2_AK_OCR.pdf?vel=1876573 IZRADILA: IGEA d.o.o. Varaždin Djelomično prihvaćen Materija o kojoj govorite nije predmet ovog propisa. Primjedba se ne odnosi na neki od članaka Zakona.
86 Klub za Športski Ribolov na moru 3.Maj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani.Odredba članka 65 .točka 8 . zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku , luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši(Sportski ribolovci, ronioci ili jedriličari) , koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji , niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65.točka 8. koji treba glasiti ; “ Sportska Luka “. Prihvaćen Poticanje izvrsnosti ne predstavlja diskriminaciju, ali zbog jasnoće izričaja, usvojena je primjedba.
87 Roko Božikov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Posebno pozdravljam odredbu u čl.32.st.2. prijedloga novog Zakona po kojoj se Nova katastarska izmjera ne može provesti dok granica pomorskog dobra nije određena sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, na portalima o pomorskom dobru su se pojavili stavovi o tome da se do sada započete Nove katastarske izmjere mogu provesti i dovršiti bez izvršnog rješenja povjerenstva Ministarstva MMPI o utvrđenoj granici pomorskog dobra. Kad bi se to u ranije započetim postupcima Nove katastarske izmjere dopustilo to bi značilo bi se nove granice pomorskog dobra mogle direktno ucrtavati u novi katastarski plan samo na temelju prijedloga Županijskih povjerenstava. Ucrtavanje granica pomorskog dobra i/ili njihovo mijenjanje u važećim katastarskim planovima ili u novim katastarskim planovima koji se izrađuju u sklopu nove katastarske izmjere bez izvršnog rješenja Ministarstva MMPI nije u skladu ni sa sadašnjim Zakonom o pomorskom dobru. Koliko i na kakve sve načine su neki dosadašnji prijedlozi Županijskih povjerenstava bili manjkavi i nezakoniti najbolje zna tročlano povjerenstvo Ministarstva MMPI. Prema tome zalažem se da se i ranije započete Nove katastarske izmjere ne mogu provesti i dovršiti dok granica pomorskog dobra nije utvrđena rješenjem Ministarstva, a što je u skladu i sa postojećim zakonom nn 158/03. Nije prihvaćen Zakon ne može imati retroaktvinu primjenu.
88 Šibensko-kninska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 74. stavak 6. - smatramo da bi bilo bolje rješenje da o istima rješava nadležno Ministarstvo radi ujednačenog postupanja. Nije prihvaćen Navedeno rješenje u skladu je s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, člankom 76. stavkom 3.
89 ZVONKO ŠKRAPIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nedajmo da se naše more privatizira, jer je to naše najveće blago. Zajedničko k tome. Nije ga nitko rodio ni napravio ni izmislio. Tu je bilo, tu je, tu će i ostati. I nema boljeg odmora nakon 11 mjeseci robovanja za državu i gazdu, nego otići na more. A sad bi da nam i to naplate. Nemere! Ako nam to uzmu, ostat ćemo u konačnici i bez zraka. Primljeno na znanje Nije moguće komentirati primjedbu budući da ista nije dana na neku odredbu Zakona. Pomorsko dobro ovim je Zakonom uređeno kao opće dobro.
90 Dino Molnar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Pomorsko dobro mora ostati u javnom vlasništvu. Nikakva privatizacija javnog dobra, i apsolutno zaustaviti destrukciju pomorskog dobra koje traje već tri desetljeća! Prihvaćen Pomorsko dobro je opće dobro, izvan vlasničkog sustava. Odredbe koje reguliraju referendum uređene su u Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
91 Lucija Sekula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Takva izmjena zakona o pomorskom dobru je nedopustiva i protuustavna. U jednoj demokratskoj zemlji, a što bi Hrvatska trebala biti, za takvo se važno pitanje mora pitati javnost kroz glasanje ZA ili PROTIV putem referenduma, a ne prepuštati manjini na vlasti kojima zasigurno pogoduje takav novi zakon. Samo pitajte i vidjet ćete da se većina zgraža na takav pokušaj izmjene zakona i nitko ga ne želi takvog te ga je potrebno ponovno napisati da nedvojbeno nema nikakvog isključivanja javnosti s pomorskog dobra niti nasipavanje, odnosno uništavanje prirodne obale koja ne pogoduje turistima za kupanje. Primljeno na znanje Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu. Provedba referenduma propisana je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave
92 Bruno Škrapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Što se tiče izmjene zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nikakvo ograničavanje pristupa moru ni naplaćivanje ne dolazi u obzir ni u kakvom postotku niti na bilo koje vrijeme. Obalni pojas uz more i more su vlasništvo svih Hrvata i u najmanju ruku se mora održati referendum za tako važnu izmjenu zakona. Ovo je direktan napad na prava svih nas i pod hitno se takav pokušaj izmjene zakona mora poništiti i ispočetka napisati u skladu s Ustavom i stvarnim javnim mišljenjem. Veliki postotak ljudi u Hrvatskoj živi od turizma što znači da bi tokom godina s ovakvim nedefiniranim zakonom deseci tisuća ljudi mogli ostati bez kruha jer će gosti radije uzeti smještaj u novoizgrađenom hotelu uz more s privatnom plažom. Primljeno na znanje Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave regulira materiju provedbe referenduma u Republici Hrvatskoj.
93 Mario Škrapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovakav zakon apsolutno ne dolazi u obzir bez ikakvog javnog referenduma. Ovo je jasno namijenjeno uzimanju više novaca od turizma, ide na štetu nama Hrvatima a bez da imamo nekakve koristi od toga. Nije prihvaćen Predmetni Zakon donosi se u redovitoj zakonodavnoj proceduri, kako je i određeno u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2022. godinu.
94 Nikola Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Znanstveno vijeće za turizam i prostor PREPORUKE s okruglog stola održanog 21. studenoga 2022. u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14, u Zagrebu na temu TURISTIČKIH KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU Polazeći od spoznaje da pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ima njezinu osobitu zaštitu; Zalažući se za čuvanje krajobrazne jedinstvenosti i bioraznolikosti pomorskog dobra pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske za sljedeće generacije; Razumijevajući supstantivni značaj ustavne odredbe po kojoj „o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njima Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom odlučuju“ (čl. 2. i 52. Ustava Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01;41/01, 55/01, 76/10, 85/10 05/14); Vodeći računa o važnosti turizma za ukupni društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske; Znajući da je, u turizmu, „pomorsko dobro“ ključni nacionalni resurs koji se, kao faktor proizvodnje, u turističkoj ekonomiji nalazi u središtu konkurentske snage hrvatskih turističkih destinacija; Prepoznajući ulogu koncesija i ostalih pravnih izvedenica tog instituta u upravljanju pomorskim dobrom i osiguranju kvalitete turističkog proizvoda u uvjetima otvorene tržišne ekonomije, koja podrazumijeva osiguranje konkurentske prednosti turističkih mjesta kao preduvjeta za ostvarenje dugoročnog rasta tržišnog udjela te efikasno i održivo korištenje resursa; Uključujući se na cjelovit način u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama; Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU daje doprinos javnom savjetovanju te u tom cilju dostavlja: znanstvenoj i stručnoj javnosti, predstavničkoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj i medijima Preporuke Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU Društvena odgovornost koncedenata, koji su uvijek tijela javne uprave, nalaže ukidanje izdavanja koncesija na rok dulji od 50 godina jer takve koncesije ugrožavaju razvojne interese i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Trajanje koncesija iz područja turizma ne treba biti dulje od 40 godina jer takve koncesije nisu gospodarski opravdane te ugrožavaju turističku konkurentnost i društveni razvoj jedinica lokalne samouprave. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana. Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Prilikom budućeg pravnog uređenja koncesioniranja na pomorskom dobru treba voditi računa o funkciji koju pomorsko dobro ima kao opće dobro. U tom kontekstu nužno je razmotriti i određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi. Zabraniti isključenje javnog pristupa i fizičke propusnosti prostora u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka. Definirati i ujednačiti koncesijske uvjete u prostorima gdje je odnos između javnog pomorskog dobra i privatnog zaobalja prostornim planovima objedinjen u jednu sadržajnu i funkcionalnu zonu. Uspostaviti, u relevantnim zakonskim okvirima, taksativni sustav turističkih koncesija na pomorskom dobru ili uz pomorsko dobro kako bi se osigurao javni „monitoring“ sveukupnih učinaka koncesijske politike na održivost prostorne i turističke politike u Republici Hrvatskoj. Izravno povezati sustav prostornog uređenja s dodjeljivanjem koncesija u području turizma na način da se one kartografski moraju prikazati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) kao vanjski sloj unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (na temelju čl. 32. st. 5. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). Omogućiti da svi relevantni ex ante i ex post podaci o očekivanjima i učincima dodijeljenih koncesija budu javno dostupni svim zainteresiranim korisnicima te da nemaju povjerljivo značenje. Povezati sustav metapodataka iz Informacijskog sustava prostornog uređenja s javno dostupnim podacima iz Registra Ministarstva financija s Ministarstvom turizma te Ministarstvom mora, prometa i veza. Obvezati Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske da u situacijama turističke konverzije objekata i zona u državnom vlasništvu u proces odlučivanja o novim turističkim projektima uključi nadležne urbanističke službe svih jedinica lokalne samouprave na koje razvoj takvih zona ima funkcionalni prostorni utjecaj. Propisati, na nacionalnoj razini, sadržaj i ujednačiti metodologiju izrade ex ante studija podobnosti za izdavanje turističkih koncesija na pomorskom dobru i ex post izvješća o kontroli ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijama, koji se moraju upućivati relevantnim državnim tijelima, odnosno jedinicama lokalne samouprave. Ustanoviti metodološki i sadržajno ujednačen i javno dostupan nacionalni administrativni sustav praćenja planiranja i učinaka turističkih koncesija na pomorskom dobru duljih od 5 godina na temelju vlasničkog ili lokacijskog načela, u svim hrvatskim turističkim mjestima. Uspostaviti racionalni nacionalni standard za definiranje duljina izdanih koncesija na temelju relevantnog izračuna duljine povrata na ulaganja prije pokretanja turističkih razvojnih projekata i prije izrade zakonom predviđene prostornoplanske dokumentacije nužne za ulaganja u projekte na pomorskom dobru i uz pomorsko dobro. Zaključak Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ključni je zakon koji prostorni i turistički razvitak Republike Hrvatske mora odlučno usmjeriti prema dugoročnoj okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti. On može znatno pridonijeti unaprjeđenju zaštite i razvoja pomorskog dobra kao najvrjednijeg nacionalnog resursa, ali može prouzročiti i njegovu nepovratnu devastaciju. On može znatno pridonijeti razvoju hrvatskog turizma u kvaliteti, ali može izazvati njegov još prekomjerniji i neodrživiji rast. On može znatno pridonijeti opstojnosti, kontinuitetu i identitetu hrvatske maritimne kulture kao prepoznatljivog mediteranskog mikrokozmosa, ali može tu osobitu kulturu dovesti do izobličenja i konačnog nestanka. Stoga s velikom zabrinutošću primjećujemo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u mnogim definicijama teorijski i strukturalno nekoherentan te pravno nedorađen, a u nekom dijelovima i sam sebi suprotstavljen, te da je već u glavi I. članku 3. Nacrta prijedloga Zakona koji je ušao u javnu raspravu pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra. Zato javno apeliramo da se taj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama vrati na ponovno savjetovanje tek nakon što se uskladi s Ustavom Republike Hrvatske, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. godine i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291. Tada će se poboljšani Prijedlog Zakona zasigurno i svojim sadržajem približiti dobrohotnim prijedlozima iz ovih Preporuka te polazišnim vrijednostima i težnjama, iskazanim u preambuli. Akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU Djelomično prihvaćen Trajanje koncesije uvijek je ograničeno, a rok se određuje sukladno Studiji opravdanosti davanja koncesije u kojoj se analiziraju potrebna ulaganja i razumno vrijeme povrata. I koncesija od 50, kao i koncesija od 60 ili čak više godina, vremenski je određena koncesija. Sukladno pravu Europske Unije, ne smije se davati posebna prednost građanima Republike Hrvatske u odnosu na građane Europske Unije, a isto načelo sadržano je i u odredbama citirane Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Propisi kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode na snazi su i na području pomorskog dobra, a isto vrijedi i za propise iz djelokruga turizma, koncesija i politike koncesija, kao i propise o digitalizaciji i javnoj dostupnosti kartografskih podataka.
95 Jasmina Hil Palin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatram da treba nedvosmisleno u Zakonu zabraniti isključivanje javnosti iz odlučivanja o pomorskom dobru. Ne želim da se zbog privatnih investitora nasipavanju plaže, da se podilazi turistima i zaradi. Ljudi u moje mjesto dolaze radi škrapa i divljine. Nije prihvaćen Pomorsko dobro kao opće dobro ne predstavljaju samo plaže, već i industrijske i teretne luke, brodogradilišta, uzgajališta i ostali dijelovi pomorskog dobra koji po svojoj prirodni nisu namijenjeni korištenju i upotrebi od strane opće javnosti, to jest, od strane neovlaštenih osoba. Odredbe o plažama, kao jednoj od pojavnosti pomorskog dobra, posebno su raspisane u petoj glavi, četvrtom dijlu, člancima 79. do 86. Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
96 Ivana Miočević Franić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 2. Nadopuna Definiranje pojma DOHRANA PLAŽE potrebno je uvrstiti u članak 2. Prijedloga 'Pojedini izrazi u smislu ovog Zakona'. Upravo je dohrana plaža bila predmetom brojnih manipulacija od strane JLS i pojedinaca/koncesionara te se pod krinkom dohrane bitno utjecalo na nelegalno povećanje površine plaža, da ne spominjem korišteni materijal koji je na brojnim područjima bitno oštetio ekosistem mora. Prema prijedlogu pojam dohrana definiran je člancima 79. i 81. te smatram da je nužno dohranu uvrsti u pojmovnik iz 2. članka. Djelomično prihvaćen Dohrana plaže definira se u materijalnim odredbama Zakona, u dijelu četvrtom u kojem se obrađuje materija morskih plaža.
97 VICKO OZRETIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona izostalo je financiranje sportskih klubova u lukama koje se prenamjenjuju istekom koncesije.Konkretno , jedrenje nije samoodrživ sport i ne može se financirati iz članarina posebno oni koji imaju aktivne sportaše , škole jedrenja i trenere. Do sada su klubovi koji uspješno rade bili naslonjeni na dio prihoda od vezarina matičnih pomorskih društava.Istekom koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet klubovi su osim zgrada ,hangara ,dizalica ....ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara. Time su jedriličarski klubovi osuđeni na gašenje . Ovakvim zakonom se otvara mogućnost za trajno brisanje i oslobađanje luka od sporta. Nadam se da će zakonodavac uočiti ovaj problem ,te pokazati stvarnu brigu za razvoj sporta i svega onog dobrog što nam sport donosi . S poštovanjem Ozretić Vicko Nije prihvaćen Nije niti predmet niti svrha ovoga Zakona poticanje sportske aktivnosti na pomorskom dobru; sustav sporta predmet je posebnog propisa kojim se uređuju sportska djelatnost i s njome povezane aktivnosti. Sportska luka je luka posebne namjene, koja namjena je određena dokumentima prostornog uređenja. Lučka uprava ovlaštena je i dužna upravljati područjem koje joj je dano na upravljanje, vodeći računa o strateškom razvoju i konkurentnosti luke, o trajnom i nesmetanom obavljanju lučkog prometa, tehničko - tehnološkog jedinstva i sigurnosti lučkog područja za plovidbu i održavanje reda u luci.
98 Nataša Medančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
99 Ivana Jelavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
100 BLAŽENKA CINDRIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Člankom 8. prijedloga Zakona predviđena je nacionalizacija legalne imovne na pomorskom dobru da bi ta ista imovina bila predmet koncesije koja se stavlja ispred vlasništva. Niti jednim člankom zakona nije omogućeno vlasnicima nacionalizirane imovine pravo prvenstva za dobivanje konceije na oduzetom vlasništvu. Gdje je pravna praksa ravnomjerne raspodjele štetnih događanja? Prihvaćen Niti jednom odredbom Zakona se ne predviđa nacionalizacija privatnog vlasništva, niti se pravo koncesije stavlja ispred prava vlasništva.
101 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kao dio znanstvene skupine koja se već dulji niz godina u okviru projekta BALMAS i ProtectAs istražuje problematiku balastnih voda, koristimo priliku istaknuti da je problematika balastnih voda prijeteća pojava za prirodne resurse, turizam i gospodarstvo Republike Hrvatske. U literaturi je već opisan niz primjera negativnog utjecaja neautohtonih vrsta, kao primjerice smanjenje fonda plave ribe Crnog mora zbog rebraša dospjelog balastnom vodom. Na posljednjem sastanku projekta ProtectAS koji se nedavno održao u Rijeci, jedan od bitnih zaključaka ekspertne skupine je važnost uključenja termina „balastne vode“ u Nacrt ZPDML. Predlažemo da to bude na način da se stavi u članak 96., stavak 1 sljedeća formulacija: 1. Lučka uprava obavlja sljedeće poslove: 1. 2. . . "9. osigurava upravljanje i nadzor balastnim vodama i talozima sukladno propisu kojim se uređuju balastne vode" Naravno, dopuštamo i moguće neku alternativnu formulaciju. Ono što je bitno je da se u ovako važnom zakonu uključi termin „balastne vode“, čime se na neki način obvezuje provoditelje zakona da obrate dužnu pažnju na tu problematiku. Nadamo se da ćete naći shodnim usvajanje ovog prijedloga radne grupe projekta ProtectAS. S poštovanjem, Darija Vukić Lušić, Arijana Cenov i Marin Glad, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Nije prihvaćen Navedeno pitanje nije predmet ovog Zakona, isto je regulirano odredbama Pomorskog zakonika.
102 RUDOLFA ŠIROLA KLIŠKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrena i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Nije prihvaćen Poticanje sporta kao društveno korisne aktivnosti nisu predmet ovog, već nekog drugog posebnog propisa iz nadležnosti Ministarstva turizma i sporta. Vlada Republike Hrvatske i dalje zadržava mogućnost, putem nadležnog Ministarstva, poticanja sportske aktivnosti. Ovim Zakonom se ne predviđaju nikakva ograničenja za navedeno.
103 Nikola Repajić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Svi ljudi koje poznajem, a i ja sam, ne slažem oko novog nacrta prijedloga zakona jer smatram da ograničava prava i slobode običnih ljudi a kojim je to zagarantirano Ustavom RH. Sve plaže moraju biti slobodne i slobodnog pristupa kao što je to bilo generacijama. Izričito se protiv takvome stavu. Našu obalu, more i podmorje je potrebno zaštititi na sve moguće načine a ne doprinijeti njezinom uništenju. Djelomično prihvaćen Plaže su jedna od pojavnosti pomorskog dobra koja do sada uopće nije bila posebno regulirana u hrvatskom zakonodavstvu. Za razliku od trenutno predviđene načelne mogućnosti sudjelovanja jedinice lokalne samouprave u kreiranju politike, ona je sada stavljena u aktivniji položaj, pa i u kontekstu plaža i upravljanja istima. Nadalje, jedinice lokalne samouprave obvezat će se putem Plana upravljanja pomorskim dobrom da ga štite i unaprjeđuju te njime upravljaju na transparentan način. Navedeno znači da će sama jedinica lokalne samouprave moći, putem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom, razvrstati plaže na svom području, ovisno o svojoj razvojnoj politici, a u sam postupak donošenja plana upravljanja pomorskim dobrom uključit će se zainteresirana javnost putem javnog savjetovanja koje prethodi njegovom donošenju. Uz to, kao dodatan mehanizam zaštite, u novom prijedlogu Zakona zabranjeno je isključenje opće upotrebe javnih morskih plaža, odnosno, plaža koje su uređene, infrastrukturno opremljene, a služe većem broju ugostiteljskih objekata i građana.
104 Ivana Miočević Franić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, zahtijevam omogućavanje komentiranja svakog pojedinog članka Prijedloga Zakona. Načinom na koji je Prijedlog kroz e-savjetovanje strukturiran nemoguće je koncizno pisati primjedbe i prijedloge te pratiti ostale komentare, a sve u cilju unaprjeđenja Prijedloga. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
105 Čedna Zrilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, Moja obitelj, već dva desetljeća, čeka izmjene postojećeg zakona sa nadom da se riješi pravni status stanovanja, življenja i rada u našoj obiteljskoj kući. Objekt je legalno izgrađen, skoro jedno stoljeće. Kako nam je do sada objašnjavano, novi zakon bi trebao ispraviti dosadašnje nelogićnosti postojećeg zakona . Naša obiteljska kuća je slijedom primjene sadašnjeg zakona, nedavno upisana u pomorsko dobro, unatoč činjenici da se radi o stambeno poslovnom objektu, legalno izgarđenom trudom i mukom moje obitelji 1932 godine. Kao i danas četiri generacije je radilo i živjelo u kući kroz vrijeme četiri različite države sa različitim zakonskim propisima. Prema mojem laićkom shvačanju, predloženi zakon kao i dosadašnji, ne prepoznaje, ne uvažava, činjenicu poštenog života moje obitelji odnosno predaka, prije dana donošenja zakona na snazi. Naša obiteljska kuća, legalno napravljena poštenim radom i mukom mojih predaka, stupanjem na snagu sadašnjeg zakona stavljena je na otvoreno tržište najma po principu tko ponudi veći iznos. Teško da moja obitelj može konkurirati krupnom globalnom kapitalu, koji iz dana u dan vrši pritisak na našu obalu. Prethodni prijedlozi izmjena sadašnjeg zakona su predlagali da se postojeće zgrade stambene ili stambeno poslovne namjene, legalno izgradjene do 15. veljače 1968. ne upisuju u pomorsko dobro odnosno da se izdvoje. Također, sadašnji zakon prepoznaje Koncesiju za posebnu upotrebu stanovanja, koju mi nismo uspjeli dobiti, uz objašnjenje razloga da odredba nije zaživjela u praksi? . Takvih ili sličnih odredbi, kojim bi se regulirao status stanovanja nema u ovom prijedlogu zakona. Danas 21. stoljeće se primjenom sadašnjeg zakona grade se apartmanski objekti za prodaju na postojećoj plaži cik uz more dok se istim zakonom naša obiteljska kuća legano izgrađena ,1932 god. stavlja u sustav pomorskog dobra. To nije logično, normalno, moralno i pravedno. Takve stvari se nisu događale za života naših predaka, koji su znali živjeti sa morem, od mora i za more. Ostavili su nam sačuvanu obalu kojoj se cijeli svijet divi. I danas postoje ljudi koji žive sa morem, jer su tako odgojeni, drže do tradicije svojih predaka. U moru vide više od kupanja, suncanja I gradnje apartmana prvi red do mora. Kažemo da su Temelji na kojima je nastala Hrvatska drzava: tradicija, kultura, identitet, naša vjera i u konačnici obitelj, kao nukleus hrvatskog društva. Molim predlagatelje ovog zakona da uvaži povijesne činjenice i ispravi ove nelogičnosti za budučnost naše dijece i očuvanja tradicije ove zemlje u kojoj se oduvijek živilo na moru, od mora i za more... S poštovanjem, Čedna Zrilić rođ. Filipi Djelomično prihvaćen Predmetnim Zakonom određuju se pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom ovog Zakona. Za rješavanje pojedinačnih pitanja upućujemo Vas da se obratite nadležnom sudbenom tijelu.
106 Sani Šitić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Onemogućavanje komentiranja i praćenja komentara na svaki pojedini članak dovodi do nepreglednost i netransparentnosti javne rasprave te samog e - savjetovanja. Potrebno je omogućavanje standardne forme savjetovanja i produljenje istog. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
107 Lucija Puljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Zakon koji želite donijeti od krucijalne je važnosti za održivi razvoj Hrvatske. Ako je turizam najpropulzivnija ekonomska grana, a glavni turistički resurs je prirodna ljepota htvatske obale, ključni vam je motiv trebao biti: kako očuvati tu ljepotu i koristiti je na održivi način. A iz Zakona strši namjera što brže i što usmjerenije zarade, bez i najmanje razmišljanja o posljedicama. Prihvaćen Predmetnim Zakonom određuju se pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom ovog Zakona. Reguliranje turističke djelatnosti nije predmet ovog Zakona.
108 Lidija Runko Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Učinjen je krupan propust jer u razlozima donošenja zakona nije navedeno da se ovaj akt donosi pod pritiskom lobiranja ispodprosječno moćne interesne skupine mešetara nekretninama - zemljištem na obali. Doista je žalosno da državno tijelo predlaže ovaj neustavan zakon upravo pod pritiskom mešetara-preprodavača koji bi nekretninama koje posjeduju htjeli bitno uvećati cijenu i prodati ih, sve na štetu kvalitete i standarda života građana. Prijedlog zakona je tako nažalost u potpunom skladu i s predloženom Strategijom razvoja održivog turizma koja se ne bavi održivošću, već ekonomski, ekološki i društveno neodrživom gradnjom novih hotela u obalnom pojasu. Politika iskazana objema aktima vodi ka slabljenju ključne gospodarske grane u ovoj državi, a to je turizam koji se u Hrvatskoj temelji upravo na slobodnom pristupu obali i plažama i bogatstvu obalnih ekosustava. Primljeno na znanje Ovaj Zakon donosi se zbog omogućavanja bolje zaštite i upravljanja pomorskim dobrom, kao dio reforme pomorskog sustava Republike Hrvatske, a ne zbog navedenih razloga.
109 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ''Vlada'' - 32x ''funkcionalna cjelina'' - 18x ''raspolaganja'' pomorskim dobrom - 5x ''založno'' pravo, vjerovnik - 6x Komentar na Prijedlog zakona: Brisati sve članke koje koriste gore navedene riječi. jer nisu prikladni za definiranje upravljanja ni korištenja pomorskog tj. općeg dobra. koncesija na pomorskom dobru nije i ne smije biti zloupotrebljena kao način dugogodišnjeg ''iznajmljivanja'' površine općeg dobra jer time prestaje status ''opće''. Dakle, koncesije na pomorskom dobru mogu se dati za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru ili gradnju, no NE SMIJE se zloupotrebljavati koncesioniranje kao način davanja općeg dobra u dugogodišnji najam jer je to privatizacija. Htjela sam napisati skrivena, no nije čak ni skrivena, očigledna je. Zakon o koncesijam jest krovni zakon, no njime se svakako ne može rušiti sustav općeg i javnog dobra u RH, čak ni i Ustav nije prikladan za nepoštivanje putem izmjena zakona o pomorskom. Zakon o pomorskom dobru je Lex specialis, nije badava tako nazvan. Njime se dodatno regulira ono što je u Lex-generalis-u tj. Zakonu o koncesijama, ali ne poništava već uvažava specifičnost pomorskog dobra, vrijednog dijela Republike Hrvatske - općeg dobra. Nije prihvaćen Upravo detaljnim reguliranjem postupka davanja koncesije onemogućava se zloupotreba. Brisanje članaka koji sadrže određene riječi ne ostvaruje se svrha zaštite pomorskog dobra.
110 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Nije prihvaćen Koncesija je pravo koje se stječe ugovorom o koncesiji, a zalog na koncesiji predstavlja zalog na pravu. Sukladno navedenom, nije riječ o zalogu na nekretnini jer objekt ugovora o koncesiji nije nekretnina, nego pravo na obavljanje određene gospodarske djelatnosti na određenom području, to jest, dijelu pomorskog dobra.
111 branka urlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
112 DIVLJA LIGA VATERPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA https://dulist.hr/igor-legaz-reagira-drskost-je-izradivaca-nacrta-zakona-kategorizirati-neke-plaze-kao-hotelske/801270/ Primljeno na znanje Članak je primljen na znanje.
113 Mira Zenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ne slažem se oko novog nacrta prijedloga zakona jer smatram da ograničava prava i slobode običnih ljudi a kojim je to zagarantirano Ustavom RH. Sve plaže moraju biti slobodne i slobodnog pristupa kao što je to bilo generacijama. Sa velikom ekspanzijom kapitalizma i građevinske mafije posebno na obali dolazi do opasnosti gubljenja identiteta i tradicije što sigurno ne želim da naše generacije ostavljaju djeci. izričito se protiv takvome stavu. Našu obalu,more i podmorje je potrebno zaštititi na sve moguće načine a ne doprinjeti njezinom uništenju. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom, između ostalog, uređuju pojam i pravni status pomorskog dobra i njegova zaštita. Cilj je onemogućenje uništenja obale, mora i podmorja.
114 Milovan Frlan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Športska udruga "LUČICA STARA VODA" Kostrena je suglasna sa zaključkom usvojenim na neformalnoj koordinaciji malih luka Kvarnerskog zaljeva kako je usvojen: Odredba članka 65. točka 8. zakonskog prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi-sportaši koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti "SPORTSKA LUKA". Nije prihvaćen Diskriminacija predstavlja nejednako postupanje prema osobi utemeljeno na nekoj njezinoj posebnoj karakteristici ili na više njih. Razlike između sportaša amatera i profesionalca, kao i sportaša u sustavu vrhunskog sporta definiraju se u propisu kojim se uređuje sportska djelatnost, a ne u ovom Zakonu.
115 Milovan Frlan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Poštovani, na neformalnoj koordinaciji malih luka Kvarnerskog zaljeva imamo slijedeću primjedbu: Odredba članka 65. točka 8. zakonskog prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi-sportaši koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti "SPORTSKA LUKA". Prihvaćen Diskriminacija predstavlja nejednako postupanje prema osobi utemeljeno na nekoj njezinoj posebnoj karakteristici ili na više njih. Razlike između sportaša amatera i profesionalca, kao i sportaša u sustavu vrhunskog sporta definiraju se u propisu kojim se uređuje sportska djelatnost, a ne u ovom Zakonu.
116 noel mirković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
117 ŽELJANA MARIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 9. (3)Posebna upotreba pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo upotrebe pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. (4)Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez prava gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. O kakvom se pravu gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru radi, ako je pomorsko dobro ustavna kategorija izuzeta iz vlasništva? Kod morskih luka se radi o gradnji infrastrukturnih objekata, no ovdje nije izričito navedeno da se radi o tom pomorskom dobru. Djelomično prihvaćen Kod gradnje građevina namijenjenih za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi se o gradnji objekata obrambene, vojne, kulturne, sportske i drugih namjena, za potrebe tijela državne uprave, a kod gospodarskog korištenja pomorskog dobra, to jest, koncesije, radi se o gradnji objekta čija je izgradnja planirana obaviješću o namjeru davanja koncesije, odlukom i ugovorom o koncesiji (luka posebne namjene, drugi objekt koji služi obavljanju djelatnosti za koju se daje koncesija na pomorskom dobru).
118 DIVLJA LIGA VATERPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovo je radna verzija amandmana: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Sudionik savjetovanja: Udruga "Divlja liga vaterpolo" [OIB: 82634526850] Predmet savjetovanja: Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (nacrt prijedloga zakona) Izrađivač nacrta prijedloga zakona: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Načelne primjedbe: Primjedbe na pojedine odredbe: Članak 4. treba proširiti i razdijeliti u 2 stavka : (1) Ne postupa u dobroj vjeri i ne može se pozvati na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige ili na katastarske podatke, onaj tko to čini u odnosu na nekretnine koje su po samom zakonu pomorsko dobro iz čl. 5. ovog Zakona. (2) Ne postupa u dobroj vjeri i ne može se pozvati na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige ili na katastarske podatke, onaj tko to čini u odnosu na nekretnine koje su obuhvaćene odlukama iz st. 2. čl. 8. ili odlukama iz st. 3. čl. 8. ili evidencijskim podacima iz st. 4. čl. 8. ovog Zakona. U čl. 4. treba dodati st. (5), koji glasi: (5) Tko smatra da mu je posjed na morskoj plaži oduzet ili uznemiren, ovlašten je u roku od 30 dana od saznanja za događaj i za počinitelja (ali ne nakon proteka 12 mjeseci od događaja), pokrenuti isključivo upravni postupak, zahtijevajući pravnu zaštitu pred inspektoratom nadležnim za pomorsko dobro. Članak 8. treba poboljšati u 2. stavku: Odluka nadležnog suda ili tijela kojom se utvrđuje granica pomorskog dobra ili se identificiraju nekretnine koje jesu pomorsko dobro, ima deklaratorni karakter. U čl. 8. između st. 5. i st. 6. treba ubaciti 5.a stavak: Ako je neka građevina izgrađena nakon donošenja odluke iz st. 2. ili iz st. 3. ovog članka, osoba iz st. 5. ovog članka nema pravo na naknadu troškova gradnje. U stavku (1) članka 10. dodaje se 7. točka, koja glasi: 7. postavljanje nepomičnih ili pomičnih prepreka, koje sprečavaju, ometaju ili ograničuju pješačenje na obalnim stazama, putovima, skalama (stepenicama), prolazima ili drugim pristupima do mora. U članku 10. se dodaju stavci (3), (4) , (5) i (6) koji glase: (3) Udruga registrirana za zaštitu kolektivnih interesa građana u pravu na stalan, nesmetan i neograničen kopneni pristup morskoj obali i moru, aktivno je legitimirana podnijeti kolektivnu tužbu u parničnom postupku, protiv svakoga tko prekrši t. 5. ili t. 6. stavka (1) ovog članka. (4) Udruga iz st. (3) ovog članka, ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak, na temelju ovršne isprave ishođene u parničnom postupku pokrenutom sukladno st. (3) ovog članka. (5) Udruga građana koja je registrirana za zaštitu kolektivnih interesa građana u pravu na sigurnost plivanja i kupanja u moru, kao i udruga građana iz st. (3) ovog članka, ima svojstvo stranke u upravnom postupku, koji je pokrenut protiv svakoga tko prekrši st. (1) ovog članka, uz uvjet da pismeno zatraži pravni položaj stranke. (6) Svakome je dopušteno ukloniti prepreku iz t. 7. st. (1) ovog članka, bez obzira od kojeg materijala je prepreka napravljena (metal, kamen, beton, drvo, plastika, staklo ili slično). Članak 62. se ima brisati. U stavku (1 ) članka 65. se imaju brisati t. 2. i t. 3. , a 4. točka ima ovako glasiti: 4. privremeno pontonsko privezište koje se nalazi u neposrednoj blizini određenog ugostiteljskog objekta na otoku, do kojeg opskrba nije moguća cestom, uz uvjet prethodne izgradnje javnog otočkog pristupnog puta (skala, staze) do tog ugostiteljskog objekta, ako je otok nastanjen. Brišu se članci: 66., 67., 68., 69., 70., 71., 72. i 73. Članak 74. st. (5), treba razdijeliti u dvije točke: (5) Iznimno, dozvola se može dodijeliti (dati) na zahtjev: 1. na rok do 7 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog prigrama ili slično), 2. izvan kupališne sezone (nikako od 30. travnja do 1. studenog). Članak 74. stavak (6) treba ovako glasiti: Žalba izjavljena protiv odluke (rješenja) o davanju (dodjeli), poništenju ili ukidanju dozvole, suspenzivnog je karaktera, a o osnovanosti žalbe odlučuje predstavničko tijelo lokalne samouprave. U članak 79. se, kao stavak (5), prepisuje st. (2) iz članka 82. ovog Zakona. U članku 82. se brišu al. 2. st. (1) i st. (2). Briše se čl. 84. U čl. 86. se u st. (2) i u st. (3), brišu posljednjih 12 riječi, a iza riječi "dana" dolazi ".", umjesto ",". U čl. 86. se dodaju stavci (4) i (5) tako da glase: (4) Obalna područja iz st. (2) ili iz st. (3) ovog članka, ni na koji način se ne smiju ograditi (pregraditi), a svakome je dopušten stalan, nesmetan, neograničen i nenaplatan kopneni pristup pripadajućim nekretninama, uz korištenje sukladno namjeni. (5) Bezizniman uvjet za davanje koncesije za gospodarsko korištenje plažnih nekretnina je postojanje kopnenog javnog pristupnog puta (staze, skala). (6) Bezizniman uvjet za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na plažnoj nekretnini je postojanje kopnenog javnog pristupnog puta (staze, skala). (7) U slučaju da pristupni put iz st. (5) ili iz st. (6) djelomično prelazi preko nejavne nekretnine, uspostavit će se pravo služnosti pješačkog prolaza u korist jedinice lokalne samouprave. U članak 180. se između st. (2) i st. (3) dodaje st. 2.a , koji glasi: (2.a) Prilikom donošenja rješenja iz čl. 176. ili iz čl. 178. inspektor pomorskog dobra je vezan izvršnom (ovršnom) odlukom drugog inspektorata, nadležnog tijela ili suda. Nije prihvaćen Navedene primjedbe nije moguće usvojiti zbog njihove neuklopivosti u sustav trodiobe vlasti, neuklopivosti u pravni sustav (posebice sljedeće: zaštita posjeda osigurava se u izvanparničnom, a ne upravnom postupku, odredbe o suspenzivnom djelovanju žalbe nisu usklađene s odredbama kojima se uređuje upravni postupak te u predloženim odredbama postoji neusklađenost s odredbama kojima se uređuje provedba upravnog i inspekcijskog nadzora).
119 BORKO BUKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Prijeko je potrebno u Zakonu razgraničiti prirodnu obalu od sve ostale obale, tj. onu obalu kojoj je jedina svrha očuvanje ekosustava, koja nema nikakve mogućnosti gospodarske eksploatacije. Prijeko je potrebno definirati sintagmu "Devastirana obala", odrediti mjere, smjernice i načine na koji se stanje devastirane obale može poboljšati (sanacija), a obvezu poboljšanja dati u odgovornost potencijalnom koncesionaru. Osim toga, bilo bi uputno stvoriti mogućnost da se u zemljišnu knjigu stavi zabilježba o tome da se radi o devastiranoj obali,a koja se može skinuti pošto se izda uporabna dozvola. Sanacija devastirane obale može biti: sadnja autohtonih vrsta, uklanjanje nezakonito izgrađenih ili nasutih dijelova, popravci hodnih ploha, propisno zbrinjavanje otpada nastalog prilikom sanacije kao i druge djelatnosti vezane za sanaciju. Nije prihvaćen Upis pomorskog dobra ubrzat će se donošenjem ovog Zakona; međutim, područja u kojima je nužno očuvanje ekosustava određuju se u postupku predviđenom propisom o zaštiti prirode - koji je na snazi i ako je riječ o dijelu pomorskog dobra.
120 Udruga Biom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nejasno je iz kog je razloga onemogućeno komentiranje pojedinih članaka nego se isti moraju komentirati skupno. Na ovaj način se aktivno otežava sudjelovanje javnosti u donošenju ovog propisa. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
121 gorana jelic mrcelic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
122 Stela Pletenac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
123 Klara Visnjic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka ovog Zakona posebno Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
124 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U odnosu na ovo savjetovanje javnosti (znanstvenoj, stručnoj i zainteresiranoj) nije omogućeno komentiranje po člancima zakona ovog očito nedovršenog uratka, protivno odredbama o javnom savjetovanju. Također, rok za objavu izvješća od samo 5 dana je neozbiljan. Stoga predlažem uredno objavljivanje na e-savjetovanje i produžetak roka s urednim tekstom Obveza mogućnosti komentiranja po člancima ujedno bi olakšalo očitovanje Ministarstva. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
125 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Nacrt zakona nije usklađen s propisima iz prostornog planiranja, Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20) i Zakon o javnoj nabavi (120/16, 114/22) i neusglašen je s stavovima drugim ministarstava. Primljeno na znanje U okviru zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga zakona objavljuje se na javnom savjetovanju, a šalje se i tijelima državne uprave i drugim nadležnim tijelima upravo u svrhu usuglašavanja s propisima iz njihove nadležnosti.
126 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može se donijeti bez prethodno donesenog prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog podrućja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Nije prihvaćen Predmet ovog Zakona je pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom njegovih odredaba, a ne prostorno planranje mora.
127 Tonći Nazlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Komentiranje svakog članka ovog prijedloga zakona posebno nije moguće. Zato tražim uvođenje mogućnosti komentiranja svakog članka ovog prijedloga zakona i novu objavu prijedloga ovog zakona na e-savjetovanje s mogućnošću komentiranja svakog članka na novih 30 dana. Osim toga e-savjetovanje mora da bude moguće i bez OIB-a odnosno unošenja županije, kako bi i strani državljani mogu da sudjeluju. Naime ovaj zakon je važan i za strane državljane. Te stoga i oni treba da imaju pravo na sudjelovanje na e-savjetovanju i to na engleskom jeziku. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
128 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Ovaj prijedlog ZPDLM je neusklađen s Zakonom o koncesijama i to u vrlo bitnoj stvari, ne razlikuje vrste koncesija, čak ih i ne definira već pod gospodarsko korištenje trpa sve i svašta, a suprotno podjeli koja je propisana Zakonom o koncesijama. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, za koji zakonopisci pričaju kako nastaje zbog usklađenja sa Zakonom o koncesijama je u suprotnosti sa svojim uzrokom nastajanja. Zakon treba baciti u prvi koš za otpad, digitalni i realni. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća, a u sklopu zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s propisima iz nadležnosti ostalih tijela državne uprave, pa tako i Ministarstvom financija u čijoj je nadležnosti opći propis kojim se uređuju koncesije.
129 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Brisati Č18 - u ČLANKU 18 - DODJELJUJE SE STVARNO PRAVO - PRAVO GRAĐENJA, makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja. Što ovaj prijedlog zakona stavlja u kategoriju NE-USTAVnih i neusklađenih s vezanim zakonima, prvenstveno Zakonom o koncesijama. DOZVOLA pravnoj ili privatnoj osobi za gospodarsko korištenje nije i ne može biti akt kojim se dodjeljuje pravo građenja na pomorskom dobru, niti se građenje može smatrati gospodarskim korištenjem. Nije prihvaćen pravo građenja poseban je stvarnopravni institut te se nikako ne smije zamijeniti s pravom na gradnju građevina.
130 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
131 Udruga Zelena Istra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
132 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju vezane su na ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, primjedbe kroz radnu skupinu za izradu ovog zakona, a odnose se na neusklađenost sa zakonom o prostornom, kao i na manjkavost zbog neimplementiranja Direktive o prostornom planiranju mora u ovaj Zakon u uskoj su vezi, te oba e-savjetovanja moraju trajati 30 dana i to s mogućnošču komentiranja SVAKOG ČLANKA! kao i imati ISKAZ O PROCJENI UČINKA PROPISA Prihvaćen U sklopu zakonodavne procedure, Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave. Savjetovanje traje 30 dana, a omogućeno je komentiranje svakog članka. Također, objavljen je iskaz o procjeni učinaka propisa.
133 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 84. dalje razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koje tu zbog te plaže nastao. Prihvaćen Prihvaćamo komentar, izričaj u zakonu će biti promijenjen.
134 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA U članku 82. se javlja potpuno nejasna klasifikacija morskih plaža u kojoj javna plaža postaje samo jedna od kategorija, a ostale dvije su plaže ugostiteljskih i turističkih objekata, te vrlo nejasno definirana morska plaća posebne namjene. Od kud ova klasifikacija plaža, kad je već prije napravljena podjela na prirodne i uređene? Pririzirano treba biti pomorsko dobro, a ne ugostiteljsko-turistički objekti. Nije prihvaćen Postoje više parametara po kojima se plaže mogu razvrstati, kao i više razina klasifikacije. Nakon razvrstavanja plaža na prirodne i uređene, uređene se dalje dijele na plaže ispred kampova, hotela i turističkih naselja, plaža posebne namjene i javnih plaža.
135 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 67. Ako je založno pravo Zakonom o vlasništvu određeno kao pravo koje se upisuje u Zemljišne knjige, a nigdje propisano da se upisuje u neke upisnike i evidencije koje primarno nisu vezane na vlasništvo, da li bi se upisivanje založnog prava u Upisnik koncesija moglo smatrati ''PARA-EVIDENCIJOM'' tj. izmišljenom, nezakonitom evidencijom paralelnom onoj koja je važećim zakonima propisana? Prihvaćen Založno pravo na pravu, kao što je, primjerice pravo koncesije, nikada se ne upisuje u zemljišnu knjigu. Zalog na pravu teret je prava, a hipotekarni zalog teret je zemljišta u čijem se zemljišno-knjižnom ulošku (list C) stoga isti teret i upisuje.
136 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE na omogućavanje ZALOŽNOG PRAVA (stvarnog prava) preko koncesijskih ugovora na pomorskom (općem) dobru PRIJEDLOG: Brisanje založnog prava iz prijedloga ZPDLM u bilo kojem obliku zbog nemogućnosti (nezakonitosti, neustavnosti) ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar ''res communes omnium'' koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je: - neotuđivo - ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava - ne može biti u prometu Založno pravo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Objašnjenje: Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17), založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog, koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti. Založno pravo se može zasnovati na pokretnini i nekretnini. Pritom nekretnina mora biti sposobna za unovčenje. Opteretiti se može čak i idealni dio pokretnine ili nekretnine. Nadalje, založnim pravom se može opteretiti i određeno imovinsko pravo, ako je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu. Založno pravo se može zasnovati i na plodovima stvari nastalim na temelju posredovanja nekoga pravnoga odnosa. Važno je istaknuti kako založni dužnik ne mora nužno biti i osobni dužnik, što znači da se založni vjerovnik neće uvijek namirivati iz stvari u vlasništvu založnog dužnika, već ta stvar može biti i u vlasništvu treće osobe, koja će tada biti u ulozi založnog dužnika. Tko bi to trebao biti vlasnik, a posebno ''čega'' vlasnik? Iz objašnjenja ministarstva dalo bi se zaključiti kako je intencija opteretiti ''koncesijski ugovor'' založnim pravom, no po samoj prirodi stvari nije moguće. Koncesijski ugovor na pomorskom dobru nije ni pokretnina, ni nekretnina, ni određeno imovinsko pravo koje bi se moglo založiti. Ne može se založno pravo odvojiti od zaloga kojeg opterećuje, a što znači da stjecatelj neke stvari tu stvar stječe zajedno sa založnim pravom, kada ono postoji na stvari. Ako ''založno pravo'' ostane kao mogućnost u novom ZPDLM-u, on će biti neustavan i neusklađen s ostalim zakonima! Prihvaćen Založno pravo na nekretnini, tzv. hipoteka, je stvarno pravo, za razliku od založnog prava na pravu koncesije. S obzirom na izneseno, sve daljnje primjedbe su bespredmetne.
137 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA MIŠLJENJE NA poglavlje: Upravljanje pomorskim dobrom - Članak 7. Stavak 2. – treba brisati, kao i sve vezane odredbe u drugim člancima u kojima se Vlada postavlja posredno ili neposredno kao skrbnik i upravitelj jer se radi o pomorskom dobru! Sva prava, obveze i odgovornost (kako skrb, tako i upravljanje) na općem dobru – pomorskom dobru ima Republika Hrvatska, odnosno njeno predstavničko tijelo, Sabor RH, odnosno kod derogiranih prava upravljanja na regionalnu i lokalnu samoupravu njihova predstavnička tijela. Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. U obavljanju izvršne vlasti Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za uređenje odnosa iz područja svoje nadležnosti.
138 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA čl. 14. dakle, sve ono što nije nezakonit nasip je prirast pomorskog dobra, što u praksi znači da će prirast pomorskog dobra biti i nešto što je možda nasuto 1800. godine. Ali, prijedlog ovoga zakona ne govori ništa o vremenskom ograničenju za nasipavanje da bi to bio prirast, kao ni dokazima kojima će se utvrditi "zakonito" nasipavanje. Primljeno na znanje Ovaj Zakon je odredio da se nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili koji je do dana 21. lipnja 2011. godine evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi smatra prirastom pomorskog dobra i u cijelosti je pomorsko dobro ako je namijenjen općoj upotrebi i služi za namjene u vezi s korištenjem mora.
139 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Čl. 13. st.4. Iz kojeg razloga bi preostali dio bio upisan na Republiku Hrvatsku. Što ako je fizička, pravna osoba ili vrlo vjerojatno jls, u dobroj namjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige ulagala u navedeni dio ? Koji je stvarni interes da se Republika Hrvatska upiše na navedene dijelove nekretnina, pogotovo ako se na istima nalaze infrastrukturni ili drugi projekti jls? Hoće li onda Republika Hrvatska održavati takve nekretnine kao i sve druge svoje nekretnine koje neodržava? Jesu li predviđena sredstva u proračunu za takve izdatke jer vlasništvo obvezuje? Je li itko razmišljao o troškovima ili će Republika Hrvatska prodavati takve nekretnine? Zbog ovog članka postoji opasnost od ponovne nacionalizacije pojedinih nekretnina, a svakako je dugogodišnji cilj da se broj takvih nekretnine smanjuje, a ne povećava. Uz to, nisu čvrsto određeni ni kriteriji za takvo postupanje pa će svakako doći do različite prakse i mogućnosti široke diskrecijske ocjene. Prihvaćen Republika Hrvatska, kao vlasnik nekretnina izvršavat će svoje pravo vlasništva na navedenim nekretninama u skladu s pravima i obvezama koji reguliraju to upravno područje.
140 Maja Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
141 Tea Kurtić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
142 ŽELJKO SMOLČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1.20. Naziv zakona bi trebao biti ZAKON O POMORSKOM DOBRU, LEGALIZACIJI BESPRAVNE GRADNJE NA POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Budući da se ovim ZPDML bavi i legalizacijom bespravne gradnje na pomorskom dobru (nasipi i objekti) smatram da je potrebno promijeniti naziv zakona u ZAKON O POMORSKOM DOBRU, LEGALIZACIJI BESPRAVNE GRADNJE NA POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA. Nije prihvaćen Ne prihvaća se predloženi naziv zakona.
143 ŽELJKO SMOLČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA 1.19. Način pisanja ZPDML Ovaj ZPDML u dosta članaka je pisan na način da se u nekom članku stavku 1. najprije nešto ZABRANI, a nakon toga se u stavku 2. napiše veliki broj izuzetaka koji gotovo poništavaju zabranu iz 1. stavka. Prema tome, ZPDML mogli ste napisati puno jednostavnije bez da zamagljujete oči javnosti. Primljeno na znanje U izradi Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ovo Ministarstvo primjenjivalo je Jedinstvena metodološka - nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
144 Ana Paliska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
145 Ira Aqua NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo  građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6 Članak 81; stavak 2 Koncesija na uređenim morskim plažama za djelatnost mora biti iznimka a ne pravilo jer se djelatnost na plažama može obavljati i preko dozvola s čime se ne isključuje opća upotreba plaža, za razliku od koncesija koje isključuju opću upotrebu plaža. Općenito treba dati prednost dozvolama nad koncesijama radi očuvanja lokalnog stanovništa u priobalju i na otocima. U slučaju koncesija sve male obrtnike i poduzetnike, stavljamo u nepovoljan položaj u odnosu na velike kompanije koje su u mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije. Djelomično prihvaćen Članak 18. stavak 5. ovog Zakona uređuje gradnju na pomorskom dobru, bilo da je riječ o izgradnji šetnice ili infrastrukture koju na pomorskom dobru u općoj upotrebi poduzima jedinica lokalne samouprave, ili da je riječ o gradnji luke ili drugogobjekta koncesionaru ili nositelju posebne upotrebe te ukoliko je riječ o radovima koje smije poduzeti nositelj dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, sukladno ovlaštenju koje je sadržano u dozvoli. U odnosu na primjedbu vezano na članak 81. stavak 2. navodimo da takva plaža, s obzirom na svoj položaj i broj korisnika kojima služi mora imati upravljača koji će voditi računa o infrastrukturnoj opremljenosti iste, mogućnosti pristupa svim osobama pod jednakim uvjetima te o očuvanju plaže od onečišćenja; u svakom slučaju, postupak javnog prikupljanja ponuda je transparentan i ne stavlja niti jednog sudionika u povoljniji položaj.
146 Ira Aqua NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Kao i kod dosadašnjih koncesijskih odobrenja, za obavljanje djelatnosti na temelju dozvole iz članka 74. nacrta prijedloga Zakona, nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode. U članku 18. nabrojane su sve osnove iz ovog propisa, postojanje kojih dokazuje pravni interes u postupku ishođenja akata iz područja gradnje, bilo da se radi o koncesionaru, jedinici lokalne samouprave, nositelju posebne upotrebe ili imatelju dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru iz članka 74.
147 Ivana Repking NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
148 GORDANA PAIĆ KAREGA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
149 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Primjedba. Tražimo da: 1. po hitnom postupku povučete e-savjetovanje u ovakvoj (nestandardnoj) formi 2. pomaknete rok s datumom ispravka, nadamo se u ovom slučaju samo proceduralne greške e-Savjetovanje u ovakvoj formi držimo nepravilnim i netransparentnim. Osim što nam niste omogućili komentiranje i praćenje komentara na svaki pojedini članak (ne poglavlje) dodatno ste sve učinili nepreglednim, a isto tako i povratne odgovore od strane resornog ministarstva učinili otežanim i nedostupnim. Dapače, držimo da ste kršenjem KODEKSA dvosmjerne komunikacije (svjesno ili ne) znatno promijenili svrhu i bit samog postupka. Ako ne ispravite grešku i korigirate cijeli postupak i to u što skorijem vremenu ovo i ovakvo netransparentno e-savjetovanje u svakom slučaju nećemo držati prihvatljivim, dobronamjernim ni regularnim. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
150 Gorana Rosandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
151 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Primjedba. Tražimo da: 1. po hitnom postupku povučete e-savjetovanje u ovakvoj (nestandardnoj) formi 2. pomaknete rok s datumom ispravka, nadamo se u ovom sliučaju samo proceduralne greške e-Savjetovanje u ovakvoj formi držimo nepravilnim i netransparentnim. Osim što nam niste omogućili komentiranje i pračenje komentara na svaki pojedini članak (ne poglavlje) dodatno ste sve učinili nepreglednim, a isto tako i povratne odgovore od strane resornog ministarstva učinili otežanim i nedostupnim. Dapače, držimo da ste kršenjem KODEKSA dvosmjerne komunikacije (svjesno ili ne) znatno promjenili svrhu i bit samog postupka. Ako ne ispravite grešku i korigirate cijeli postupak i to u što skorijem vremenu ovo i ovakvo netransparentno e-savjetovanje u svakom slučaju nećemo držati prihvatljivim, dobronamjernim ni regularnim. U prilog tome svjedočenje kolegice mr.sc.iur. Marjane Botić koja se nije mogla prijaviti na e-Savjetovanje putem NIAS sustava, isto kao ni njen suprug kao pojedinac putem OIB-a. Zato prenosim i njen zaključak kako sustav e-savjetovanja na dan 25. studenog ne funkcionira, jer nakon što je zvala Središnji državni ured i broj sa službene stranice, dobili su informaciju kako je zadužena djelatnica na godišnjem odmoru, a na dobiven broj nadređene 01/6382075 nitko se ne javlja. Dužni ste i dotičnoj dati odgovor (putem naila) te navesti razloge zbog kojih se nisu mogli prijavljivati putem svog AAI računa (NIAS-a). Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
152 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo poštivanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Prijedlog ZPDLM, objavljen na e-savjetovanju, nema mogućnost komentiranja većine članaka Zakona već se komentirati mogu samo poglavlja. Nužan je hitan ispravak jer ovakvo e-savjetovanje ne ostavlja građanima mogućnost jednostavnog i smislenog komentiranja upravo onih dijelova Zakona za koje smatraju da bi ih trebalo izmijeniti. tražimo ispravak objave na e-savjetovanju, pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. HITAN ISPRAVAK zbog usklađivanja objavljenog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na e-savjetovanju od 17. Studenog 2022. s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i Zakonom o pravu na pristup informacijama. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
153 Nikica Gotovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
154 JAVNO JE DOBRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražimo omogućavanje komentiranja SVAKOG članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
155 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA ZAHTJEV: 1. HITAN ISPRAVAK zbog usklađivanja objavljenog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na e-savjetovanju od 17. Studenog 2022. s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i Zakonom o pravu na pristup informacijama 2. Produljenje trajanja e-savjetovanja, tj. pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM, s mogućnošću komentiranja svakog članka Prijedlog ZPDLM, objavljen na e-savjetovanju, nema mogućnost komentiranja većine članaka Zakona već se komentirati mogu samo poglavlja. Nužan je hitan ispravak jer ovakvo e-savjetovanje ne ostavlja građanima mogućnost jednostavnog i smislenog komentiranja upravo onih dijelova Zakona za koje smatraju da bi ih trebalo izmijeniti. U suprotnom, povratna informacija o učincima provedenog savjetovanja neće biti jasna, niti će je biti moguće pratiti, jer se komentari neće nalaziti uz tekst na koji se odnose. Čak ni sudionici e-savjetovanja neće moći lako pronaći svoj komentar ni vezani odgovor nadležnoga tijela. Osobito nedostupni bit će im ostali komentari i odgovori na temu za koju su zainteresirani. E-savjetovanje bez mogućnosti jednostavnog komentiranja, bez preglednih komentara uz tekst na koji se odnose, kao i bez odgovora, sigurno nije dvosmjerna komunikacija građana i tijela državne uprave. Ovako postavljenim e-savjetovanjem ne može se komunicirati dvosmjerno budući da je povratna informacija gotovo nedostupna. Zbog svega navedenog tražimo ispravak objave na e-savjetovanju, pomicanje krajnjeg roka savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka. Vladimira Mascarell Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
156 Suzana Piacun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je trenutno na e-savjetovanju, vladajući će samo produbiti navedenu pravnu nesigurnost. Cilj zakona koji bi trebao biti prevladavajući je - zaštita pomorskog dobra kao općeg dobra izvan pravnog prometa, općeg dobra koje nije sposobno biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, koje po svojim osobinama ne može biti u vlasti niti jedne osobe, nego na uporabi svih. Prijedlog zakona, koji je na e-savjetovanju, protivan je cilju i svrsi samog pomorskog dobra, pravnoj logici i neustavan. Činjenica je da su formiranje radne skupine za izradu pojedinog zakona i e-savjetovanja samo ispunjavanje forme što dokazuje i to što se Inicijativa Javno je dobro ogradila od istoga, a sudjelovala je u Radnoj skupini, čime se potvrđuje da svaki prijedlog koji je došao od strane struke vladajući minoriziraju i u konačnici odbacuju jer njihov cilj nije zaštita pomorskog dobra, nego zaštita pojedinačnih interesnih skupina. U prijedlog zakona "uveli" su se pojmovi nespojivi s pravnom prirodom pomorskog dobra: -uvode se stvarna prava na pomorskom dobru -pogoduje se velikim igračima iz hotelskih kuća, na način da se plaža proglašava funkcionalnom cjelinom s hotelima, bez ikakvih kriterija i sa širokom diskrecijskom ocjenom onih koji odlučuju (što naravno pogoduje korupciji), -stavljaju se u nepovoljniji položaj svi drugi mali poduzetnici koji su obavljali djelatnost na pomorskom dobru, - kamuflažom se uvode "nejavne" plaže, - prijedlog zakona ne sadrži jasno propisane kriterije kojim se samo treba ograničiti opću uporabu pomorskog dobra. Tko ovo proglasi važećim, za mene je veleizdajnik javnog dobra, a struka bi se što prije trebala ograditi od prijedloga ovakvog zakona. Primljeno na znanje Prijedlogom zakona se ne uvode stvarna prava na pomorskom dobru, ne pogoduje se velikim igračima, ne stavljaju se u nepovoljniji položaj mali poduzetnici te sadrži uvjete pod kojima se može ograničiti opća upotreba pomorskog dobra.
157 Jedriličarski klub Labud Split NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU „ ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA“ PRIMJEDBA I PRIJEDLOG : Koncesije na Zahtjev Članak 65. Stavak (5) Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva : iza zadnje riječi dodaje se : osim za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta“. Dodaje se stavak (5.1.) : Koncesijska naknada za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od polovine naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva OBRAZLOŽENJE : Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta, bi trebala biti prepoznata od Ministarstva pomorstva i mora kao i Ministarstva Turizma i Sporta kao društveno korisna aktivnost koju podupiru volonteri i entuzijasti i omogućuju razvoj jedrenja i odgajanje pomorskih vještina , sportaša i onih koji su iznjedrili već 3 medalje na Olimpijadama u zadnjih 6 godina. Dosadašnje poticanje razvoja jedriličarskog sporta u ranijim programima Hrvatskih Vlada je rezultiralo upravo osvajanjem prve medalje u jedrenju 2016 godine. Takvih sportskih luka u kojima su koncesionari jedriličarski klubovi, i koje financijski podupire Hrvatski Olimpijski Odbor (HOO) ima u Hrvatskoj najviše po našoj procjeni 5-6. Očekivali smo prijedlog da njima kao bonus bude koncesija prepolovljena a ne udvostručena iz naprijed navedenog razloga . S obzorom da su sredstva koje osiguravaju na godišnjoj razini preko HOO ograničena i ne pokrivaju potrebe pripreme sportaša u ovom skupom sportu, to članovi klubova koji imaju koncesiju na sportskim lukama kroz organizaciju regata osiguravaju financiranje vrhunskog sporta. Predlažemo da preporuku ili mišljenje prije donošenja Zakona trebalo tražiti od HOO i Hrvatskog jedriličarskog saveza HJS Djelomično prihvaćen Predmetni članak izmijenjen je te se koncesija na zahtjev za koncesiju u sportskoj luci neće naplaćivati tako da naknada ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini podnošenja zahtjeva. Međutim, nije dodan stavak 5. u kojem se određuje minimalna visina koncesijske naknade za sportske luke.
158 ŽELJKO MATIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Pogreška, tj, kontradikcija u člancima kojima se željelo riješiti mnoštvo problema nastalih pri dodjeli koncesijskih odobrenja. Očigledno je u čl. 74., st.2 pogrešno navedeno IZVRŠNO TIJELO jer po svoj priči trebalo bi biti PREDSTAVNIČKO TIJELO Pod b) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom navedeno je: "- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od četiri godine;" Članak 74. (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. ovog Zakona IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi IZVRŠNO TIJELO jedinice lokalne samouprave. (3)Rješenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, a kojom se ne ograničava opća upotreba. (4)Dozvole se daju na rok od 4 godine. U obrazloženju piše: "Članci 74. i 75. – Dozvole na pomorskom dobru ... Dozvole daje PREDSTAVNIČKO TIJELO jedinice lokalne samouprave, na temelju provedenog javnog natječaja na rok do 4 godina. Naime, ovo Ministarstvo zaprimalo je veliki broj žalbi na rješenja vijeća za davanje koncesijskih odobrenja i pritužbi u kojima su se iznosile sumnje u pristranost vijeća i pogodovanje. Iz istoga razloga Zakon propisuje obvezan javni natječaj kako bi se osigurala nepristranost ali i veći prihodi od dozvola. ..." Prihvaćen Prihvaća se prijedlog te je članak 74. uređen tako da sada glasi: "temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave".
159 Vladimira Mascarell NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kad bi se mogli komentirati članci ovog prijedloga zakona možda bi ih mnogi komentirali, ali se to očigledno ne može u ovoj javnoj raspravi. Komentari su mogući samo na poglavlja tj. naslove i podnaslove poglavlja i glava. ZAŠTO? Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
160 Mateo Malbasic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim novo sastavljanje prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je ovdje puno članaka sporno te djeluje protiv malih korisnika koncesijskih odobrenja. Primljeno na znanje Upravo u cilju postizanja šireg konsenzusa u izradi ovog Zakona, omogućeno je savjetovanje s javnošću, s mogućnošću davanja konkretnih prijedloga odredbi.
161 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Smatramo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. Radi svih navedenih razloga zahtijevamo ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
162 Srđ je Grad NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe: ● Smatramo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. ● Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. ● Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) ● Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. ● Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. ● Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
163 MARKO GILJAČA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe • Smatram da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definicijama nejasan, pravno nedorađen ali i kontradiktoran. Na samam početku pojam pomorskog dobra određen je suprotno meritumu općeg dobra. • Ova javna rasprava o Zakonu koji je od iznimne važnosti za građane i lokalne zajednice na obali i otocima nametnuta je netransparentno, bez prethodne participacije šire javnosti i organizacija civilnog društva. Indikativno je da je istovremeno u brzoj proceduri provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena što je ogroman udar na one sredine koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor kao što su obalne JLS odnosno zajednice. • Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno do sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja itd.) • Prijedlog ovog Zakona u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. • Također nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju. • Radi svih navedenih razloga zahtijevam ponavljanje savjetovanja te uključivanje šire zajednice kroz organizaciju javnih tribina te sudjelovanje svih zainteresiranih dionicka iz gospodarskog, nevladinog sektora, i građana kako bi se informirali i izjasnili o posljedicama ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Omogućeno je komentiranje svakog članka Zakona. Zakon o prostornom uređenju, kao niti materija prostornog planiranja, nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Nije dana konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona.
164 Hrvatska komora arhitekata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Opće primjedbe Hrvatska komora arhitekata je krovna strukovna organizacija iz područja arhitekture i urbanizma koja sudjeluje u postupku izrade propisa i davanja mišljenja na propise iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja, zaštite okoliša i drugih pitanja od utjecaja na kvalitetu izgrađenog okoliša. Zakon o prostornom uređenju bi trebao predstavljati temeljni/krovni zakon kojim se treba osigurati zaštita i osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Djelatnost koja usmjerava prostorni razmještaj ljudi, dobara i djelatnosti s ciljem optimalne uporabe prostora je upravo prostorno planiranje. Prostorno planiranje se i temelji na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih područja koja se očituje u tome da se prostornim planovima planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu, uz uzimanje u obzir interakcije kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jedan je od ključnih zakona koji mogu prostorni i turistički razvitak Republike Hrvatske usmjeriti prema dugoročnoj okolišnoj, društvenoj i gospodarskoj održivosti. Da bi se to ostvarilo upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje, kao što je i naglašeno u Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Upravo hijerarhija propisa kao i njihova harmonizacija predstavlja temelj pravnog poretka i civiliziranoga društvenog uređenja. Stoga, nakon izvršenog uvida u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, smatramo neophodnim reagirati kako je vidljivo kako je isti u suprotnosti, između ostalog, i s ranije u tekstu navedenim Zakonom o prostornom uređenju, posebno u dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje. Nacrt prijedloga Zakona donosi neka neprihvatljiva rješenja koja dovode u pitanje osnovna načela prostornog uređenja. Podržavamo i preporuke i zaključke Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU u kojima je opravdano izražena zabrinutost ovim Nacrtom prijedloga Zakona u kojima se osim pravne nedorađenosti upravo i ističe neusklađenost s čitavim nizom propisa, u konačnici, i sa samim Ustavom. Svjedoci smo kontinuiranom urušavanju sustava prostornog uređenja i sve većeg ograničavanja planiranja prostornog razvoja za što je odgovorno svojevrsno „zaobilaženje“ sustava kroz njegovo fragmentiranje unutar uskih sektorskih politika što dovodi u pitanje nadležnost i uzrokuje derogaciju zakona koji uređuje tu materiju. Prostorno uređenje i gradnja ne smiju biti regulirani ili derogirani ovim zakonom, već se iz Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji primjenjuju odredbe koje uređuju to područje i na prostoru pomorskog dobra i morskih luka, dok se Zakonom o pomorskom dobru i lukama ta materija detaljnije uređuje. Dodatno, i ovaj prijedlog Zakona potvrđuje nužnost veće razine međusektorske suradnje uključivanjem, između ostalog, i prostornih planera sudjelovanjem kroz radne skupine već u ranim fazama izrade zakona i podzakonskih akata, kako bi se izbjegle manjkavosti koje za posljedicu mogu imati i blokadu investicija, odnosno gospodarski zastoj u ovim iznimno zahtjevnim vremenima. Iz svih do sada pristiglih primjedbi vidljivo je da ovaj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nema širu stručnu potporu, stoga ga je potrebno nakon izvršenih usklađenja vratiti na ponovno savjetovanje. _Problematika neusklađenosti Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s zakonima kojima se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnje kao i zakonima iz drugih resora Ovaj Zakon se naslanja na cijeli niz općih zakona kao što su: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o pružanju usluga u turizmu (…) te je harmonizacija s njima obvezna. Primljeno na znanje Zakonodavna procedura propisuje, u postupku donošenja svakog zakona usklađenje s važećim propisima - Ustavom, zakonima i podzakonskim aktima iz nadležnosti svih tijela državne uprave. Na temelju primjedaba nadležnih tijela državne uprave, tekst Nacrta prijedloga Zakona usklađuje se i mijenja kako bi se uklopio u pozitivni pravni sustav Republike Hrvatske.
165 VIDRA - Veterani i društvena akcija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Procedura nije u skladu s KODEKSOM jer nema dvosmjerne komunikacije i rubrika u kojima se mogu davati primjedbe samo na određeni članak (ne na poglavlje), a što bitno utjeće na preglednost i regularnost samog e-Savjetovanja. Ovako nedorađen, neusuglašen, u brojnim člancima proturječan i na kraju neustavan prijedlog zakona nikada nije smio izaći u službenu proceduru. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
166 Marjana Botić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Indikativno je nametanje praktično od šire javnosti skrivenih, ubrzanih i netransparentnih javnih rasprava o ovako za građane i lokalne zajednice na obali i otocima važnom zakonu, a bez široke i uključive prethodne akcije informiranja, posebno u onim sredinama koje već ispaštaju povećan pritisak na prostor primjerice obalne JLS odnosno zajednice i to paralelno sa zakonima koji također izravno ili neizravno reguliraju načine korištenja vrijednih područja RH, u ovom dijelu komentara posebno ću se osvrnuti na prijedlog Zakona o prostornom uređenju, a koje je također paralelno u javnoj raspravi (netom završenoj, a da o tome šira javnost praktično uopće nije bila pravilno obaviještena), u nacrtu prijedloga zakona koji izaziva oštra protivljenja udruga i pojedinaca zbog svoje netransparentnosti i bitnih propusta u samoj proceduri javnog e savjetovanja koja je zbog greške predlagača manjkava i čak u određene dane bila potpuno onemogućena! Stoga ću u svom ovom dijelu komentara, budući nije omogućeno komentiranje članaka nacrta prijedloga Zakona zasebno što je nonsens, komentirati manjkavosti ovakve procedure, ali i protuustavnost i protuzakonitost cijelog prijedloga nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Prijedlog ovog Zakona u javnoj raspravi u najvažnijem dijelu reguliranja ogromnih gospodarskih pritisaka na prostor pomorskog dobra nikako nije u skladu sa DIREKTIVOM 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja i stoga tražim hitno i potrebno informiranje osobito u obalnim i otočnim sredinama JLS, te organizaciju prijeko potrebnih javnih tribina na kojima bi se razni dionici iz gospodarskog, nevladinog sektora, ali i „obični“ građani, otočani, stanovnici drugih krajeva Hrvatske a koji vole i poštuju more i obalu, mogli informirati i izjasniti o posljedicama ovog prijedloga Zakona na već bitno narušen i ugrožen obalni eko sustav posebno ogromnim pritiscima za gradnju i gospodarsko iskorištavanje mora, a bez poštivanja Ustavnom garantirane posebne skrbi o obali, otocima i moru. Gdje su naime Ustavom i ovom Direktivom osigurani uvjeti POSEBNE brige? U vremenu javne rasprave u predbožićno vrijeme i u medijskoj pomami isključivo za svjetskim nogometnim prvenstvom kad se sve drugo u medijima stavlja u drugi plan? Ne pratim javnu televiziju ali uvjerena sam kako se protivno i njenoj svrsi za koju je plaćena iz pretplate građana i dužna informirati o za građane izuzetno važnih predmetima u tijeku, što pomorsko dobro svakako je, do sad uopće novi prijedlozi ovog zakona nisu pojavili u ozbiljnom i sustavnom informiranju građana; što hitno također tražim ispraviti ili me demantirajte poveznicama na dnevnike HTV a i bar jednu posebnu emisiju u kojima su se ljudi mogli informirati o savjetovanju sa javnošću o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama? Ovaj prijedlog izmjena suprotno IIP i Planu Plavi rast također predstavlja izuzetno opasne intencije vlasti RH da se povinuje ogromnim zahtjevima privatnih, većinom stranih ili domaćih „predstavnicima“ (paravana) stranih investitora, za omogućavanje po vlastitom zahtjevu izdanim lokacijskim dozvolama predviđenih recimo netom završenog, praktično istodobnog, neadekvatnog savjetovanja o Prijedlogu Zakona o prostornom uređenju koji prijedlogom članka 41. unosi zakonom još neviđeno korištenje pomorskog dobra po vlastitim zahtjevima i preferensama vlastitih gospodarskih koristi, a bez mehanizama zaštite pomorskog dobra kao općeg dobra svima jednako dostupnog u skladu korištenja na načine koji su do nedavno uredno funkcionirali i omogućili i gospodarski razvoj i još kakvo takvo očuvanje prostora pomorskog dobra i obala otoka, što kombinacijom ovih dvaju zakona i nažalost lošom praksom kojoj svjedočimo posljednjih godina nije više slučaj. Ovakvi zakonodavni pritisci unijeli bi, naprotiv dodatne tektonske nepravilnosti u (ne)osiguravanju pravne sigurnosti korištenja pomorskog dobra za razne dionike koji na obalnom i morskom dijelu. Podsjećam kako Ustavom Republike Hrvatske, ali i sukladno tisućljetnom pravnom poretku korištenje pomorskog dobra, ali i otoka općenito, pod posebnom pravnom zaštitom kao opće dobro, a gospodarsko korištenje treba biti tako da ne ometa druge vrste korištenja, osim na malim, strogo reguliranim, izdvojenim dijelovima zbog posebnih svrha; vojne, sigurnosne, brodograđevne i sl. Turističko korištenje koje bi ometalo druge dionike u slobodnom korištenju pri tome je izuzetno neprihvatljivo ne samo po tradiciji ovdašnjeg stanovništva, te po pozitivnom propisima, naposljetku Ustavu Republike Hrvatske, već se pokazalo kontraproduktivnim na drugim prostorima EU zbog čega su spomenute EU Direktive i strategija Plavi rast izričito naglasile potrebu zadržavanja dobrog stanja okoliša i neizostavno uključivanje SVIH dionika, posebno šire javnosti u planiranju korištenja ovih prostora što se ovakvim nedostatnim savjetovanjem ne omogućava, pa je ovakva provedba savjetovanja sa javnošću u direktnoj suprotnosti sa intencijom nacionalnih i EU pozitivnih propisa zbog kojih je propisana. Budući će ovaj prijedlog Zakona stavljen na javno savjetovanje, bez stvarnog omogućavanja javne rasprave, a koja je i po mojem osobnom iskustvu zbog kojeg sam reagirala prema zakonodavcu bilo čak potpuno onemogućeno u određenom vremenu e-savjetovanja , što je vrlo štetna već možemo primijetiti praksa ove Vlade RH (budući se jednako odvilo i kod prijedloga izmjena Zakona o prostornom uređenju netom zatvorenog, skrivanog, SKRAĆENOG savjetovanja sa javnošću) smatram kako je ovo nametanje vrlo štetnih praksi i prijedloga zakonskih odredbi koje bi u budućnosti nanijele nesagledive posljedice na prostoru obalnog, morskog i podmorskog dijela Republike Hrvatske , osobito u pogledu recimo utjecaja na osjetljive obalne i otočne sredine ukoliko bi se dozvolilo ovakvo nametanje vrlo opasnih mogućnosti dobivanja dozvola za gospodarsko korištenje po vlastitom zahtjevu primjerice u člancima 40. i 41. prijedloga spomenutog paralelnog Zakona o prostornom uređenju koje je u koliziji sa ovim što (prividno) komunicira ova Vlada RH u upitnim pokušaju javne rasprave održanom nedavno u Splitu, gdje nas se pokušava uvjeriti kako ovaj prijedlog Zakona nije pritisak na privatizaciju pomorskog dobra – što nažalost u kombinacijama sa drugim „kukavičjim jajima“ , odnosno također podmetnim zakonima po upitnim procedurama donošenja, kao što je Zakon o prostornom uređenju ili već nametnutog Zakona o koncesijama potpuno neprimjerenima dugogodišnjoj prethodnoj praksi koncesija na pomorskom dobru, razvidno je da je ovaj nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u svojoj osnovi temelj mogućnosti privatizacije na pomorskom dobru. Što bi kao posljednjoj vrijednosti koja je ostala nakon privatizacije gospodarstva i poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu, te izvora voda recimo putem svi već vide protuustavnih radnji kod poduzeća Agrokor dovelo do potpunog lišavanja građana Hrvatske njihovog Ustavom zagarantiranom i tisućljetnom tradicijom stečenih prava na obali, otocima, moru kao slobodnog općeg dobra, svima na zajedničku upotrebu i korištenje sukladno načelu neometanje i posebne skrbi. Bilo kakvo nametanje gospodarskog korištenja prostora, posebno otočnih i onih pomorskog dobra bez konsenzusa, također je protivno je Direktivama EU na koje se ovaj prijedlog poziva što već u startu prijedlog čini kontradiktornim, te unosi nove načine dezavuiranja dugogodišnje pozitivne pravne prakse da su se građenje i građevine na pomorskom dobru u pravilu smatrale nelegalnima i u tom smislu prijedlog nacrta predstavlja unošenje nereda i nepoštivanje načela uključivosti u uobičajenom korištenju obale i pomorskog dobra. Pod uobičajeno ne smatram ono što se događa posljednjih godina kad svi svjedočimo suludoj praksi preizgrađivanja, betonizacije, legalizacija nasipanja u more i inih suludih praksi uništavanja pomorskog dobra. Pomorsko se dobro ne desetljećima, pa ni stoljećima već tisućljećima poštivalo i čuvalo na ovim prostorima kao zajedničko dobro, na kojem se nisu mogle odvijati privatne aktivnosti koje bi drugima umanjivale jednako pravo korištenja tog prostora osim u doista izdvojenim i strogo reguliranim slučajevima, što kod ovog skrpanog, dopunjenog i nesređenog prijedloga zakona nije slučaj već upravo suprotno: dodatni nered, nesigurnost i degradacija materije koju bi (napokon) trebalo urediti. Prestanite u praksi vlasti sami sebi konfrontirati propise i nanositi štete materiji koju redovito, tako i ovom prijedlogom zakona prenormirate i degradirate. More, obala, podmorje ne zaslužuju ovakav izdajnički odnos vlasti jer predstavljaju posljednje što ovaj narod još stvarno posjeduje i na čime možemo temeljiti život budućih generacija hrvatskog naroda ako ga se izdajnički ne privatizira i ne uništi, a što bi se ponavljam ovakvim kumulativnim primjenama odredbi ovog i spomenutih Zakona o koncesiji i Zakona o prostornom uređenju neminovno dogodila tragedija u pogledu njegovog očuvanja za buduće generacije koje bi izvlastili i ostavili nepovratno devastiran prostor kao što se može vidjeti na obali recimo Španjolske i Francuske što bi bio zločin ponoviti u Hrvatskoj. Iz ovih razloga kao i zbog nepostojanja zbog namjernog zataškavanja i neorganiziranja javnih rasprava uživo među građanstvom, odnosno nepostojanja uključivosti svih zainteresiranih dionika, zbog kontroverzi u radu radne skupine za njegovo donošenje koja se od nacrta distancirala, sa danima kad pristup e savjetovanju pojedinim građanima nije bio uopće omogućen, kad nije omogućeno komentiranje nacrta prijedloga Zakona posebno po člancima (što je jedna od osnovnih intencija e-savjetovanja bez kojih potpuno gubi svoj smisao) tražim odbacivanje ovakvog prijedloga nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao protuzakonit i krenimo napokon u uređivanje pitanja pomorskog dobra kao jednog od najvrjednijih prostora RH, na transparentan, uključiv način sukladno svim pozitivnim propisima koji vrijede u Hrvatskoj i EU. Stoga tražim odbacivanje ovog prijedloga Zakona i upućivanja na prethodno provođenje informiranih širokih javnih rasprava, panela i savjetovanja na kojima bi se postigao konsenzus svih dionika prostora, sa posebnom dodatnom pažnjom poštivanja Ustavom zagarantirane zaštite i potrebe očuvanja otočnih prostora i pomorskog dobra kao općeg i svima dostupnog pod jednakim uvjetima kako je intencija svih strategija i direktiva EU za ovakve prostore. Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). - Savjetovanje o NPZ u trajalo je 30 dana i svi zainteresirani dionici mogli su sudjelovati u istom.
167 Nikolina Lovrenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim novo sastavljanje prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je ovdje puno članaka sporno te djeluje protiv malih korisnika koncesijskih odobrenja. Prihvaćen Upravo u cilju postizanja što šireg konsenzusa u izradi ovog Zakona, omogućeno je javno savjetovanje, s mogućnošću davanja konkretnih prijedloga odredbi. Komentar ne sadrži konkretni prijedlog izmjene Nacrta prijedloga Zakona.
168 vesna rozic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
169 Dusica Radojcic PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Možemo! Pula: Prva primjedba odnosi se na činjenicu da nije omogućeno komentiranje pojedinih članaka ZPDML, kao što je to slučaj s ostalim zakonima na savjetovanju, stoga zahtijevamo ponavljanje savjetovanja u kojem će ta opcija biti moguća. Hrvatska nije ispunila obavezu donošenja Direktive 2014/89/EU Eupskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. Prema toj Direktivi prostorni planovi morskog područja morali su se donijeti najkasnije 31. ožujka 2021. Ti su prostorni planovi morali identificirati djelatnosti na moru i obali odnosno njihov najučinkovitiji budući razvoj. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati kopije svojih prostornih planova morskog područja i sve ažurirane podatke kako bi joj omogućili praćenja provedbe ove Direktive. Prijedlog novog ZPDML omogućava iskorištavanje obale u turističke svrhe u daleko značajnijj mjeri od načina na koji je korištenje pomorskog dobra omogućeno sada (npr. obavezne koncesije za gospodarsko korištenje uređenih plaža s mogućnošću gradnje, dohranjivanja i nasipavanja). Prema članku 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići. Budući da se u preambuli prijedloiga ZPDML uopće ne spominju obaveze koje proizlaze iz te Direktive, potrebno je najprije ocijeniti da li je ZPDML sukladan ciljevima Direktive o prostornom planiranju mora. Prihvaćen Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22). Navedena Direktiva nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
170 Petra Marčinko PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ● U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. ● Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. ● Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. ● Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. ● Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. ● Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona ● Smatram da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
171 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona Smatramo da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
172 Srđ je Grad PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ● U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. ● Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. ● Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. ● Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. ● Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. ● Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona ● Smatramo da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
173 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ulaskom Republike Hrvastke u Europsku uniju na području RH uz zaštićena područja koja smo do tada imali, proglašena je europska ekološka mreža Natura 2000, koja uključuje i zaštićena područja, zaštićena staništa i vrste u morskim ekosustavima (u moru), te tako i sektor zaštite prirode ima nadležnost nad pomorskim dobrom. Sukladno EU Stategiji o bioraznolikosti do 2030. godine, jedan od glavnih ciljeva Eurospke unije jest zaštita 30 % mora i stroga zaštita barem 1/3 morskih staništa, a koji mora ispuniti i Republika Hrvatska kao država članica. Budući da je iznimno velika površina mora u RH trenutno zaštićena, te je zaštićen velik broj morskih staništa i bioraznolikosti, dok se do 2030. godine sukladno ciljevim EU mora zaštiti najmanje 30 % mora, smatramo da u izradu i donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kroz Povjerenstva za izradu Zakona se mora uključuti sektor zaštite prirode, uključivanjem predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima koje upravljaju morskim zaštićenim područjima i/ili morskim područjima ekološke mreže Natura 2000, a sve kako bi se kroz predmetni zakon unijele odredbe iz područja zaštite prirode u cilju zaštite i očuvanja morskih zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivama EU kojima se uređuje pitanje zaštite prirode. Primljeno na znanje Odredbe iz područja zaštite prirode, odredbe kojima je svrha zaštita bioraznolikosti i odredbe koje propisuju održivi razvoj i dalje su na snazi; odredbe ovog Zakona nadopunjuju navedene propise propisujući posebnosti u upravljanju pomorskim dobrom kao općim dobrom. Svatko je dužan pridržavati se svih propisa na snazi u Republici Hrvatskoj, stoga navedeni propisi obvezuju sve, kako na području dijela pomorskog dobra, tako i izvan njega.
174 MARKO GILJAČA PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA • U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene. Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. • Za donošenje ovog Zakona bilo je nužno donošenje Morskog prostornog plana Republike Hrvatske. Rok za donošenje ovog Plana, što je obveza svake obalne europske države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine, bio je ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. • Ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama i u skladu s time ponudila rješenja. • Bez ikakve ozbiljne analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. • Ne postoje jasna pravila za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volji lučkih uprava, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, što je već danas evidentirano kao problem. veliki dio lučkih područja zahvaćaju dijelove prostora koji se ne koriste za potrebe luka i lučke dijelatnosti već ih koriste komercijalno, obavljaju gospodarsku djelatnost protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, isklučivo na štetu JLS-a i lokalnog stanovništva. • Već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona • Smatram da ZPDML nije u skladu s Ustavom i Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji. Čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". Očit je utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja rezultirati će zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana (trajnog pružanja usluga). Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Nije prihvaćen Odredbe NPZ-a ne derogiraju druge propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već samo propisuju osobitosti u postupanju na pomorskom dobru. Donošenje Morskog prostornog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva, niti je njegovo donošenje bilo preduvjet za donošenje ovog Zakona. Planiranje namjene prostora na razini jedinica lokalne samouprave nije predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru vremenski je ograničeno pravo, kako je i predviđeno Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
175 JU Natura Histrica PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja treba napomenuti i neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, kako se navodi za neke druge zakone. Javne ustanove sukladno Zakonu o zaštiti prirode koji je njihov Lex specialis upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, te strogo zaštićenim vrstama pri čemu pomorsko dobro nije izuzeto od tog upravljanja. Primljeno na znanje Navedeni propisi vrijede i na području određenom ovim Zakonom kao pomorsko dobro.
176 Ivan Sekovski PAP/RAC PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: „Posedonija“ (jedan od najvažnijih čimbenika podmorskog dijela obale) spominje se u tekstu prijedloga jedanput – ne koristeći važeći standard hrvatskog jezika (Nikolić, T., Flora Croatica – Vaskularna flora Republike Hrvatske, Zagreb 2020.), prema kojemu rod Posidonia zovemo „porost“. Prihvaćen Izmijenit će se sukladno komentaru.
177 Dusica Radojcic PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Možemo! Pula: U obrazloženju se navodi da je važećim Zakonom dozvoljeno koncesijska odobrenja davati na rok do pet godina, ali da su se ona u pravilu davala na rok od jedne godine pa nositelji koncesijskih odobrenja nisu znatnije ulagali u sredstva kojima su obavljali djelatnost. Stoga se predlaže rok izdavanja odobrenja (po novom dozvola) na rok od 4 godine., uz argument da se samo putem dužeg roka trajanja prava na obavljanje djelatnosti osigurat će se veća ulaganja u sredstva, budući da je vrijeme u kojem gospodarstvenim može amortizirati ulaganja duže. Novi prijedlog za obavezni rok od 4 godine za odobrenja/dozvole ne ispunjava opisano svrhu/obrazloženje. U Puli je trenutno na snazi 100-tinjak koncesijkih odobrenja koja se u pravilu izdaju u maksimalnom roku od 5 godina., što je godinu dana duže za amortizaciju od novog prijedloga da rok bude 4 godine. Osim toga, prijedlogom novog ZPDML-a ovlaštenici koncesijkih odobrenja / dozvola potjerani su s uređenih plaža i svoju djelatnost mogu obavljati samo na prirodnim plažama. Prihvaćen Prihvaćamo komentar, dozvole će se izdavati na rok od 5 godina.
178 JANA GRGASOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Kako se ovim prijedlogom zakona misli provesti ta "modernizacija pristupa upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama"? Definirajte modernizaciju. Bilo kakve promjene u rukovođenju tako važnim dijelom nacionalnog prostora kao što je pomorsko dobro trebaju biti temeljene primarno na vrednovanju i zaštiti biomorfoloških cjelina, očuvanju prirodno-geografskih područja iznimnih vrijednosti za Državu=sve građane RH, (što je čitava morska obala) radi čega u prvom redu ona i je javno dobro zaštićeno od utjecaja pojedinaca. Postojanje Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) gubi smisao ako iznimke od pravila čiji motiv je eksploatacija obalnog područja (putem davanja koncesija) pobijaju samo pravilo o zaštiti. U posljedicama koje će proizaći donošenjem zakona spominje se gospodarski razvitak RH. Koliko država mora biti gospodarski nerazvijena i nazadna da predlaže opciju privatizacije putem davanja dugogodišnjih koncesija i neminovnu posljedičnu devastaciju vlastitog javnog pomorskog dobra, zaštićenog obalnog pojasa, od državne važnosti, kako bi putem koncesija povećavala svoj gospodarski rast? Na koji način to predstavlja korak unaprijed? U suvremeno doba napretkom se smatra djelovanje u smjeru održivosti, očuvanja bioraznolikosti, zaštite postojećih i obnove zapuštenih i devastiranih prirodnih bogatstava. Potpuna zabrana nasipavanja plaža i stvaranja umjetnih bi bio npr.jedan korak naprijed. Drugi bi bio zabrana izdavanja koncesija za privatno korištenje javnog dobra bez obzira na rok, koncesija kao pojam ne bi smio biti primjenjiv na javno dobro. "...22. srpnja 2017. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj: 69/2017, 107/20), kojim su unesene brojne novine vezane za postupak davanja koncesija,.." Zakon o koncesijama koji se tiče pomorskog dobra treba se prilagođavati i podrediti upravo Zakonu o pomorskom dobru, a ne obratno. Prema kojoj hijerarhiji se ovaj nacrt donosi zato da bi se uskladio sa donesenim Zakonom o koncesijama? A postoji i Vladina Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Na koji način prijedlog ovog zakona provodi i usklađuje Uredbom definirane sljedeće ciljeve: "U ZOP-u će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija oču­vanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfo­loških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istra­ži­va­nja, bez planiranja građevinskih područja, – očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju, – ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje, – ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građe­vin­skih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (iz­van naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, – ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti, – uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, – planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, – sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-re­kre­a­cij­ske namjene." Nije prihvaćen Izradit će se jedinstvena nacionalna baza podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske, a lučki sustav uskladit će svoje poslovanje i emisiju ugljičnog dioksida s važećim smjernicama Europske unije. Ovaj propis mora se uskladiti sa svim važećim propisima u RH. Uredba Vlade RH po pravnoj snazi je ispod Zakona.
179 branka urlić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske. Donošenje morskog prostornog plana predstavlja obvezu svake europske obalne države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine. Hrvatska takav plan još nije donijela unutar roka, a to je bio ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. Preskočeno je usaglašavanje sa najznačajnijim korisnicima pomorskog dobra, a to su između ostalih nositelji prava korištenja općeg dobra, obalno stanovništvo, ribari, lokalna samouprava, mali lokalni poduzetnici koji pružaju usluge na obalnom području, domaći operator marina i mnogi drugi, kao i prethodno usaglašavanje s drugim ministarstvima i usklađivanje s brojnim važećim propisima, Nije prihvaćen Važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske nije temeljni preduvjet za donošenje ovog Zakona, a donošenje navedenog plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva. U postupku donošenja, tekst Nacrta prijedloga Zakona usuglašavao se s adresatima, kao i s drugim tijelima državne uprave.
180 Jedriličarski klub Zenta Split PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Sportovi poput jedrenja su nedjeljivi od pomorskog dobra i moraju imati poseban status u ovom zakonu. Hrvatska kao pomorska zemlja sa stoljetnom pomorskom tradicijom mora omogućiti pristup i zaštitu pomorskog dobra kroz obrazovanje i usvajanje pomorskih vještina, posebno kroz sportske klubove s educiranim kadrovima i neprocjenjivim pomorskim iskustvom i vještinama. Usvajanje ovakvog prijedloga zakona bez reguliranja statusa i obaveza upravitelja ili koncesionara prema sportskim klubovima koji djeluju u okviru tih luka zapravo je fingiranje brige o sportu i predstavlja način oslobađanja prostora koji je, očito, prevrijedan za sport i djecu. Jedrenje nije i nikada neće biti masovni sport, zbog same prirode sporta sa nizom ograničavajućih faktora, nije samoodrživ i ne može se financirati iz članarina. Cijena opreme i održavanje hladnog pogona je tolika, da je bez oslanjanja na prihod iz luka, budućnost hrvatskog jedrenja osuđena na privatne projekte i brisanje jedriličarske baze koju predstavljaju djeca od 7 do 14 godina. Uspješni jedriličarski klubovi su, mahom, oni koji su infrastrukturu nasljedili ili izgradili u prošlim vremenima i koji upravljaju lukama. Prenamjenom luka ti klubovi ostaju bez imovine vezane za pomorsko dobro, bez prihoda i osuđeni su na gašenje. Iluzija da jedrenje može opstati bez prihoda iz luka ukazuje na nepoznavanje problema a u nekim slučajevima i na lošu namjeru. Intervencijom u zakon i predloženim izmjenama omogućava se samo dijelom reguliranje postojećeg stanja a možda i jedrenje u manjim sredinama na našim otocima. Prijedlog izmjena zakona je boldiran. Članak 132. (1) Lučka uprava iznimno daje koncesiju na lučkom području na rok do 20 godina u postupku propisanom ovim Zakonom za: 1. prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata; 2. opskrbu plovnih objekata gorivom; 3. za izgradnju i gospodarsko korištenje nove infrastrukture; 4. za servisne djelatnosti za plovne objekte; 5. pomoćne lučke djelatnosti iz članka 112. stavka 3. točke 2., koje zahtijevaju gradnju i/ili korištenje novih objekata lučke podgradnje i nadgradnje. 6. sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge. Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i upisane za osobne potrebe. (2) Lučka uprava će brodarima koji obavljaju linijski obalni putnički pomorski promet na zahtjev dodijeliti koncesiju za postavljanje i/ili gospodarsko korištenje objekata za prodaju karata, u postupku propisanom člankom 65. ovog Zakona (3) Odlukom o koncesiji lučka uprava dužna je propisati najviše iznose lučkih tarifa koju je koncesionar ovlašten naplaćivati za usluge pružene na koncesioniranom lučkom području te predvidjeti način i rokove izmjene tarifa lučkih naknada (4) Odobrenje za obavljanje pomoćnih lučkih djelatnosti i privremeno gospodarsko korištenje dijela luke otvorene za javni promet daje odlukom Upravno vijeće na zahtjev. (5) Odobrenje se daje na rok do 10 godina (6) Na temelju odluke iz stavka 4. ovog članka zaključuje se ugovor o odobrenju kojim se detaljno uređuju uvjeti obavljanja djelatnosti, visina i način plaćanja naknade za odobrenje, jamstva za dobro izvršenje ugovora o odobrenju, te druga prava i obveze lučke uprave i ovlaštenika odobrenja. (7) Protiv ove odluke o odobrenju može se izjaviti žalba upravnom odjelu. Članak 133. (1) Lučko područje luke županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje koje se dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke, ribarski dio luke (Ribarska luka), nautički dio luke, sidrište luke, sportski dio luke, dio luke za opskrbu gorivom i servisni dio. (2) Pri određivanju namjene pojedinog dijela luke županijskog i lokalnog značaja osigurava se prvenstveno operativni dio luke, prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, a potom komunalni, sportski i ribarski dio luke čime se zadovoljava javna funkcija luke. U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene (sportska luka), ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke. (3) Namjena ostalog područja luke određuje se sukladno mogućnostima i potrebama gravitirajućih plovila. (4) Grafički prikaz s namjenom pojedinog dijela luke mora biti javno objavljen i dostupan korisnicima luke. Članak 138. (1) Sportski dio luke je dio luke namijenjen za vez, dizanje i spuštanje brodica, te ostalih plovila za sportska natjecanja, a koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge, te korištenje suprastrukture za pohranjivanje tih plovila i opreme za sport. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije, nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljatio dio poslova koji se odnose na sportski dio luke u ime i za račun nadležne lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. Nije prihvaćen Poticanje jedrenja nije svrha niti predmet ovog Zakona. Koncesija na pomorskom dobru daje se sukladno dokumentima prostornog uređenja. U lukama posebne namjene - sportskim lukama ne ograničava se način stjecanja prihoda koncesionara, već namjenska potrošnja uprihođenih sredstava.
181 JOSIP MARASOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Poštovanje, Ovakav zakon digao je jako mnogo kritike i ogromno nezadovoljstvo jer radi diskriminaciju brojnih članova sportskih društava, kako amatera, djece i mladih, tako i profesionalaca te osvajača brojnih svjetskih i europskih odličja, tj. sportaša poput jedriličara, sportskih ribolovaca, ronioca... Posebice je potrebno obratiti pažnju na: Članak 132. 6.sportskim udrugama za gospodarsko korištenje sportskog dijela luke za plovila koja su u vlasništvu sportskih udruga i članova sportske udruge.Plovila moraju biti hrvatske državne pripadnosti i za osobne potrebe Članak 133. (2) U sportskim lukama koje su izgubile status luke posebne namjene -SPORTSKA LUKA, ostvaruje se pravo prvenstva u određivanju sportskog dijela luke Članak 138. (2) Ukoliko udruga koja se bavi sportovima na ili u moru ima aktivne natjecatelje u najmanje tri uzrasne kategorije ,nadležna lučka uprava dužna je dio ostvarenog prihoda namjenski koristiti za razvoj sporta. (3) Sportska udruga može uz naknadu obavljati dio poslova koji se odnosi na sportski dio luke u ime i za račun lučke uprave. Tako ostvareni prihod u cijelosti je dužna namjenski koristiti za razvoj sporta. OBRAZLOŽENJE: U nacrtu prijedloga ovog zakona NIJE NAVEDENA FINANCIJSKA POTPORA SPORTSKIM KLUBOVIMA u svim onim lukama koje idu u prenamjenu istekom same koncesije! Primjerice, s ovako loše definiranim i nepotpunim zakonom došlo bi do gašenja čak i onih (jedriličarskih) klubova koji su do sada dali olimpijska odličja te drže aktualne osvajače brojnih Svjetskih i Europskih zlatnih odličja, a posebice brojnih klubova koji se tek otvaraju te treniraju aktivno djecu i mlade dok se uzdižu kroz svoje početke u jedrenju. Do sada su klubovi koji uspješno rade i ostvaruju hvalevrijedne rezultate imali osiguran dio prihoda od vezarina vlastitih pomorskih društava te bi se time pokrivali najosnovniji troškovi funkcioniranja. No, nakon isteka koncesija i pranamjenom u luke otvorene za javni promet sportski su klubovi ostali i bez obaveznog financiranja reguliranog kroz obavezu budućeg koncesionara, a dodatno su izgubili i vlastitu imovinu (zgrade, dizalice, hangare i sl.)! Time su brojni jedriličarski klubovi jednostavno osuđeni na gašenje što je izavalo veoma burnu reakciju cijene zajednice diljem Hrvatske. Ovaj nacrt zakona omogućit će trajno brisanje klubova, uništavanje tradicije jedrenja na Jadranu i uklanjanje sporta iz luka (za čiji probitak i dobit pitamo se svi, jer ovako napisan sigurno nije za dobrobit djece i mladih primjerice koji se aktivno bave jedriličarskim sportom, a nije ni za vrhunske profesionalce koji osvajaju svjetska odličja u međunarodno priznatim klasama?). Vjerujem kako će zakonodavac primjetiti i jako ozbiljno shvatiti navedenu problematiku te reagirati s adekvatnim izmjenama zakona vezanim i uz luke koje idu u prenamjenu istekom koncesije pokazujući time pružanje dobrobiti sportovima vezanim uz sve naše luke koje su mjesto podizanja duha, zdravlja, sporta i brojnih drugih vrijednosti koje Hrvatska njeguje. Ovim putem traži se odgovoran rad od zakonodavca te zakone koji imaju u vidu pružanje dobrobiti široj zajednici, a ne samo određenim pojedincima. LP Nije prihvaćen Financijska potpora sportskim klubovima nije predmet ovoga Zakona. Navedena rješenja iz Nacrta prijedloga Zakona ne diskriminiraju članove sportskih društava, međutim, predložene izmjene bi diskriminirale sve osim sportskih društava, stoge iste ne možemo prihvatiti.
182 VIDRA - Veterani i društvena akcija PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Posljedice koje će proisteći, donošenje nezakonitog, neuslađenog, neusuglašenog, a nadasve neustavnog"zakona" i to u nezakonotoj proceduri biti će katastrofalne. Od zla na gore takvo donošenje, odnosno predlaganje nezakonitih zakona u nezakonitoj proceduri ide u paketu koji obuhvaća Zakon o pomorskom dobru, Zakon o prostornom o uređenju, Zakon o legalizaciji i Zakon o graditeljstvu. Opće dobro (lat. res communes omnium) je dobro koje pripada SVIM ljudima, dijelovi prirode koji po svojim svojstvima NE MOGU biti u vlasti ni jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi SVIH (npr. atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i morima te morska obala). Opće dobro NE MOŽE biti objektom prava vlasništva ni drugih stvarnih prava. U hrvatskom pravnom poretku, o općem dobru vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara država, Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno 🤞 I to je zaspravo ono što vi ovim prijedlogom upravo radite i očito želite napraviti. Nadležnost nad PD po člaku 7. i 74. želite prebaciti na usku interesno-kriminalnu (stranačko partijsku) skupinu na čelu s predsjednoikom Vlade i lex šerifima. Nije prihvaćen Navodimo kako je i u Nacrtu prijedloga Zakona pomorsko dobro opće dobra, izvan pravnog prometa.
183 Lucija Puljak PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja nigdje ne navodite problem ponašanja koncesionara na pomorskom dobru. Već su se i do sada smatrali vlasnicima, gradili, dograđivali, ograđivali, zagađivali... Kad se o tome obavijesti davatelj koncesije, on nije nadležan. kad se prijavi inspekcijskim službama, posljedice se ne znaju i ne vide. Zakoni su puni rupa i propuha i ako dopuštaju ovo što se događa, treba ih mijenjati! Ali, vi koji ste predlagatelji novog Zakona morate pokazati da se svjesni navedenih problema i da želite da se svaka nepopravljiva pogleška (devastacija) na pomorskom dobru kažnjava hitnim oduzimanjem koncesije i označavanjem dotičnog koncesinara nepodobnim za bilo kakvo upravljanje općim i javnim dobrom. Djelomično prihvaćen Upravo zbog navedenih problema, predviđeno su proširen je broj prekršaja u odnosu na sada važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tako da su sada i koncesionari odgovorni za kršenje odredaba Nacrta prijedloga Zakona, a izričito se propisuje i odgovornost davatelja da nadzire rad koncesionara i izvršenje ugovora o koncesiji.
184 Udruga Biom PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA U ocjeni stanja se ne navodi neusklađenost ovog zakona sa Zakonom o zaštiti prirode, dok se navodi neusklađenost s nekim drugim zakonima. Npr. ovaj zakon onemogućava regulaciju kretanja plovila na pomorskom dobru iako ono izravno ugrožava strogo zaštićene vrste (poput npr. bjeloglavih supova koji zbog toga padaju u more i utapaju se). Zakon također onemogućava regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode, čime se izravno onemogućava primjena tog zakonodavstva jer se time izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa. Primljeno na znanje Reguliranje kretanja plovila, to jest, plovnih puteva nije predmet ovoga Zakona niti ne uređuje to područje. Donošenje ovog Zakona ne derogira ostale propise na snazi u Republici Hrvatskoj, već ih nadopunjuje. Odredbe Zakona o zaštiti prirode i dalje su na snazi.
185 Lada Štefek PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ajde više nemojte ić na ruku bogatunima, more je za dobro svih nas ako ga uspijemo sačuvat. I vašoj dici će tribat... Molin da lipo produžite esavjetovanje i da ga malo reklamirate pa da se pravi znalci lipo mogu uključit. A ne ovako... Na mala vrata pa ako prođe prođe... Nije prihvaćen Javno savjetovanje u trajanju od 30 dana određeno je sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
186 Lidija Runko Luttenberger PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske. Donošenje morskog prostornog plana predstavlja obvezu svake europske obalne države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine. Hrvatska takav plan još nije donijela unutar roka, a to je bio ožujak 2021. godine. Morski prostorni plan je dokument kojim se usaglašava korištenje obalnog i morskog prostora na održiv način, a istome kao strateškom dokumentu prethodi izrada strateške studije utjecaja na okoliš, te javna rasprava o istoj. U ovom konkretnom slučaju izrađen je substandardni nacrt tekst zakona koji neuredno nabacuje pojedinačne interese bez prethodnog usaglašavanja sa najznačajnijim korisnicima pomorskog dobra, a to su između ostalih nositelji prava korištenja općeg dobra, obalno stanovništvo, ribari, lokalna samouprava, mali lokalni poduzetnici koji pružaju usluge na obalnom području, domaći operator marina i mnogi drugi. Činjenica je naime da je predlagač potpuno zaboravio da postoje i sada propisi iz prostornog planiranja (kopnenog), a posebno mu je nepoznat pojam morskog prostornog planiranja, kao da ne postoje obveze Republike Hrvatske u provođenju pravne stečevine. Stoga se ovaj zakon koji je i inače formuliran na razini lošeg seminarskog rada, bez prethodnog usaglašavanja s drugim ministarstvima i nesukladan je s brojnim važećim propisima, može promišljati, raspravljati i donijeti tek nakon donošenja nacionalnog Morskog prostornog plana. Primljeno na znanje Morski prostorni plan Republike Hrvatske nije temeljni preduvjet za donošenje ovog Zakona, a donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva. Također, u okviru zakonodavne procedure Zakon je poslan na usuglašavanje i drugim nadležnim tijelima državne uprave.
187 Vladimira Mascarell PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA nigdje nije određeno pravilo za određivanje lučkog područja već je to ostavljeno na volju i želju lučke uprave, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave. već danas u praksi postoji mnogo lučkih područja koja zahvaćaju dijelove koji im ne trebaju i ne služe za obavljanje lučke djelatnosti već ih ŽLU iznajmljuju komercijalno. Odredbom u kojem bez ikakvih suglasnosti lučka uprava samostalno određuje svoje granice krši se zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te utječe na prostorni plan mimo zakona Nije prihvaćen Lučka uprava ne određuje samostalno granice lučkog područja kojim upravlja.
188 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je pomorsko dobro Djelomično prihvaćen Već Planom upravljanja pomorskim dobrom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđuje vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama.
189 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Članak 83. Iskazuje vrhunac nerazumijevanja koncepta plaže jer kaže da morska plaža “služi većem broju ugostiteljsko-turistički objekata i građana”. Temeljem čega je funkcija plaže da na svojoj, kod nas u pravilu maloj površini i vrlo osjetljivom ekotonu (granica dvaju ekosustava, morskog i kopnenog), prima ugostiteljsko-turističke objekte. Korištenu formulaciju treba izbaciti iz teksta. Nije prihvaćen U standardnom hrvatskom jeziku, riječ "plaža" označava prostor uz more, rijeku ili jezero, uređen za kupanje. U istom značenju riječ se upotrebljava i u Nacrtu prijedloga Zakona.
190 JAVNO JE DOBRO PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Č 79: ''Dohranjivanje plaža'' nije podrobno definiran pojam već se u stavku (4) omogućava korištenjem tog pojma za nasipavanje i gradnju. Što je ''dohranjivanje''? - treba prvo točno definirati Djelomično prihvaćen Pojam "dohranjivanja" definiran je u Nacrtu prijedloga Zakona.
191 MARIANA BUCAT PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Uvodna objašnjenja su senzacionalna. Na primjer: "Uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra." Znači, vi niste primijetili da je i do sada bila praksa da se već u ODLUCI o izradi plana utvrdi potreba da Ministarstvo pomorstva sudjeluje kao javnopravno tijelo?! To što vi zove pravo i dužnost, to je uvedeno već odavno. Helou, ne trebate radi toga mijenjati zakon. Primljeno na znanje Bilo je potrebno izrijekom odrediti sudjelovanje ovog Ministarstva u izradi akata prostornoga uređenja, upravo zbog toga što Ministarstvo nije bilo uključeno u pojedinim slučajevima.
192 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.10. Problem nadzora korištenog materijala za dohranu i nasipavanje plaža (DIRH) U Hrvatskoj ne postoji regulativa koja propisuje vrstu materijala za dohranu i nasipavanje plaža. Svjedoci smo učestalih pojava da se za dohranu i nasipavanje plaža koristi materijal koji u svom sastavu ima velike količine zemlje ali i građevnog otpada. Ključnu ulogu ima DIRH koji u principu ne reagira na prijave takvih slučajeva, i u principu ne želi primijeni tumačenje MZOP koji propisuje da se ni dohrana ni nasipavanje plaža ne mogu izvoditi materijalom koji u svom sastavu ima zemlju. Kod dohrane plaže u Crikvenici mineralnom sirovinom koja sadrži zemlju DIRH je zabranio dohranu plaže u Crikvenici zemljom. U toj odluci DIRH se poziva na postupanje u skladu s tumačenjem MZOP-a. Kod dohrane plaže u Bakarcu mineralnom sirovinom koja sadrži zemlju DIRH nije vidio nikakav problem pri dohrani zemljom. Dakle, dva identična slučaja i različito postupanje DIRH. Kod nasipavanja plaže Osejava u Makarskoj korištena je zemlja i kamenje od iskopa, odnosno neopasnim mineralnim građevnim otpadom, DIRH je zabranio takvo nasipavanje. DIRH u rješenju navodi da je Grad Makarska nasipavajući morsku obalu zemljom i kamenjem od iskopa, a ne kamenim materijalom, kako je određeno Elaboratom zaštite okoliša, postupio protivno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Pri nasipavanju plaže Grabrova u Jadranovu materijalom koji u svom sastavu ima zemlju DIRH ne vidi nikakav problem već samo konstatira da izvođač ima sve potrebne papire. Osim toga, na plaži se je radilo i nasipavanju građevnim otpadom (zemlja, beton, armatura,..), da pojednostavim izvođač ima jedne papire a ugrađuje građevni otpad. Također, na plaži je zatrpano stanište zaštićen vrste periske, ali DIRH ni tu ne vidi nikakav problem. Kod nasipavanja plaže na Rabu DIRH ne vidi problem kod nasipavanja plaže zemljom, te konstatiraju da su provjeravali porijeklo materijala kojim se izvode građevinski radovi tj. da li se radi o mineralnoj sirovini ili o materijalu koji kao takav poliježe obvezi postupanja sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom. Neprincipijelnost DIRH pri dohrani i nasipavanju najbolje je usporediti u gore opisanim slučajevima dohrane plaže u Crikvenici i nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu. Radi se o materijalu s velikom količinom zemlje i mulja, koji je Grad Crikvenica neovlašteno prisvojio od RH, a nakon toga je korišten za dohranu plaže u Crikvenici i nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu. Iako se radi o istome neovlašteno prisvojenom materijalu, DIRH je zabranio dohranu plaže u Crikvenici materijalom s velikom količinom zemljom, dok kod nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu tim istim materijalom s velikom količinom zemlje ne vidi nikakav problem. Isti materijal dva različita postupanja. Na osnovu ovog jednostavnog primjera jasno je koliko je paradoksalno ponašanje DIRH. Logično bi bilo da za dohranu i nasipavanje plaža vrijede ista pravila, odnosno da se ni dohrana ni nasipavanje plaža ne mogu raditi materijalom koji u svom sastavu ima zemlju. Vrlo zanimljiva činjenica je da je materijal za nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu i plaže na Rabu dobivena kao donacija od RH. Također, RH je sufinancirala izgradnju plaže Grabrova u Jadranovu. Primljeno na znanje Upravo iz navedenih problema u praksi, ovim Nacrtom prijedloga Zakona je određena količina i vrsta materijala koji se smije koristiti (to jest, definira kojim se materijalom ne smije koristiti za dohranu), a prije dohranjivanja mora se izraditi plan dohrane.
193 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.2. ZPDML ne definira količine materijala za nasipavanje plaža U poglavlju OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, c) Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona, navodite: „Zaključno, Zakon uređuje pitanje nasipavanja plaža i to kako u dijelu materijala kojim se plaže smiju nasipavati tako i u dijelu količine materijala koja se smije koristiti.“. Rečenica nije točna jer u ZPDML niste napisali količine materijala koja se smije koristiti za nasipavanje plaža, već ste napisali, u članku 81. stavak 6., da nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 metara kubnih po metru dužnom obale plaže. Dakle, ima smisla definirati količine materijala za dohranu plaža, ali nema smisla definirati količine materijala za nasipavanja plaža. Primljeno na znanje Nasipavanje je razmjerno veći zahvat - u odnosu na dohranu - za koji je potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju gradnju, prostorno uređenje i državnu imovinu. Sama količina ovisi o projektnoj dokumentaciji, to jest, o konkretnom slučaju, konfiguraciji tla, eko sustavu i određivat će se od slučaja do slučaja
194 ŽELJKO SMOLČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA 1.1. Pravilnik za materijal pri dohrani i nasipavanju plaža U poglavlju OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, c) Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona, navodite: „U cilju zaštite biljnog i životinjskog svijeta u moru, odnosno zaštite prirode i okoliša Zakonom se uređuje pravna osnova za nasipavanje, kao i materijal kojim se more smije nasipavati.“ Mišljenja sam da bi se materijal koji se smije koristiti za dohranu i nasipavanje plaža trebao definirati Pravilnikom a ne ZPDML, određene smjernice već su izrađene u sklopu projekta Beachex. Pravilnikom bi se definirali minimalni kriteriji koje mora zadovoljiti materijal koji se može koristiti za dohranu i nasipavanje plaža, u svakom slučaju radilo bi se o kamenom materijalu bez sadržaja zemlje (čestice manje od 0.063 mm). Dodatne (strože) kriterije vezano za korišteni materijal za nasipavanje plaža može se definirati nakon provedenog postupka za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koji provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Djelomično prihvaćen Pravilnikom će se definirati minimalni kriteriji materijala za nasipavanje koji se može koristiti. Kako je navedeno, tamo će biti propisani minimalni kriteriji, međutim, dodatni i dopunski kriteriji odredit će se za konkretni slučaj, uzimajući u obzir vrstu i sastav morskog dna i osobine samog područja na kojem će se radovi izvoditi.
195 Arsen Mujagić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Ocjena stanja je formalistička i temelji se na općim frazama o određenim nejasnoćama, potrebi da se veliki broj pitanja drukčije regulira, potrebi modernizacije pristupa upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama, nedovoljnim uređenim pitanjima i sl. Na žalost ocjena stanja se ne temelji ni na kakvoj ozbiljnoj analizi stanja koja bi pokazala stvarne probleme koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama. Bez prethodno definiranih problema koji se događaju na pomorskom dobru i morskim lukama nude se nova rješenja. Iz ocjene stanja se ne vide mnogobrojni problemi i ne razlučuju se problemi koji su posljedica problema u važećem Zakonu od problema koji su posljedica kršenja važećeg Zakona. Ocjena stanja je formalistička i temeljena na netočnim činjenicama i manipulacijama. Tako se npr. navodi da važeći Zakon ne razlikuje dohranjivanje i nasipavanje plaža što navodno u praksi može dovesti do značajnog nasipavanja mora pod krinkom dohrane. Koliko je to manipulativna i pogrešna teza pokazuju činjenice da se more obilno već nasipava pod krinkom dohranjivanja. Ne radi se o tome da se zbog odredbi sadašnjeg Zakona teoretski može dogoditi značajno nasipavanje mora nego se to događa ali ne zbog nejasnih odredbi samog Zakona. Također je sasvim besmislena i pogrešna ocjena da sadašnji Zakon ne daje jasnu razliku između dohranjivanja i nasipavanja pa se zbog toga događa devastacija pomorskog dobra. Postojeći Zakon uopće ne definira pojmove dohranjivanja i nasipavanja mora pa ne stoji tvrdnja da sadašnji Zakon „ne daje jasnu razliku između dohranjivanja i nasipavanja plaža“. U sadašnjem Zakonu se tek spominje riječ nasipavanje u čl.4. u kontekstu definiranja morske obale koja uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji služi iskorištavanju mora. O dohranjivanju u Zakonu nema niti jedne riječi. Ali ovaj Zakon ni ne treba definirati posebno pojmove nadohrane i nasipavanja kao pravne pojmove koji se njime određuju. Nasipavanje i dohranjivanje su zahvati u prostoru koji se reguliraju drugim zakonima i podzakonskim aktima odnosno predmet su Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i prostornih planova kao podzakonskih akata. Nasipavanje mora kao zahvat u prostoru je moguće provoditi samo temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i samo u skladu s prostornim planovima a ne prema odredbama ovog Zakona. U ocjeni stanja se navodi da je važeći Zakon nedorečen po pitanju sidrišta i privezišta, koja kroz podzakonski propis definira luke nautičkog turizma iako ona to prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju nisu. Postojeći Zakon nije nedorečen po pitanju sidrišta i privezišta jer se Zakon njima uopće ne bavi osim u kontekstu dijelova luka. Pitanje da li se i treba ovaj Zakon posebno uopće baviti lukama i sidrištima, ali se svakako ne navode razlozi ili problemi koji zbog toga postoje u praksi, a niti je jasno koji problemi u praksi će se riješiti ako se definicije nalaze u Zakonu a ne podzakonskom aktu. Bez ikakve ozbiljne ustavno-pravne i ekonomske analize u ocjeni stanja se navodi da se kroz praksu pokazalo da je sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja potrebno mijenjati, a sve kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravljaju. Pri tome autori ocjene stanja skrivaju skandaloznu činjenicu da županijske lučke uprave krše Zakon te sami protivno odredbama važećeg Zakona, ali i protivno Ustavu RH, same obavljaju gospodarsku djelatnost. Odredbama važećeg Zakona obavljanje lučkih djelatnosti je moguće tek temeljem koncesije koju dodjeljuje lučka uprava. Suprotno važećem Zakonu praksa županijskih lučkih uprava je da same obavljaju lučke djelatnosti odnosno same obavljaju gospodarsku djelatnost koju im Zakon ne dozvoljava. Ustav RH jamči poduzetničku i tržišnu slobodu. Odredbom čl.49. Ustava se utvrđuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH. Prema odredbama Zakona županijske lučke uprave su javnopravna tijela (osnovane su radi zadovoljavanja općih interesa i nemaju industrijski i trgovački karakter) dakle nisu gospodarski subjekti. Prijedlogom Zakona javnopravno tijelo postaje svoja suprotnost, postaje po svom sadržaju gospodarski subjekt – postaje poduzetnik. Takvim zakonskim određenjem je iz županijskih luka izbačeno tržište i slobodno poduzetništvo. Županijskim lučkim upravama je kao tijelima javne vlasti koje su organizirane kao neprofitne prave osobnosti dan monopolistički položaj obavljanja gospodarske djelatnosti. Na žalost ovako konstruirana odredba Zakona predstavlja legaliziranje sadašnje nelegalne prakse u kojoj županijske lučke uprave same obavljaju lučke djelatnosti za koje postoji gospodarski interes, a to po važećem Zakonu ne smiju odnosno ne mogu raditi. Umjesto da koncesioniraju lučke djelatnosti županijske lučke uprave same obavljaju lučke djelatnosti koje su po svojoj suštini komercijalne gospodarske djelatnosti. Pri tome kao neprofitne organizacije ne plaćaju porez na dobit, na svoje usluge ne obračunavaju i ne plaćaju PDV. Županijske lučke uprave kao javnopravna tijela i neprofitne organizacije ne kontrolira ni Državni inspektorat ni Porezna uprava. Ovakvim prijedlogom Zakona se želi ozakoniti takva nelegalna i neustavna dosadašnja praksa obavljanja gospodarske djelatnosti od strane županijskih lučkih uprava. Na žalost predlagatelja ovakve odredbe ona će i dalje biti protivna Ustavu RH i neće izdržati objektivan test ispitivanja njene ustavnosti. Ocjenom stanja se utvrđuje da je potrebno mijenjati sustav upravljanja i korištenja luka od županijskog i lokalnog značaja kako bi se povećala učinkovitost i ulaganja u infrastrukturu, kroz veće prihode lučke uprave, koja tim lukama upravlja. Pri tome se predlagač ne obazire na ustavna određenja o slobodnom poduzetništvu i zabrani monopola niti uopće obrazlaže zato bi javnopravna tijela kao neprofitne ustanove morala povećavati učinkovitost i prihode. Iako se županijske lučke uprave osnivaju kao neprofitne ustanove radi upravljanja, gradnje i korištenja luka njima se ovim Zakonom nameće obveza obavljanja gospodarske djelatnosti, povećanje učinkovitosti i povećanje prihoda. Sukladno površnoj i paušalnoj ocjeni stanja proizlaze su i pogrešno planirane posljedice učinka donošenjem Zakona. Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne stvaraju se uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske niti se njime stvaraju uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru kojih do sada nije bilo. Zakon ne osigurava odgovarajuću sustavnu i preciznu pravnu regulativu koja bi unaprijedila kako zaštitu tako i ekonomsku valorizaciju pomorskog dobra. Zakon koji je protivan Ustavu RH, koji predstavlja legalizaciju nezakonite prakse u upravljanju pomorskim dobrom i koji ozakonjuje štetnu praksu u upravljanju županijskim lukama je korak nazad a ne korak naprijed. Zaključno prijedlog Zakona koji se ne temelji na ozbiljnoj analizi postojećeg stanja izuzetno vrijednog i zaštičenog područja, koji osnovna pitanja uređuje na neustavan način, koji legalizira nezakonitu praksu i koji uređuje pojmove koji su već uređeni drugim zakonima nije moderan već retrogradan i štetan Zakon koji treba povući iz procedure javnog savjetovanja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru, ramotrit ćemo ih u doradi nenormativnog dijela Nacrta prijedloga Zakona. Također, izjave iz Uvodnih odredaba Nacrta prijedloga Zakona nisu paušalne, već se sastoje od opažanja koja je o primjeni sada važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
196 Dusica Radojcic PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Možemo! Pula: Zbog brojnih primjedbi držimo da ZPDML nije moguće popraviti, već se moraju mijenjati neke njegove osnovne pretpostavke koje nisu u skladu s Ustavom (Hrvatski Sabor odlučuje o očuvanju prirodnih bogatstava) i Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama (neopravdanost koncesija od 50 i više godina). Prije svega, ovim se nacrtom prijedloga ZPDML poništava imanentno svojstvo pomorskog dobra općeg dobra, omogućavajući ne iznimke za ograničavanje i isključivanje pristupa javnosti nekim njegovim dijelovima, već se isključivaje i ograničavanje propisuje (70:30, 50:50% ograničenja na području koncesije) i uvodi kao pravilo. Tako čl. 6. važećeg ZPDML propisuje da "opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.". Nacrt prijedloga novog ZPDML u čl. 3.(4), pak, dodaje odredbu da "svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, OSIM KAD JE OVIM ZAKONOM DRUGAČIJE PROPISANO". A popis iznimki je dugačak. Javni pristup pomorskom dobru potrebno je omogućiti u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Lako je u nacrtu prijedloga ZPDML vidjeti utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao što je jasna i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Jer kako se drugačije može interpretirati mogućnost koncesioniranja obale na 50 i više godina nego kao svojevrsni oblik vlasništva. Čl. 55. (3) omogućeno je da Vlada RH daje koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra od interesa i značaja za Republiku Hrvatsku i koncesije u zakonom zaštićenim dijelovima prirode proglašenim od strane Hrvatskoga sabora, na rok do 50 godina. Stavkom 4. istog članka omogućeno je i produljenje tog roka u slučaju "opravdanih gospodarskih interesa i koncesija koje obuhvaćaju i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina". Teško je ekonomski opravdati 50-godišnje i dulje koncesije koje ovaj zakon omogućava za izgradnju turističkih sadržaja. Takva se ulaganju u pravilu amortiziraju u kraćem roku pa je teško naći na turističku koncesiju u EU dulju od 40 godina. Tako duge koncesije predstavljaju i kršenje Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji , koja čl.18. navodi: "Za koncesije koje traju više od pet godina, najdulje trajanje koncesije neće prelaziti vrijeme u kojem se očekuje da bi koncesionar mogao nadoknaditi uložena sredstva za izvršenje radova ili pružanje usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala uzimajući u obzir ulaganja potrebna za ostvarivanje posebnih ciljeva ugovora. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Osim toga, koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu čime se ugrožava slobodno kretanje usluga i sloboda poslovnog nastana. Međutim, takvo se trajanje može opravdati ako je neophodno da se koncesionaru omogući nadoknada ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. Sukladno tome, za koncesije koje traju dulje od pet godina trajanje bi trebalo ograničiti na razdoblje u kojem se očekuje da bi, u normalnim uvjetima rada, koncesionar mogao nadoknaditi ulaganja u izvođenje radova i usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala." Nacrtom prijedloga ZPDML omogućene su i koncesije na zahtjev, bez javnog natječaja. Prema Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (čl. 51), "s obzirom na štetne učinke na tržišno natjecanje, dodjela koncesija bez prethodne objave obavijesti trebali bi se koristiti samo u vrlo iznimnim okolnostima. Te iznimke trebale bi biti ograničene na slučajeve u kojima je od početka jasno kako objava ne bi dalje potakla tržišno natjecanje zato što objektivno postoji samo jedan gospodarski subjekt koji može izvršiti koncesiju. Nemogućnost dodjele koncesije bilo kojem drugom gospodarskom subjektu ne bi trebao stvoriti sam javni naručitelj ili naručitelj s ciljem budućeg postupka dodjele." Ukoliko se prostornim planom utvrdi "funkcionalna cjelina" ugostiteljskih ili smještajnih objekata s plažom te se taakve "funkcionalne cjeline" potom uvrste u planove upravljanja, sasvim je izvjesno da će se za veliki dio priobalja onemogućiti tržišno natjecanje. U slučaju koncesija na zahtjev za uređene plaže hotela turističkih naselja i kampova, te za jednu ugostiteljsku i smještajnu jedinicu ili objekta za palijativnu skrb, u suprotnosti je s odredmana spomenute Direktive, koja zabranjuje dugotrajne koncesije koje utječu na ohraničavanje tržišnog natjecanja. U praksi već imamo pretjerano duge koncesije za banalne sadržaje , poput koncesije na 20 godina na 3 hektara mora i obale za ski-lift. Osim toga, s obzirom da koncesije na rok dulji od 20 godina nisu u nadležnosti regionalne odnosno lokalne samouprave, takvim se dugim koncesijima zapravo onemogućava pravo na samostalno odlučivanje o prostornom uređenju, koje po zakonu pripada lokalnoj samoupravi. Nije prihvaćen Pomorsko dobro opće je dobro, ali kao i do sada, zadržava se mogućnost ograničavanja ili čak isključenja opće upotrebe istoga. Naime, pomorsko dobro nije samo plaža, već i luke – otvorene za javni prometa ili posebne namjene, poput brodogradilišta, zatim uzgajalište i drugi dijelovi pomorskog dobra koji se gospodarski koriste, a sama priroda i svrha korištenja je takva da je nužno ograničiti njegovu opću upotrebu. U dijelu koji je posvećen morskim plažama – dio četvrti nalaze se odredbe koje se primjenjuju na plaže koja jednu od pojavnosti pomorskog dobra. Nema neusklađenosti odredaba ovog NPZ-a s odredbama Direktive o dodjeli ugovora o koncesiji.
197 Branimir Urlić PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Kod donošenja ovog važnog zakona koji će biti nadležan za veliki dio prostora RH, a koji je već desetljećima izložen svakovrsnoj uzurpaciji i devastaciji osim većeg broja primjedbi ostalih sudionika e-savjetovanja, a tiču se pogrešnih nomotehničkih pravila i proceduralnih nelogičnosti potrebno je bolje definirati: 1. U cilju zaštite biljnog i životinjskog svijeta u moru, odnosno zaštite prirode i okoliša trebalo bi bolje definirati pravnu osnova za nasipavanje, kao i materijal kojim se more smije nasipavati (ne smije sadržavati čestice gline i praha u većem postotku), kao i njegovu količinu zbog mogućih promjena obalne crte. 2. Točkom 22. članka 2. nacrta prijedloga Zakona definirano je: „ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili ….. “ te se na taj način uvodi mogućnost ograđivanja većih površina sad postojećih plaža (prirodnih ili umjetnih) koji su bili u javnoj upotrebi i/ili također i uređeni javnim novcem. Ograđivanje bi trebalo biti izuzetak posebno ako uzmemo u obzir da je zakonom dodatno uveden pojam „morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja“ što znači da je intencija predlagatelja da navedeni turistički subjekti u što većem postotku ograde svoje plaže . 3. pozitivno je da se i komunalnom redarstvu daju inspekcijske ovlasti na pomorskom dobru, ali nam je i dalje upitna aktivnost kontrole gradnje i uzurpacije pomorskog dobra putem inspektora posebno ako uzmemo u obzir da je dosadašnja potkapacitiranost službe uvjetovala da su prolazili mjeseci dok bi se na terenu reagiralo na devastacije Prihvaćen 1. Zakon predviđa opća pravila, podazkonski akti će ta pravila detaljnije urediti, a u konkretnom postupku ishođenja dokumentacije i dozvola za nasipavanje, ovisno o konfiguraciji tla i podmorja, te biljnog i životinjskog sustava, propisivat će se posebni uvjeti za konkretne situacije. 2. pomorsko dobro jest opće dobro, ali to nisu samo plaže i šetnice. Pomorsko dobro su i plutajući terminali za ukapljeni prirodni plin i brodogradilišta i kontejnerski lučki terminali. Odredbe koje se odnose na morske plaže, obrađuju je u četvrtom dijelu, u člancima 79. do 86. 3. nadamo se da će NPZ postići svrhu prekršajnih odredaba - a to je specijalna i generalna prevencija počinjenja prekršaja na pomorskom dobru, ali i izmjena društvene svijesti o nužnosti održivog razvoja i zaštite pomorskog dobra, jednog od najvrednijih resursa Republike Hrvatske.
198 Lidija Runko Luttenberger PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA Postavlja se pitanje da li je uopće učinjena procjena učinka ovakvog zakona, da li su dobivena mišljenja drugih ministarstava i da li se uopće poštovao acquis prilikom ishitrenog pisanja ovog nesuvislog zakonskog prijedloga. U kreiranju politika i regulative jedne zemlje ne mogu biti presudni u suštini sitni financijski prihodi od koncesija jer će nastati štete po stanovništvo i prirodu koje će biti višestruko veće, posebno u razdoblju u kojem će dominirati klimatske promjene i njihov utjecaj na more, te opasnosti od pandemija. Prihvaćen U donošenju ovog Zakona, kao i kod donošenja ostalih zakona, provedena je procedura sukladno odredbama iz Zakona o procjeni učinaka propisa kao i ostalih mjerodavnih propisa, a u okviru zakonodavne procedure, tekst Nacrta prijedloga Zakona dostavlja se na mišljenja radi usklade s propisima iz nadležnosti ostalih tijela državne uprave.
199 Petra Marčinko UVODNE ODREDBE, Članak 1. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" ● Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. ● Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatram da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu prihvaćeni. Naime, postoji više pojavnosti pomorskog dobra od samih plaža, stoga mogućnost ograđivanja mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta.
200 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije  propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog jer do nasipavanja može doći prirodnom radnjom. Mogućnost ograđivanja mora biti predviđena kao opća odredba; zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi neki dijelovi pomorskog dobra moraju i dalje biti ograđeni, kao što su naftni terminali, brodogradilišta i slično. Iznimke su kasnije u tekstu Zakona precizno određene.
201 Mara Kolić Pustić UVODNE ODREDBE, Članak 1. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne smije se donijeti bez prethodno donesenog Plana prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog područja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Omogućavanje još bržeg i lakšeg konzumiranja koncesija i različitih betonskih zahvata na obali koja je nedirnuta, bez procjene na koje sve to načine ugrožava održivost upravljanja pomorskim dobrom, ne smije se zvati ni integralnim ni trasnparentnim, a ni kvalitetnim. Ovime postajemo još ovisniji o prekomjernom turizmu, tu svoju ovisnost planiramo platiti javnim dobrom i nedirnutom obalom. Zato je ovaj Zakon suprotan cilju uspostavljanja integralnog kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite upravljanja i korištenja pomorskog dobra. Pomorskom dobru se pristupa kao resursu kojeg se planira konzumirati bez procjene koje to štete može izazvati. Primljeno na znanje Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije vezano na donošenje Prostnornog planiranja mora. Izrada i donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
202 Đuro Capor UVODNE ODREDBE, Članak 1. Pročitavši članke ovog prijedloga zakona ne stoji stavak 2. u članku 1. ovog zakona da je cilj ovog zakona uspostavljanje transparentnog sustava zaštite; upravo suprotno ovim prijedlogom zakona se ubrzavaju procesi devastacije obale što nipošto ne doprinosi ispunjenju cilja integralnog kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite pomorskog dobra. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne smije se donijeti bez prethodno donesenog prostornog planiranja morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog područja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnijem 31. ožujka 2021. Omogućavanje još bržeg konzumiranja koncesija i različitih zahvata na obali koja je nedirnuta, bez procjene na koje sve to načine ugrožava održivost upravljanja pomorskim dobrom, ne smije se zvati ni integralnim ni trasnparentnim a kamoli kvalitetnim, Primljeno na znanje Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije vezano na donošenje Prostnornog planiranja mora. Izrada i donošenje navedenog Plana nije u nadležnosti ovog Ministarstva.
203 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Iza članka 1. novi članak 2. mora glasiti: (oživotvorenje pravne stečevine EU) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav se prenose: - Direktiva 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, (ali to RH nema!) - Direktiva 2014/23 EU od 29, veljače 2014, o dodjeli ugovora o koncesijama (potpuno neusklađeno!) - ,,, ........ Nije prihvaćen Ovim Zakonom ne prenosi se direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje. Direktiva 2014/23 EU od 29. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesijama u hrvatsko zakonodavstvo unesena je donošenjem Zakona o koncesijama ("Narodne novine" broj 69/17, 107/20).
204 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 3. stavak 1. - brisati kao nesuvisli. Opća primjedba: Pojam pomorskog dobra u nacrtu prijedloga zakona određen suprotno imenanetnom karakteru općeg dobra iz Ustava Republike Hrvatske. Pojedinačna primjedba: Članak 3. stavak 3. (sada 2.) - umjesto "Republika Hrvatska" navesti "Sabor Republike Hrvatske" Nije prihvaćen Ne prihvaćaju se navedene primjedbe; pomorsko dobro u NPZ-u je određeno kao opće dobro, upravo u članku 3. stavak 1. kojeg predlažete brisati. Republika Hrvatska je nositelj vlasti na pomorskom dobru, a obavlja je i putem jedinica regionalne i lokalne samouprave, ne samo na državnoj razini.
205 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UVODNE ODREDBE, Članak 1. Članak 2. točka 8. - na kraju rečenice dodati riječi "sukladno prostornim planovima" (kao u važećem zakonu) Članak 2. točka 22. - brisati (ne smije se ograđivati opće dobro, jer to nije privatno vlasništvo) Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćamo primjedbu, ali to je određeno u članku 11. stavku 1. ovog Zakona, a u članku 2. stavku 1. točki 8. Zakona određuje tko je koncesionar, to jest, koji je krug osoba, fizičkih i pravnih koje se imaj smatrati koncesionarom, a određuje se sukladno odredbama iz krovnog propisa, Zakona o koncesijama. Drugu primjedbu ne prihvaćamo jer pomorsko dobro nije samo plaža nego i dijelovi pomorskog dobra koji u naravi predstavljaju industrijske, prometno logističke prostore i postrojenja.
206 Neva Slani UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl. 2. 17. definicija morske luke neprihvatljivo široka, dopušta bilo kakvu gospodarsku aktivnost Čl. 2. 20. nasipavanje mora jest isključivo ljudska aktivnost, ne može biti prirodna. Nije prihvaćen Gospodarska aktivnost u lukama nije zabranjena, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i na luke posebne namjene, stoga ovako široka definicija objedinjava karakteristike zajedničke svim lukama. Do nasipavanja može doći i bez ljudske aktivnosti.
207 Mateo Malbasic UVODNE ODREDBE, Članak 2. 22. ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra; Brisati u potpunosti... ne smije se ograničiti opća uporaba pomorskog dobra, niti ograđivanjem niti otežavanjem pristupa bilo kojem dijelu pomorskog dobra. Ne smije biti nikakve naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
208 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
209 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
210 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
211 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
212 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. ● Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Nasipavanje mora može biti prirodna ili ljudska radnja. Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
213 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
214 Srđ je Grad UVODNE ODREDBE, Članak 2. ● Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona.
215 Dinka Pavelić UVODNE ODREDBE, Članak 2. u Članku 2, stavak 19 i 20 koji glase: 19. nasip je kopno nastalo nasipavanjem mora; 20. nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more; ne odgovaraju istini jer NASIP JE NASTAO LJUDSKIM DJELOVANJEM pa je stoga nemoguće reći prirodni NASIP. molim prisati iz pojmovnika ili ga definiritati iskljuciovo kao proizvod ljudskog djelovanja. Utoliko regulacija istih potpada pod Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju Nije prihvaćen Nasip može biti i prirodna radnja; što ne znači da nasipavanje ne može biti i ljudska radnja.
216 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UVODNE ODREDBE, Članak 2. Komora smatra kako je u pojmovnik Zakona potrebno dodati pojmove: zgrada, građevina, zakonito izgrađena građevina i druge slične pojmove prema posebnim propisima kojima je uređeno područje prostornoga uređenja i gradnje, budući da se u ovome zakonu oni spominju a nije izričito navedeno niti propisano na što se odnose. Također, vezano uz točku 2. pojmovnika Komora ističe kako je navedenom točkom propisan DOF5/2011 digitalna ortofoto karta u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine, te da se u tom smislu nije potrebno propisivati i drugu digitalnu ortofoto kartu Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. godine jer se radi o jednom proizvodu to jest jednoj ortofoto karti. Djelomično prihvaćen Pojmovi koji se navode u ovom Nacrtu prijedloga Zakona navedeni su i imaju se upotrebljavati u istom značenju koje imaju i u propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, stoga ih nije bilo potrebno drukčije definirati u članku 2. Vezano na definiranje karte DOF5/2011, zahvaljujemo, razmotrit ćemo primjedbu i na odgovarajući način izmijeniti Nacrt prijedloga Zakona.
217 Nikša Šutalo UVODNE ODREDBE, Članak 2. Brisati točku 6. stavka prvog. Točke 7 do 35 postaju točke 6 do 34. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, smatramo da je potrebno definirati izdvojene lučke objekte.
218 MARKO GILJAČA UVODNE ODREDBE, Članak 2. • Članak 2. točka 3. kaže: Dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode; Ovim se isključuje mogućnost temeljem dozvole postavljanje montažnog objekta do 12m2 (npr. Kiosk za prodaju sladoleda, spremište za kajake itd) već upućuje na nužnost izdavanje koncesije sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" • Članak 2. točka 20. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. • Članak 2. točka 22.; Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Smatramo da se ovim zakonom NE SMIJE isključiti javni pristup prostoru u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona u definiranju dozvola. Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja. Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
219 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. MORSKA LUKA koja se definira kao prostor za oplemenjivanje i doradu robe te obavljanju ostalih gospodarskih djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi? Kako nekom ovo može pasti na pamet? osim ako se opet ne radi o ''skrivenoj'' odredbi iz koje će uslijediti privatizacija i pridruživanje čitave luke nekom privatnom kapitalu koji u blizini ima pogon za napr. ''iskorištavanje mineralnih sirovina'' koje su dotegljene u teretnu luku. Primljeno na znanje Nije dana konkretna primjedba, navodimo da je pomorsko dobro opće dobro, a luke mogu biti luke otvorene za javni promet ili luke posebne namjene.
220 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''izdvojeni lučki objekti'' - što je to? zar je akvatorij ''objekt''? iz koje vezane stručne literature je proizašla definicija akvatorija luke kao ''objekta''? Primljeno na znanje izdvojeni lučki objekti definirani su u članku 2. Nacrta prijedloga Zakona. Iskazujemo žaljenje što nije dostavljen prijedlog bolje definicije koje bismo mogli razmotriti.
221 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''lučka podgradnja'' - ''lučka nadgradnja'' , koja je razlika? nestručno definirani povezani pojmovi koji vode nesmiljenom kaosu u kasnijoj regulaciji i nadležnostima na pomorskom dobru u lučkom području. Primljeno na znanje Podgradnja je zahvat ispod površine zemlje, a nadgradnja je zahvat na površini ili iznad nje.
222 JAVNO JE DOBRO UVODNE ODREDBE, Članak 2. ''Infrastrukturne građevine'' - na više načina definiran pojam u pojmovniku Članka 2. što je nedopustivo. Zakon o pomorskom dobru ne može i ne smije RE-definirati postojeće poznate stručne pojmove, a posebno ne isti pojam na nekoliko načina u pojmovniku, pa tako i kasnije u Člancima zakona upotrebljavati ''po potrebi''. Da li je operativna obala infrastrukturna građevina? napr. Nije prihvaćen Pojmovi u članku 2. NPZ-a definirani su u smislu tog Zakona.
223 JU Natura Histrica UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. - Točka 20. - brisati riječi “prirodna i”; “nasipavanje” ne može biti prirodna radnja. Akumulacija, sedimentacija i slično su prirodni procesi, ali ne nasipavanje. Kod ovog primjera se pokazuje nužnost da se uključe sve sastavnice prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode), a ne samo bioraznolikost. Sve naše prirodne plaže (od rastresitog materijala), a nemamo ih malo, samo su manje površine i vezane uz nekadašnje veće paleotokove, a rezultat su geoloških/geomorfoloških procesa. Nasipavanje plaža/obale ne mijenja samo stanišne uvjete nego i geološku podlogu - ljudski gledano, to je nepovratno izgubljeno. - Nakon točke 33. potrebno je ubaciti definiciju pojma „upravljanje pomorskim dobrom“. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti ljudska ili prirodna radnja. Pojam upravljanja pomorskim dobrom detaljno je razrađen u Glavi 5. Dijela 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona, koja i nosi ime "Upravljanje pomorskim dobrom".
224 ZORAN SAMBOL UVODNE ODREDBE, Članak 2. 22. ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra; Brisati u potpunosti... ne smije se ograničiti opća uporaba pomorskog dobra, niti ograđivanjem niti otežavanjem pristupa bilo kojem dijelu pomorskog dobra. Ne smije biti nikakve naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
225 Aida Šehić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2., stavak 22. Ograničavanje općeg dobra - ovako definirani članak diskriminira stanovništvo te onemogućava korištenje pomorskog dobra, dok se koncesionarima ili drugim upraviteljima dobra, pruža prilika da uvedu naplatu ulaza na pomorsko dobro. Tim činom kapitaliziraju se prirodni resursi za dobrobit, to jest zaradu pojedinca. Stoga prijedlog je da se ovaj članak u potpunosti izostaviti. Članak 11. (1) - Opća upotreba pomorskog dobra treba biti neograničeno dostupa stanovništvu te nikakva prava za isključivanjem pomorskog dobra iz javne upotrebe ne smije biti dopušteno nikome, pa ni koncesionarima. Predlažem da se ovaj članak u potpunosti izbaci iz prijedloga zakona. Članak 17., (3). - koje su to valjane pravne osnove i tko ih definira?! Tako ne definirane valjane pravne osnove daju prostora raznim malverzacijama i krivim shvaćanjem što je valjano, što nije. Predlažem da se taj dio izmijeni, to jest jasnije i strožije definira. Članak 82. - morske plaže ne smiju biti plaže hotela, kampa ili turističkog naselja. Prijedlog da se ovaj članak redefinira te da plaže mogu biti samo javne i plaže za posebne namjene. Djelomično prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica. U članku 17. stavak 3. NPZ-a navodi se što se smatra valjanom osnovom za dokaz prava na građenje, to jest, izvođenje radova na pomorskom dobru. Izričaj iz članka 82. primoijenjen je na odgovarajući način.
226 Milvana Arko-Pijevac UVODNE ODREDBE, Članak 2. U cilju zaštite pomorskog dobra I nasipavanja definiranim Čl.12. st 7. potrebno je definirati pojam onečišćujuće tvari 1 Prijedlog dopuna: Onečišćujuća tvar ili material je skupina tvari ili materijala koje zbog svojstava , količine, granulacije I unošenja u okoliš ili pojedine sastavnice okoliša mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni I životinjski svijet, odnosno boraznolikost I krajobraznu raznolikost. 2.Prijedlog dopune osnovom razlikovanja pojmova nasipavanje i dohrana Čl.79.st.3. I Članak 80. St.3 Dohranjivanje je način sanacije plaže kojim se ne mjenja prirodna podloga i prosječna godišnja pozicija obalne crte, izgled plaže I njene karakteristike. Dohrana je moguća prirodnim neočišćenim materijalom. Djelomično prihvaćen Kod nasipavanja definira se materijal kao neonečišćeni; pojam onečišćavanja predmet je Pomorskog zakonika. Pojmovi su na taj način diferencirani i u objavljenom tekstu, ali razmotrit će se unošenje predložene definicije u Nacrt prijedloga Zakona.
227 Maja Koroman UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
228 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije UVODNE ODREDBE, Članak 2. Primjedbe i prijedlozi na Članak 2 Podstavak 21. Pojam je potrebno uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji i Zakonom o nekretninama. Trebalo bi koristiti drugi pojam umjesto „čestica“, čestica može biti katastarska čestica koja je trenutno određena u katastru ili građevna čestica koja se može formirati od nekoliko katastarskih čestica ili može biti dio jedne katastarske čestice. Sukladno Zakonu o nekretninama, nekretnine su zemljišta i građevine. Podstavak 30 i 31. Potrebno je uskladiti pojmove sa propisima turizma i prostornog uređenja. Nije jasna definicija privezišta i nije usklađeno s Člancima 153. do 156. gdje se definira privezište, servisno privezište, privremeno pontonsko privezište. Podstavak 30. Prijedlog je da se dopuni pojam privezišta na način da se definira: - Privezište mora biti planirano prostornim planom (privezište je građevina - gatovi, molovi i rive su samo tehnički elementi građevine). - S aspekta prostornog planiranja privezište je nužno vezano uz neku namjenu na moru i/ili kopnu - odnosno privezište uvijek mora biti u funkciji neke namjene. Nije prihvaćen Definicija nekretnine kao čestice zemljišta usklađena je s definicijom iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U članku 52. stavku 1. navodi se da se koncesija na pomorskom dobru daje se za namjene planirane prostornim planom, pa tako i za privezište, navedeno u točki 3.
229 Istarska županija - Regione Istriana UVODNE ODREDBE, Članak 2. U članku 2. točka 32. predlažemo dopunu definicije sidrišta luke otvorene za javni promet na način da umjesto predložene definicije nova definicija glasi: sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog akvatorija koji je označen na pomorskim kartama i služi u svrhu čekanja plovila radi obavljanja ukrcaja/iskrcaja u luci i čini dio lučkog područja ili je namijenjena za sigurno sidrenje i opremljeno je napravama za vez ili bez naprava. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopuna definicije sidrišta luke otvorene za javni promet.
230 branka urlić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl.2. (22)- Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja ili drugog otežavanja pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
231 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl.2. (22) Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate pomorskog dobra. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
232 Udruga Zelena Istra UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
233 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Nije prihvaćen Nasipavanje može biti prirodna ili ljudska radnja.
234 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. U članku 2. potrebno je definirati i pojam dohranjivanje plaže kao jedan od osnovnih pojmova koji se koriste u svakodnevnoj praksi, može se koristiti tekst iz članka 81. na odgovarajući način. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlog.
235 Katarina Marčić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta: "3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra." Brisati "a za obavljanje nije potrebna nikakva građevina ili jednostavna građevina, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine i posebnim propisima koji uređuju zaštitu prirode" Ukoliko "dozvola" zamjenjuje "koncesijska odobrenja" ovo nije potrebno. Za gotovo sve djelatnosti koje se obavljaju sa dozvolom/koncesijskim odobrenjem potrebna je minimalno jednostavna građevina, montažni objekt/koisk do 12m2 kako je to definirano sada u Zakonu. Prihvaćen Razmotrit će se i ispraviti odgovarajuće tekst Nacrta prijedoga Zakona u definiranju dozvola.
236 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2, stavak 22 : U definiciji ograničavanja opće uporabe pomorskog dobra navedeno je da postoji mogućnost ograđivanja ili otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra i to bez naplate. Ne vidim razlog zašto postoji mogućnost ograničavanja opće uporabe pomorskog dobra BEZ NAPLATE, pa makar to bila i vojna namjena. Korištenje pomorskog dobra u vojnu namjenu također mora biti kompenzirano plaćanjem naknade jer se time osigurava namjensko i gospodarski odgovorno korištenje pomorskog dobra, pa makar ta uporaba bila "posebna upotreba pomorskog dobra" kako je predviđeno ovim Zakonom. Prihvaćen Komentar je prihvaćen te je definicija izmijenjena.
237 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2, stavak 11 : u lučku podgradnju potrebno je navesti objekte i sustave za sidrenje. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se navođenje sustava za sidrenje u lučku podgradnju.
238 Vladimira Mascarell UVODNE ODREDBE, Članak 2. GOSPODARSKO KORIŠTENJE za koje se sklapa koncesijski ugovor - potrebno je dodati točnu definiciju u Članak 2. Nije prihvaćen Koncesija je definirana kao pravo gospodarskog korištenja, a obujam prava gospodarskog korištenja razlikuje se za svaku pojedinu koncesiju ovisno o sadržaju obavijesti o namjeri davanja koncesije.
239 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog novog teksta za Članak 2. , stavak 20: Nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more ili stvaraju nove kopnene površine - otoci, morem odvojeni od kopnenog dijela obale. Djelomično prihvaćen Prijedlog dopune definicije će se razmotriti.
240 Igor Posarić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. , stavak 20: Definiranje nasipavanje mora kao svaku prirodnu ili ljudsku radnju kojom se proširuje kopno u more ostavlja mogućnost da se provode aktivnosti povećanja kopnenog dijela na način da se takva aktivnost ne može tumačiti kao "nasipavanje mora". Naime, ako unosite materijal u more na način da želite formirati otok, strogo gledajući ne proširujete kopno u more. Ovako dvojako tumačenje može se izbjeći da se u članku 2. definira pojam "kopno" ili promijeniti definiciju "Nasipavanje mora" kako slijedi: Nasipavanje mora je svaka prirodna ili ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more ili stvaraju nove kopnene površine - otoci, morem odvojeni od kopnenog dijela obale. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopunjavanje definicije nasipavanja mora.
241 Udruga Glas poduzetnika UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
242 Ivana Repking UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
243 Ivana Repking UVODNE ODREDBE, Članak 2. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
244 Nikica Gotovac UVODNE ODREDBE, Članak 2. 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
245 Nikica Gotovac UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2; stavak 3; navodi da je moguće davanje dozvola za one djelatnosti za čije poslovanje nije potreban objekt ili jednostavna građevina Pod obrazloženjima u članku 74. i članku 75. stoji ''Novina u Zakonu je instutut dozvola, koji zamjenjuje dosadašnja koncesijska odobrenja. Ako uistinu dozvole zamjenjuju koncesijska odobrenja onda je neophodno dopustiti obavljanje i onih djelatnosti za koje je potrebna nekakva građevina ili jednostavna građevina. Vjerujem da je zakonodavac napravio lapsus u vezi građevina vezanih za djelatnost na dozvolu. U članku 18; stavak 5 i 6 navodi se da je dozvoljeno građenje i građenje jednostavnij i drugih građevina za što je potrebno ishoditi projektnu dokumentaciju odnosno za jednostavne građevine rješenje o tipskom projektu te dalje kaže da se dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i DOZVOLA iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenja radova iz stavka 5. Ukoliko se ne uskladi članak 2 s člankom 18 onda će se ovlaštenici dozvole dovesti u nepovoljniji položaj od primatelja koncesije. Prihvaćen Izmijenjena je definicija sukladno zaprimljenom komentaru.
246 Vladimira Mascarell UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2 - 11. Lučka podgradnja - vrlo interesantno je smatrati cestovnu i želježničku prometnicu u lučkom području ''lučkom podgradnjom'', ali bi bilo još interesantnije kad bi zakonopisac objasnio da li lučke kapetanije spadaju u podgradnju i da li su to ''objekti'' koji spadaju u ''objekte za sigurnost plovidbe'' ili ne? Ako ne u koje objekte takvi objekti spadaju? Nadgradnju, podgradnju, mezogradnju ili ? Nije prihvaćen Definicija je usklađena s definicijom iz propisa koji uređuje izgradnju infrastrukturnih građevina. Budući da su zgrade kapetanije podignute iznad površine zemlje, smatraju se, kao i sve ostale građevine podignute na području luke otvorene za javni promet, nadgradnjom. Nismo upoznati s pojmom mezogradnje.
247 Vladimira Mascarell UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. (7) - izdvojeni lučki objekti - definicija nije usklađena ni sa zdravom pameću i logikom, ali ni s definicijama koje se koriste u Pravilniku o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine. I od čega su ti ''objekti'' ''izdvojeni''? ovako kako je napisano ispada da je operativni dio obale izdvojen od same luke ili na što je zakonopisac mislio? Prihvaćen Ti objekti su izdvojeni od ostalog područja luke, to jest, od kopnenog i morskog dijela luke, te se nalaze na izdvojenom mjestu, a pod upravom su lučke uprave i predstavljaju dio luke. Zaključci koje iznosite ne slijede iz navedenog u NPZ-a.
248 Vladimira Mascarell UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2 - 3. dozvola : definiranje bivšeg naziva koncesijskog odobrenja, u ovom zakonu dozvole kao ''akta s naglaskom ograničenog vremenskog korištenja prava na obavljanje djelatnosti'' nije dobro definiran pojam ni u praksi upotrebljiv jer je i koncesija vremenski ograničena dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, dakle gdje je razlika? i što predstavlja pojam ''akt''? ugovor za obavljanje djelatnosti ili što? Nije prihvaćen Pojam akt ima se shvatiti u uobičajenom značenju te riječi, to jest, ako upravni akt, kako je i navedeno u definiciji. Razlika je što se djelatnost na temelju dozvole obavlja u kraćem trajanju nego koncesija i u tome što se za obavljanje te djelatnosti ne koriste građevine za postavljanje kojih je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, već samo građevine poput tipskih montažnih objekata ili drugih tipova jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi navedenu dozvolu.
249 Vladimira Mascarell UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. (8) definicija pojma koncesija na pomorskom dobru - definirana isključivo kao ugovorno pravo gospodarskog korištenja ne uključuje građenje već predstavlja isključivo mogućnost ugovaranja prava na obavljanje djelatnosti, dakle nepotpuna je i stoga se u kasnijem tekstu zakona ovako definiran pojam ne može koristiti i za građenje na pomorskom dobru. Definiciju je potrebno izmijeniti: Koncesija je ugovorno pravo na građenje ili obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru Nije prihvaćen Koncesija je pravo koje se sjteče ugovorom, a sadržaj prava može i ne mora uključivati građenje, uz obavljanje gospodarske djelatnosti za koju je koncesija dana.
250 ŽELJKO SMOLČIĆ UVODNE ODREDBE, Članak 2. 1.11. Opća upotreba pomorskog dobra i njeno ograničenje Točkom 22. članka 2. nacrta prijedloga ZPDML definirano je: „ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra;“ Takovom definicijom na velika se vrata uvodi ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra kao zakonska definicija, što u prijevodu znači ograđivanje plaže sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Važeći ZPDML nije predviđao ograđivanje pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra već je mogućnost ograđivanja i naplate ulaza na plažu predviđena Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru. Dakle, nacrt prijedloga ZPDML ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra sada diže s Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru na razinu ZPDML. Problem ograđivanja pomorskog dobro štetan je naročito kod plaža koje bi trebalo ostati u općoj upotrebi pomorskog dobra, dok bi ograničavanje opće upotrebe (ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra) trebalo biti izuzetak, npr nudističke plaže. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalim s ukapljenim prorodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
251 ŽELJKO SMOLČIĆ UVODNE ODREDBE, Članak 2. 1.5. Pojam dohrana plaža uvrstiti u članak 2. ZPDML Smatram da bi definiranje pojma dohrana plaža trebalo uvrstiti u članak 2. ZPDML jer su člankom 2. ZPDML definirani pojmovi koji se koriste u ZPDML, među kojima je pojam nasipavanje mora. Prema nacrtu prijedloga ZPDML pojam dohrana plaže definiran je člancima 79. i 81 Djelomično prihvaćen Razmotrit će se zaprimljena primjedba.
252 Vladimira Mascarell POMORSKO DOBRO, GLAVA I. Da li se u sidrištima luka sidre brodovi ili samo čekaju, bez sidrenja? Ako je brod ispred luke, na udaljenosti 500 do 1000 metara usidren jeli to sidrište ili čekaona? Gdje je definirana maksimalna udaljenost i veličina morskog akvatorija koji se može smatrati sidrištem luke otvorene za javni promet? 32. sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog akvatorija koji je označen na pomorskim kartama i služi u svrhu čekanja plovila radi obavljanja ukrcaja/iskrcaja u luci i čini dio lučkog područja; Primljeno na znanje Sidrište luke otvorene za javni promet bit će i označeno kao takvo.
253 ŽELJANA MARIČIĆ POMORSKO DOBRO, GLAVA I. Tražim omogućavanje komentiranja svakog članka Prijedloga Zakona posebno i produljenje krajnjeg roka e-savjetovanja na 30 dana od dana objave ispravka Prijedloga ZPDLM s mogućnošću komentiranja svakog članka Primljeno na znanje Nacrt predmetnog Zakona karakterizira iznimna nomotehnička kompleksnost. To se u prvom redu odnosi na iznimno velik broj glava, dijelova i poglavlja zbog čega, uslijed strukturiranja teksta i prilagodbe aplikaciji putem koje se objavljuje savjetovanje, pojedini članci nacrta Zakona nisu vidljivi na navigacijskom oknu, dostupnom u lijevom kutu ekrana. Međutim, cjelokupni tekst Zakona, uključivo članke Zakona, jest vidljiv korisnicima portala "e-Savjetovanja". Pritom je komentiranje omogućeno za svaki članak Zakona na način da se komentar može staviti u okviru svake pojedine Glave Zakona, uz naslove pojedinih poglavlja. Sve navedeno potvrđuje da je postupak javnog savjetovanja transparentan te da se provodi sukladno odredbama čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
254 Ana Paliska GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ga ograničiti, ne smiju ga ograditi ili naplatiti s obzirom na namjenu pomorskog dobra da služi općoj upotrebi i korištenju mora. Djelomično prihvaćen U članku 11. ne definira se upotreba i korištenje plaža, nego svih tipova i pojavnosti pomorskog dobra, a dio koji se odnosi na plaže, nalazi se u člancima 79. - 86.
255 Petra Marčinko GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ● Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
256 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
257 Srđ je Grad GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ● Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Djelomično prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
258 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Vezano uz članak 5 stavak 6 Pravilnika, Komora ističe kako crtu srednjih viših visokih voda ne definira Hrvatski hidrografski institut (HHI). HHI definira visinu srednje više visoke vode u službenom visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske (HVRS71). Prilikom izrade geodetskih podloga koje služe za određivanje pomorskog dobra, u položajnom smislu liniju srednjih viših visokih voda određuju ovlašteni inženjeri geodezije. Prihvaćen Razmotrit ćemo i sukladno primjedbi izmijeniti tekst.
259 Nikša Šutalo GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 3. stavku 4. poslije riječi "namjeni" staviti točku, a zarez i riječi "osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano" i točku brisati. U članku 9. stavku 1. poslije riječi biti dodati riječ samo, poslije riječi opća staviti točku, a riječi "i posebma te gospodarsko korištenje" brisati. Stavke 3. i 4. brisati. Članak 10. brisati. Članak 11. brisati. Članak 12. brisati. Članak 13. brisati. Članak 14. brisati. Članak 15. brisati. Članak 17. stavci 2., 3., 4., 5. i 7. brisati, a stavak 6. postaje stavak 2. Članak 18. stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brisati. Nije prihvaćen Budući da nisu predložene odredbe koje bi nadomjestile odredbe za koje je zatraženo brisanje, nismo u mogućnosti prihvatiti primjedbe.
260 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su de facto privatne plaže i odlučno se protivimo takvom nasrtaju na pomorsko dobro. Očita je namjera zakonodavca da "monetizira" korištenje pomorskog dobra, kroz te odredbe, ali i namjeru koja je prisutna u logici cijelog zakonskog teksta, što je u suprotnosti s prirodom pomorskog dobra kao općeg dobra, s tradicijom korištenja pomorskog dobra te sa društvenim konsenzusom koji se protivi isključenju pomorskog dobra iz opće upotrebe (u mjeri u kojoj se ona omogućava ovim nacrtom). Primljeno na znanje Morska plaža je pomorsko dobro po samom Zakonu, stoga je i ona pomorsko dobro - opće dobro izvan pravnog sustava.
261 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Problematično je uvođenje novog pojma “održivo gospodarsko korištenje pomorskog dobra”. Održivo korištenje u kontekstu pomorskog dobra znači što manje ograničenje i/ili što manje isključenje od opće upotrebe. Pomorsko dobro ne troši se korištenjem u općem režimu već isključenjem od općeg korištenja (suprotno od drugih dobara koja se nastoji održivo koristiti). Primljeno na znanje Održivo korištenje uzima u obzir djelovanje na okoliš.
262 ZELENA AKCIJA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Za redovno upravljanje pomorskim dobrom, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, propisana je nadežnost komunalnih redara. Problem je što ne postoji ekvivalent komunalnog redarstva kod jedinica područne samouprave*, a županijama je povjereno izvanredno upravljanje pomorskim dobrom koje uključuje i nadzor nad koncesijama, osnovnim načinom gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Drugim rječima, koncesije kao osnovni način gospodarskog korištenja pomorskog dobra bez adekvatnog su nadzora jer su komunalni redari izabrani kao instrument nadzora provedbe politike upravljanja pomorskim dobrom, a oni ne postoje na razini županija koje imaju bitnu ulogu u sustavu kontrole. *Komunalni redar prima se u službu u upravnim odjelima jedinica lokalne samouprave kako je propisano Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Djelomično prihvaćen Svaka jedinica regionalne (poodručne) samouprave ima upravni odjel koji se bavi pitanjima koja su uređena ovim NPZ-om. Nad pomorskim dobrom u općoj upotrebi nadzor obavlja jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Komunalni redar ovlašten je postupati na "javnim površinama" a pomorsko dobro se zbog svoje prirode i činjenice da je izvan vlasničkog sustava smatra i javnom površinom; ovim NPZ-om je samo izričito dana nadležnost za postupanjem koja se do sada mogla isčitati tumačenjem većeg broja propisa, a smatramo kako će u konačnici doprinjeti boljoj zaštiti pomorskog dobra.
263 MARKO GILJAČA GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE • Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Stoga koncesije za plaže ne smiju isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti ograničiti, bez ikakve iznimke. Dakle, plaže moraju biti jasno izuzete iz koncesijskog sustava. Prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
264 Ivana-Nataša Turković GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Brisati... na pomorskom dobru ne može se ni u kojem trenutku ni na koji način ni ograničiti ni isključiti pravo uporabe. Pomorsko dobro je pomorsko dobro i služi svima. Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
265 Hrvatska komora arhitekata GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 5 Prijedlog je dodati stavak 5 iza stavka 4: (5) Granicu pomorskog dobra određuje se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Navedeno bi bila temeljna odredba kojom se uređuje tretman pomorskog dobra. Članak 8, stavak 6 Zašto je evidentiranje u bazi zemljišnoknjižnih podataka dovoljan preduvjet za izdavanje koncesije? 6)Evidentiranje pomorskog dobra u bazi zemljišnoknjižnih podataka preduvjet je za davanje koncesije, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru, izuzev za namjene iz članka 48. stavka 1. alineje 3. ovog Zakona . Na sve se građevine mora primjenjivati Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Koncesionirati se ne bi smjele nelegalne građevine. Ovim Zakonom nije moguće propisati nešto što je u suprotnosti ili nije usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji, Zakonom o elektroničkim komunikacijama ili prostornom planom (koji je ujedno i podzakonski akt). Djelomično prihvaćen Granica se utvrđuje sukladno zakonskoj definiciji pomorskog dobra, katastarskom položaju i stvarnom stanju u naravi, uzimajući u obzir i zemljišnoknjižno stanje predmetnih nekretnina, a ne prema budućoj namjeni prostora koja je promjenjiva. Evidentiranje je preduvjet za koncesioniranje sukladno odredbama ovog NPZ-a, ne derogiraju se odredbe iz Zakona o porsotrnog uređenja niti Zakona o gradnji.
266 JU Natura Histrica GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6., stavak 7. Točka 1: Izraz „biološkog bogatstva“ zamijeniti izrazom “prirodnog bogatstva“. Na taj način uključuju se i geološke i krajobrazne vrijednosti. Članak 7., stavak 3 Iza riječi „lokalne samouprave“ dodati riječi „javnim ustanovama osnovanima za upravljanje nacionalnim parkovima“. Adekvatne izmjene učiniti i u: - čl. 43 - dodati stavak kojim se definira da Upravno vijeće Javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima donose plan upravljanja pomorskim dobrom - čl. 45 – dodati stavak kojim se definira koliko sredstava ide JU NP-a, a koliko u ostale dijelove Članak 7., stavak 4 i 5 Prijedlog izmjene: (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi, osim javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim parkom, i drugoj javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže, koje obuhvaća pomorsko dobro. Ubaciti novi stavak 5: (5) Vlada donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na temelju zahtjeva javne ustanove, uz prethodno ishođeno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Prenumerirati preostale stavke. Članak 11., stavak 3 Izmijeniti članak: (1) Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može samo iznimno ograničiti ili isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije. Djelomično prihvaćen Konzultirat će se s nadležnim ministarstvom definiranje pojma iz članka 6. stavka 7. točke 1. Ostale primjedbe ne mogu se usvojiti budući da se pomorsko dobro sagledava u cijelosti, neovisno o stupnju zaštite s naslova očuvanja prirode i okoliša.
267 JU Natura Histrica GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6., stavak 7. Iako ovaj stavak jasno definira načela koja se odnose na očuvanje ekosustava i prirodne dinamike u području plime i oseke, u kasnijim se odredbama to načelo ne poštuje previše – previše je dano mogućnosti gradnje i previše je iznimaka od generalno proklamiranog načela očuvanja pomorskog dobra i njegove javne dostupnosti. Primljeno na znanje Navedena načela navedena su upravo zato da se i ostale norme NPZ-a tumače i primijenjuju imajući ih na umu.
268 ZORAN SAMBOL GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Brisati... na pomorskom dobru ne može se ni u kojem trenutku ni na koji način ni ograničiti ni isključiti pravo uporabe. Pomorsko dobro je pomorsko dobro i služi svima. Nije prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
269 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Prijedlog izmjene: Pravna i fizička osoba koja je, na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu ovim Zakonom, stekla pravo posebne upotrebe i/ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra samo iznimno ako su u javnom interesu može vršiti gradnje i/ili obavljanja drugih radova i zahvata u prostoru pomorskog dobra, nasipavanja mora te ako predstavljaju opasnost za javno korištenje ograničiti ili isključiti dio pomorskog dobra od opće upotrebe Nije prihvaćen Prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti jer nije naznačeno koji se članak želi izmijeniti.
270 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedba: Stavkom 4 Članka 9 upravo se pobija pomorsko dobro kao opće dobro. Prijedlog izmjene stavka 4 Članka 9: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra vremenski je ograničeno parvo korištenja pomorskog dobra sa ili bez korištenja postojećih građevina. Gradnja novih građevina I drugih objekata na pomorskom iznimno se može odobriti u cilju javnog korištenja Obrazloženje: Predloženom formulacijiom Nacrta zakona upravo se pobija značenje pomorskog dobra kao općeg dobra Nije prihvaćen Nije prihvaćena navedena izmjena, gradnja objekata u javnom interesu, to jest, objekata koji ostaju u općoj upotrebi ne predstavlja gospodarsko korištenje.
271 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.6. st.7. podstavak 1 1.vrednovanju biološkog bogatstva, prirodne dinamike i funkcioniranja područja od zone prskanja valova do procjene mogućih utjecaja u stalno uronjenoj zoni kao i međuzavisnost prirode morskog i kopnenog dijela koje čine cjelinu na određenom području pomorskog dobra; Obrazloženje: Predloženom formulacijom može se krivo protumačiti da je vrednovanje biološkog bogatsva dovoljno samo u području zone plime I oseke. Vrednovanje biološkog bogatstva potrebno je u svim zonama utjecaja odnosno od zone prskanja valova do uronjnih zone gdje se očekuje utjecaj. Npr. Ovisno o nagibu terena kod nasipavanja negativni utjecaj na biološko bogatsvo doseže i do 20 m, a kod postavljanja platformi na otvorenom dijelu mora do samog morskog dna Djelomično prihvaćen Primjedba će se razmotriti u suradnji s nadležnim tijelom državne uprave.
272 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE čL.5.st. 1. Potrebna korektura teksta! st.2. Prijedlog dopune: Pomorsko dobro je i širina kopna koja ima svrhu prilagodbe klimatskim promjenama te j minimalna ukupna širina može biti od 8-10 m ovisno o nagibu terena Nije prihvaćen Prvu primjedbu ne možemo uvažiti jer nije predloženo kako bi stava 1. članka 5. trebao glasiti. U smislu ovog NPZ-a pomorsko dobro nije širina kopna koja ima svrhu prilagodbe klimatskim promjenama.
273 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Prijedlog Čl.4.st.1.: potrebna je bolja formulacija npr. Jedino može biti Obrazloženje: Koncesije, dozvole I ostali načini korištenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe po svojoj su naravi ugovoriizmeđu davatelja koncesije I koncesionara Nije prihvaćen Dozvola i posebna upotreba nisu gosppodarsko korištenje, a s imateljem dozvole ne sklapa se ugovor, stoga primjedbu nije moguće usvojiti.
274 Milvana Arko-Pijevac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE ČL 4. st.1. Prijedlog: potrebna je bolja formulacija npr. Jedino može biti Obrazloženje: Koncesije, dozvole i ostali načini korištenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe po svojoj su naravi ugovoriizmeđu davatelja koncesije I koncesionara Nije prihvaćen Ne može se tako formulirati jer sve navedeno nije gospodarsko korištenje pomorskog dobra.
275 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Javne ustanove temeljem Zakona o zaštiti prirode upravljaju zaštićenim područjem, pa i pomorskim dobrom unutar zaštićenog područja. Nacionalni park "Brijuni" čine 14 otoka i otočića s okolnim morem i podmorjem u površini od 33,85 m2, odnosno 80% zaštićenog područja je pomorsko dobro. Zbog preklapanja nadležnosti upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenih područja- "morskih" nacionalnih parkova temeljem Zakona po pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o zaštiti prirode javne ustanove nacionalnih parkova nisu u mogućnosti u potpunosti upravljati zaštićenim područjem niti ga efikasno nadzirati. Iz tog razlog za te nacionalne parkove smatramo da ovim zakonom trebalo omogućiti nadležnost javne ustanove u obavljanju pojedinih poslova upravljanja pomorskim dobrom unutar granica nacionalnog parka. Iz tog razloga smatramo da članak 7. stavak 3. treba glasiti: (3)Republika Hrvatska ovim Zakonom dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost, povjerava jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave te lučkim upravama i javnim osnovanim za upravljanje nacionalnim parkom, koje u njeno ime obavljaju pojedine poslove upravljanja pomorskim dobrom propisane ovim Zakonom. Nije prihvaćen Pomorsko dobro sagledava se u cjelini, stoga će o njemu na zaštićenim područjima voditi brigu JU u pogledu svojih nadležnosti, a u suradnji s nadležnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
276 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 8, stavak 6 Zašto je evidentiranje u bazi zemljišnoknjižnih podataka dovoljan preduvjet za izdavanje koncesije? Na sve se građevine mora primjenjivati Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Koncesionirati se ne bi smjele nelegalne građevine. Nije prihvaćen Zato što je to poseban uvjet propisan ovim NPZ-om; navedena odredba nigdje ne navodi da je to jedini preduvjet niti da se primjenom ove odredbe derogiraju odredbe drugih propisa.
277 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 6 STAVAK 1 Kako bi se ostvarilo načelo iz stavka ((1)Upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje.) potrebno je uključiti prostorno planiranje u proces izrade strategije i planova upravljanja koji su definirani ovim Zakonom. STAVAK 4 Potrebno je drugačije odrediti definiciju integralnog upravljanja pomorskim dobrom - Ova je definicija preuzeta iz Zakona o zaštiti okoliša članak 4, točka 13, koja se odnosi na upravljanje obalnim područjem. Pomorsko dobro je uži pojam pa je ova definicija neprikladna. Djelomično prihvaćen Prostorno planiranje nije u nadležnosti ovog Ministarstva niti je predmet ovog Zakona. Navedena primjedba raspravit će se s nadležnim tijelom državne uprave.
278 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Primjedbe i prijedlozi na Članak 5 Prijedlog je dodati stavak 5 iza stavka 4: (5) Granicu pomorskog dobra određuje se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Navedeno bi bila temeljna odredba kojom se uređuje tretman pomorskog dobra. Nije prihvaćen Prostorni planovi predstavljaju buduću i promijenjivu namjenu, a pomorsko dobro se određuje na temelju njegove zakonske definicije i primjenom ostalih zakonom predviđenih kriterija.
279 Dusica Radojcic GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula, primjedba na članak 11. (1): Tim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Što čini iznimke, koje je opravdanje iznimki nigdje nije navedeno. Čl. 86. u suprotnosti su s tom odredbom jer je njime utvrđeno da (1) Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže. (2)Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. (3) Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Člankom 86. zapravo se utvrđuje pravilo ograničavanja opće upotrebe pomorskog dobra, a nije isključeno da se taj članak može interpretirati kao mogućnost isključivanja opće upotrebe na utvrđenim postocima uređenih plaža na kojima se obavlja gospodarska djelatnost. Davanje mogućnosti ograničavanja ili isključivanja opće upotrebe pomorskog dobra je u nadležnosti lokalne samouprave koja donosi Plan upravljanja i izdaje koncesije do 20 godina, dok je na Vladi pravo da o tome odlučuje za koncesije dulje do 50 godina. Budući da se Zakon i donosi kako bi hoteli, kampovi i turistička naselja mogli do ekskluzivnog korištenja dijela obale (to se u praksi već događa i mimo zakona) , oni će u svojim zatjevima za koncesiju bez javnog natječaja tu mogućnost i iskoristiti, a postoji velika vjerojatnost da će JLS tim zahtjevima i udovoljavati. Nije prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
280 Dusica Radojcic GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: primjedbe na članak 8. (5): "Ako je granicom pomorskog dobra obuhvaćen pojas kopna širi od šest metara računajući od crte srednjih viših visokih voda, osoba koja je u bazi zemljišnoknjižnih podataka upisana kao vlasnik nekretnine, a koja može dokazati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva sukladno posebnom propisu, ima pravo na naknadu kao da je proveden postupak izvlaštenja, za onaj dio nekretnine koji se nalazi izvan pojasa od šest metara računajući od crte srednjih viših visokih voda. " Na predloženi se način eksulpiraju tijela koja su dopustila nezakoniti upis vlaništva na pomorskom dobru u postupku pretvorbe. Nezakonitu pretvorba je vršila sama država putem svog tijela – Hrvatskog fonda za privatizaciju jer u pretvorbi nisu smjele biti procijenjene nekretnine koje su opća ili javna dobra. Ovom se odredbom RH obavezuje isplaćivati naknade na temelju nevaljanih upisa vlasništva osobama, odnosno njihovim zakonskim nasljednicima. Prensoimo objavljeno mišljenje zamjenice Glavnog državnog odvjetnika RH, objavljeno na internetu: "Zatečeni upisi prava vlasništva na pomorskom dobru: Važno je upozoriti da ako postoji upis prava vlasništva na pomorskom dobru to ne znači da je takav upis valjan, niti da postoji obveza države i pravo formalno upisanog vlasnika na izvlaštenje odnosno isplatu naknade. Pri tom je nesporno da je upis valjan ako nekretnina nije bila pa je naknadno postala pomorsko dobro (klizanje zemljišta uz more, proširenje prema kopnu uslijed gradnje luke itd.). Do važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije bilo obveze upisa pomorskog dobra, nego se upis provodio kad je za to postojao interes i radi pravne sigurnosti. Ovo je razumljivo jer zakon definira što je pomorsko dobro, pa je odluka o utvrđivanju granice pomorskog dobra samo deklaratorne, a ne konstitutivne naravi - odluka utvrđuje koje nekretnine na određenom području su pomorsko dobro po samom zakonu. U praksi se kroz desetljeća pojavio ogroman broj nevaljanih upisa i to na nespornom pomorskom dobru (luke, plaže, morska obala). Nakon ukidanja režima društvenog vlasništva i pretvorbe, došlo je do masovne provedbe takvih upisa na nespornom pomorskom dobru, ne samo od strane trgovačkih društava nego i samih općina i gradova jer se pravo korištenja ili pravo na korištenje pretvaralo i upisivalo kao pravo vlasništva. Također, naročito unutar luka, osobito javnih (slično kao kod cesta) često nisu provedena rješenja o eksproprijaciji pa su zaostali upisi prava vlasništva (tako je bilo na nasipima i dr.). To se dogodilo uglavnom iz razloga jer ovaj status nije bio evidentiran u zemljišnoj knjizi, pa zemljišnoknjižni sudovi nisu znali da se stvarno radi o općem dobru." Primljeno na znanje Nitko ne može snositi posljedice nepravilnog rada tijela državne uprave.
281 HGK GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članica Udruženja hotelijera HGK smatra da se odredbom iz čl. 4. st. 3. Nacrta isključuje se primjena načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige za sva stjecanja nekretnina koje su po samom zakonu pomorsko dobro. Riječ je značajnom zadiranju u ovaj institut stvarnog prava. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sklanjanje iza ovog načela uskraćuje samo stjecatelju koji u trenutku sklapanja pravnog posla odnosno u trenutku kada je zahtijevao upis svog prava, nije postupao u dobroj vjeri. Nedostatak dobre vjere ne može se, pak, prebaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Nedostatak dobre vjere predloženom se odredbom čl. 4. st. 3. Nacrta implicitno predbacuje i onome tko nije istraživao izvanknjižno stanje. Naime, odredbom iz čl. 221. st. 2 Nacrta predviđen je rok od čak 4 godine u kojem su nadležni upravni organi jedinica područne (regionalne) samouprave dužni pokrenuti odgovarajuće postupke za evidentiranje pomorskih dobara u zemljišnim knjigama. Za pretpostaviti je da bi suspenzija primjene načela u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga trajala najmanje jednako toliko. Osim što ovakvo rješenje otvara čitav niz doktriranih pitanja, sva je prilika da bi njegova implementacija mogla trajnije imobilizirati promet nekretnina u priobalnom području. Sve i kad bi za isključenje primjene načela povjerenja u zemljišne knjige ovim zakonom uopće bilo osnove, Nacrtom bi valjalo propisati i rok do kojeg bi tome bilo tako. Pritom bi isključenje (odgodu) primjene tog načela trebalo vezati za rok iz čl. 221. st. 2. Nacrta, a njega bitno skratiti. Dobar primjer u tom smislu predstavlja način na koji je primjena načela povjerenja u zemljišne knjige Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o zemljišnim knjigama bila, za određene nekretnine[1], odgođena (u konačnici do 1. siječnja 2017.) uz istovremenu obvezu nositelja stvarnih prava da za vrijeme te odgode pokrenu odgovarajuće postupke u svrhu upisa svojih stvarnih prava. Odredbom iz čl. 8. st. 5. Nacrta pravo na naknadu priznaje se samo osobi upisanoj u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, ako uz to može dokazati valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva te nekretnine. Ovime se pravo na naknadu propušta priznati svim osobama koje bi imale valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva takvih nekretnina. Moguće je, naime, da određena osoba ima valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na ovim nekretninama (kakav pravni posao, odluku suda ili su ispunjene pretpostavke koje zakon propisuje za stjecanje prava vlasništva ili kakvog drugog stvarnog prava), a koja iz bilo kojeg razloga nije ishodila upis svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu. U svakom slučaju, odredbom valja precizirati da toj osobi pripada naknada koja bi inače u postupku izvlaštenja pripadala vlasniku nekretnine. Uz to, ovom odredbom pravo na naknadu propušta se priznati osobama koje imaju valjani pravni temelj za stjecanje drugih stvarnih prava (primjerice prava služnosti, prava građenja i dr.) na ovim nekretninama. Ovu odredbu Nacrta članica Udruženja hotelijera HGK predlaže izmijeniti i dopuniti na odgovarajući način. Isto vrijedi i za čl. 30. st. 4. Nacrta. Nije prihvaćen Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige nije stvarno pravo, a ono što spominjete su knjižna prava na nekretninama koje su u naravi pomorsko dobro, to jest, upisana vlasnička i druga stvarna prava. Tko god je gradio na pomorskom dobru bez valjanog pravnog temelja za takvu gradnju, sukladno propisima koji su u vrijeme izgradnje vrijedili, ne može biti nagrađen isplatom naknade kao da je provedeno izvlaštenje, jer se na taj način izgradnjom uzurpiralo pomorsko dobro izvan vlasničkog sustava, koje je kao takvo bilo prepoznato u hrvatskoj pravnoj tradiciji još od 1935. godine.
282 Dusica Radojcic GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: primjedba na članak 6 (7): "6(7) "...primjene ekosustavnog pristupa pri planiranju prostora i upravljanju, uz održivi razvitak pomorskog dobra uz izbjegavanje nepotrebne koncentracije i nekontroliranog širenja gradnje na pomorskom dobru." Odredba je deklarativne naravi jer nema niti jedne mjere u cijleom tekstu Zakona kojom bi se ograničila ili pratila nepotrebna koncentracija i nekontrolirano širenje gradnje. Primljeno na znanje Kako i sam naziv članka 6. kaže, radi se o načelima planiranja, upravljanja i zaštite pomorskog dobra.
283 Dusica Radojcic GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Možemo! Pula: komentar na članak 7. kojim je propisano da pomorskim dobrom upravlja Vlada RH. Ustavom je propisano da „o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njima odlučuje Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom“. Ustavom su more, morska obala i otoci proglšeni dobrima od posebnog interesa RH i nedvojbeno se radi o prirodnim bogatstvima. Dodjeljivanje koncesija na rok do 50 godina stvalja se u nadležnost Vlade, a prethodna suglasnost Sabora potrebna je samo za koncesije s rokom duljim od 50 godina. Držimo da je takva odredba neustavna. Primljeno na znanje Pomorskim dobrom upravlja i Vlada RH kao tijelo središnje izvršne vlasti, ali ponekad to u ime RH čine i jedinice lokalne i jedinice regionalne samouprave.
284 branka urlić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Nije prihvaćen Opća upotreba smije se ograničiti pod Zakonom propisanim uvjetima. Naime, pomorsko dobro nisu samo šetnica i plaža, već i dijelovi pomorskog dobra koji bi bez ograničenja javnog pristupa doveli do povrede sigurnosti i zdravlja ljudi.
285 Ivan Duspara GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. Predlažem da se ukloni mogućnost ograničavanja i isključivanja opće upotrebe pomorskog dobra na navedenim temeljima, pošto isti temelji nisu nužno u javnom interesu već mogu biti i isključivo u interesu pojedinaca. Primjećujem, u Članku 83. stavku (2), navodi se kako davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu javne morske plaže. (Dok koncesionar, prema Članku 11. može) U Članku 86, stavku (1), navodi se kako je davatelj koncesije dužan štititi javni interes korištenja plaže prilikom odlučivanja o ograničenju (ali ne i isključenju!!) opće upotrebe Kombinacijom ovih stavaka, dolazi se do uvida da nad javnim morskim plažama davatelj koncesije ima djelomično manje ovlasti naprema koncesionaru koji barata s mogućnostima isključenja opće upotrebe javne plaže Zašto bi bilo u interesu davatelja koncesije (Vlada Republike Hrvatske, jedinica područne ili lokalne samouprave...) da ima manju vlast nad javnim dobrom? Zašto bi koncesionar ima veću vlast? Nije prihvaćen Nije svaka koncesija koncesija za obavljanje gospodarskih djelatnosti na plaži, koncesija se daje za solane, brodogradilišta, plutajuće naftne terminale i slično.
286 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Djelomično prihvaćen Ovakvom izrekom jasno se odjeljuje pravo korištenja već izgrađenih građevina (koje pravo, dakle, ne uključuje pravo na gradnju, već samo gospodarsko korištenje) od prava izgradnje novih objekata (a koje pravo uključuje i gradnju). Riječ isključenje mora ostati u navedenim stavcima članka 11. budući da je pomorsko dobro u osnovnim odredbama određeno generalno, ne samo plaža, već i drugi dijelovi koji se isključuju iz opće upotrebe zbog sigurnosnih razloga, kao primjerice brodogradilišta, kontejnerski terminali i slično.
287 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Članak 6. navodi načela, ona su postavljena vrlo generalno i široko, međutim, vrlo su važna jer služe za tumačenje svih ostalih, konkretnijih odredaba Zakona u svijetlu zaštite ekosustava i održivog razvoja.
288 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 3. Potrebno dodati riječ „dobro“ iza prve riječi Pomorsko. Prihvaćen prihvaćamo prijedlog.
289 Udruga Zelena Istra GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Čl.11 Predlaže se iz članka 11. izbaciti riječ isključiti u stavcima 1. i 2. Komentar: Ovim se člankom definira pravo na ograničavanje ili IZNIMNO isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra. Isključivanje je na određeno vrijeme, dakle do 50 godina ili preko toga. Svrha isključivanja navodi se u namjeri davanja koncesije i odlukom o davanju koncesije., ali nije definirano koji su to iznimni slučajevi kad je isključivanje opće upotrebe primjereno. Čl.11. Stavak 2 Predlažemo da se izričito navede da se na temelju gospodarske koncesije ne može ograničiti ili isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe te da se izričito ne smije ograđivati ili naplaćivati pristup pomorskom dobru na temelju gospodarske koncesije. Ukoliko ovaj članak povežemo s čl.2 (22) možemo zaključiti da se na temelju koncesije može ograničiti odnosno isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe ( što uključuje i ograđivanje i naplatu). Prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom (a koje djelatnosti se na pomorskom dobru obavljaju na temelju koncesije) i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica.
290 Udruga Zelena Istra GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 2. Predlaže se izmijeniti članak 2. točku 20. na način da isti glasi: nasipavanje mora je ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more. Predlaže se izbacivanje mogućnosti ograđivanja i naplate. Naime, uvođenjem mogućnosti ograđivanja pomorskog dobra sa ili bez naplate – omogućit će da se na temelju ugovora o koncesiji u pojedinim slučajevima ogradi pomorsko dobro i da se naplaćuje ulaz. Članak 3. Stavak (4) Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije  propisano. Komentar: naslućuje se da nemaju svi jednaka prava služiti se pomorskim dobrom Članak 6. Stavci 5. 7. i 8. su deklaratorne naravi jer Zakon ne pruža mjere kojima bi se smanjio pritisak na more, obalu i morski ekosustav uslijed prekomjernog nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru. Ovo proizlazi iz odredbi zakona koje daju jako širok okvir za iznimke od nedozvoljenosti nasipavanja te iznimke za mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Članak 9. Predlaže se izmijeniti stavak 4. na način da isti glasi: Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pozdravljamo unošenje odredbe sadržane u članku 8. stavku 6. čijim propisivanjem zakonodavac pokazuje jasnu namjeru sređivanja zemljišnoknjižnog stanja pomorskog dobra koje već dugi niz godina predstavlja prepreku boljem upravljanju i zaštiti pomorskog dobra. Čl.10. Predlažemo da se onemogući gradnja, nasipavanje, ograničenje i/ili isključenje dijela pomorskog dobra od opće upotrebe za pravne osnove koje se tiču gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Mogućnost ograđivanja dijela pomorskog dobra mora se omogućiti zbog sigurnosnih razloga i zaštite života i zdravlja ljudi, kao što je to, primjerice, zabrana pristupa naftnim postrojenjima, platformama i terminalima s ukapljenim prirodnim plinom (a koje djelatnosti su gospodarske, a na pomorskom dobru se obavljaju na temelju koncesije) i sl., što sve predstavlja dio pomorskog dobra, jednako kao i plaža ili šetnica. Drago nam je da su prepoznate namjere usklađenja stvarnog stanja na terenu sa stanjem u zemljišnoknjižnim evidencijama. Načela (što proizlazi i iz naziva članka 6.) uvijek su deklaratorne naravi i služe za sagledavanje u primjeni i tumačenju svih ostalih normi.
291 Udruga Naše Vale GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Udruga privatnih iznajmljivača- NAŠE VALE- Mimice, Medići smatra da bi u novom Zakonu trebalo smanjiti postotak površine plaža u naseljenom području koje je moguće davati u gospodarsko korištenje-koncesiju i to na 20%. Naime, 50% ( koliko predviđa Nacrt Zakona..) je neprihvatljivo jer u tom slučaju postoji mogućnost da samo pola mjesne plaže ostane na korištenje mještanima, gostima u privatnom smještaju ( dakle večina gostiju-turista..)i ostalim korisnicima plaža. Nije prihvaćen U slučaju da predstavničko tijelo JLS-a odluči da želi određenu plažu na svom području dati u koncesiju, može je koncesionirati na način da koncesionar održava 100% površine plaže, a gospodarsku djelatnost obavlja na najviše 50% plaže. Napominjemo kako su navedeni minimumi, to znači da JLS u Planu upravljanja mora donijeti odluku da se određena plaža koncesionira, i potom davatelj (JR(P)S) u konkretnom slučaju odlučuje o tome koliki će postotak dati koncesionaru za obavljanje gospodarske djelatnosti.
292 VIDRA - Veterani i društvena akcija GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 3. stoji "osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano". OSIM i AKO su u ovom slučaju sinonimi koji ostavljaju veliki prostor za koruptivne radnje, političke interese i pravno beznađe. Osim NEUSTAVANOSTI samog prijedloga evidentna činjenica da je u samo ovih zadnjih šest godina smijenjeno čak 17 ministara zbog korupcije, a četiri su člana hrvatske Vlade optužena za koruptivna djela. Davati OPĆE DOBRO koruptivnoj Vladi i ruke samo jedne osobe, u ovom slučaju predsjednika Vlade, ima nažalost vrlo jasnu tendenciju i pokazuje što zakonodavac uistinu želi s ovim postići. Primljeno na znanje "Osim" i "ako" ne predstavljaju sinonime za koruptivne radnje.
293 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U Članak 4. (1) - iza riječi "po bilo kojoj osnovi"treba nadodati "niti može biti predmet zaloga" jer založno pravo na općem dobrune postoji. U kompletnom poglavlju evidentan je izostanak okolišnog prava, kao baznog temelja u donošenju prijedloga ZPDML. Članak 7. kao i cijeli prijedlog zakona je u osnovi neusklađen i neustavan, odnosno suprotan je imanentnom karakteru pomorskog dobra i Ustavom Republike Hrvatske. Prihvaćen Pravo zaloga na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.
294 Đuro Capor GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Planiranje bilo kakvih intervencija na pomorskom dobru, odnosno procjena- jesu li i u kolikoj mjeri prihvatljive za okoliš? treba prethoditi procesu upravljanja pomorskim dobrom. Ukoliko se na takav način ne definira slijed logičnih radnji pristupit će se ovakvoj komercijalizaciji pomorskog dobra bez razmatranja šire slike tj. ukupnih posljedica po okoliš i društvo, ukoliko se budemo ovim zakonskim pristupom rukovodili potrebama daljnjeg rasta monokulture turizma na štetu prirodnog dobra i okoliša. Primljeno na znanje Propisi o zaštiti okoliša i prirode ne stavljaju se izvan snage donošenjem ovog Zakona, to jest, vrijede i dalje.
295 Đuro Capor GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Suprotno stavku 4. ovim prijedlogom zakona podmeće se pojam funkcionalnih cjelina (ugostiteljskog objekta ili smještajne jedinice s plažom tj. pomorskim dobrom). Ovakvo izdvajanje plaža u tzv.funkcionalne i prostorne cjeline je suprotno članku 3. stavku 4. ovog zakona jer nije sukladno prirodi i namjeni plaže koja je tu bar od 10.000 god,pr.Kr. tj.od posljednjeg otapanja leda na kraju pleistocena da tvori jednu funkcionalnu cjelinu s objektom sagrađenim pred 50 godina. Time se i privilegira ugostiteljski objekt ili smještajnu jedinicu koja gotovo da smišljanjem pojma funkcionalne cjeline postaje nositelj nekakvih posebnih prava na koncesioniranje pomorskog dobra što je suprotno stavku 4.ovog zakona. Nije prihvaćen Pojam funkcionalno - gospodarske cjeline već se koristi u Zakonu o koncesijama, a sada je omogućena usklada tih dvaju propisa.
296 Čedna Zrilić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Ako je na nekretnini koja je pomorsko dobro do dana stupanja na snagu ovog Zakona izgrađena zgrada stambene ili stambeno poslovne namjene do 15. veljače 1968. ili je od tog nadnevka pa do 21. lipnja 2011. takva zgrada zakonito izgrađena, vlasnik ili suvlasnici zgrade odnosno upravitelj zgrade određen od vlasnika posebnih dijelova zgrade dužni su u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona pokrenuti postupak pri Ministarstvu radi izdvajanja iz pomorskog dobra dijela zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i koje je nužno za redovnu uporabu zgrade. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se primjedba s predstavnicima nadležnog državnog tijela za poslove pravosuđa i uprave.
297 Lucija Puljak GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Svi koji odlučuju (kao članovi povjerenstava) o pomorskom dobru (ili bilo kojem prirodnom resursu) imaju osobitu odgovornost. Ta odgovornost mora biti označena u Zakonu. Koje će posljedice imati članovi povjerenstava zbog čijih se odluka dogodi devastacije na pomorskom dobru? Prihvaćen Utvrđenje odgovornosti članova povjerenstva za povrede počinjene u obavljanju službene dužnosti nisu predmet ovog Zakona
298 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. (1)Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. (2)Stupanj ograničenja, odnosno isključenje pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se obaviješću o namjeri davanja koncesije, odlukom o davanju koncesije i odlukom o davanju posebne upotrebe. Ovdje je potrebno nadopuniti kako koncesije za plaže ne smiju ograničavati, a kamoli isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe, bez ikakve iznimke. Nije prihvaćen odredbe koje se tiču osobito morskih plaža obrađene su u člancima 79. do 86. NPZ-a.
299 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7, stavak (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem, koje obuhvaća pomorsko dobro. Vladi RH ne treba davati nikakve ovlasti u smislu upravljanja pomorskim dobrom, pa bilo to i "iznimno", jer je pomorsko dobro ustavna vrednota i o njemu treba skrbiti Sabor, kao najviše predstavničko tijelo koje donosi Ustav. Nije prihvaćen ne prihvaća se prijedlog, Vlada Republike Hrvatske sukladno Ustavu RH ima ovlasti koje predviđa ovaj NPZ-a.
300 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. stavak 2. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, koju štiti najviše predstavničko tijelo koje i odnosi Ustav). Nije prihvaćen ne prihvaća se prijedlog, Vlada Republike Hrvatske sukladno Ustavu RH ima ovlasti koje predviđa ovaj NPZ-a.
301 GRANT BRLEK GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 5. "Pomorsko dobro po samom zakonu čine: -unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje; -dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen akvim," U retku:"-dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi, odnosno određen akvim,", nedostaje t na riječi takvim Prihvaćen prihvaća se primjedba.
302 Katarina Marčić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. (4)Iznimno od stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može odlukom povjeriti poslove upravljanja pomorskim dobrom u općoj upotrebi javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem, koje obuhvaća pomorsko dobro DODATI: uz prethodnu suglasnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave je potrebno uključiti u donošenje odluka o nadležnosti nad područjem koje administrativno njima pripadaju. Djelomično prihvaćen Članak 4. stavak 7. izmijenjen je; JLS odlučuje o pomorskom dobru na svom području putem Plana upravljanja pomorskim dobrom.
303 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 20. stavak 2 i 4. - nejasno je zašto značajnije povjerenstvo Ministarstva ima manji broj članova od manje važnog županijskog povjerenstva. Prihvaćen Izričaj je izmijenjen, primjedba je prihvaćena.
304 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 17., 18. i 74. - potrebno je u bitnom preformulirati i uskladiti s propisma o prostornom planiranu. U ponuđenom i neustavnom izričaju teksta navedenih članaka dozvola (sada koncesijsko odobrenje) postaje pravo gradnje i izvođenja radova na općem dobru. Nadam se da nije stvar zle namjere, nego samo pravno neznanje, članak 17. stavak. 8 po kojem se dozvola prava na gradnju i izvođenja radova smatra plan upravljanja pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Tumačenje ne proizlazi iz teksta; Planom upravljanja JLS uređuje i unaprijeđuje pomorsko dobro u općoj upotrebi, bilo da je riječ o izgradnji šetnica, tuševa na javnim plažama, dohrana plaže - u ishođenju dozvole za gradnju takvih zahvata koji se predviđaju u Planu upravljanja, dokaz pravnog interesa jedinici lokalne samouprave predstavlja upravo Plan.
305 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 7. stavak 2. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, a RH zastupa Državno odvjetništvo). Članak 7. stavak 4. - umjesto riječi "Vlada" navesti "Sabor" (pomorsko dobro je ustavna vrednota, koje štiti najviše predstavničko tijelo koje i odnosi Ustav). Nije prihvaćen Sukladno Ustavu RH, Vlada Republike Hrvatske najviše je tijelo izvršne vlasti.
306 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 6. - potpuno konfuzan način ubacivanja morskog prostornog planiranja i integralnog upravljanja obalnim područjem. U oba slučaja je riječ o aktima koji moraju prethoditi ovom zakonu. U tom loše sročenom članku zaboravljen je i postupak procjene utjecaja na okoliš i društveni aspekt tog postupka. Primljeno na znanje Prostorno planiranje nije predmet ovog Zakona, postupci propisani na temelju drugih važećih propisa u RH vrijede i na pomorskom dobru, kako iz područja gradnje, tako i iz područja zaštite okoliša i prirode.
307 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 4. stavak. 1 - iza riječi "po bilo kojoj osnovi"dodati "niti može biti predmet zaloga" (ne može postoji pravo zaloga na općem dobru) Nije prihvaćen Založno pravo na koncesiji nije zalog na općem dobru već na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti za koju je koncesija dana.
308 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Navedeni prijedlog Zakona nije nikako dobar i u skladu samog čl:3 za očuvanje pomorskog dobra kako stoji u prijedlogu Zakona: „Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu”. Mišljenja smo da upravljanje pomorskim dobrom u ime Republike Hrvatske ne bi trebala vršiti Vlada Republike Hrvatske, već Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Vlada RH je političko tijelo, dok je DORH stalna institucija u Republici Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Republiku Hrvatsku u svim postupcima po Zakonu o državnom odvjetništvu zastupa nadležno državno odvjetništvo.
309 Lidija Runko Luttenberger GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 11. kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi, sukladno prostornim planovima. Plaže stoga moraju biti eksplicitno izuzete iz koncesijskog sustava. Prihvaćen Članak 11. je u općem dijelu, što znači da vrijedi za sve pojavnosti pomorskog dobra; dio o morskim plažama nalazi se u člancima 79. do 86.
310 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Određivanje pomorskog dobra temeljem samog zakona, kojim je potrebno provesti odgovarajuće postupke, nije moguće. Pojedine prostore na ovakav, nedovoljno određeni, način jednostavno se ne može proglasiti pomorskim dobrom, a da istovremeno nije u prijedlogu i način razrješavanja postojećih imovinsko pravnih odnosa na istim prostorima. Stečena se prava ne mogu negirati bez adekvatnog i precizno definiranog postupka. Primljeno na znanje U ovom NPZ-a predložena su rješenja imovinsko-pravnih pitanja. Također navodimo da utvrđenje granice pomorskog dobra ne mijenja knjižna prava.
311 Vladimira Mascarell GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 4. - ako su građevine povezane s pomorskim dobrom trajna pripadnost pomorskog dobra kako to da u članku daleko od ovog postoji posve različita mogućnost, odvajanje objekta od čestice na kojoj se nalazi? po kojem zakonu je omogućeno odvajanje čestica od zemljišta i dodjeljivanje stvarnih prava na pomorskom dobru? Primljeno na znanje Niti u jednom članku nije predviđena mogućnost odvajanja objekta od čestice, predviđa se uklanjanje objekata, također, ne daju se stvarna prava na pomorskom dobru.
312 JAVNO JE DOBRO GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 81. upućuje nai dokazuje iskrivljenopoimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Prihvaćen Jedinica lokalne samouprave uvijek ima pravo isključiti sve plaže na svom području iz sustava koncesioniranja putem Plana upravljanja pomorskim dobrom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
313 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 11. (1) Opća upotreba PD može se ograničiti ili isključiti na ODREĐENO vrijeme? Koliko je to vrijeme, tko ga određuje, na osnovu kakvih kriterija i kako se to OPĆE dobro, kao ustavno pravna kategorija, na osnovu čije odluke ili može ograničavati. (3) Postoji li neka komisija koja će utvrđivati stupanj ugroze za zdravlje? Prihvaćen Odogovori na sva Vaša pitanja predmet su ovog NPZ-a - vrijeme trajanja koncesije se određuje sukladno studiji opravdanosti davanja koncesije, kriteriji su predviđeni u ovom Zakonu, a razradit će se i podzakonskim propisom, a u konkretnim slučajevima u dozvoljenim okvirima odredit će ih davatelj koncesije. Procjena ugroze za zdravlje nije predmet ovog Zakona niti je u nadležnosti ovog Ministarstva.
314 Udruga Glas poduzetnika GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen NPZ-a je izmijenjen na način da će se djelatnost dozvola moći obavljati i na pomorskom dobru neovisno o provedbi upisa u zemljišnoj knjizi, i kod infrastrukturnih zahvata. Preduvjet uknjižbe pomorskog dobra prije koncesioniranja vrijedi i po trenutno važećem propisu, stoga nije potrebno vrijeme za prilagodbu.
315 Udruga Glas poduzetnika GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE 3. dozvola je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, sa ili bez prava korištenja jednostavnih i drugi građevina na pomorskom dobru, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine; Prihvaćen Dozvole mijenjaju institut koncesijskih odobrenja.
316 MARIANA BUCAT GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 7 stoji kako Republika Hrvatska može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra protiv osoba koje su koristile pomorsko dobro bez pravne osnove ili ga uzurpirale, devastirale i sl. te svojim radnjama prouzročile štetu. To bi bilo divno kad bi Republika to bila u stanju. Ja joj želim da dođe u takvo stanje. To je za ubuduće. Međutim, postoje kilometri obale koja je već devastirana! Radi toga bi najprije trebalo da se u pojmovnik stavi definiciju devastirane obale, opis šta devastirana obala jest, opis načina kako da se obala vrati u funkcionalno stanje, utvrdi način kako da se stavi zabilježba na takvu nekretninu, sve kako bi se onemogućilo davanje u koncesiju devastirane obale dok se devastirano stanje ne poboljša. Zabilježba o devastaciji bi učinkovito osigurala da se nađe krivac za devastaciju. Naime, onaj kojem koncesija treba, on bi tako morao prvo dovesti obalu u primjereno stanje pa tek onda podnositi zahtjev za koncesiju. Bilo bi uputno razmisliti o registru devastiranih nekretnina koje su vlasništvo Pomorskog Dobra. Djelomično prihvaćen Republika Hrvatska navedena je kao aktivno i pasivno legitimirana osoba, ovlaštena pokretati i voditi postupke pred svim upravnim i sudskim tijelima, zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu. NPZ-om se propisuje da nitko ne može steći nikakva prava, uključujući i pravo koncesije, na pomorskom dobru koji je nezakonito koristio i upotrebljavao.
317 Ivana Repking GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen plaže za koje JLS odluči da ih želi koncesionirati morat će se prvo upisati kao PD u zemljišnu knjigu, a tekst je izmijenjen tako da upis PD nije preduvjet za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru.
318 Nikica Gotovac GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Članak 8; stavak 6 potrebno je definirati što će se događati s plažama u periodu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona a koje nemaju definirane granice pomorskog dobra jer su granice preduvjet za davanje koncesija, posebne upotrebe i dozvole na pomorskom dobru. Nemogućnost obavljanja bilo kakve djelatnosti na većini područja. U slučaju da ovaj stavak ne izmjenite po slobodnoj procjeni 80% koncesijskih odobrenja ukidamo duž obale što će izazvatio opći kolaps i posljedice po opstanak i ostanak lokalnog stanovništa će biti nesagledive. Potrebno je predvidjet i prijelazni rok od minimalno 3 godine kako bi se uredila granice pomorskog dobra i nastavilo izdavanje koncesijkih odobrenja / dozvola. Djelomično prihvaćen plaže za koje JLS odluči da ih želi koncesionirati morat će se prvo upisati kao PD u zemljišnu knjigu, a tekst je izmijenjen tako da upis PD nije preduvjet za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Provedba upisa pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi je i u ovom trenutku pretpostavka za koncesioniranje stoga se neće davati rok za prilagodbu, budući da nema izmjene.
319 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE U članku 11. stavak (1) navodi se kako "Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti",a u stavku (2) navodite kontradikciju, odnosno stupanj ograničenja. Dakle, može ili ne može bez onog "ili". Primljeno na znanje Ograničenje postoji ili ne postoji; ako postoji, može se stupnjevati.
320 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Osim što se radi o potpuno protujavnom, protuopćem, nezakonitom (neusklađen sa zakonom RH) i nestručnom (neusuglašen s resornim ministarstvom) prijedlogu, punom manipulativnih, kontradiktornih, nedorečenih i precizno nedefiniranih formulacija, koje su u koliziji sa pravilima struke, kao i svim pozitivnim propisima, koji reguliraju planiranje, građenje, zaštitu okoliša i uporabu općeg dobra kao kao pomorskog dobra, isti je također u temelju neustavan. Naime, u Članku 7. stoji da “u ime RH poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvršava Vlada RH”. Opće dobro je kategorija zaštićena Ustavom RH, tako da je potpuno jasno kako s Pomorskim dobrom ne može, niti ima pravo upravljati izvršna vlast, odnosno hrvatska Vlada. Pogotovo ne koruptivna. Ako netko odlučuje, onda to može biti isključivo predstavničko (zakonodavno) tijelo, odnosno Hrvatski sabor. Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske najviše je tijelo izvršne vlasti u RH. Pomorskim dobrom upravlja RH na svim razinama vlasti.
321 Arsen Mujagić GLAVA I., OSNOVNE ODREDBE Pogrešna je odredba st.2. u čl.7. u kojem se pogrešno adresira nadležnost za izvršavanje brige Republike Hrvatske odnosno kojim se određuje da u ime Republike Hrvatske brigu i upravljanje izvršava Vlada RH. Stavak treba promijeniti jer ne postoji i ne treba postojati prostor ali niti bilo koja pravna pozicija u kojoj bi Vlada u ime Republike Hrvatske izvršavala poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom. Pomorskim dobrom kao općim dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i koje ima njezinu osobitu zaštitu upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom. Zakonom predviđeni načini brige i upravljanja pomorskim dobrom Republika Hrvatska ostvaruje Strateškim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama te planovima upravljanja pomorskim dobrom jedinica regionalne i lokalne samouprave. Kako Ustav RH u temeljnim odredbama određuje narod kao suverena koji svoju vlast ostvaruje putem svojih, na izborima odabranih, predstavnika jasno je da predstavnička tijela predstavljaju Republiku Hrvatsku. Zbog toga, kao što je to ispravno predviđeno da predstavnička tijela JL(R)S donose planove upravljanja pomorskim dobrom, jedino ispravno je i da plan upravljanja pomorskim dobrom za cijelu državu donese Sabor RH. Kako sam Zakon određuje taj plan kao strateški dokument i prema logici stvari ali i prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH - strategije donosi Sabor. Tako i Strateški plan upravljanja pomorskim dobrom mora donijeti Sabor. Djelomično prihvaćen Izmijenjen je izričaj iz odredbe 37. stavak 2. U vezi s odredbom iz članka 7. stavka 2., sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske predstavlja najviši stupanj izvršne vlasti.
322 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 17., stavak 3. Pravo građenja može se steći samo na temelju propisa kojima se regulira građenje, a nikako na temelju ugovora o koncesiji, dozvola i slično. Članak 17., stavak 6. Potrebno je dodati vremenski rok u kojem lučka kapetanija mora napraviti pregled i sastaviti zapisnik. Članak 18. Nakon stavka 5. ubaciti novi stavak 6.: (6) Za sve zahvate na pomorskom dobru koji se nalaze unutar zaštićenog područja, potrebno je ishoditi i dopuštenja sukladno posebnom zakonu kojim se regulira zaštita prirode. Pravo građenja može se steći samo na temelju propisa kojima se regulira građenje, a nikako na temelju ugovora o koncesiji, dozvola i slično. Prihvaćen Članak 17. stavak 3. propisuje što se smatra pravnim interesom na ishođenje dokumenata gradnje na pomorskom dobru. Izričaj će se izmijeniti sukladno primjedbi po provedenim konzultacijama s nadležnim tijelom državne uprave.
323 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 15., stavak 1. Potrebno je preformulirati članak, kako bi se izbjegla legalizacija kroz prostorne planove svih nasipa nastalih u razdoblju od svibnja 2011 do donošenja ovog Zakona. Prijedlog izmjene: (1) Nasip koji nije vidljiv na DOF-u 5/2011 niti je do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a u skladu je s prostornim planom i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, koji su bili važeći u trenutku gradnje nasipa, smatra se u cijelosti pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Legalizacija kroz prostorne planove neće biti omogućena.
324 JU Natura Histrica POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. Stavci 4. i 5. praktički poništavaju članak 3. Članak 14., stavak 3. Potrebno je propisati i rok u kojem se nelegalni nasip mora ukloniti. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje. U izvršnom rješenju naveden je rok za uklanjanje.
325 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA II. 3. Članak 18. st. 5. potrebno je nadopuniti na način da dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. U suprotnom će svi investitori koristiti ovu zakonsku odredbu za poduzimanje svih zahvata te će na zakoniti način izbjegavati ishodovanje posebnih uvjeta. Smatramo da je zbog cjelokupnog stanja u prostoru potrebno da u svakom pogledu projektna dokumentacija bude u sustavu e konferencija, te da se po potrebi izdaju posebni uvjeti i osigura određena vrsta nadzora prije poduzimanja zahvata u prostoru. Djelomično prihvaćen Dokumentacija mora biti izrađena sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, ovaj NPZ-a samo nadopunjuje odredbe iz područja prostornog uređenja i gradnje, koje su i dalje na snazi i obvezuju sve.
326 Udruga Zelena Istra POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
327 Đuro Capor POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 18. stavak 2. potrebno je brisati jer je suprotan načelina prostornog planiranja i ovlastima koje JLS imaju i koje proizlaze iz Ustava. Jasno je da JLS ima pravo mijenjati prostorni plan kao i namjenu nekog koncesioniranog područja neovisno o trajanju koncesije koja time ne prestaje. Ovime se koncesionara stavlja u položaj koji nadilazi ustavna i zakonska prava JLS. Nije prihvaćen JLS ima pravo mijenjati plan i namjenu, ali moraju se zaštiti i stečena prava i legitimna očekivanja stranaka.
328 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 17. stavak 2. do 7. brisati. U stavku 1., koji treba ostati, ispravno se navodi načelo da gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dpzvoljeni. U stavku 2. do 7. navode se iznimke od temeljnog načala koje su takvog obuhvata da poništavaju princip da gradnja i drugi zahvati na pomorsklom dobru nisu dozvoljeni. Nije prihvaćen Pravo na poduzimanje građevinskih radova mora se omogućiti; nije moguće obavljati gospodarsku djelatnost, primjerice, industrijske luke bez izgradnje zgrada, navoza, lukobrana i sličnog. Nije bila namjera onemogućiti gradnju već jasno propisati tko u kojim slučajevima ima pravni interes na ishođenje akata za gradnju na pomorskom dobru.
329 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger POMORSKO DOBRO, GLAVA II. Članak 12. stavak 4. do 7. brisati. U stavku 3., koji treba ostati, ispravno se navodi načelo da naspivanje ljudskom radnjom nije dopušteno. U stavku 4. do 7. navode se iznimke od temeljnog načala koje su takvog obuhvata da poništavaju princip da nasipavanje nije dopušteno. Nije prihvaćen Pravo na poduzimanje građevinskih radova mora se omogućiti; nije moguće obavljati gospodarsku djelatnost, primjerice, industrijske luke bez izgradnje zgrada, navoza, lukobrana i sličnog. Nije bila namjera onemogućiti gradnju već jasno propisati tko u kojim slučajevima ima pravni interes na ishođenje akata za gradnju na pomorskom dobru.
330 Dinka Pavelić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA u prijedlogu Zakona Članak 18 stavak 5 koji glasi: "Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju." predlažem također brisati jer se podrazumjeva da se za čin građenja treba izraditi potrebnu dokumentaciju sukladno Zakonou o porstornom uređenju, Zakonu o gradnji ili Pravilniku o jednostavnim građevinama, koji je samo podpravilnik Zakona o gradnji. Nije moguće graditi van tog Zakona i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može biti izuzetak , osobito obzirom na zahtjevnost građenja na pomorskom dobru u smislu graditeljskih tehnika, sila koje more predstavlja te ekološke zahtjevnosti. Djelomično prihvaćen Ova odredba će se dopuniti na način da se potrebna dokumentacija treba dostaviti na znanje nadležnoj lučkoj kapetaniji, pri tome se ne misli na nikakvu dodatnu dokumentaciju već onu koju je investitor dužan izraditi sukladno propisu za građenje jednostavnih i drugih građevina i radova, npr. glavni projekt, tipski projekt i sl.
331 Dinka Pavelić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA predlažem brisati stavak 2 u članku 18 prijedloga zakona : “Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjena područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije.” Obrazloženje: potpuno je ništavan, jer davatelj koncesije ne može uvjetovati prostorni plan i ne može biti ni iznad prostornog plana kao dugoročne projekcije budućeg razvoja nekog područja (države, županije, jedinice lokalne samouprave). Zadaća i smisao prostornog planiranja je da daje perspektive razvoja nekog područja u duljem razdoblju od roka trajanja nekog ugovornog/komericjalnog odnosa nad općim dobrom koje je po definiciji pomorsko dobro. Eufemizam je u ovom slučaju reći “davatelj koncesije”, jer davatelj koncesije je nekad županija, nekad JLS, ili bilo koje drugo javnopravno tijelo ili javna ustanova kojima je dana ovlast nad raspisivanjem natječaja za koncesiju. U svakom slučaju to je zakonski javnopravni ili javni sudionik u procesu izrade I donošenja plana, sukladno Zakonu o prostornom uređenju . Nije prihvaćen Sve koncesije na pomorskom dobru daju se u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovorna izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
332 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Zahtijevam brisanje stavka 5. članka 12. Prijedloga kojim se dohrana zamjenjuje s nasipavanjem što je u suprotnosti s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom. U smislu redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće je izvoditi samo radove tehničkog održavanja/dohrane, nikako nasipavanja. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
333 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja." Izbrisati ovaj stavak. Nema gradnje na pomorskom dobru. Nema. Nije prihvaćen Gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dozvoljeni. Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
334 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." Izbrisati članak jer na pomorskom dobru ne smije biti prava građenja izuzev za potrebe lokalne zajednice.. Nije prihvaćen Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
335 Hrvatska komora arhitekata GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 13-15 (1)Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona. Odredbe koje se odnosne na vidljivosti na DOF /11 u cijelosti su suprotne zakonima koji uređuju područje prostornog uređenja i gradnj. Ovime se legalizira sve što je vidljivo na DOF-u bez službenog akta i bez kriterija. Vidljivost nasipa na DOF-u ili u katastru nikako ne može biti jedini uvjet za legalizaciju nasipa. Legalizacija nasipa i drugih građevina na pomorskom dobru kojim se trajno izmijenio izgled morske obale trebalo bi se evidentirati službenim aktom. Legalizirati se ne bi smjeli nasipi koji nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju. Naime 2017. je isti usklađen s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta o uspostavi okvira za planiranje morskog područja. Sukladno članku 48 Zakona o prostornom uređenju, (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja - slijedom navedenog ne bi se smjelo dozvoliti legalizaciju nasipa izvan građevinskog područja. Navedeno bi bio samo jedan od dodatnih kriterija za legalizaciju. Na pomorskom dobru se ne mogu realizirati zahvati u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka. Članak 18, stavak 2 U stavku 2 je navedeno (2)Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Bez suvislog obrazloženja ovim stavkom se predlaže obveza ishođenja suglasnosti davatelja koncesije za planirane izmjene ili ograničenja namjene područja danog u koncesiju. Odredba nije usklađena sa Zakonom o prostornom uređenju, konkretno s procedurom donošenja prostornih planova. Davatelj koncesije je predstavničko tijelo županije (županijska skupština) ili Vlada RH, te bi oni na prijedlog kojeg tijela trebali izdavati prethodnu suglasnost? Navedeno će stvoriti veliki problem u donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Na prethodnu suglasnost bi, temeljem predložene odredbe, išli vi svi županijski prostorni planovi, prostorni uređenja općina ili gradova, svi urbanistički planovi uređenja ako se mijenja namjena, obuhvat namjene ili uvjeti u planu, za svaku plažu, privezište, brodogradilište.... Prostornim planovima se usmjeravaju dugoročne projekcije razvoja nekog područja te će navedeno stvoriti veliki problem u izradi i donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Potrebno je iznaći drugi model ili brisati stavak. U procesu izrade PP koncesionar sudjeluje kao i ostali subjekti sa svojim prijedlozima. Koncesija se ne mijenja sve do njenog isticanja, bez obzira na planske odredbe. Problem može nastati ako se tokom koncesije vrši gradnja ili rekonstrukcija građevine. O tome treba voditi računa pri izradi prostornog plana. Moguća je situacija da nositelj izrade plana (županija ili općina/grad) želi namjerno izvršiti prenamjenu područja pod koncesijom u cilju njegovog racionalnog korištenja koje je od javnog interesa, navedeno je pravo nositelja izrade. Djelomično prihvaćen Članak 13-15 dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U odnosu na članak 18. stavak 2. navodimo da se sve koncesije na pomorskom dobru daju u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovorna izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
336 Udruga "Eko -Zadar" GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." U potpunosti brisati! Ovime će se omogućiti kompletna devastacija obale koja je i ovako u groznom stanju. Plaže su javno dobro i dio prirode! Nikakvo izvođenje radova, ograđivanje i gradnja ne bi trebali biti dozvoljeni na pomorskom dobru! Dokad će se RH podređivati turizmu i zasnivati ekonomiju isključivo na jednoj gospodarskoj grani? Komercijalizacija pomorskog dobra nije korak prema održivosti! Nije prihvaćen Navedeni prijedlog nije prihvaćen. Naime, postoji više pojavnosti pomorskog dobra od samih plaža, stoga mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta.
337 ZORAN SAMBOL GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru." U potpunosti izbrisati, nitko nema pravo na građenje jer na pomorskom dobru ne postoji mogućnost građenja... Prođe li ovaj stavak, kao i prethodni otvarate "Pandorinu kutiju" potpune devastacija obale; lokalni birokrat će dati nekom koncesiju (netransparentno), on će steći pravo na građenje i za 5 godina obala će postati toliko devastirana/ružna da će umjesto 25% prihoda od turizma u proračunu RH taj iznos biti 5%. Nitko ne želi provesti svoj godišnji odmor u betonskim bunkerima. Nije prihvaćen Upravo ovim NPZ se omogućuje transparentnost u postupanju, zaštita pomorskog dobra, učinkovito i cjelovito upravljanje pomorskim dobrom, zaštita javnog interesa i gospodarska valorizacija pomorskog dobra.
338 ZORAN SAMBOL GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA "Članak 17. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja." Izbrisati ovaj stavak. Nema gradnje na pomorskom dobru. Nema. Nije prihvaćen Mogućnost gradnje mora biti omogućena, uz ispunjenje svih ostalih ovim i drugim propisima predviđenih uvjeta, zbog sigurnosnih razloga, zaštite života i zdravlja ljudi.
339 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl18, st5: Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju I provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Obrazloženje: Pomorsko dobro opće je dobro I uvijek treba poštivati javni interes Nije prihvaćen Ova odredba će se dopuniti na način da se potrebna dokumentacija treba dostaviti na znanje nadležnoj lučkoj kapetaniji, pri tome se ne misli na nikakvu dodatnu dokumentaciju već onu koju je investitor dužan izraditi sukladno propisu za građenje jednostavnih i drugih građevina i radova, npr. glavni projekt, tipski projekt i sl.
340 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl18, st3: Za zahvate lokalnog i županijskog značaja na pomorskom dobru, za koje se izdaju dozvole prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, teritorijalno nadležna lučka kapetanija i upravni odjel te javna ustanova za zaštitu prirode utvrđuju posebne uvjete, odnosno sudjeluju u postupku na način utvrđen posebnim propisima Obrazloženje: Pomorsko dobro od interesa je za RH, neprocjenjivi resurs čije očuvanje okoliša I prirode direktno utječe na očuvanje bioraznolikosti I zddravlja ljudi Nije prihvaćen Teritorijalno nadležna lučka kapetanija i upravni odjel utvrđuje posebne uvjete za zahvate lokalnog i županijskog značaja na pomorskom dobru, odnosno sudjeluju u postupku na način utvrđen posebnim propisima. Javna ustanova za zaštitu prirode može dati svoje posebne uvjete u okviru svog posebnog propisa.
341 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog izmjene Čl 17.st2: Iznimno je dopuštenja gradnja na pomorskom dobru …..te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno planiranje I zaštita morskog okoliša Djelomično prihvaćen Raspravit će se navedeni prijedlog s nadležnim tijelom državne uprave. Napominjemo kako sve obveze u postupku ishođenja dozvola za radove obvezuju investitora i kada je riječ o zahvatima na pomorskom dobru.
342 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Čl.12.st7.Potrebna je definicija onečišćujuće tvari ili materijala Prijedlog u Čl.2. Nije prihvaćen Pojam će se definirati podzakonskim aktom u kojem će se detaljnije raspisati postupak, vrsta materijala i slično.
343 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prijedlog dopune Čl12.st2: Iznimno je nasipavanje dozvoljeno neonečišćenim materijalom ako nije ustanovljena šteta po bioraznolikost I krajobraznu raznolikost Nije prihvaćen Iznimka je definirana stavkom 4 i .5. ovog članka, a stavkom 5. je propisana potrebna dokumentacija za nasipavanje koja mora biti u skladu s propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša.
344 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 18, stavak 2 U stavku 2 je navedeno (2)Na dijelu pomorskog dobra danog u koncesiju, za vrijeme trajanja koncesije, nije dozvoljeno prostornim planovima promijeniti ili ograničiti namjenu područja bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije. Odredba nije usklađena sa Zakonom o prostornom uređenju, konkretno s procedurom donošenja prostornih planova. Davatelj koncesije je predstavničko tijelo županije (županijska skupština) ili Vlada RH, te bi oni na prijedlog kojeg tijela trebali izdavati prethodnu suglasnost? Navedeno će stvoriti veliki problem u donošenju prostornih planova te će dodatno produžiti proceduru izrade planova koja je sama po sebi složena. Na prethodnu suglasnost bi, temeljem predložene odredbe, išli vi svi županijski prostorni planovi, prostorni uređenja općina ili gradova, svi urbanistički planovi uređenja ako se mijenja namjena, obuhvat namjene ili uvjeti u planu, za svaku plažu, privezište, brodogradilište.... Iako je jasna intencija, stvoriti će probleme u provedbi. Potrebno je iznaći drugi model ili brisati odredbu. U procesu izrade prostornih planova koncesionar sudjeluje kao i ostali subjekti sa svojim prijedlozima. Koncesija se ne mijenja sve do njenog isticanja, bez obzira na planske odredbe. Problem može nastati ako se tokom koncesije vrši gradnja ili rekonstrukcija građevine. O tome treba voditi računa pri izradi prostornog plana. Moguća je situacija da nositelj izrade plana (županija ili općina/grad) želi namjerno izvršiti prenamjenu područja pod koncesijom u cilju njegovog racionalnog korištenja koje je od javnog interesa, navedeno je pravo nositelja izrade. Nije prihvaćen Sve koncesije na pomorskom dobru daju se u skladu s prostornim planovima. Ako se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora izmjeni namjena prostora, koncesionaru je otežano ishođenje bilo kakvih dozvola iz područja prostornog uređenja i samim time provođenja zahvata rekonstrukcije zbog nepredviđenih okolnosti (rušenja gatova zbog nevremena, potresa i sl.). Stoga je namjera ovog NPZ da se davatelji koncesije na pomorskom dobru aktivno uključe u postupak donošenja planova radi osiguranja kontinuiteta djelatnosti za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. Suglasnost davatelja koncesije se daje samo kada se prostornim planom mijenja namjena prostora danog u koncesiju. Ukoliko se ne mijenja namjena prostora, neće biti potrebno ishoditi suglasnost, samim tim nema dodatne procedure.
345 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 17 Stavak 1 brisati! Isto kao stavak 3 članka 12. Nema smisla braniti gradnju apriori dekretom na nekom području, naročito ne na područjima gdje su postojeće i planirane građevine. Stavak 2. Potrebno je doraditi odredbu da bude nedvojbeno jasno da se graditi na mora sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji. Nije prihvaćen Ovim člankom propisana je zabrana gradnje na pomorskom dobru bez ishođenja pravne osnove za gradnju te je nedvojbeno navedeno da se graditi može u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.
346 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 13-15 Ovime se legalizira sve što je vidljivo na DOF-u bez službenog akta i bez kriterija. Vidljivost nasipa na DOF-u ili u katastru nikako ne može biti jedini uvjet za legalizaciju nasipa. Legalizacija nasipa i drugih građevina na pomorskom dobru kojim se trajno izmijenio izgled morske obale trebalo bi se evidentirati službenim aktom. Legalizirati se ne bi smjeli nasipi koji nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju. Naime 2017. je isti usklađen s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta o uspostavi okvira za planiranje morskog područja. Sukladno članku 48 Zakona o prostornom uređenju, (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja - slijedom navedenog ne bi se smjelo dozvoliti legalizaciju nasipa izvan građevinskog područja. Navedeno bi bio samo jedan od dodatnih kriterija za legalizaciju. U stavku 2 članak 13 je potrebno pojasniti da li se misli da dio kopna koji se nalazi iza nasipa ima prostornim planom definiranu namjenu ili se koristi na navedeni način (privezište, sunčalište..). Jer trenutno korištenje može biti protivno namjeni definiranoj u planu. U stavku 3 članak 13 je potrebno dodati … dio nasipa koji po svojem izgledu, prirodi, namjeni i načinu korištenja predstavljaju pomorsko dobro. Djelomično prihvaćen Članak 13-15 dodatno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
347 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 12, stavak 5 Mora biti nedvosmisleno jasno da se ne dopušta nasipavanje samo temeljem plana upravljanja već da je obavezno ispunjen uvjet usklađenosti s prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Redovno upravljanje pomorskim dobrom mora biti usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Nije prihvaćen Člankom 12. stavkom 5. je nedvojbeno navedeno da je nasipavanje dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom.
348 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 12, stavak 3: STAVAK 3: (3)Nasipavanje mora ljudskom radnjom nije dopušteno. je potrebno brisati! To je neprihvatljiva odredba koja će implicirati niz izuzetaka, koji će je u konačnici anulirati. Umjesto toga može se propisati: Nasipavanje mora ljudskom radnjom smatra se građenjem. Nasipavanje mora je dozvoljeno sukladno prostorno planskoj dokumentaciji. Nije prihvaćen Ovim NPZ dozvoljava se nasipavanje u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja. Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije dovoljno detaljno uredio pitanje nasipavanja mora, što se u praksi pokazalo kao veliki problem. Naime, nasipavanje mora, poduzimalo se kroz dugi niz godina iz različitih razloga, sa ili bez dozvola. Kako bi se riješilo ovo pitanje NPZ daje jasne kriterije i jasne smjernice u kojim slučajevima je moguće nasipavanje.
349 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Na članak 14. stavak 3. dajemo primjedbu jer smatramo da u troškovima treba razmjerno sudjelovati i nadležno ministarstvo, uzimajući u obzir činjenicu da je do nereda na pomorskom dobru došlo i zbog nedjelovanja državnih službi, koje su po sadašnjem zakonodavstvu bile isključivo nadležne za pomorsko dobro. Ukoliko se žele troškovi ostaviti na županiji, gradovima i općinama, potrebno je propisati da se to odnosi isključivo na nasipavanja koja su nastala nakon stupanja na snagu ovog zakona. Nije prihvaćen Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju namjenska sredstva koja moraju odvojiti upravo za svrhu zaštite i unaprijeđenja pomorskog dobra. Ministarstvo sudjeluje u troškovima sufinancirajući i financirajući projekte na pomorskom dobru, a napominjemo da je od 2003. godine u hrvatskom zakonodavstvu obveza jedinica lokalne i regionalne samouprave da održavaju pomorsko dobro koje se nalazi na području njihove nadležnosti.
350 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Stavak 6 Komentar: dodjeljuje se stvarno pravo - pravo građenja na temelju dozvole (nekadašnjeg koncesijskog odobrenja), makar na općem dobru takvo pravo nije moguće van instituta koncesioniranja? Djelomično prihvaćen Raspravit će se predložena izmjena s nadležnim tijelom državne uprave. Izričaj će se izmijeniti tako da glasi "pravo na građenje".
351 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 17. U stavku 2 predlažemo da se izričito navede da se na temelju koncesije za gospodarsko korištenje ne smije graditi na pomorskom dobru. Nije prihvaćen primjedba se ne prihvaća, građenje u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra mora biti omogućeno zbog same gospodarske djelatnosti za koju se daje, kao što je izgradnja lučkih objekata poput lukobrana, navoza i ostalog.
352 Udruga Zelena Istra GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Djelomično prihvaćen Predmetne primjedbe i prijedlozi raspravit će se dodatno s nadležnim državnim tijelom.
353 Ana Paliska GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Podsjećam na stavove i preporuke okruglog stola HAZU-a od 21.11.2022. u kojima se navodi: "Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostorno planskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka."; te "Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi." Neprihvatljivim se smatra graditeljski dijelove prirodne obale u svrhu njihovog gospodarskog korištenja u svrhu aktivacije turističkih zona, ili tvorenja nekakvih funkcionalnih cjelina kojima bi se podizala vrijednost turističkog zemljišta jer tobože nekakva obala s turističkom zonom tvor "funkcionalnu i prostornu cjelinu". Prirodnu obalu treba bez iznimke čuvati i štititi od devastacije koju koncesijski zahvati na njoj donose. Primljeno na znanje Zahvati na zaštićenim dijelovima prirode vrijede i na pomorskom dobru, ovaj NPZ ne derogira nego nadopunjuje norme iz područja zaštite prirode i okoliša te održivog razvoja.
354 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. S obzirom da postoji mogućnost da i jednostavniji građevinski radovi za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju prouzrokuju štetu u okolišu te su kao takvi prepoznati i u aktima kojima se uređuju pitanja procjene utjecaja zahvata na okoliš predlaže se da se stavak 5. ovog članka izmijeni i glasi: (5) Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju te provesti odgovarajuće postupke sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.” Djelomično prihvaćen primjedba i prijedlog će se dodatno raspraviti s nadležnim tijelom državne uprave.
355 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih 3 godine primjećuju porast prijava građana koje se odnose na nasipavanje mora i obale. Takve ljudske radnje imaju raspon od projekata uređenja lokalnih šetnjica do osiguravanja mjesta za ručnike. Materijal kojim se navedeno izvodi je nerijetko takvog sastava da ga nije moguće pronaći u širem krugu okoliša u kojem se vrši intervencija te skoro sigurno možemo tvrditi da se prirodnim procesima nikad ne bi „našao“ na takvom području. Ono što je posebno problematično je nasipavanje građevinskim otpadom te ignoriranje ishođenja ikakvih dozvola, kamoli provođenja okolišnih postupaka za isto. Nasipavanje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu, navedeno su potvrdila znanstvena istraživanja. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Predloženi tekst zakona koji bi trebao jasno i glasno zauzeti stav protiv uništavanja pomorskog dobra ne osigurava zaštitu, štoviše na više mjesta otvara prostor da se pod izlikom „redovnog upravljanja“ područja dozvoli nasipavanje i to od strane upravo onih javnopravnih tijela koja bi isto trebala spriječiti. Ovako predložen tekst zakona, koji u iznimkama od pravila praktički obuhvaća sve moguće radnje kojima se izbjegava zakonom utvrđena zabrana, sam zakon čini kontradiktornim navedenim razlozima donošenja i procijenjenim učinkom propisa. Posebno je problematična odredba iz stavka 5. ovoga članka koja dopušta svim jedinicama lokalne samouprave da ozakone sva nasipavanja koje se predvide planom upravljanja bez ograničenja količine, odnosno površine nasipanih dijelova i bez procjene kumulativnog učinka takvih nasipavanja na okoliš. S ovim u skladu predlažu se sljedeće izmjene članka 12.: Članak 12., stavak 5. izmijeniti na način: (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i ako je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Iza stavka 5., potrebno je dodati sljedeće stavke: (6) Odluci o nasipavanju iz stavka 4. i 5. moguće je pristupiti tek kada su se razmotrili svi drugi oblici uređenja pomorskog dobra koji ne uključuju mijenjanje prirodnih značajki obale. (7) Nasipavanje iz stavka 4. i 5. mora biti učinjeno na mjestima i na način da ne zahtijeva kontinuirane dohrane. Stavak 6., izmijeniti na način: (8) Prije početka nasipavanja iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se izraditi projektna dokumentacija nasipavanja od strane ovlaštene osobe, a koja dokumentacija će uključivati alternativne opcije nasipavanju i razloge nepristupanja istima te koja će biti usklađena s prostornim planovima i propisima koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, a kojom će se odrediti obuhvat zahvata, način nasipavanja kao i vrsta materijala korištenog za nasipavanje te uvjeti održavanja nasipa. Stavak 7. izmijeniti na način: (9) Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal koji je sličan ili istovjetan prirodno najzastupljenijem materijalu s nasipane lokacije te koji ne sadrži primjese praha i gline. Nije prihvaćen S nadležnim tijelom državne uprave raspravit će se mogućnost unošenja navedenih stavaka u podzakonski akt.
356 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Na isti način kako je u člancima 12. -16. definirana zakonitost nasipa putem DOF-a 5/2011, potrebno je propisati legalnost betonskih plaža i gatova na pomorskom dobru. Ovakav zahtjev utemeljen je na činjenici da osim izgrađenih nelegalnih nasipa postoje i nelegalne građevine izvedene betoniranjem morske obale. Takve građevine koriste sa kao privezišta i kao umjetne plaže. Kako betoniranje nije obuhvaćeno odredbama o nasipavnju u ovom prijedlogu zakona smatram da iste treba na ovaj način definirati kroz članke 17. i 18. tj. na odgovarajućem mjestu u zakonu. Nije prihvaćen građevine su pripadnost zemljišta na kojem su izgrađene. Postupanje s nasipima raspisano je samo u svrhu pomirenja stvarnog stanja na terenu i obalne crte s podacima iz službenih zemljišnoknjižnih evidencija. Ne smije se omogućiti da građevine podignute na pomorskom dobru bez pravne osnove budu smatrane zakonitima.
357 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U članku 12. Stavak 7 navodi se: “Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja.” Ova odredba je tehnički neodređena iako najveći negativni učinak na morsko dno i morske organizme predstavlja upravo neodgovarajući materijal koji se koristi za nasipavanje. Prema opće-prihvaćenoj praksi za potrebu nasipavanja danas se koristi materijal s velikom sadržajem zemlje, kameni materijal pomiješan s građevinskim otpadom kao, materijal velike granulacije koji je neprimjeren za korištenje nasipa kao plaže. Dozvoljen materijal za nasipavanje mora biti propisan granulacijom i sastavom na način da se odredi materijal koji se smije koristi kao baza nasipa i materijal koji se smije koristiti kao završni sloj. Materijal sa udjelom zemlje mora biti strogo zabranjen. Nije prihvaćen Podzakonskim aktom detaljnije će se raspisati kakav mora biti materijal korišten za nasipavanje.
358 Ivana Miočević Franić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. Zahtijevam brisanje stavka 5. članka 12. Prijedloga kojim se dohrana zamjenjuje s nasipavanjem što je u suprotnosti s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom. U smislu redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće je izvoditi samo radove tehničkog održavanja/dohrane, nikako nasipavanja. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se predložena izjena sa strukom i nadležnim tijelom državne uprave.
359 Mara Kolić Pustić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Prirodna obala ne smije biti predmet koncesija i novih zahvata na pomorskom dobru. Dosada smo već konzumirali više obale u jednoj generaciji nego sve generacije prije nas. Pogrešnim pristupom smatram dijelove zakona gdje se nedirnute dijelove obale planira upogoniti kao nekakve funkcionalne cjeline neizgrađenih turističkih resorta i kompleksa, Ovim zakonom to treba zabraniti, a ne omogućiti. Već sada je RH poput nekih karipskih država na 17% prihoda proračuna koji dolaze od turizma. Otisak turizma na okoliš treba smanjivati, a ne zakonski omogućavati i predviđati nove načine za turistifikaciju novih dijelova obale. Primljeno na znanje Nije cilj ovog NPZ-a da "turistificira" nove dijelove obale, već da uspostavi sustav zaštite, kontrole i nadzora nad pomorskim dobrom.
360 HGK GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članica Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK predlaže u članku 18. dopuniti stavak 2. na način da se nakon riječi "davatelja koncesije" dodaju riječi "odnosno koncesionara". Prijedlog izmjene odredbe Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama se obrazlaže činjenicom da za bilo kakve „prostorne izmjene“ područja pod koncesijom, davatelji koncesije u praksi traže suglasnost koncesionara. Bez suglasnosti, odnosno odobrenja koncesionara, dovodi se dugogodišnje koncesionare teretnih luka u nepovoljan položaj odnosno u stanje neizvjesnosti zbog eventualnih izmjena prostornih planova. Nije prihvaćen Davatelj kao predstavnik javne vlasti na pomorskom dobru je ovlašten dati suglasnost.
361 Đuro Capor GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Podsjećam na stavove i preporuge okruglog stola HAZU-a od 21.11.2022. u kojima se navodi: "Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostorno planskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka."; te "Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi." Neprihvatljivim se smatra graditeljski dijelove prirodne obale u svrhu njihovog gospodarskog korištenja u svrhu aktivacije turističkih zona, ili tvorenja nekakvih funkcionalnih cjelina kojima bi se podizala vrijednost turističkog zemljišta jer tobože nekakva obala s turističkom zonom tvor "funkcionalnu i prostornu cjelinu". Prirodnu obalu treba bez iznimke čuvati i štititi od devastacije koju koncesijski zahvati na njoj donose. Primljeno na znanje Posebno zaštićeni dijelovi prirode, neovisno o tome nalaze li se na pomorskom dobru ili ne, i dalje su zaštićeni propisima koji uređuju takva područja.
362 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 17. (1)Gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dozvoljeni. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka na pomorskom dobru dopuštena je gradnja na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu odredbama ovog Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni, ako je tim aktom dano takvo ovlaštenje te u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. (3)Dokazom o pravu na građenje na pomorskom dobru smatraju se ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuću odredbu ovog Zakona koja daje pravo određenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvođenje radova ako pravo obuhvaća gradnju na pomorskom dobru. Što je ugovor o koncesiji? Građevinska dozvola na pomorskom dobru? Otkad su ugovor o koncesiji i građevinska dozvola istoznačnice? Prihvaćen Prokomentirat će se izričaj odredbe sukladno zaprimljenom komentaru s nadležnim tijelom državne uprave.
363 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U članku 12. i članku 17. stoji konstatacija "Nije dopušteno ALI je dozvoljeno". Pa je li zakonodavac normalan? Čemu i u čijem su interesu ove zakonodavne rupe i kontradiktorna tumačenja ako ne s ciljem zaobilaženja Zakona i pogodovanja interesnim skupinama. I ne samo da ste kontradiktorni u jednom članku nego i samim u poglavljima. Nije prihvaćen Navedenim člancima propisane su iznimke za predviđane zabrane.
364 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. se veže na nezakonit i neustavan članak 74. nameče se logično pitanje ali i zaključak da koncesijsko odobrenje za djelatnost na pomorskom dobru prijedlogom novog zakona pod naziva DOZVOLA ovim sada postaje PRAVO GRADNJE I IZVOĐENJA RADOVA? Također se negira se pravo vlasništva i ulaganja u građevine koje se nalaze na pomorskom dobru, ne uzevši u obzir propise koji su bili na snazi u vrijeme građenja/ulaganja; potrebno predvidjeti pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju; stavak 5. omogućava proizvoljno tumačenje. Prihvaćen institut koncesijskog odobrenja postao je institut dozvola. Dozvole nisu pravo gradnje, ali ovisno o sadržaju Plana upravljanja, dozvola može uključivati pravo podizanja jednostavne građevine, to jest, tipskog objekta.
365 Igor Posarić GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Odredba članka 12. da je nasipavanje dozvoljeno ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja za tekuću godinu je kontradiktorno s definicijom nasipavanja prema članku 2. stavak 20. kojim se nasipavanje definira kao proširenje kopna u more. U naravi ovo bi značilo da se na osnovu plana upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu može provesti proširenja kopna u more. Ovo može biti opasna praksa radi velikog rizika da se plan upravljanja pomorskim dobrom ne radi u skladu s prostornim planom, a što je lako moguć scenarij. Plan upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu trebao bi definirati dohranjivanje kao aktivnost očuvanja postojeće obalne crte, tj. kao aktivnost održavanja pomorskog dobra, a nikako aktivnost nasipavanja. Osim kontradikcije s člankom 2., stavak 20. ovakva odredba je u suprotnosti i s člankom 40. koji eksplicitno navodi da „jedinice lokalne samouprave redovno održavaju pomorsko dobro u općoj upotrebi sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom“. Djelomično prihvaćen Raspravit će se dodatno prijedlog odredbe s nadležnim tijelom državne uprave kako bi se smanjio rizik zloupotrebe odredbe.
366 JAVNO JE DOBRO GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Č 79. 4. Što je pisac teksta zakona htio reći stavkom 5 u kojem stoji “Plan dohrane plaže”? Prihvaćen Pisac teksta NPZ-a je omaškom naveo “Plan dohrane plaže”, ispravit će se izričaj.
367 Maja Đerek GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA čl. 13. st. 3. Nespretno i loše sročeno. Treba brisati jer se nasipavanje regulira u narednim stavcima pa je nasipavanje ipak dopušteno u nekim slučajevima, iznimno. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlog izmjene izričaja.
368 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Ako u članku 12. (3) stoji da nasipavanje mora "ljudskom radnjom nije dopušteno" znači li to na nečijom ili nekakvom drugom radnjom jest? Prihvaćen izričaj će se ispraviti tako da bude jasniji.
369 PAVAO TOMIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Čl. 13. st. 4. Izmijeniti na način da glasi: "Dio nasipa iz stavka 3. ovog članka. koji se u postupku određivanja granice pomorskog dobra ne utvrdi pomorskim dobrom, upisuje se kao vlasništvo Jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi." Naime, upis vlasništva RH na te nasipe nije opravdano. To zemljište ukoliko ne predstavlja pomorsko dobro, nakon što to se to potvrdi granicom pomorskog dobra, treba postati vlasništvo grada/općine jer oni su to koji će ga staviti u funkciju u skladu s potrebama svojih mještana, a sve u cilju općeg korištenja. Nije prihvaćen Pomorskim dobrom upravlja RH, a može to činiti i putem jedinica lokalne i jedinica regionalne samouprave.
370 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.17. Zakoniti nasipa (članak 13. stavak 1.) Prema članku 13. stavak 1. definiran je „zakoniti“ nasip (nasip koji će se legalizirati): „Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona.“ Prema članku 14. stavak 1. definiran je „nezakoniti“ nasip (nasip koji se neće legalizirati): „Nezakonit nasip je nasip koji nije vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana nije evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a sagrađen je bez pravne osnove propisane ovim Zakonom i protivno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.“ Ovakva formulacija je nejasna jer ne znamo što s nasipom vidljivim na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, u slučaju da je takav nasipa protivan prostornim planovima. Zbog toga smatram da članak 13. stavak 1. treba glasiti: „Nasip vidljiv na DOF-u 5/2011 ili do tog dana evidentiran na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, smatra se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra iz članka 5. ovog Zakona, a sagrađen je na temelju pravne osnove propisane ovim Zakonom i propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.“ Djelomično prihvaćen Prijedlog odredbe raspravit će se dodatno s tijelom državne uprave nadležnim za gradnju.
371 MARIANA BUCAT GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U nabrajanju aktivnosti za koje se može dati koncesija je vjetroelektrana. Članak 52. Pa dobro, jeste li vi normalni? Prva vjetroelektrana na u Splitsko - dalmatinskoj županiji je izazvala požar par dana nakon što je smontirana. Vjerojatno više ni ne proizvodi struju jer je besmislena na svakom mogućem ovdašnjem vjetru. Normalan zakonodavac bi napravio popis za šta se sve ne smije izdati koncesija pa bi onda na tom popisu obavezno trebale biti vjetroelektrane. Isto je i s punjenjem bazena morskom vodom. Za Gospu blaženu, šta će bazeni s morskom vodom kad je ispred svakoga more s morskom vodom - more kojem ne treba održavanje, kojem ne treba struja, treba ga samo pustit na miru?! Nije prihvaćen Žao nam je zbog neugodnog iskustva s vjetroelektranom, no veća zastupljenost alternativnih izvora energije jedan je od ciljeva RH i cijele EU. Postoje razlozi medicinske, terapijske i druge naravi zbog čega za morskom vodom postoji gospodarski interes.
372 MARIANA BUCAT GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA U dijelu sastavnice i pojavnosti pomorskog dobra (članci 12-18) prva tema je nasip, druga svetionici, treća građenje, četvrta prostorno uređenje i gradnja. Ovo je struktura koju bi moja pokojna baba ovako bila napisala. Šta joj prvo padne na pamet pa to izvali. Potpuno je izostavljena sastavnica priroda. Prirodna obala koja ima funkciju da u njoj postoji stanište životinja i biljaka. Nije prihvaćen Prirodna obala dio je pomorskog dobra i koristi se sukladno prirodi i namjeni.
373 Ivana Repking GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6. Nije prihvaćen Kod izdavanja dozvola, omogućuje se se postavljanje tipskog objekta ili druge jednostavne građevine, o čemu predstavničko tijelo JLS-a odlučuje pri izradi Plana upravljanja pomorskim dobrom.
374 Nikica Gotovac GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 18. stavak 5. Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove na pomorskom dobru, za koje nije potrebno ishoditi dozvole sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, investitor je dužan prije započinjanja radova izraditi projektnu dokumentaciju. I stavak 6. Dokazom prava na gradnju i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka smatra se plan upravljanja pomorskim dobrom i dozvola iz članka 74. ovog Zakona koja uključuje pravo  građenja i izvođenje radova iz stavka 5. ovog članka. Iz ova dva stavka je razvidno da pravo građenja i građenje jednostavnih i drugih građevina se dozvoljava i za djelatnosti koje se obavljajuju iz objekta što je u suprotnosti s člankom 2 koji je potrebno izmijeniti na način da se članak 2 uskladi s člankom 18; stavak 6. Nije prihvaćen Kod izdavanja dozvola, omogućuje se se postavljanje tipskog objekta ili druge jednostavne građevine, o čemu predstavničko tijelo JLS-a odlučuje pri izradi Plana upravljanja pomorskim dobrom.
375 Vladimira Mascarell GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA Članak 12. (3)Nasipavanje mora ljudskom radnjom nije dopušteno. - a čijom radnjom bi trebalo biti dozvoljeno kad ljudskom nije? ''radnjom redovnog upravljanja'' iz stavka (5) koje provode marsovci ili JLS, Županije i država koji nemaju veze s ljudima i ljudskim radnjama? makar ima takvog ne-ljudskog upravljanja u praksi čini mi se neprikladno proglašavati zakonom radnje regionalne i lokalne uprave ne-ljudskima. Djelomično prihvaćen Primjedba je primljena na znanje te će se razmotriti izmjena izričaja u NPZ-a.
376 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.4. Definirati pojam neonečišćeni geološki materijal U članku 12., stavku 7. navodite: „Za nasipavanje mora iz stavaka 4. i 5. ovog članka mora se koristiti neonečišćeni geološki materijal prikladan za svrhu nasipavanja.“ Trebalo bi preciznije definirati što je to „neonečišćeni geološki materijal“ koji možemo koristiti za nasipavanje plaža. Ako se pod pojmom „neonečišćeni geološki materijal“ misli na kameni materijal bez sadržaja zemlje (čestice manje od 0.063 mm), onda je to trebalo preciznije napisati. Smatram da bi se materijal koji se smije koristiti za dohranu i nasipavanje plaža trebao definirati Pravilnikom a ne ZPDML. Djelomično prihvaćen Podzakonskim aktom će se pobliže odrediti kojim materijalom se mora nasipavati.
377 ŽELJKO SMOLČIĆ GLAVA II., SASTAVNICE I POJAVNOSTI POMORSKOGA DOBRA 1.3. Brisanje stavka 5. članka 12. ZPDML U članku 12., stavku 5. navodite: „Iznimno od stavka 3. ovog članka, nasipavanje je dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom.“ Potrebno je brisanje stavka 5. članaka 12. ZPDML zato jer nasipavanje plaža ne bi smjelo biti dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, zato jer je u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom moguće raditi samo dohranu plaža a ne nasipavanje plaža. Smisao redovnog upravljanja pomorskim dobrom treba biti samo sanacija plaža nakon erozivnog djelovanja valova, dakle moguće je raditi samo dohranu plaža koja je u biti „tehničko održavanje“, bez obzira bilo to redovno ili izvanredno upravljanja pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Člankom 12. stavkom 5. je nedvojbeno navedeno da je nasipavanje dozvoljeno u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ukoliko je u skladu s važećim planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, prostornim planovima i propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, te u okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom. Što znači da je JLS već u fazi donošenja prostornog plana i Plana upravljanja pomorskim dobrom donijela odluku da želi nasipavanje određenog područja; obveze ishođenja posebnih uvjetima po propisima koji uređuju gradnju i dalje vrijede, ovaj Zakon ih samo nadopunjuje.
378 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA III. U Glavi III predlažemo propisati rok u kojemu Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mora riješiti granice pomorskog dobra. To se odnosi na već postojeće predmete i nove. Naime, dok postoje neriješeni predmeti granica pomorskog dobra još iz 2013. godine postavlja se pitanje koja je svrha ovih postupaka. Pravilo je da se predmeti rješavaju redom zaprimanja, te odredba čl. 21.st.8. nije u skladu sa načelima Zakona o općem upravnom postupku. Nije prihvaćen Nomotehnički je neispravno u materijalnom dijelu propisa propisivati prijelazne i završne odredba. Zakonom o općem upravnom postupku omogućeno je drukčije uređenje od onog predviđenim posebnim propisom.
379 JAVNO JE DOBRO POMORSKO DOBRO, GLAVA III. MIŠLJENJE o poglavljima i djelovima prijedloga Zakona koji se odnose na gradnju, prostorno uređenje („dokumente prostornog uređenja“ koji nisu pravni pojam), o pojmu „sanacije“, rekonstrukcije i nadzora nad gradnjom PRIJEDLOZI i OBJAŠNJENJA: Sukladno Zakonu o gradnji (NN 125/19) gradnja podrazumijeva projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor nad građenjem; građenje podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina; građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Stoga za sve intervencije na pomorskom dobru, zbog posebne osjetljivosti obalnog pojasa u ekološkom smislu, u smislu morskih vizura koje utječu na ukupnu ambijentalnu vrijednost našeg obalnog pojasa u naseljima izvan njih, smatramo da je: - potrebno za svaki zahvat na pomorskom dobru provesti postupak izdavanja lokacijske dozvole sukladno Zakono u prostornom uređenju, što bi obavezno uključivalo i Studiju utjecaja na okoliš. - potrebno za svako građenje na pomorskom dobru provesti upravni postupak izdavanja građevinske dozvole sa svim potrebnim stručnim dijelovima (mapama) projekta sukladno Zakonu o gradnji. Nije prihvaćen Svi propisi koji su na snazi vezano na obveze u postupku ishođenja dozvola vrijede i na pomorskom dobru, ovaj Zakon ih samo nadopunjuje.
380 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Vezano uz članak 19. stavke 2 i 3 , Komora smatra kako bi ove pojmove trebalo drugačije Zakonom propisati. Također, Komora ističe kako je pojam crta korišten u ovim stavcima potpuno drugačijeg značenja od onog korištenog u članku 5. stavku 6. ovog nacrta prijedloga Zakona. Komora predlaže da se pojam granice pomorskog dobra i granice lučkog područja definira na način: Granica pomorskog dobra određena je koordinatama lomnih točaka Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra. Granica lučkog područja određena je koordinatama lomnih točaka Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice lučkog područja. Vezano uz članak 21. stavak 6., točku 2., Komora smatra kako bi se riječi: „u važećem državnom koordinatnom sustavu“ trebale zamijeniti riječima „položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske“. Vezano uz članak 21. stavak 7. točku 2., Komora smatra kako je potrebno podrobnije propisati o kakvom se geodetskom snimku područja radi. Također, Komora predlaže da se koristi već postojeći naziv podloga prema propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, odnosno da se navede kako se radi o geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu. Također, Komora smatra kako je potrebno navesti da takve podloge u svojstvu odgovornih osoba izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije prema posebnom zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti. Vezano uz članak 22. stavak 8, Komora smatra kako prema trenutno važećim propisima, kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina zgrade nije moguće evidentirati na više katastarskih čestica, a što bi za posljedicu moglo imati određene zgrade koje neće moći biti evidentirane geodetskim elaboratima. Vezano uz članak 23. stavak 5, primjedba je istovjetna primjedbi na članak 22. stavak 8. Vezano uz članak 26. stavak 1., alineju 1., Komora smatra kako je osim naziva katastarske općine za koju se provodi postupak potrebno navesti i matični broj katastarske općine. Vezano uz članak 26. stavak 1., alineju 4., Komora smatra kako je prikladniji izričaj: „popis koordinata karakterističnih lomnih točaka granice pomorskog dobra, odnosno lučkog područja“ Vezano uz članak 26. stavak 2, Komora smatra kako je izričaj „geodetski grafički prikaz s ucrtanom granicom pomorskog dobra“ potrebno uskladiti s izričajem iz članka 21. stavka 7. točkom 2. Također, Komora smatra kako je bitno naglasiti kako su navedene dvije crte, odnosno linije, udaljene šest metara u horizontalnom smislu. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 19. stavak 2. i . 3. ne prihvaćamo prijedlog jer se ovom definicijom razgraničuje pojas kopna koji je pomorsko dobro i ne može biti predmetom vlasništva, od ostalog dijela kopna koji nije pomorsko dobro i može biti predmetom vlasništva, a koordinate nisu sporne jer se njima označava položaj granice prema članku 26, stavku 1. alineja 4. U odnosu na članak 21. stavak 6., točku 2. primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti sa službenim nazivom. U odnosu na članak 21. stavka 7. točku 2. primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti. U odnosu na članak 22. stavak 8. i 23. stavak 5. razumijemo primjedbu, međutim i sadašnja situacija je da je zgrada položajno na dvije čestice, jedna koja je u vlasničkom režimu, a druga koja je pomorsko dobro. Izuzimanjem dijela zgrade iz čestice pomorskog dobra omogućit će se da se ista upiše kao vlasništvo Republike Hrvatske, a s mogućnošću otkupa iste po tržišnoj vrijednosti nekretnine u cilju formiranja jedinstvene čestice. U odnosu na članak 26. stavak 1., alineju 1. primjedba će se dodatno razmotriti. U odnosu na članak 26. stavak 2. primjedba se prihvaća i izričaj će se uskladiti sa člankom 21. stavkom 7. točkom 2.
381 JU Natura Histrica GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 20. Potrebno je u povjerenstva uvrstiti predstavnike sektora zaštite okoliša i predstavnike sektora zaštite prirode - na državnoj razini (stavak 2-3), predstavnik iz sektora zaštite prirode treba biti predstavnik Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode (Uprava za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu okoliša i prirode), a na županijskoj razini (stavci 4-5) predstavnik Javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom, ili Upravnog odjela zaduženog za pitanja zaštite prirode. Adekvatno tome treba povećati za dva člana i broj članova povjerenstva. Članak 21. U ovaj članak treba dodati vremenske rokove u kojima su upravitelji pomorskim dobrom dužni utvrditi granice pomorskog dobra i poslati ih na upisivanje posebnih pravnih režima u katastar. Članak 22., stavak 3. Ispred riječi „klif“ dodati riječ „strmac“ – iako mogu izgledati slično razlika je u postanku; u RH su većinom strmci. Članak 29. Dodati još jedan stavak kojim se predviđa da u slučaju iz članka 21., stavka 8, troškove snosi Republika Hrvatska. Djelomično prihvaćen Primjedba na članak 20. nije prihvaćena jer prema stavu Ministarstva uprave treba ukinuti Povjerenstvo Ministarstva, a Ministarstvo će putem ovlaštenih djelatnika rješavati u upravnom postupku. Primjedba na članak 21. se ne prihvaća jer se radi iznimno složenim postupcima za koje je vrlo teško propisati adekvatne rokove kojih se nadležna tijela trebaju pridržavati. Iznimno je u stavku 8. propisan rok da se postupci utvrđivanja granica pomorskog dobra pokrenutih temeljem zahtjeva tijela državne uprave uzmu u prioritetno rješavanje u roku od 30 dana. U odnosu na članak 22. stavak 3. primjedba se prihvaća. U odnosu na članak 29. primjedba nije prihvaćena jer podnositelj zahtjeva iz članka 21. stavka 8. snosi trošak izrade granice.
382 Milvana Arko-Pijevac GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Prijedlog dopune Čl. 24 st.2. : Određena granica pomorskog dobra treba uvažiti I procjenu prilagodbi klimatskim promjenama te sukladno procjeni rizika odrediti dodatnu zaštitnu širinu pojasa pomorskog dobra Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća jer se pomorsko dobro definira sukladno njegovoj zakonskoj definiciji, prema stanju u naravi i katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, te u slučaju klimatskih promjena moguće je pokrenuti novi postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.
383 Milvana Arko-Pijevac GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Čl20.st 1.U postupak treba uključiti i komunikaciju sa zainteresiranom javnošću- Primljeno na znanje U tijeku je izrada Jedinstvene nacionalne baze podataka pomorskog dobra koja je planirana kao javno dostupna svima na web stanicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
384 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 19, stavak 4 Nejasna je odredba. Potrebno je pojasniti. Prostornim planom se određuje luka sa svim svojim sastavnicama, odnosno građevna čestica luke. Cijeli kompleks građevne čestice luke je dio pomorskog dobra. Nije prihvaćen Granica pomorskog dobra utvrđuje se prema njegovoj zakonskoj definiciji, prema stanju u naravi i katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, a granica luke se utvrđuje prema obuhvatu iz prostornog plana. Pitanje granice pomorskog dobra je deklaratorne naravi, a granice luke su konstitutivne naravi. Moguće je da je obuhvat luke planiranog opsega većeg od prethodno utvrđenog pomorskog dobra po samom zakonu i na taj širi dio potrebno je primijeniti odredbe zakona o izvlaštenju.
385 HGK GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA U nastavku iznosimo mišljenje članice Udruženja hotelijera HGK. Odredbom iz čl. 20. st. 1. Nacrta propisuje se da se granica pomorskog dobra određuje i mijenja u upravnom postupku. Prema odredbi iz čl. 4. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Nacrtom se, međutim, pravo sudjelovanja u postupku trećim osobama status stranke ne priznaje u svim slučajevima kada bi to bilo potrebno radi zaštite njihovih prava ili pravnih interesa. Naime, prema odredbi iz čl. 20. st. 7. i 8. Nacrta stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra su Županijskog povjerenstvo za granice i nadležno državno odvjetništvo, a iznimno i treća osoba ako se prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje na njenu inicijativu. Ako se prijedlog granice pomorskog dobra ne izrađuje na njenu inicijativu, osoba upisana kao vlasnik pomorskog dobra za ovaj upravni postupak (koji se tiče njenih prava i interesa, samo primjerice, prava na naknadu iz čl. 8 st. 4. Nacrta) neće ni znati niti će u njemu sudjelovati. Status stranke u ovom upravnom postupka trebale bi imati (i) sve one osobe koje su u zemljišnim knjigama upisane kao nositelji stvarnih prava na nekretninama koje u cijelosti ili jednim svojim dijelom ulaze unutar obuhvata granica pomorskog dobra. U uređenim pravnim sustavima kakav je ovaj Republike Hrvatske nezamislivo je da se o pravima i obvezama pravnih subjekata odlučuje u postupcima u kojima njima nije omogućeno sudjelovanje. Prema odredbi iz čl. 21. Nacrta, prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje se po službenoj dužnosti, a iznimno na inicijativu treće osobe. Nacrtom nije propisano koji bi to bili iznimni slučajevi u kojima bi se prijedlog granice pomorskog dobra izrađivao na inicijativu treće osobe. Članica Udruženja hotelijera HGK predlaže propisati kriterije pod kojima će zahtjev / inicijativa treće osobe za izradu prijedloga granice pomorskog dobra biti obvezujući (primjerice, ako u svom zahtjevu učini vjerojatnim da granica nekog pomorskog dobra nije određena, da ne obuhvaća cijelo pomorsko dobro ili obuhvaća nekretnine koje ne predstavljaju pomorsko dobro). Prema čl. 22. st. 2. Nacrta, Povjerenstvo je prilikom određivanja granice pomorskog dobra dužno voditi računa o prirodnim i umjetnim zakonitim preprekama u prostoru. Te prirodne i umjetne prepreke definirale bi se st. 3. i 4. istog članka. Prema odredbi iz st. 5. istog članka Nacrta, prepreke iz st. 2. istog članka ne smatraju se preprekama „u naravi“ ako se, između ostalog, nalaze na dijelu kopna iz članka 5. nacrta Prijedloga. Članica Udruženja hotelijera HGK smatra kako je nejasno koji je značaj i doseg odredbe iz st. 5. Odredbom iz čl. 22. st. 2. Nacrta ne bi bilo propisano da je Povjerenstvo prilikom određivanja granice pomorskog dobra dužno voditi računa „o preprekama u naravi“. Odredbu iz čl. 22. st. 4. toč. 4. Nacrta koja glasi „morski rub građevine i sastavni dijelova iste“ članica Udruženja hotelijera HGK predlaže dopuniti izrazom „uključujući zemljište nužno za redovnu uporabu te građevine“. Dok čl. 22. st. 2. Nacrta obvezuje Povjerenstvo da prilikom određivanja granice pomorskog dobra vodi računa o prirodnim i umjetnim zakonitim preprekama u prostoru, odredom iz st. 6. Povjerenstvu se tek ostavlja na dispoziciju da granicu odredi prema katastarskoj međi. Prema odredbi iz čl. 22. st. 8. Nacrta, za zakonite građevine koje su jednim dijelom ili u cijelosti izgrađene na pomorskom dobru, granica pomorskog dobra „može se odrediti sukladno ovom članku“, a izuzeti dio nekretnine postaje vlasništvo RH. U bitnome isto je predviđeno odredbom iz čl. 23. st. 5., čl. 24. st. 2. i čl. 27. Nacrta. Način, postupak i uvjeti izuzimanja nisu propisani. Valjalo bi propisati da se kod izuzimanja na odgovarajući način primjenjuje odredba iz čl. 217. Nacrta prema kojoj se zajedno sa zgradom iz pomorskog dobra izuzima i zemljište nužno za njenu redovnu uporabu. Prema izričaju ove odredbe odluka o izuzimanju bila bi, pretpostavljeno, konstitutivnog značaja, jer njime nekretnina „postaje vlasništvo RH“. Takva odluka može biti donesena samo u okviru odgovarajućeg (upravnog) postupka. Članica Udruženja hotelijera HGK predlaže, stoga, propisati da se odluka o izuzimanju donosi uz odgovarajuću primjenu odredbe iz čl. 20. Nacrta, a njemu kao stranka sudjeluje i osoba iz čl. 217. st. 2. Nacrta (osoba koja može dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine). Članica Udruženja hotelijera pretpostavlja da institut izuzimanja ima za svrhu deklarirati da se iz granica pomorskog dobra izdvaja nešto što po svojoj prirodi nije niti je ikada bilo pomorsko dobro (nekretnina, zgrada u funkciji mora). Nejasno je, stoga, zbog čega bi RH stjecala vlasništvo ove, izuzete nekretnine ili nekretnina iz čl. 24. st. 2. odnosno čl. 27. Nacrta. Ratio iza takvog rješenja postojao bi samo u onim slučajevima u kojima je RH prethodno isplatila naknadu osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta. Zakonom, stoga, članica Udruženja hotelijera predlaže propisati da vlasništvo nad (izuzetom) građevinom (i zemljištem nužnim za njenu redovnu uporabu) kao i na nekretninama iz čl. 24. st. 2. i čl. 27. Nacrta RH stječe, ako je osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta isplatila naknadu, a da se u suprotnom takva nekretnina vraća osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta, ako ona na to pristaje. Na odgovarajući način članica Udruženja hotelijera predlaže dopuniti odredbu čl. 217. st. 2. Nacrta, uzimajući, dakako u obzir da se njom prvenstveno nastoji urediti stanje zatečeno u trenutku stupanja novog zakona na snagu. U tom smislu predlaže se propisati da će izuzete postati vlasništvo RH, ako je RH do stupanja novog zakona na snagu isplatila naknadu osobi iz čl. 8. st. 5. Nacrta, a da je u protivnom osoba iz čl. 8. st. 5. Nacrta ovlaštena umjesto isplate naknade zahtijevati prijenos / vraćanje izuzete nekretnine u njeno vlasništvo. Prema čl. 24. st. 1. Nacrta, određena granica pomorskog dobra može se izmijeniti samo iznimno u slučaju izmjena nastalih prirodnim pojavama ili pojavama koje su rezultat ljudske radnje, to jest, činjenja, nečinjenja ili propuštanja. Rješenje o utvrđivanju granica pomorskog dobra deklaratorne je prirode. Članica Udruženja hotelijera smatra da se njega mora moći izmijeniti ako njime nije zahvaćeno cijelo pomorsko dobro odnosno ako su njime zahvaćene nekretnine koje to objektivno nisu. U odnosu na st. 2. istog članka članica Udruženja hotelijera moli vidjeti njezin komentar na članak 22. Nacrta. Prihvaćen Rješenje o određivanju granice pomorskog dobra je deklaratoran akt kojim se utvrđuje koji dio kopna jest pomorsko dobro koje jest po samom zakonu. Odredbe o određivanju granice na inicijativu treće osobe će se brisati. Člankom 5. propisano je što pomorsko dobro jest po samom zakonu, stoga bilo kakva prepreka na tom dijelu kopna pripadnost je pomorskog dobra po samom zakonu. Dopuna odredbe iz čl. 22. st. 4. toč. 4. NPZ-a dodatno će se razmotriti. Čl. 22. st. 2. smjernice su samo alat za ujednačeno postupanje Ministarstva. Članak 22. st. 8. NPZ – na pomorskom dobru ne može se steći vlasništvo od 1939. godine i svi eventualni upisi vlasništva iznimno su dvojbene zakonitosti. Članak 24. st. 1. NPZ-a upravo takve iznimke predviđa.
386 Marijan Ciprijan GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 23. stavak 5. Izuzeti dio nekretnine bi trebalo prvo vratiti vlasniku (ako postoji i posebno ako se radi o jedinici lokalne samouprave) koji je bio upisan prije utvrđivanja granice pomorskog dobra. U slučaju da nije moguće utvrditi tko je bio vlasnik prije utvrđivanja granice pomorskog dobra građevina bi trebala postati vlasništvo RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer pomorsko dobro ne može biti u vlasništvu niti su eventualni upisi vlasništva na pomorskom dobru valjani upisi da bi upisani "vlasnik" uopće imao ikakva prava, stoga eventualnom izmjenom granice pomorskog dobra izuzeti dio pomorskog dobra može biti isključivo predmetom vlasništva Republike Hrvatske.
387 Ana Paliska GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Načelo zadovoljenja javnog interesa treba omogućiti prije izvršnosti rješenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga što se u postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra isključivo obuhvaća onaj dio kopna koji čini pomorsko dobro prema njegovoj zakonskoj definiciji i isti je deklaratornog značaja.
388 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 22. stavak 3.točka 1. - umjesto riječi "klif" navesti "obalna stramica" ili "litica" (nepotrebno korištenje tuđice) Prihvaćen Primjedba je prihvaćena i izričaj će se uskladiti
389 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Određivanje granica pomorskog dobra (čl.19. - čl.29). Nomotehnički ispraviti redosljed članaka u glavi III. (primjera radi, prvo idu smjernice za određivanje granica, a onda prijedlog). Primljeno na znanje Dodatno će se razmotriti primjedba s nadležnim tijelima.
390 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Članak 24. Postupak izvlaštenja predviđen samo za nekretnine na koje se pomorsko dobro proširuje, dok su one koje su pomorsko dobro po samom zakonu izuzete iz navedenog postupanja. Dakle, nužno je predvidjeti činjenicu da je naknada za izvlaštenje plaćanja kao uvjet za izvršnost rješenja. Nije prihvaćen Rješenje kojim se određuje granica pomorskog dobra je deklaratoran akt, kojim se samo konstatira da neki dio kopna po svom položaju jest ili nije pomorsko dobro, a sve iz razloga što pomorsko dobro jest po samom Zakonu.
391 MARIANA BUCAT GLAVA III., ODREĐIVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA Lijepo je reguliran prihvat otpada s plovnih objekata i predaja otpada osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje otpadom. Jedino je zakonodavac potpuno zaboravio ili uopće ne zna da postoje škovace koji plutaju po moru, a čiji je autor nepoznat. Tzv. morski otpad. Valjalo bi se barem potruditi pronaći kakvu pravnu osobu koja bi se povremeno pobrinula i za taj otpad. Ili će se tu zakonodavac oslanjati na volonterske akcije mještana, udruga i građanskih inicijativa?! Primljeno na znanje Redovno upravljanje pomorskim dobrom za koje je nadležna jedinica lokalne samouprave osobito uključuje redovno održavanje pomorskog dobra.
392 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
393 Srđ je Grad GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI ● Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
394 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Vezano uz članak 30. stavke 2. i 3., Komora smatra kako ovlašteni inženjeri geodezije izrađuju geodetski elaborat, te su prije pregleda i potvrđivanja od strane nadležnog katastarskog ureda dužni dobiti potvrdu takvog elaborata od nadležnog Ministarstva. Geodetski elaborat ovlašteni inženjeri geodezije zatim podnose na pregled i potvrđivanje u nadležni katastarski ured. Komora smatra i kako bi katastarski ured, nakon pregleda i potvrđivanja takvog elaborata, te njegove provedbe, po službenoj dužnosti trebao dostaviti takav elaborat nadležnom općinskom državnom odvjetništvu. Konačno, nadležno općinsko državno odvjetništvo, treba podnijeti zahtjev za upisom pomorskog dobra zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda. Vezano uz stavak 4. Komora smatra kako je pogrešno navedeno kako na temelju Rješenja iz stavka 2 istog članka osoba može zatražiti pokretanje postupka određivanja naknade kao da je provedeno izvlaštenje, već osoba pokretanje navedenog postupka određivanja naknade može zatražiti temeljem Rješenja nadležnog ureda za katastar donesenog nakon provedbe geodetskog elaborata, a koje je doneseno u upravnom postupku. Naime, u pravilu stranke nisu upoznate s donošenjem takvog Rješenja budući da nisu niti stranke u postupku njegovog donošenja, te se sa postupcima evidentiranja pomorskog dobra, u pravilu, susreću upravo u trenutku kada im katastarski ured dostavi već spomenuto Rješenje. Vezano uz članak 32. stavak 1., Komora smatra kako je za potrebe dovršetka postupaka novih izmjera potrebno donijeti Rješenje od strane Povjerenstva iz članka 20. ovog Zakona. Također, Komora smatra kako bi trebalo propisati obavezu Općinskog državnog odvjetništva da temeljem Rješenja povjerenstva i upiše posebni pravni režim, čime bi se pomorsko dobro utvrdilo i evidentiralo u postupku nove izmjere. Vezano uz članak 32. stavak 2., Komora smatra kako se izričaj ovog stavka treba uskladiti sukladno izričajima u posebnim zakonima koji uređuju spomenuta područja. Katastarski operat stavlja se u službenu uporabu temeljem Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata sukladno zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, dok se ta odluka da je zemljišna knjiga osnovana ili obnovljena naziva Odluka o otvaranju zemljišne knjige sukladno zakonu kojim se uređuju zemljišne knjige. Vezano uz članak 33. Komora smatra kako je potrebno razjasniti koje su nekretnine posredno ili neposredno vezane uz pomorsko dobro, kako bi bilo jasno na koje nekretnine se ova odredba odnosi. Nadalje, Komora smatra kako prema ovako propisanim odredbama, u slučaju da granica pomorskog dobra nije utvrđena, te nije niti izrađen Prijedlog za njegovo utvrđivanje Ministarstvo neće imati drugog načina, nego da za svaku takvu nekretninu za koju se zatraži suglasnost podnositelja zahtjeva uputi da se prethodno donese Rješenje kojim bi se točno evidentiralo Pomorsko dobro. Pri tome, potrebno je razmotriti učinke takvih propisanih odredbi, odnosno njihov utjecaj na gospodarsku aktivnost na takvim nekretninama, posebice imajući u vidu vremenske rokove u kojima su do sada utvrđivane granice pomorskog dobra. Vezano uz članak 35. Komora smatra kako je potrebno dodati i kako, obzirom da se Rješenje iz članka 20. ovog Zakona u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama evidentira temeljem geodetskih elaborata izrađenih sukladno posebnim propisima, potrebno dodati odredbe po uzoru na druge slične zakone koji reguliraju posebne pravne režime (ceste, vode, komunalno gospodarstvo) te je potrebno propisati iznimke da se na provedbu geodetskih elaborata za evidentiranje pomorskog dobra ne odnose odredbe drugih zakona i propisa koje su u suprotnosti s ovim Zakonom. U suprotnome, mogući su slučajevi da evidencija neće biti provediva geodetskim elaboratima zbog određenih uvjeta propisanih drugim zakonima, primjerice Zakona o prostornom uređenju, Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakona o poljoprivrednom zemlijštu, Zakona o zemljišnim knjigama i drugih sličnih zakona. Djelomično prihvaćen Članak 30. stavke 2. i 3. razmotrit će se u suradnji s Državnim odvjetništvom RH i Državnom geodetskom upravom. stavak 4. Rješenje o granici pomorskog dobra deklaratoran je akt donošenjem kojeg obuhvaćeni dio kopna postaje stvar izvan prometa, stoga već u tom trenutku pravo nastaje. Članak 32. stavak 1., Zakon ne može imati retroaktivno djelovanje, ali slažemo se s ovim prijedlogom. Razmotrit će se u suradnji s Državnim odvjetništvom RH Vezano uz članak 32. stavak 2., . razmotrit će se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Državnom geodetskom upravom Članak 33. pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH i zaslužuje najveću zaštitu. Vezano uz članak 35. razmotrit će se.
395 MARKO GILJAČA GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI • Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
396 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
397 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Čl. 33. mijenja se na slijedeći način: Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, DODAJE SE: "a koje su od državnog i županijskog značaja" daje Ministarstvo. Nije prihvaćen Sve suglasnosti na elaborate, bez obzira na njihov značaj, daje Ministarstvo
398 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva.
399 JU Natura Histrica GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Članak 33. Dodati jedan stavak kojim se određuje vremenski rok u kojem Ministarstvo treba dati suglasnost. Nije prihvaćen Rok nije propisan zbog složenosti postupka pregledavanja geodetskih elaborata.
400 HGK GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Odredbe iz čl. 34., čl. 35. i čl. 222. st. 2. Nacrta imaju za cilj pojednostaviti upis pomorskog dobra u zemljišne knjige uz istovremeni upis brisanja svih ranijih upisa i ovlaštenika na toj nekretnini. Čini se, međutim, da se ovdje neopravdano radi razlika ovisno o tome treba li se pomorsko dobro upisati na nekretninama na kojima su kao vlasnici bili upisani RH, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave te pravne osobe u njihovom vlasništvu ili pak druge osobe (čl. 36. Nacrta). U potonjem slučaju upis se provodi ex lege. Tabularna isprava za ovaj upis zahtjeva se samo od spomenutih subjekata javnog prava. Razlozi za različit pristup reguliranju ove pravne stvari ovisno o subjektivitetu osobe upisane kao vlasnik, nisu izloženi niti, objektivno, postoje, pa članica Udruženja hotelijera isto predlaže ujednačiti. Prihvaćen Ovim odredbama stavlja se veća odgovornost na upravljače pomorskim dobrom.
401 Hrvatska udruga turizma GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Čl. 33. mijenja se na sljedeći način: Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, DODAJE SE: "a koje su od državnog i županijskog značaja" daje Ministarstvo. U čl. 33. dodaje se st. 2. koji glasi: (2) Suglasnosti na geodetske elaborate čija provedba je posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 5. ovog Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, a koje su od lokalnog značaja daje upravni odjel u županiji. Nije prihvaćen Sve suglasnosti na elaborate, bez obzira na njihov značaj, daje Ministarstvo.
402 Roko Božikov GLAVA IV., KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Posebno pozdravljam odredbu u čl.32.st.2. prijedloga novog zakona po kojoj se Nova katastarska izmjera ne može provesti dok granica pomorskog dobra nije određena sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, na portalima o pomorskom dobru su se pojavili stavovi o tome da se do sada započete Nove katastarske izmjere mogu provesti i dovršiti bez izvršnog rješenja povjerenstva Ministarstva MMPI o utvrđenoj granici pomorskog dobra. Kad bi se to u ranije započetim postupcima Nove katastarske izmjere dopustilo to bi značilo da bi se granice pomorskog dobra mogle direktno ucrtavati u novi katastarski samo na temelju prijedloga Županijskih povjerenstava. Koliko i na kakve sve načine su neki dosadašnji prijedlozi Županijskih povjerenstava bili manjkavi i nezakoniti najbolje zna tročlano povjerenstvo Ministarstva MMPI. Prema tome zalažem se da se i ranije započete Nove katastarske izmjere ne mogu provesti i dovršiti dok granica pomorskog dobra nije utvrđena rješenjem Ministarstva, a što je u skladu i sa postojećim zakonom nn 158/03. Primljeno na znanje Ovim NPZ se nastoji jasnije i preciznije definirati niz otvorenih pitanja koja su se pojavila u primjeni dosadašnjeg Zakona, a koji su imali i još imaju utjecaja na definiranje pomorskog dobra i njegovih granica i provedbu utvrđenog pomorskog dobra kao takvog u bazi zemljišnoknjižnih podataka.
403 ŽELJANA MARIČIĆ POMORSKO DOBRO, GLAVA V. Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska, a Vlada RH najviiši je nositelj izvršne vlasti.
404 Istarska županija - Regione Istriana POMORSKO DOBRO, GLAVA V. Vezano za članak 45. st. 6. pravilnikom je potrebno propisati da provedbu naknade za brodice i jahte (izdavanje uplatnica, naplatu, i ostale poslove) rade županije, te da je Ministarstvo dužno predati cjelokupnu dokumentaciju županijama radi izvršenja tih poslova. Smatramo da je potrebno već sada reagirati na način provedbe ove odredbe, s obzirom da su županije uskraćene za veliki iznos godišnjih prihoda. Smatramo da s obzirom da su prihodi županijski, da županija ima pravo i obvezu provoditi sve radnje radi učinkovite naplate. Ukoliko ostale županije nisu sa time suglasne, predlažemo da se propiše mogućnost prijenosa ovlasti na županiju koja je kapacitirana za provedbu. Prihvaćen Pravilnikom će se pobliže razraditi odredbe Zakona.
405 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM članak 46. stavak 2. kao stalni članovi Savjeta trebaju biti uključeni i znanstveni koji se bave domenom zaštite prirode, i to vezano za kopno i more. Potrebno je uključiti barem troje/trojicu takvih stalnih članova uz mogućnost dodatnog uključivanja stručnjaka što je navedeno u stavku 3. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog, u rad Savjeta uključit će se kao stalni član predstavnik ministarstva zaštite okoliša i prirode.
406 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Iza članka 45. unijeti novi članak koji glasi: ˝Ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000, javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže Natura 2000 nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Nije prihvaćen Budući da je koncesija pravo gospodarskog korištenja, a javne ustanove iz područja zaštite prirode nisu osnovane za tu svrhu, ne smatramo da bi takva odredba bila primijenjiva, stoga ne prihvaćamo prijedlog.
407 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Čanak 45, stavak 5. - potrebno je obvezati i državu na namjensko korištenje sredstava - u svrhu zaštite pomorskog dobra i prirode. Nije prihvaćen Sredstva u korist državnog proračuna RH koriste se kako je određeno Zakonom o izvršavanju proračuna.
408 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. stavak 3. Zaštićena područja prirode na obali trebaju biti izuzeta od koncesioniranja u komercijalne svrhe i u svrhe luka jer su pod dvostrukom zaštitom kao zaštićeno obalno područje i kao zaštićeno područje prirode kako bi se omogućila zaštita bioraznolikosti i kako bi se smanjio antropogeni utjecaj na strateški najugoženija područja. Djelomično prihvaćen Propisi koji štite obalno područje i koji štite posebno zaštićene dijelove prirode nisu stavljeni izvan snage ovim NPZ-om, on ih dopunjuje.
409 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Ulaskom RH u Europsku uniju javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima na lokalnoj (regionalnoj) razani kroz Zakon o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom spuštene su između ostalog i obaveze očuvanja i zaštite morskih zaštićenih područja, staništa i vrsta, ali ne i kontinuirana financijska sredstva za ispunjavanje obaveza koje RH ima prema direktivama Europske unije. Budući je more jedno od najznačajnijih prirodnih dobara RH značajno za gospodarstvo, područje velike raznolikosti zaštićenih obalnih i morskih staništa i vrsta, kojima upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže Natura 2000 potrebno je osigurati kontinuirana financijska sredstva za provođenje mjera zaštite prirode u cilju očuvanja i zaštite istih. sukladno obavezama RH kao članice EU. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog članka, ukoliko se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija i/ili dozvola na pomorskom dobru i/ili dozvola za posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene unutar zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000, 10 posto od naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000 i to na sljedeći način: (1)Naknada za koncesije i za posebnu upotrebu izvan luka i za luke posebne namjene unutar zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000 se uplaćuje: -25 posto u korist državnog proračuna; -40 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; -25 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; - 10 posto u korist proračuna javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000. (2)Naknada za dozvole na pomorskom dobru unutar zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže Natura 2000 se uplaćuje: -60 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; -30 posto u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave; - 10 posto u korist proračuna javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Nije prihvaćen Nije predmet ovog propisa financiranje javnih ustanova iz područja zaštite prirode.
410 Petra Marčinko GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ● Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. ● Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom. Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
411 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
412 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom.
413 Srđ je Grad GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ● Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. ● Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Djelomično prihvaćen Usklađenost planova JLS-a će provjeravati jedinica regionalne samouprave, a sam postupak će se detaljnije razraditi podzakonskim propisom. Dozvola se izdaje za obavljanje djelatnosti bez gradnje ili za obavljanje djelatnosti, uz postavljanje montažnog objekta. Međutim, raspravit će se potreba provedbe dodatnih procedura iz nadležnosti tijela za zaštitu okoliiša i održivi razvoj.
414 Ivana-Nataša Turković GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva. U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izbotru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana. Svaka JLS, tj njegovo predstavničko tijelo, u postupku izrade Plana imat će priliku opredjeliti se u vezi upravljanja plažama. Vlasništvo je vremenski neograničeno, a vremenski neograničeno pravo i pravo dano na dugi određen rok nikako nisu isto. Direktiva poznaje izmjene ugovora o koncesiji, a izmjene regulira i Zakon o koncesijama. Ne prihvaća se odredba iz članka 59. jer je preduvjet izdavanja lokacijske dozvole zadovoljenje svih posebnih uvjeta, pa tako i uvjeta iz područja zaštite prirode i okoliša.
415 Ivana-Nataša Turković GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Iz mogućnosti izdavanja koncesija potrebno je isključiti sva zaštićena područja prirode s ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te s ciljem zaštite bioraznolikosti na što obvezuje Barcelonska konvencija. Djelomično prihvaćen Barcelonska konvencija obvezuje, raspravit će se predložena izmjena s ministarstvom nadležnim za poslove zaštite prirode i okoliša.
416 MARKO GILJAČA GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM • Članak 43 ; U svrhu upravljanja pomorskim dobrom, nužno je dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, a kako bi se spriječili negativni utjecaji planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kao i obavezu prethodnog mišljenja nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima za područje obuhvata. • Na pomorskom dobru nužno je zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka s posebnim naglaskom na one iz područja zaštite okoliša i prirode Prihvaćen U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izboru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana.
417 Dusica Radojcic GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Strateški bi plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom trebao donijeti Sabor, a ne Vlada. čl. 37.(3)Strateški plan osnovni je dokument kojim se, sukladno načelima iz stavka 1. ovog članka, dugoročno određuju nacionalni interesi i upravljanje pomorskim dobrom, definira se dugoročna strategija razvoja turističke infrastrukture na pomorskom dobru (plaže, šetnice, biciklističke staze i sl.), definiraju osnovni koncepti povećanja kapaciteta plaža u urbanim i nenaseljenim područjima, definiraju smjernice za izgradnju obalne pješačke i biciklističke prometne infrastrukture s ciljem disperzije turističkog pritiska, sve u cilju osiguravanja opće upotrebe pomorskog dobra, reda na pomorskom dobru, održivog gospodarskog korištenja, posebne upotrebe i zaštite pomorskog dobra". Ovim se člankom strateško upravljanje pomorskim dobrom svodi na njegovo korištenje u turističke svrhe, što je preuski cilj. Osim toga, doima se nevjerojatnim da je zakonodavac predožio da se strateškim planom upravljanja pomorskim dobrom na nacionalnoj razini planira dugoročni razvoj turističke infrastrure poput biciklističkih i pješačkih staza. Očita je neusklađenost s direktivom o prostornom planiranju mora. čl. 39 - Red na pomorskom dobru osobito uključuje: siguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra. kako se može osiguratu nesmetani prolaaz duž pomorskog dobra ako se dodijeli koncesija s ohraničenjem ili isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe? čl. 39. (3) Zabranjene su radnje kojima se onečišćuje pomorsko dobro, a osobito odlaganje krutog i tekuće materijala, objekata i drugih predmeta na pomorskom dobru. A što je s ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda s pročistača u more (grube i fine rešetke, mastolovi i pjeskolovi nisu pročistači, u većinsi se jesta na obali ispuštaju u more nepročišćene otpadbne vode? 41. (2) "U okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom iz stavka 1. ovog članka jedinica područne (regionalne) samouprave je dužna osigurati provedbu intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora u skladu s posebnim propisima te otklanjanje posljedica plavljenja obalnog područja kao posljedice podizanja razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta." Potrebno je uvesti obavezu da su JL(R)S dužne osigurati/skladištiti i opremu i sredstva za intervencije u slučajevima iznenadnog onečišćenja mora naftom (plutajuće brane, raspršivači, rukavice). Pokazalo se da je pitanje brzine intervencije ključno za sprječavanje širenja ili da nafta dospije do obale, a gradovi i općine ili nemaju ili imaju nedovoljne količine opreme i sredstva na svom teritoriju, što produljeve vrijeme intervencije. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju, a koji će biti usklađen sa svim sektorskim planovima i propisima. čl. 39 Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko njome upravlja čl. 39. (3) uređeno propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode. 41. (2) podrazumijeva se da jedinice područne (regionalne) samouprave raspolažu takvim sredstvima i opremom.
418 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Potrebno je izmijeniti članak 37. st. 2 na način da Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama ne donosi Vlada RH već Sabor RH. Vlada nije nadležna donositi strateške dokumente po prirodi i logici stvari koja proizlazi iz ustavne odredbe prema kojoj narod kao suveren ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika. Izbrani predstavnici naroda sjede u Saboru - a ne u Vladi. Djelomično prihvaćen Odredba je promijenjena.
419 Hrvatska komora arhitekata GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43 U cilju ostvarenja cilja integralnog upravljanja pomorskim dobrom, bilo bi potrebno: 1. Dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, u cilju sprečavanja negativnih utjecaja planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja zahvata na okoliš. 2. Pribaviti prethodno mišljenje nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima koji su izrađeni u području obuhvata plana kako bi se osiguralo integralno upravljanje morskim i obalnim područjem odnosno pomorskim dobrom. Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
420 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Barcelonska konvencija obvezuje na isključivanje svih zaštićenih područja prirode sa ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te sa ciljem zaštite bioraznolikosti iz mogućnosti izdavanja koncesija. Primljeno na znanje Barcelonska konvencija vrijedi, ovaj NPZ samo nadopunjuje važeće propise - međunarodne ugovore i konvencije, zakone na snazi.
421 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ČLANAK 43. (11) U slučaju iz članka 7. stavka 4. ovog Zakona Plan upravljanja pomorskim dobrom donosi Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem uz prethodnu suglasnost Ministarstva DODATI i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj administrativno pripada. Ne smiju se ovakve odluke donositi bez suglasnosti lokalne zajednice, odnosno JLS. Djelomično prihvaćen odredba iz članka 7. stavka 4. je izmijenjena.
422 ŽELJANA MARIČIĆ GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM 'Koncesije za gospodarsko korištenje'' - je potrebno definirati u pojmovniku i uskladiti sa Zakonom o koncesijama u kojem su specificirane vrste koncesija. Za pomorsko dobro treba obavezno razlikovati 1. GOSPODARSKO KORIŠTENJE- tj. djelatnost na pomorskom dobru, 2. GRAĐENJE. Zbog bitnih razlika u pojmovima takve koncesije nije moguće obuhvatiti u jednom koncesijskom ugovoru niti u jednom natječaju, a u dosadašnjoj praksi je upravo zbog ovog dolazilo do velikih devastacija i zloupotreba. Djelomično prihvaćen Cilj je, između ostalog, i usklađenje ovog Zakona s krovnim Zakonom o koncesijama koji predviđa koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.
423 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46., stavak 2. Treba razdvojiti okoliš i prirodu, da bude jasno da se radi o 2 predstavnika; isto kako je razdvojeno gospodarstvo, iako je trenutno sve (gospodarstvo, okoliš, priroda), u istom ministarstvu. Sukladno tome treba adekvatno nomotehnički urediti tekst ovoga stavka. Nije prihvaćen Primjedba nije usvojena jer su područja blisko povezana.
424 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. U članku 45. dodaju se novi stavci 3. i 4.: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA 2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000. Sukladno tome, treba adekvatno smanjiti i postotke za proračune države, regionalne i lokalne samouprave. (4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA 2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000. Sukladno tome, treba adekvatno smanjiti i postotke za proračune države, regionalne i lokalne samouprave. Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 5. do 9. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novih stavka tako da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA 2000, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA 2000. Mišljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
425 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43., stavak 5. Dodati rok u kojem lučka kapetanija mora dati prethodnu suglasnost JLS-u. Članak 43., stavak 13. Govori da se planovi upravljanja na razini jedinica regionalne i lokalne samouprave donose za razdoblje od 4 godine – znači li to da se ukidaju se godišnji planovi? Djelomično prihvaćen Da, ukidaju se godišnji planovi. Razmotrit će se propisivanje roka.
426 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 38., stavak 2. Predlažemo dodati: - osiguravanje održivog korištenja prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica Ovo je povezano s člankom 4. Zakona o zaštiti prirode. Članak 38., stavak 3. Predlažemo dodati: - sprječavanje ili ublažavanje štetnih zahvata ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti Ovo je povezano s člankom 4. Zakona o zaštiti prirode. Djelomično prihvaćen Upravno zato VRH donosi Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama
427 JU Natura Histrica GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37. Dodati stavak u kome se navodi da se u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže pomorskim dobrom upravlja i na temelju donesenih planova upravljanja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
428 Ivan Sekovski PAP/RAC GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Komentar Centra za regionalne aktivnosti UNEP MAP PAP/RAC: Članak 39. stavak 2. „Redovno čišćenje“ Potrebno je definirati čišćenje. Članak 42. Obaveza Ministarstva: “-koordinaciju između državne, regionalne i lokalne vlasti kako bi se izbjegli sektorski pristupi i osigurali cjeloviti strateški interesi Republike Hrvatske na pomorskom dobru” Ova je obaveza trenutačno 13. na listi prava i obaveza. Potrebno je uvažiti da je ovo jedan od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih zadataka, te bi stoga trebao biti na vrhu ljestvice obaveza i prava Ministarstva. U tom smislu posebno je važno osigurati koordinaciju pri izvanrednim događajima. Kako će plavljenja obale biti sve učestalija, potrebno se pripremiti za bolje usklađen odgovor svih razina vlasti – počevši od lokalne (koja po prijedlogu Zakona uopće u ovakve situacije nije uključena), preko regionalne do Ministarstva. Koordinacijom je potrebno uključiti sustav upravljanja katastrofama, odnosno civilnu zaštitu i ostale nositelje, kao i nositelje odgovornosti za upravljanje oborinskim vodama, uključujući i one koji bi oborinsku vodu mogli, odnosno trebali koristiti. Članak 45. stavak 5. „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prihode iz stavaka 1. i 2. ovog članka namjenski koristiti za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje, odnosno sufinanciranje, projekata na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje pomorskog dobra.“ Da bi ovaj zakon doprinio očuvanju mora i priobalja u ovaj je stavak članka 45. potrebno jasno uključiti zaštitu i očuvanje prirode – te bi tekst trebao glasiti: Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prihode iz stavaka 1. i 2. ovog članka namjenski koristiti za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje, odnosno sufinanciranje, projekata na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje i zaštitu prirode, te unapređenje pomorskog dobra. Članak 46. Stavak 1 Da bi se u ovaj zakon uključilo zaštitu i očuvanje mora i priobalja potrebno je u Savjet uključiti i institucije koje se bave očuvanjem i zaštitom resursa poput Instituta za oceanografiju, Instituta za more i priobalje, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.. Isto tako, radi očekivanih plavljenja obale potrebno je u savjet uključiti predstavnike sustava upravljanja rizicima od katastrofa, te nositelje upravljanja oborinskim vodama. Djelomično prihvaćen Članak 39. stavak 2. razmotrit će se Članak 42. razmotrit će se. Članak 45. stavak 5. projekti na pomorskom dobru i aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje i zaštitu prirode svakako su prioritetni za financiranje. Članak 46. Stavak 1. razmotrit će se
429 Milvana Arko-Pijevac GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Dopuna Čl.43 st 7. Planovi iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju biti usuglašeni sa Strateškim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama nakon njegovog donošenja te strateškim planovima procejene od rizika I prilagodbi klimatskim promjenama Djelomično prihvaćen Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama, s kojim svi planovi upravljanja moraju biti usklađeni, donijet će se uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju te će stoga biti usklađen sa svum sektorskim planovim i propisima.
430 Milvana Arko-Pijevac GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Dopuna ČL 43 st.5. Lučka kapetanija I Javna ustanova za zaštitu prirode ili druga ustanova čijia je djelatnost zaštite prirode I okoliša daje predhodnu suglasnost na Plan iz stvaka 3. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
431 Milvana Arko-Pijevac GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Prijedlog dopune Čl41. st.3. Jedinice područne (regionalne) samouprave na svom području trebaju provesti procjene prilagodbi I rizika klimatskim promjenama i osigurati adekvatnu širinu prostora na kopnu kao zaštitnu zonu Nije prihvaćen Jedinice regionalne samouprave imaju obveze sukladno propisima koji uređuju prilagodbu rizicima zbog klimatskih promjena, ovaj Zakon ne utječe na tu obvezu.
432 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Kako bi se definirala prava i obveze javnih ustanova koje upravljanju nacionalnim parkom kod upravljanja pomorskim dobrom iza članka 41. trebalo bi dodati novi članak koji bi glasio: Prava i obveze javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom (1)Javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkom redovno održavaju pomorsko dobro unutar područja nacionalnog parka sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom unutar nacionalnog parka te provode gradnju infrastrukture i jednostavnih građevina i radova na pomorskom dobru unutar područja nacionalnog parka. (2)Na pomorskom dobru iz stavka 1. ovog članka mogu se izvoditi radovi i graditi isključivo građevine koje trajno služe općoj upotrebi (potporni i zaštitni zidovi, šetnice, odmorišta i sl.) izvan koncesioniranog i lučkog područja. (3)U cilju zaštite prava na upotrebu pomorskog unutar područja nacionalnog parka dobra čuvari prirode nacionalnog parka dužni su postupati sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima. (5)Sredstva od naplate novčanih kazni prema odredbama ovog Zakona prihod su javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkom i namjenski se koriste za redovno održavanje i zaštitu pomorskog dobra unutar područja nacionalnog parka U članku 42.budući da bi javne ustanove u okviru svojih ovlasti trebale donositi rješenja o davanju dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru potrebno je dodati podsavak da Ministarstvo rješava po žalbi izjavljenoj na rješenja javnih ustanova o najpovoljnijem ponuditelju. U članku 43. - odredbama o planu upravljanja pomorskim dobrom treba urediti proceduru donošenja plana upravljanja pomorskim dobrom u zaštićenom području, te dodati stavke nove stavke 5. i 6. (5) Plan upravljanja pomorskim dobrom unutar nacionalnog parka donosi upravno vijeće javne ustanove nacionalnog parka na prijedlog ravnatelja javne ustanove, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (6) Javna ustanova nacionalnog parka dužna je dostaviti Ministarstvu prijedlog Plana upravljanja pomorskim dobrom koji objedinjuje sve planove jedinica lokalne samouprave i nacionalog parka na njenom području na prethodnu suglasnost, najkasnije do 1. studenoga tekuće godine za naredno razdoblje. Nadalje je potrebno intervenirati u članak 44. i 45. odnosno da se sredstava od naknada za koncesije, posebnu upotrebu pomorskog dobra, dozvole ili iz sredstava državnog proračuna uplaćuju u korist javne ustanove nacionalnog parka ili javne ustanove koja upravlja drugim zaštićenim područjem u slučajevima iz članka 7. stavaka 3. i 4. ovoga zakona za redovno upravljanje pomorskim dobrom na njenom području. Isto tako da se kod raspodjele tih sredstava odredi postotak koji bi se uplaćivao javnoj ustanovi, u postotku kao i za jedinice lokalne samouprave. U istom članku potrebno je naznačiti da se javne ustanove nacionalnih parkova oslobođene plaćanja naknade za koncesiju na pomorskom dobru danu za obavljanje djelatnosti u nacionalnom park za koje su osnovane. Nije prihvaćen Javna ustavnova na području nadležnosti obavlja djelatnosti za koje je osnovana, međutim, pomorsko dobro promatra se kao cjelina. Također, izbrisan je stavak kojim se daje mogućnost prenošenja nadležnosti javnim ustanovama, stoga predložene članke nije potrebno dodati u NPZ.
433 Maja Koroman GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Nije prihvaćen U postupku javnog savjetovanja izmijenjene su odredbe o Povjerenstvu za granice pomorskog dobra, stoga primjedba nije primijenjiva. U planu upravljanja će biti navedena djelatnost i sredstvo za obavljanje, a tek po zaprimanju i ocjeni ponuda te izbotru najboljeg ponuditelja će se ti podaci moći znati. Naknada i rok će biti poznati i u trenutku objave plana. Svaka JLS, tj njegovo predstavničko tijelo, u postupku izrade Plana imat će priliku opredjeliti se u vezi upravljanja plažama. Vlasništvo je vremenski neograničeno, a vremenski neograničeno pravo i pravo dano na dugi određen rok nikako nisu isto. Direktiva poznaje izmjene ugovora o koncesiji, a izmjene regulira i Zakon o koncesijama. Ne prihvaća se odredba iz članka 59. jer je preduvjet izdavanja lokacijske dozvole zadovoljenje svih posebnih uvjeta, pa tako i uvjeta iz područja zaštite prirode i okoliša.
434 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Primjedbe i prijedlozi na Članak 46 Prijedlog je nadopuniti članak definicijom integralnog upravljanja pomorskim dobrom kao dijela integralnog upravljanja obalnim područjem, a temeljem obveza koje proizlaze iz članka 4. Zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja. Nije prihvaćen Protokol vrijedi i obvezuje sve, stoga nije potrebno navoditi sve Zakone i međunarodne ugovore potpisnica kojih je Republika Hrvatska.
435 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Primjedbe i prijedlozi na Članak 43 U cilju ostvarenja cilja integralnog upravljanja pomorskim dobrom, bilo bi potrebno: 1. Dodati obavezu izdavanja prethodnog mišljenja nadležnog tijela iz područja zaštite okoliša i prirode, u cilju sprečavanja negativnih utjecaja planova upravljanja pomorskog dobra na okoliš kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja zahvata na okoliš. 2. Pribaviti prethodno mišljenje nadležnog tijela o usklađenosti plana upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planovima koji su izrađeni u području obuhvata plana kako bi se osiguralo integralno upravljanje morskim i obalnim područjem odnosno pomorskim dobrom. Nije prihvaćen Za svaki zahvat na pomorskom dobru potrbno je ishoditi dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, a u postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole.
436 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Vezano za članak 45. st. 6. pravilnikom je potrebno propisati da provedbu naknade za brodice i jahte (izdavanje uplatnica, naplatu, i ostale poslove) rade županije, te da je Ministarstvo dužno predati cjelokupnu dokumentaciju županijama radi izvršenja tih poslova. Smatramo da je potrebno već sada reagirati na način provedbe ove odredbe, s obzirom da su županije uskraćene za veliki iznos godišnjih prihoda. Smatramo da s obzirom da su prihodi županijski, da županija ima pravo i obvezu provoditi sve radnje radi učinkovite naplate. Ukoliko ostale županije nisu sa time suglasne, predlažemo da se propiše mogućnost prijenosa ovlasti na županiju koja je kapacitirana za provedbu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se mogućnost
437 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46. U stavku 2. navedenog članka predlažemo razdvojiti okoliš i prirodu, da bude jasno da se radi o 2 predstavnika; isto kako je razdvojeno gospodarstvo, iako je trenutno sve u istom ministarstvu. Prihvaćen Nesporno je da će nadležno Ministarstvo imenovati dovoljno stručnu osobu, koja će biti upoznata s poslovima zaštite okoliša i poslovima zaštite prirode.
438 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Iza članka 45. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ako se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode, Javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim člankom je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, mišljenja smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode za obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
439 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. - U članku 45. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ˝Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovog Članka, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja ili područja ekološke mreže NATURA2000, 20 posto naknade uplaćuje se u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000.˝ - Stavci od 3. do 7. se prenumeriraju i postaju stavci od 4. do 8. Naime, važeći Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u članku 204. stavku 2. predviđa osiguravanje sredstava za financiranje zaštite prirode, između ostalog, i kroz sustav koncesija sukladno posebnim propisima, koji posebni propisi svakako obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Stoga, sukladno navedenom, predlažemo izmjenu članka 45. dodavanjem novog stavka 3. tako da se dio naknade za koncesije, odnosno 20 posto naknade uplaćuje u korist proračuna javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem odnosno područjem ekološke mreže NATURA2000, ako se pomorsko dobro na kojem se daje koncesija nalazi unutar zaštićenog područja odnosno područja ekološke mreže NATURA2000. Mišljenja smo da bi se na takav način postiglo usklađivanje navedenih odredbi sadržanim u dva propisa, odnosno u Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te omogućilo i jasnije definiralo primjenu navedene odredbe u praksi. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
440 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37., stavak 3. - proturječan je odredbama članka 6. "ograničiti linearno širenje urbanističkog razvoja i stvaranje nove prometne infrastrukture duž obale. " Povećanje kapaciteta plaža i dodatna devastacija obale nije nacionalni interes nego interesnih skupina, to su načela masovnog turizma jer da je riječ o održivom pisalo bi se o ograničenjima na temelju prihvatnih kapaciteta i o potrebi očuvanja obale. Nije riječ o nikakvoj disperziji turističkog pritiska nego o proširivanju toga pritiska izvan turističkih zona i o devastaciji obale pretjeranim infrastrukturnim opremanjem. Stavak se svojom disperzijom, koja često zadire u javni prostor u korist interesnih skupina, protivi Strategiji prostornog razvoja RH koja kaže da se neizgrađeni prostor čuva od bilo kakve izgrađenosti i infrastrukturnog opremanja. Održivi razvoj i integralno upravljanje zagovaraju ravnotežu, očuvati prirodno, a ne disperziju za interesne skupine. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se
441 Ana Paliska GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. Iz mogućnosti izdavanja koncesija potrebno je isključiti sva zaštićena područja prirode s ciljem smanjenja antropogenog utjecaja na ta područja te s ciljem zaštite bioraznolikosti na što obvezuje Barcelonska konvencija. Djelomično prihvaćen Prilikom davanja koncesija davatelj koncesije sagledava sve aspekte konkretne lokacije, uključujući i stupanj zaštite.
442 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. U postupcima izdavanja koncesija na pomorskom dobru za zaštićena područja i područja ekološke mreže nužno je osigurati integriranje i provedbu mjera zaštite prirode te formalno uključivanje javnih ustanova nadležnih za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže u ove postupke. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojeding dijela istog.
443 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Djelomično prihvaćen Granice će utvrđivati Ministarstvo, ne Povjerenstvo sukladno uputi Ministasrtva pravosuđa i uprave.
444 Udruga Zelena Istra GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Predlaže se u članku 42. dodati alineju – imenuje Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Članak 43. Komentar:Treba dodati da u planu treba navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada. Članak 45. Komentar: Ovim prijedlogom Zakona se favoriziraju koncesije na uređenim plažama jer država ima veće financijske koristi od koncesija, dok naknade za dozvole idu isključivo JLS I JLRS. Neke su plaže uređene javnim novcem i njihovo se održavanje plaćalo do sada naknadama za koncesijska odobrenja za puno malih djelatnosti. Smatramo da na uređenim plažama izgrađenim javnim novcem ne bi trebalo davati koncesiju jednom poduzetniku. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Djelomično prihvaćen 1. Granice će utvrđivati Ministarstvo, ne Povjerenstvo sukladno uputi Ministasrtva pravosuđa i uprave. 2. Vlada Republike Hrvatske Uredbom propisuje vrste djelatnosti, visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Nije moguće u Planu navesti ime ovlaštenika, datuma početka i roka dozvola i koncesija, te iznos naknada budući da se dozvole daju temeljem plana. 3. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. 4. NPZ samo propisuje mogućnost i to uz suglasnost Hrvatskog sabora. 5. U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
445 HGK GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U odnosu na članak 37. stavak 3. Nacrta, a s obzirom na to da pomorsko dobro osim dijela kopna obuhvaća unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje, članica Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK mišljenja je kako bi navedeni Strateški plan trebao uključivati i strategiju razvoja zaštite mora i podmorja. Iako je sam cilj upravljanja pomorskim dobrom osiguranje održivog razvoja, očuvanje okoliša, prirode i sl., članica smatra nužnim definirati strategiju razvoja zaštite mora i podmorja proporcionalno strategiji razvoja turističke infrastrukture na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Zaštita mora i podmorja u smislu zaštite okoliša i prirode uređena je popisima i strateškim planovima iz nadležnosti zaštite okoliša i prirode.
446 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 39. ili negdje drugdje je potrebno omogućiti regulaciju aktivnosti na pomorskom dobru u zaštićenim područjima temeljem Zakona o zaštiti prirode. Naime, kako isto nije omogućeno postojećim zakonom (pa ni ovim prijedlogom novog zakona), time se u praksi izravno onemogućava zaštita vrsta i staništa (npr. regulacija plovidbe kada se time izravno štite strogo zaštićene vrste i staništa, onemogućavanje pristajanja broda uz obalu kada se na obali nalaze zaštićene stope dinosaura i dr.). Praksa naime pokazuje da sektor pomorstva ne prepoznaje potrebe zaštite prirode niti ih uvažava, bez obzira što se u načelima navodi integralno upravljanje, osiguravanje očuvanja prirode i primjena ekosustavnog pristupa pri planiranju prostora i upravljanju. Prihvaćen Pitanje plovidbe uređuje se Pomorskim zakonikom
447 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 46. - poslovi zaštite okoliša i prirode su odvojeni (imaju i odvojeno zakonodavstvo), stoga je važno razdvojiti da su u savjetu predstavnici i ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša i ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nije prihvaćen Nesporno je da će nadležno Ministarstvo imenovati dovoljno stručnu osobu, koja će biti upozata s poslovima zaštite okoliša i poslovima zaštite prirode.
448 Udruga Biom GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 39. propisuje zabranjene radnje a prekršajne odredbe za to ne postoje. To je jedno od rijetkih mjesta gdje se navodi kako je zabranjeno devastirati ekosustave stoga smatramo neophodnim da se dodaju i prekršajne odredbe. U suprotnom je zakonodavac propisuje zabranjene radnje pro forme i nema intenciju da doista štiti ekosustave. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dopuna prekršajnih odredbi
449 Katarina Marčić GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 45. IZMIJENITI: (2)Naknada za dozvole na pomorskom dobru se uplaćuje: 100 posto u korist proračuna jedinice lokalne samouprave; u važećem Zakonu naknada za koncesijska odobrenja se uplaćuju 100% u proračun jedinica lokalne samouprave i nije jasno koja je namjera zakonodavca da 30% prihoda od koncesijskih odobrenja/dozvola odlazi u koristi Županija. Ovim prijedlogom Zakona dodatno se marginaliziraju i osiromašuju sve "morske" općine i gradovi. Smanjuju se prihodi i ovlasti na pomorskom dobru, a povećavaju obveze. Nije prihvaćen S obzirom na obvezu jedinica područne (regionalne) samouprave da obavlja poslove izvanrednom upravljanja pomorskim dobrom, ocjenjujemo podjelu pravičnom.
450 Katarina Marčić GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM ČLANAK 43. (11)U slučaju iz članka 7. stavka 4. ovog Zakona Plan upravljanja pomorskim dobrom donosi Upravno vijeće javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem uz prethodnu suglasnost Ministarstva DODATI i jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave kojoj administrativno pripada. JLP(R)S se moraju uključiti kad je riječ o donošenju odluka za područje koje im administrativno pripada. Nije prihvaćen Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem nema ovlast upravljanja pomorskim dobrom na svom području.
451 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Čl.anak 37. - preformulirati Strateški plan upravljanja i gospodarenja morskim lukama kojima se dugoročno određuju nacionalni interesi razvoja i upravljanja mora donijeti Sabor, a a ne Vlada, te mora prethoditi donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nije prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju. Donošenje Plana prije zakona nije moguće jer ne postoji zakonsko utemeljenje za donošenje istoga.
452 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 34. točka 3. - dodati "U teretovnicu se ne upisuje založno pravo ili surogat založnog prava na općem dobru" (zaštita općeg dobra i javnog interesa). Prihvaćen Ne može se steći založno pravo na pomorskom dobru
453 Lidija Runko Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 43. stavku 10. stoji da Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama. Što uopće znači "vrsta morske plaže", "funkcija morske plaže" i tko može biti pozvan definirati "model upravljanja uređenim morskim plažama" jer što uopće znači pojam "uređene morske plaže"? To pitam kao osoba koja živi uz plažu. Cijeli staak 10. brisati. Nije prihvaćen Plan upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave mora razvrstati plaže sukladno odredbama ovog NPZ-a, kako bi davatelji koncesije prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za plažu mogli u cijelosti poštivati volju lokalnog stanovništva. Napominjemo kako je za Plan upravljanja pomorskim dobrom obavezno javno savjetovanje.
454 Lidija Runko Luttenberger GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM U članku 37. stoji da se upravljanje pomorskim dobrom temelji na STRATEŠKOM PLANU UPRAVLJANJA I GOSPODARENJA POMORSKIM DOBROM I MORSKIM LUKAMA, koji donosi Vlada Republike Hrvatske, a s kojim svi planovi upravljanja pomorskim dobrom moraju biti usklađeni. Gdje je taj plan? Naime, ovaj prijedlog zakona se u velikoj mjeri bavi upravo upravljanjem pomorskim dobrom i nemušto definira nacionalne interese, a da spominjani plan upavljanja ne postoji, niti postoji morski prostorni plan. Također u članku 37. stavku 3. se plaže i šetnice PROMAŠENO definiraju kao TURISTIČKA INFRASTRUKTURA. Plaže su prirodna tvorevina, šetnice su izgrađena, ali svakako nisu primarno turistički. Takve nespretne formulacije treba brisati. Djelomično prihvaćen Nacionalnom planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama VRH će tek donijeti i to temeljem ovog Zakona. Članak 37. stavak 3. razmotirit će se izmjena naziva.
455 Vladimira Mascarell GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama - Zakon nije nigdje definirao strateške studije od kojih se sastoji, niti tko je nadležan za njihovu izradu, dakle nije decidirano određen sadržaj strateškog plana. Stihijski nabrojeno u stavci (3), Članka 37. ne može se smatrati definiranjem sadržaja strateškog plana, a posebno zatošto nigdje nije navedeno osnovno, zaštita pomorskog dobra u okolišnom smislu što bi svakako trebao biti prioritetni zadatak strateškog plana, a ne gospodarsko korištenje bez granica. Isto vrijedi i za stavku (4) Djelomično prihvaćen Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama donijet će se uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
456 Vladimira Mascarell GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 42 - stavak 15 - Vlada nema ovlasti za davanje koncesija niti posebnu upotrebu pomorkog dobra - općeg dobra, već je za to ovlašteno predstavničko tijelo na razini države, dakle SABOR RH. jednako kao što je regulirano na nižim razinama, za županijsku -Skupština Županije, za Grad ili Općinu - Gradsko ili Općinsko vijeće. Nije prihvaćen Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji.
457 Vladimira Mascarell GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 42-stavak 6: Vlada RH - nije ovlaštena za donošenje strateških planova upravljanja već je za to ovlašteno isključivo predstavničko tijelo, SABOR RH. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
458 Vladimira Mascarell GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 37. stavak 1 - povezan je s Č 6-stavkom (1)Upravljanje pomorskim dobrom mora biti cjelovito i provoditi se na integralan način te zajedno s planiranjem prostora mora imati za cilj održivi razvoj očuvanje pomorskog dobra za buduće naraštaje. A onda je sve poništeno jer JLS ne upravlja svojim teritorijem ako je izdana koncesija, već je isključivo pravo dano županiji ili koncesionaru u lošijoj varijanti. To vrijedi i za nadzor. Komunalnim redarima zabranjeno je nadziranje koncesioniranog područja unutar vlastite općine ili grada! Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o koncesijama davatelj koncesije dužan je nadzorati koncesionara.
459 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Č 81 : kaže se da se na prirodnoj morskom plaži gospodarske aktivnosti obavljaju u pravilu na osnovi dozvola. Nije stoga jasno zašto se na uređenoj morskoj plaži koji regulira članak 81. gospodarske djelatnosti u pravilu obavljaju na osnovi koncesije. Dostatna je dozvola. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
460 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 65. Kaže da se zahtjev za ishođenjem koncesije može podnijeti između ostalog za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja. Nije jasno zašto na takvoj plaži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko plažom upravlja.
461 JAVNO JE DOBRO GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Članak 43. koji se bavi planom upravljanja pomorskim dobrom sadrži brojne nelogičnosti. 1. Temeljem čega je moguće i nužnoutvrđivati četverogodišnji plan davanja koncesija na plaže ukoliko je koncesioniranje plaža nepotrebna kategorija. 2. Kako se može izraditi plan dohranjivanja obzirom na činjenicu da je dohranjivanje štetno za ekosustave, da je potrebno prethodno procijeniti njegov utjecaj na okoliš i da je prihranjivanje u funkciji uvjeta koje je sve teže predviđati. 3. Nije jasno značenje pojma “vrste morskih plaža” i “funkcija i model upravljanja plažama” koje plan treba definirati. 4. Isključenje morske plaže iz opće uporabe je oksimoron. Kako se pomorsko dobro koje je javno dobro može isključiti iz opće uporabe? Ova kategorija je neustavna. Djelomično prihvaćen 1. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. 2. Plan se, između ostaloga, radi kako bi se ocijenio utjecaj na eko sustav. 3. Plan upravljanja pomorskim dobrom jedinice lokalne samouprave mora razvrstati plaže sukladno odredbama ovog NPZ-a, kako bi davatelji koncesije prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za plažu mogli u cijelosti poštivati volju lokalnog stanovništva. Napominjemo kako je za Plan upravljanja pomorskim dobrom obavezno javno savjetovanje. 4. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko plažom upravlja.
462 Arsen Mujagić GLAVA V., UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM Potrebno je izmijeniti članak 37. st. 2 na način da Straški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama ne donosi Vlada RH već Sabor RH. Vlada nije nadležna donositi strateške dokumente po prirodi i logici stvari koja proizlazi iz ustavne odredbe prema kojoj narod kao suveren ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika. Izbrani predstavnici naroda sjede u Saboru - a ne u Vladi. Jasno je da strategiju upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama koje su od osobitog interesa za Republiku može donijeti samo predstavničko tijelo odnosno Sabor kao što donosi svaku drugu strategiju. Tako je Sabor, a ne Vlada, usvojio Nacionalni plan oporavka i otpornosti; Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030.; Strategiju poljoprivrede do 2030.g. itd. Hrvatski Sabor a ne Vlada je donio npr. i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. Tako će, ako se ikad i kad izradi, Sabor a ne Vlada donijeti i državni plan prostornog razvoja koji će se mnogome baviti i pomorskim dobrom i morskim lukama. Jedini strateški plan, eto, Vlada će donijeti baš za pomorsko dobro!? Prilično je nejasno kako je ovaj prijedlog Zakona ali i ova i s tim povezane odredbe prošla međuvladinu koordinaciju. Pisci ovog prijedloga ili ne znaju ili ignoriraju odredbe Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji određuju nadležnost Sabora i predstavničkih tijela za donošenje strateških planova. Kako se radi o dugoročnom i strateškom planu jasno je da Straški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama mora donijeti Sabor a ne Vlada. Djelomično prihvaćen Vlada RH donijet će Nacionalni planu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama uz puno poštivanja propisa o strateškom planiranju.
463 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 54. stavak 3. iza riječi ˝zaštite okoliša i kulture˝ potrebno dodat riječ ˝ prirode˝. U stavku 4. članka 54. iza prve rečenice dodati sljdeće ˝ U slučaju davanja koncesije u zaštićenom području i/ili području ekološke mreže Natura 2000 jedan član Stručnog povjerenstva obvezno mora biti iz područja zaštite prirode odnosno iz javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže Natura 2000 koja upravlja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže unutar kojeg se izdaje koncesija.˝ Smatramo bitnim istaknuti i pojam prirode, obzirom da su u svom značenju okoliš i pirorda različiti pojmovi koji samim time obuhvaćaju i različita djelovanja sukladno zakonodavno okviru kojim se uređuje pitanje zaštite okoliša i zaštite prirode u RH (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode). Nadalje, ukoliko se dodjeljuje koncesija na zaštićenom području bitno je da jedan član Stručnog povjerenstva bude iz područja zaštite prirode, kao bi se osigurala potrebna stručna znanja kod procjene eventualnog utjecaja koncesije na zaštitu prirode i osiguranja uvjeta zaštite prirode. Ujedno je potrebno navedeno uskladiti i sa navodom u članku 46. stavak 2. alineja 4. samog Nacrta prijedloga Zakona. Djelomično prihvaćen U stručno povjerenstvo koje osniva VRH mogu se imenovati isključivo predstavnici tijela državne uprave, a isto tijelo državne uprave nadležno je za zaštitu okoliša i prirode.
464 Petra Marčinko DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
465 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
466 MARKO GILJAČA DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA • U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
467 ŽELJANA MARIČIĆ DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru, pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Nije prihvaćen Založno pravo zasniva se na pravu na koncesiju, ne na pomorskom dobru.
468 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Dio Treći Upotreba i gospodarsko korištenje pomorskog dobra - članak 47 i dalje dodati novu glavu pod naslovom Studija opravdanosti davanja koncesije i Sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije (kao usklađivanje s Zakonom o koncesijama). Koncesija je uvijek iznimka od pravila, pa kod davanja koncesije posebno posebno treba u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima, prostornim planovima i planovima davanja koncesija. Studija opravdanosti davanja koncesije sastoji se osobito od operativnog sažetka, općeg dijela, tehničke, financijske, ekonomske i pravne analize, a po potrebi elaborata zaštite okoliša sukladno posebnom propisu odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu gdje je to primjenjivo, kulturna dobra i zdravlje te pripadajućih priloga, zaključaka i preporuka. Nije prihvaćen Studija opravdanosti davanja koncesije i Sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije detaljno su propisani Zakonom o koncesijama s kojim se ovaj NPZ usklađuje
469 JAVNO JE DOBRO DIO TREĆI, UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52. kaže da se koncesija na pomorskom dobru daje između ostalog i za morsku plažu. Koncesija je uvijek iznimka, a ne pravilo. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra
470 Srđ je Grad GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom ● U članku 48. stavak 1. predviđena kategorija tzv. posebna gradnja otvara prostor zlouporebama stoga je potrebno izbaciti odnosno detaljnije urediti i obrazložiti. Nije prihvaćen Člankom 48. detaljno je navedeno što se sve smatra posebnom upotrebom pomorskog dobra i na koji način se ostvaruje pravo na posebnu upotrebu pomorskog dobra. Osnovna značajka posebne upotrebe pomorskog dobra, koja može uključivati i gradnju građevina na pomorskom dobru, jest da se daje za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, nego za društveno korisne djelatnosti ili javne djelatnosti, te za gradnju infrastrukture.
471 ZELENA AKCIJA GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 65. st. 1. t. 2, odnosno koncesije na zahtjev za plažu i/ili privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja, pogoduje stvaranju širih područja uz obalu koji su isključeni iz opće upotrebe (tzv. resorti). Radi se o de facto enklavama na pomorskom dobru, a koje se prostiru u obalni pojas do širine samo resorta. Uobičajeno radi se o velikim područjima (nekoliko hektara, čak nekoliko stotina hektara) koji posljedično mogu isključiti opće korištenje i za veliki dio morske obale. Prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima neovisno o tome tko njome upravlja.
472 JU Natura Histrica GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Iza članka 50. dodaje se novi članak koji glasi: ˝Ako se pomorsko dobro nalazi unutar granica zaštićenih dijelova prirode ili područja ekološke mreže, Javne ustanove koje njima upravljaju nisu dužne ishoditi koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje djelatnosti radi kojih su osnovane.˝ Sukladno članku 179. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode kojim je određeno da javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području kojim upravlja, stava smo da je i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kao posebnom propisu, potrebno jasno definirati da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mrežeza obavljanje svoje djelatnosti nisu dužne ishoditi koncesiju ukoliko se pomorsko dobro nalazi unutar granica područja kojim te javne ustanove upravljaju. Smatramo da bi se uvođenjem navedene odredbe postiglo usklađivanje navedena dva propisa, kao i pojednostavnila primjena postojeće odredbe Zakona o zaštiti prirode u praksi. Usto, upravljanje zaštićenim područjem ne može se smatrati gospodarskim korištenjem općeg ili drugog dobra u smislu članka 50. stavka 1. ovoga zakona. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela
473 JU Natura Histrica GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. Nakon sadašnjeg stavka 7. dodati stavak kojim se propisuje da, ako se dio pomorskog dobra u posebnoj upotrebi nalazi u zaštićenom području ili području ekološke mreže NATURA 2000, prije donošenja Odluke o posebnoj upotrebi, tijela iz stavaka 5, 6 i 7 moraju ishoditi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Alternativno – propisati da se u ugovor ili sl. moraju ubaciti jamstva za očuvanje prirode, sukladno mišljenju ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Nije prihvaćen Zaštita prirode i okoliša uređena je drugim propisom.
474 Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom U članku 74. potrebno je odrediti postupak vezan za provedbu javnog natječaja od strane javnih ustanova za dodjelu dozvola za obavljanje djelatnosti na području nacionalnog parka, odnosno definirati da (1)Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 43. stavka 3. i 5. ovog Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno upravno vijeće javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenoj internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave, odnosno stranici javne ustanove i najmanje u jednim dnevnim novinama. (2)Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, rješenje o davanju dozvole najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno upravno vijeće javne ustanove koja upravlja nacionalnim parkom. Nije prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela
475 branka urlić GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina), premda bi ispravnije bilo da se o takvom raspolaganju odlučuje na Referendumu. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
476 Vodovod d.o.o. Makarska GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Komentar čl. 48. i 49. Infrastruktura koja služi za potrebe usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje (vodovodna i kanalizacijska) je infrastruktura u svrhu javne djelatnosti u kojoj cilj nije stjecanje dobiti te se kao takva ne može smatrati gospodarskom djelatnošću i stavljati u istu kategoriju primjerice sa elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom koja nedvojbeno može služiti u svrhu stjecanja dobiti i obavljanju gospodarske djelatnosti. Stoga smatramo da je potrebno jasno razdvojiti infrastrukturu koja služi ili može služiti gospodarskoj djelatnosti i stjecanju dobiti od one infrastrukture koja to nije već služi obavljanju javnih usluga, te već u Zakonu propisati da se za javnu infrastrukturu kojoj cilj stjecanje dobiti naknada za posebnu uporabu pomorskog dobra ne plaća ili se plaća u simboličnom iznosu. Tako primjerice cijena vodnih usluga određuje se u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva. Pri određivanju cijene vodnih usluga Javni isporučitelji vodnih usluga moraju poštivati načela: povrata troškova od vodnih usluga kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva u granicama ekonomske učinkovitosti te načelima pravičnosti, zaštite od monopola i socijalne priuštivosti cijene vode. Nadzor nad radom Javnih isporučitelja vodnih usluge vrši Vijeće za vodne usluge kao neovisno i nadzorno državno tijelo te je u postupcima iz svoga djelokruga Vijeće za vodne usluge ovlašteno narediti donositeljima akata koji su predmet nadzora da usklade akte sa zakonom i temeljem njega donesenim provedbenim propisima, pa tako primjerice donijeti odluku o obustavi od primjene nezakonite odluke o cijeni vodnih usluga, donijeti privremenu odluku o cijeni vodne usluge, na zahtjev javnog isporučitelja vodnih usluga ili po službenoj dužnosti. Dakle iz prethodnog je razvidno da je određivanje cijene vodnih usluga strogo normirano na način da cilj nije stjecanje dobit već samo zadovoljiti zakonom propisana načela, za razliku formiranja cijene kod obavljanja gospodarske djelatnosti. Stoga predlažemo jasno razdvojiti infrastrukturu koja služi za potrebe usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje ili drugu sličnu javnu infrastrukturu temeljem koje nije moguće stjecati dobiti od one infrastrukture gdje je to moguće. Primljeno na znanje Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra ovisi o opsegu ograničenja opće upotrebe pomorskog dobra i značaju objekta, odnosno djelatnosti za koju se daje pravo posebne upotrebe, a utvrđuje se prema metrima četvornim dodijeljenog pomorskog dobra (kopneni i morski dio). Način određivanja visine naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra propisat će ministar pravilnikom pri čemu će se voditi računa o svim posebnostima javnih infrastruktura.
477 Đuro Capor GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom U članku 48. stavak 1. se nepotrebno predviđa tzv. posebna gradnja koja uključuje široko shvaćeno područje kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja koja otvara prostor nizu zloupotreba. U Dubrovniku su čuveni primjeri građevina koji su dobili dozvole kao vrtići da bi u sljedećem koraku postali hosteli ili apartmanske jedinice. Ovime se nepotrebno otvaraju rupe u zakonu kroz koje se mogu podvesti različite manipulacije. Nije prihvaćen Pojam posebne upotrebe detaljno je i jasno propisan i time isključuje prostor za zloupotrebu.
478 JAVNO JE DOBRO GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Regulacija posebne upotrebe i gradnje ne može se regulirati u poglavlju posebne upotrebe jer je gradnja gradnja, a upotreba nešto sasvim drugo. preporučam zakonopiscu pročitati zakon o koncesijama sve do kraja, dobro proučiti Priloge i sukladno tome napisati zakon o vrstama koncesija na pomorskom dobru. Nije prihvaćen Posebna upotreba pomorskog dobra i gradnja na temelju posebne upotrebe detaljno je i jasno propisana ovim NPZ, a pravilnikom će se propisati način određivanja visine naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra, sadržaj zahtjeva i potrebna dokumentacija.
479 Vladimira Mascarell GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48-stavak(1)-stavka 3_Besmisleno je pisati o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za NERAZVRSTANE CESTE koje nisu i ne mogu biti pomorsko dobro-opće dobro kad već jesu nerazvrstane ceste-javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Izvlašćenje JLSova od imovine da bi se upisalo pomorsko dobro, a koji je slijedeći korak? proglašenje da nerazvrstana cesta nije u službi mora, pa upis RH? zakon o pomorskom dobru nije i ne može biti alat za razvlašćenje jedinica lokalne samouprave, stavljanje imovine JLSa u Državnu imovinu i rasprodaja iste podobnima! Djelomično prihvaćen Dodatno će se razmotriti primjedba za nerazvrstane ceste u suradnji sa Upravom za ceste Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
480 Udruga Biom GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. - potrebno je regulirati posebnu upotrebu pomorskog dobra (ili neki drugi instrument) koji će omogućiti za javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode mogu unutar obuhvata područja kojim upravljaju regulirati aktivnosti koje štete očuvanju vrsta i staništa. Praksa pokazuje da sektor pomorstva već desetljećima ne omogućava regulaciju plovidbe u zaštićenim područjima čak i kad ta plovidba izravno ugrožava strogo zaštićene vrste (poput bjeloglavog supa na Kvarneskim otocima, ali i druge). Djelomično prihvaćen NPZ pomorsko dobro sagledava cjelovito neovisno o stupnju zaštite pojedinog njegovog dijela. Posebna upotreba može se dati javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
481 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Članak 48. stavak 5. - umjesto "Vlade" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske daje koncesije na rok do 50 godine. Koncesije za duže razdoblje od 50 godine daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Hrvatskog sabora.
482 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ GLAVA I., Instituti raspolaganja pomorskim dobrom Predlažemo da se u stavku (1) točki 1 izbaci riječ "javno" i da ostane samo zdravstvo iz razloga da u provedbi ne bi došlo do poistovjećivanja ove djelatnosti sa djelatnostima zavoda za javno zdravstvo. Naime, Lječilište Veli Lošinj kao pravna slijednica Dječje bolnice sa odjelom za odrasle ima interes kroz institut "posebne uporabe pomorskog dobra" organizirati preventivne i rehabilitacijske postupke primjenom talasoterapije i helioterapije na uređenoj plaži Kaciol u Velom Lošinju koju i danas kolokvijalno zovu "bolnička plaža". U slučaju da ostane sintagma "javno zdravstvo" stavlja nas se u situaciju pravne neizvjesnosti jer ćemo ovisiti o tumačenju službenika koji dobije naš predmet u rad što je javno zdravstvo - djelatnost koju obavljaju zavodi za javno zdravstvo ili zdravstvene usluge koje pružaju javne ustanove? Djelomično prihvaćen Pojam javnog zdravstva razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske.
483 Ivana-Nataša Turković UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 74. - u bitnom preformulirati Ne može se na način naveden tim člankom omogućiti pravo građenja i izvođenja radova, posebno po poveznicama s člankom 18. Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru. Kada nekome treba zalog? Kada nije sposoban sam nešto investirati, pa traži tuđe pare, a takav koncesionar nam ne treba. Naime, založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) kojom ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospjeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (članak 297. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Podjećam na članak 4. isto teksta zakona po kojem je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Prof.dr.sc. Axel Luttenberger 05.12.2022 12:342 0 Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je uvijek pravo nekoga koji to pravo inače nebi imao da nije dobio koncesiju. Očito je da ne udovljava uvjetima za biti koncesionar, ako traži potkoncesiju,u naravi naplaćujući trečoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Prihvaćen Imatelj dozvole može za obavljanje djelatnosti koristiti jednostavne građevine, ako je to predviđeno u Planu i u izdanoj dozvoli. Zalog na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.
484 Dusica Radojcic UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Lako je u nacrtu prijedloga ZPDML vidjeti utjecaj pojedinih interesnih skupina na oblikovanje zakona, kao što je jasna i intencija dugoročne privatizacije pomorskog dobra. Jer kako se drugačije može interpretirati mogućnost koncesioniranja obale na 50 i više godina nego kao svojevrsni oblik vlasništva. Čl. 55. (3) omogućeno je da Vlada RH daje koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra od interesa i značaja za Republiku Hrvatsku i koncesije u zakonom zaštićenim dijelovima prirode proglašenim od strane Hrvatskoga sabora, na rok do 50 godina. Stavkom 4. istog članka omogućeno je i produljenje tog roka u slučaju "opravdanih gospodarskih interesa i koncesija koje obuhvaćaju i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina". Teško je ekonomski opravdati 50-godišnje i dulje koncesije koje ovaj zakon omogućava za izgradnju turističkih sadržaja. Takva se ulaganju u pravilu amortiziraju u kraćem roku pa je teško naći na turističku koncesiju u EU dulju od 40 godina. Tako duge koncesije predstavljaju i kršenje Direktive 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji , koja čl.18. navodi: "Za koncesije koje traju više od pet godina, najdulje trajanje koncesije neće prelaziti vrijeme u kojem se očekuje da bi koncesionar mogao nadoknaditi uložena sredstva za izvršenje radova ili pružanje usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala uzimajući u obzir ulaganja potrebna za ostvarivanje posebnih ciljeva ugovora. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Osim toga, koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu čime se ugrožava slobodno kretanje usluga i sloboda poslovnog nastana. Međutim, takvo se trajanje može opravdati ako je neophodno da se koncesionaru omogući nadoknada ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. Sukladno tome, za koncesije koje traju dulje od pet godina trajanje bi trebalo ograničiti na razdoblje u kojem se očekuje da bi, u normalnim uvjetima rada, koncesionar mogao nadoknaditi ulaganja u izvođenje radova i usluga te ostvariti povrat uloženog kapitala." Nacrtom prijedloga ZPDML omogućene su i koncesije na zahtjev, bez javnog natječaja. Prema Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (čl. 51), "s obzirom na štetne učinke na tržišno natjecanje, dodjela koncesija bez prethodne objave obavijesti trebali bi se koristiti samo u vrlo iznimnim okolnostima. Te iznimke trebale bi biti ograničene na slučajeve u kojima je od početka jasno kako objava ne bi dalje potakla tržišno natjecanje zato što objektivno postoji samo jedan gospodarski subjekt koji može izvršiti koncesiju. Nemogućnost dodjele koncesije bilo kojem drugom gospodarskom subjektu ne bi trebao stvoriti sam javni naručitelj ili naručitelj s ciljem budućeg postupka dodjele." Ukoliko se prostornim planom utvrdi "funkcionalna cjelina" ugostiteljskih ili smještajnih objekata s plažom te se taakve "funkcionalne cjeline" potom uvrste u planove upravljanja, sasvim je izvjesno da će se za veliki dio priobalja onemogućiti tržišno natjecanje. U slučaju koncesija na zahtjev za uređene plaže hotela turističkih naselja i kampova, te za jednu ugostiteljsku i smještajnu jedinicu ili objekta za palijativnu skrb, u suprotnosti je s odredbama spomenute Direktive, koja zabranjuje dugotrajne koncesije koje utječu na ohraničavanje tržišnog natjecanja. U praksi već imamo pretjerano duge koncesije za banalne sadržaje , poput koncesije na 20 godina na 3 hektara mora i obale za ski-lift. Osim toga, s obzirom da koncesije na rok dulji od 20 godina nisu u nadležnosti regionalne odnosno lokalne samouprave, takvim se dugim koncesijima zapravo onemogućava pravo na samostalno odlučivanje o prostornom uređenju, koje po zakonu pripada lokalnoj samoupravi. Vlada si daje za pravo da dio obale oduzme lokalnoj zajednici na 50 i više godina bez mogućnosti lokalne zajednice da na takvu odluku utječe. Takvu namjeru Vlada zasigurno ima u slučaju pulskog polutotoka Muzil, zbog čega su građani godinama prosvjedovali. Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje, međutim, nije dan konkretan prijedlog. Rok trajanja koncesije određuje se na temelju studije opravdanosti davanja koncesije, a koncesija na zahtjev za funkcionlano - ugostiteljsku cjelinu već je omogućena sukladno odredbama Zakona o koncesijama, ovime se samo posebni propis usklađuje s krovnim.
485 ŽELJANA MARIČIĆ UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesiju treba dobiti samo onaj koji ima i mogućnosti držati se ugovora, davanjem trećem licu u potkoncesiju, takav koncesionar ostvaruje prihod koji bi trebao ići javnom tijelu. Ovaj članak daje mogućnost zloporabi prava. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje za djelatnost koja ne predstavlja glavnu djelatnost za koju se koncesija daje. Nema nikakve veze s neispunjavanjem obveza od strane koncesionara.
486 Istarska županija - Regione Istriana UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Za članak 74. predlažemo da se isti uskladi sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Smatramo da je ispravno da natječaj provodi nadležno tijelo u jls-u, te da rješenja donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela u jls-u, a kako bi navedena odredba bila u skladu sa čl. 76.st.1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da „Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).“ U konkretnom slučaju radi se o Planu upravljanja kao općem aktu, te o dozvolama kao pojedinačnim aktima. Radi postizanja jedinstvenosti rješavanja postupaka i pravne sigurnosti o žalbama treba rješavati Ministarstvo s obzirom da se radi o pomorskom dobru kao dobru od interesa za RH. U suprotnom će doći do različitog načina rješavanja predmeta po svih sedam obalnih županija. Ukoliko je intencija da izvršno tijelo donosi rješenje, protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor sukladno čl. 77. a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se zaprimljena primjedba s tijelom nadležnim za poslove uprave i pravosuđa.
487 Istarska županija - Regione Istriana UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Vezano za odredbe nacrta prijedloga zakona koje se odnose na postupak koncesija smatramo da treba koristiti ujednačene termine sa Zakonom o koncesijama. Primjerice u prijedlogu zakona navodi se termin „javno prikupljanja ponuda“, dok je Zakonom o koncesijama propisan termin „obavijest o namjeri davanja koncesije“. Postoji kolizija pripremnih i prethodnih radnji iz prijedloga ZPDML sa pripremnim radnjama propisanim Glavom II. Zakona o koncesijama. Pripremne radnje iz ZPDML trebale bi biti identične pripremnim radnjama iz Zakona o koncesijama. Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru treba imati iste zadatke kao i stručno povjerenstvo za koncesije prema Zakonu o koncesijama a sve kako je propisano u čl.16. ZPDML miješa pripremne i prethodne radnje i miješa poslove koje radi nadležno tijelo sa poslovima koje radi povjerenstvo. Ukoliko se odredbe ZPDML ne usklade sa Zakonom o koncesijama i dalje će postojati pravna nesigurnost, nedorečenost i neujednačenost. Praksa je pokazala da kad se neka materija regulira sa više propisa dolazi do pravne nesigurnosti, nedorečenost i neujednačenost, te do različitih tumačenja propisa od različitih tijela. Mišljenja smo da je postupak koncesija dobro reguliran Zakonom o koncesijama, te da je dovoljno u ZPMDL samo uputiti na primjenu Zakona o koncesijama, bez dodatnog razrađivanja pojedinih odredbi. Na ovaj način uopće nije jasno tko bi rješavao o žalbi, da li MMPI, MFIN,DKOM?. Primljeno na znanje Odredbe ovog NPZ-a samo nadopunjuju odredbe Zakona o koncesijama.
488 Hrvatska udruga turizma UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. U čl. 50. st. 4. iza postojećeg teksta: Iznimno od stavka 3. ovoga članka koncesija se može dati na zahtjev u slučajevima uređenim člankom 65. ovoga Zakona DODAJE SE: "i kad je ovim Zakonom propisano drugačije". Nije prihvaćen Navedeni izričaj nije prihvaćen zbog moguće pravne nesigurnosti.
489 Mara Kolić Pustić UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Smatram da je potrebno brisati čitav Članak 62. - potkoncesija. Davanje općeg dobra u koncesiju bi trebao biti rijetki presedan i iznimka. Ukoliko koncesionar ne zadovoljava sve uvjete za biti koncesionar, te ako zbog toga traži još nekog za potkoncesiju, on u naravi naplaćuje, preprodaje nekoj trećoj, a možda i četvrtoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. On doslovno time trguje pravima koja se tiču pomorskog dobra. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Nije prihvaćen Potkoncesija nema veze s neizvršavanjem obveza koncesionara, ako koncesionar ne ispunjava obveze oduzet će mu se koncesija, a tim automatizmom prestaje i potkoncesija na pomorskom dobru.
490 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 74. - u bitnom preformulirati Ne može se na način naveden tim člankom omogućiti pravo građenja i izvođenja radova, posebno po poveznicama s člankom 18. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena, sadržaj prava koji se stječe dozvolom naveden je već u planu upravljanja, i u samoj dozvoli, a najšire pravo koje uopće može sadržavati je pravo postavljanja jednostavne građevine, sukladno posebnom propisu o jednostavnim građevinama i drugim objektima za koje nije potrebno ishođenje dozvole za gradnju.
491 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 66. do 73. brisati. Ne može biti založno pravo na općem dobru. Kada nekome treba zalog? Kada nije sposoban sam nešto investirati, pa traži tuđe pare, a takav koncesionar nam ne treba. Naime, založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) kojom ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospjeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (članak 297. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Podjećam na članak 4. isto teksta zakona po kojem je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. Nije prihvaćen zalog na koncesiji nije zalog na općem dobru nego zalog na pravu obavljanja gospodarske djelatnosti.
492 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger UPOTREBA I GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA, GLAVA II. Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je uvijek pravo nekoga koji to pravo inače nebi imao da nije dobio koncesiju. Očito je da ne udovljava uvjetima za biti koncesionar, ako traži potkoncesiju,u naravi naplaćujući trečoj osobi svoju privilegiju koju je dobio od javnog tijela. Ovaj članak je otvoreno lovište za zlorabu prava. Nije prihvaćen uvjete kojima mora udovoljiti koncesionar, mora udovoljiti i potkoncesionar.
493 Ivica Vitaljić (Movi se Komiža) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. stavak 1. točku 2. treba izbrisati jer je u kontradikciji sa samim Zakonom. Također, u Ocjeni stanja i Posljedicama koje će proizaći donošenjem Zakona navodite da Zakon omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje te uvažavajući funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu povezanost dijela pomorskog dobra s objektima izvan pomorskog dobra. Upravo suprotne bi bile posljedice donošenja gore navedene točke. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
494 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. Ako se takva dozvola iznimno dodjeljuje, to treba biti ograničeno na maksimalno 7 dana godišnje kako ne bi došlo do zatvaranja plaža tijekom špica sezone. Potrebno je propisati da je o tome potrebno provesti javno savjetovanje, da o tome trebaju odlučivati gradska vijeća koja izdavanje takve dozvole smiju i odbiti te to mora biti navedeno u godišnjem Planu upravljanja pomorskim dobrom na nekom području. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na plažama koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
495 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
496 Petra Marčinko GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. ● Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. ● Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Prihvaćen Članak 62. Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. članak 65. stavak 2. NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu članak 74. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
497 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. 1. predlažem izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
498 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
499 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
500 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma.
501 Igra Šain Kovačević (Podrži Korčulu) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
502 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati
503 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
504 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Institut uređen i Zakonom o koncesijama.
505 Srđ je Grad GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ● Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole
506 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Vezano uz članak 59., Komora smatra kako je potrebno propisati da se, u slučaju kada za potrebe koncesije nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, položaj oblik i veličina prijedloga koncesijskog područja prikazuju na geodetskom snimku stvarnog stanja u položajnom i visinskom smislu kojeg izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije prema posebnom zakonu, čiji je sastavni dio popis koordinata lomnih točaka koncesijskog područja u položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske. Vezano uz članak 76. stavak 3, Komora smatra kako pri donošenju ovog Pravilnika treba voditi računa da obvezni sastavni dijelovi Upisnika budu i dokumenti temeljem kojih se položaj, veličina i oblik svakog koncesijskog polja može evidentirati u Upisniku, te prikazati na grafičkom prikazu Upisnika. Djelomično prihvaćen Koncesija se daje sukladno lokalcijskoj dozvoli, čiji prilozi su propriani posebnim propisom. DA
507 Ivana-Nataša Turković GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Djelomično prihvaćen Definirat će se Jedinica lokalne samouprave i/ili koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. NPZ samo definira dohranu, ne obveza dohranjivanja, a kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati. Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
508 Nina Brnić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim pr Nije prihvaćen Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
509 Dusica Radojcic GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Davanje dozvola (koncesijsih odobrenja) na rok od 4 godine. U obrazloženju se navodi da je Zakonom dozvoljeno koncesijska odobrenja davati na rok do pet godina, ali da su se ona u pravilu davala na rok od jedne godine, pa nositelji koncesijskih odobrenja nisu znatnije ulagali u sredstva kojima su obavljali djelatnost. Stoga se predlaže rok izdavanja odobrenja (po novom dozvola) na rok od 4 godine., uz argument da se samo putem dužeg roka trajanja prava na obavljanje djelatnosti osigurat će se veća ulaganja u sredstva, budući da je vrijeme u kojem gospodarstvenim može amortizirati ulaganja duže. Novi prijedlog za obavezni rok od 4 godine za odobrenja/dozvole ne ispunjava opisano svrhu/obrazloženje. U Puli je trenutno na snazi 100-tinjak koncesijskih odobrenja koja se u pravilu izdaju u maksimalnom roku od 5 godina, što je godinu dana duže za amortizaciju od novog prijedloga da rok bude 4 godine. Osim toga, prijedlogom novog ZPDML-a ovlaštenici koncesijkih odobrenja / dozvola potjerani su s uređenih plaža i svoju djelatnost mogu obavljati samo na prirodnim plažama. dakle, ne samo što se smanjue rok dozvola za godinu dana, pa time i rok za povrat uloženih sredstava, nego im se onemogćava rad na uređenim plažama. Mnoge će obitelji izgubiti izvor prihoda jer danas svoje gospodarske djelatnosti obavljaju na uređenim plažama (jer nisu u ogućnosti uzet u konceiju cijelu plažu). takvim se odredbama favoriziraju ekonomski moćni pojedinici ili tvrtke, koji, ako tako odluče, sve gospodarske aktvnosti na plažama mogu obavljati sami. Prihvaćen Izmjenit će se članak na način da se dozovloe daju na 5 godina.
510 MARKO GILJAČA GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA • Članak 59. 1. predlažemo izmjenu tako da članak glasi: „Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i ZAŠTITU OKOLIŠA, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi lokacijsku dozvolu.“ • Članak 62. - potkoncesija brisati. Koncesija je pravo koje se stječe od javnog tijela, koncesionaru ne može biti ostavljeno da odlučuje o trečoj osobi. Ako koncesionar ne može obavljati ili smatra da bi obavljanje takvih djelatnosti na koncesioniranom području bilo učinkovitije davanjem prava na gradnju i obavljanje istih od strane treće osobe znači da uvjeti koncesije nisu ispunjeni. Ovaj članak isključivo je podložan zlouporabi. • Članak 65. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. • Članak 74. 5 koji glasi: Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska, izrazito je otvoren zlouporebama. U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. zbog neopravdano dugog roka za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti te da se za kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl također uredi kroz režim dozvola. Nije prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole. NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
511 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 77., stavak 1. Odrediti rok za ustrojavanje baze podataka. Nije prihvaćen Aplikacija je u razvoju te za sada ne podržava sve potrebne funkcionalnosti.
512 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 63., stavak 4. Nakon riječi „Republici Hrvatskoj“ dodati riječi: „… jedinici regionalne ili lokalne samouprave“ Nije prihvaćen Republika Hrvatska ima 21 jedinicu područne (regionalne) samouprave i 555 jedinica lokalne samouprave stoga bi isto predstavljalo pretjerano administrativno opterećenje.
513 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 58., stavak 1., točka 2. Izmijeniti: 2. da su do dana podnošenja ponude, odnosno zahtjeva podmirene sve obveze iz ranijih koncesija, te da ovlaštena osoba u pravnoj osobi koja podnosi zahtjev, kao ni pravne osobe koje je prije zastupala ovlaštena osoba nema dugovanja prema JLS, JRS ili RH. Nije prihvaćen Republika Hrvatska ima 21 jedinicu područne (regionalne) samouprave i 555 jedinica lokalne samouprave stoga bi isto predstavljalo pretjerano administrativno opterećenje.
514 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54., stavak 9. Brisati cijeli stavak – prema čl. 55, st. 1 davatelji koncesija su ili Vlada Republike Hrvatske ili predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave. Članak 55., stavak 7. Nakon stavka 7. treba dodati novi stavak kojim će se definirati mehanizam kojim će se realizirati zabrana davanja koncesije na osobito vrijednim i osjetljivim područjima. Intencija je da se Vladi da ovlast da zabrani davanje koncesija na pomorskom dobru na osobito vrijednim i osjetljivim dijelovima, radi njihove zaštite – ovdje se izrijekom spominju ekosustavi (to je u ovom prijedlogu zakona više iznimka nego pravilo), što pozdravljamo. Slična je ovlast propisana i čl. 179, st. 6. Zakona o zaštiti prirode. Prijedlog mehanizma zabrane davanja koncesije kao i kriterije za definiranje osobito vrijednih i osjetljivih dijelova treba dodatno razraditi, pri čemu se svakako treba voditi računa o uključivanju javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. Članak 55., stavak 8. Potrebno je uskladiti odredbe ovoga stavka sa Zakonom o zaštiti prirode. Članak 55., stavak 8 navodi da ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode daje „posebne uvjete“ u postupku donošenja obavijesti o namjeri davanja koncesije (pretpostavlja se za sve kategorije ZP, jer se ni jedna ne izdvaja) – to nije usklađeno sa Zakonom o zaštiti prirode, koji u čl. 179., st. 4 navodi da ministarstvo (zaštite prirode) daje „mišljenje“ u tom postupku, ali samo za određene kategorije; također, nije posve usklađeno ni sa stavcima 3. i 4. članka 179. Zakona o zaštiti prirode koji izdvajaju nacionalne parkove i parkove prirode iz obveze pribavljanja mišljenja, jer ih proglašava Vlada. Djelomično prihvaćen 54. stavak 9. NPZ propisuje da predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog izvršnog tijela jedinice (područne) regionalne samouprave, a na zahtjev jedinice lokalne samouprave može ovlaštenje za davanje pojedine ili svih koncesija na području te jedinice lokalne samouprave povjeriti jedinici lokalne samouprave do kraja tekućeg mandatnog razdoblja Članak 55., stavak 7. Primjenjuje se Zakon o VRH Članak 55., stavak 8. razmotrit će se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja
515 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54., stavak 3 i 4. Stavak 3 izmijeniti: (3) Članovi Stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka su stručnjaci iz područja pomorstva, graditeljstva, gospodarstva, financija, turizma, poljoprivrede, zaštite prirode, zaštite okoliša i kulture. Stavak 4 brisati. S obzirom na važnost multidisciplinarnog pristupa u upravljanju pomorskim dobrom, bitno je da se povjerenstvo sastoji od stručnjaka različitih profila koji zajednički raspravljaju i odlučuju o dodjeli koncesija sagledavajući sve aspekte mogućih utjecaja aktivnosti koje proizlaze iz koncesije. Nije prihvaćen Promjenjivi članovi se pozivaju u ovisnosti o predmetu koncesije. Nejasno je kako bi stručnjak iz područja kulture pridonio prilikom pregleda ponuda za uzgajalište riba.
516 JU Natura Histrica GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52., stavak 1., alineja 8. Ovu odredbu o davanju koncesije na morsku plažu treba brisati. Plaže mogu biti samo u sustavu dozvola. U suprotnom, uzevši u obzir rokove na koje se koncesija izdaje, plaže se u praksi pretvaraju u privatno vlasništvo. S tim u vezi osobito je problematičan članak 50., st. 5., prema kojem je „Koncesionar ovlašten poduzimati radnje radi zaštite pomorskog dobra koje mu je dano u koncesiju, kao i podnositi tužbe radi naknade štete, radi činidbe i dr. protiv osoba koje su ometaju nesmetani posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije.“ Članak 53., stavak 2., prema članku 55., stavku 6. Članak 53., st. 2. govori da „Pripremne i prethodne radnje za davanje koncesija pokreće nadležno tijelo iz članka 55. stavka 6. ovog Zakona“, a u čl. 55., st. 6. se navodi da „Na temelju zaprimljene inicijative iz stavka 2. ovog članka nadležno tijelo iz članka 55. stavka 6. nije dužno pokrenuti pripremne radnje za davanja koncesije“. Ispraviti - pretpostavljamo da se radi o grešci i da je u st. 6 trebalo navesti stavak 3, a ne stavak 2. Djelomično prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. Provjerit će se točnost pozivanja
517 MATE LOVRIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Predlažem izmijeniti čl. 61. nacrta zakona na dva načina. Prvo, na način da se u zakon doda da koncesionar može zatražiti od davatelja koncesije izmjenu ugovora o koncesiji bez pokretanja novog postupka davanja koncesije i u slučaju da se proširuje područje koncesije radi novih ulaganja i izgradnje novih sadržaja koji s postojećim objektima i sadržajima čine funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu, u skladu s dokumentima prostornog uređenja. Drugo, sadašnji nacrt zakona u suprotnosti je s ustavnim pravom zaštite prava stečenih ulaganjem kapitala. Ako su ulaganja izvršena, koncesionar bi prema sadašnjem nacrtu zakona imao pravo samo na naknadu koja odgovara dijelu investicije koji se ne može amortizirati u preostalom roku koncesije. Prije svega, u pravilu, računovodstveni standardi zahtijevaju amortizaciju svih ulaganja u vrijeme koncesije, što znači da sa strogo računovodstvenog stajališta, nakon isteka koncesije po definiciji ne bi trebala postojati nikakva neamortizirana vrijednost. Osim toga, riječ je o nejasnom standardu koji bi mogao na štetan i nepovoljan način biti tumačen u odnosu na investitora, odnosno sadašnjeg koncesionara. To znači da bi investitori izgubili svoja prava stečena ulaganjem kapitala i ne bi imali pravo na primjerenu i pravičnu naknadu za gubitak takvih prava. U tom bi kontekstu pitanje pravične naknade trebalo regulirati tako da investitor/prethodni koncesionar ima pravo na poštenu tržišnu vrijednost poduzeća koja postoji na dan isteka roka koncesije. Naime, nije samo materijalna imovina dio ulaganja – tu je nematerijalna imovina kao što je znanje (know-how), ulaganje u zaposlenike, reputacija, odnosi s klijentima i svi drugi čimbenici koji određuju vrijednost poduzeća, a trebali bi se odraziti i u naknadi za te stavke. Takav prijedlog imao bi gospodarsku korist za turistički sektor i državni proračun. Sadašnji nacrt, ako bi stupio na snagu, mogao bi biti štetan za ulaganja na koncesijskom području jer se njime destimuliraju ulaganja kako se bliži datum isteka roka koncesije. Odnosno, rješenja predviđana u zakonu potiču koncesionare da čekaju i ne ulažu jer neće moći vratiti vrijednost svojih ulaganja u preostalom trajanju koncesije. Također, predmetni model bi bio negativan i za korisnike koji ne bi uživali u boljim sadržajima, a posljedično bilo bi negativno za turistički sektor, kao i za državni proračun. Na primjer, razumno je pretpostaviti da bi varijabilni iznos koncesijske naknade bio niži nego u slučaju da su ulaganja izvršena. U državnom je interesu osigurati da je koncesionar maksimalno motiviran stalno ulagati i poboljšavati imovinu i odnosne usluge, kao što mu je povjereno davanjem koncesije, sve do zadnjeg dana koncesije. Iz perspektive razumnog investitora, niti jedna veća investicija (bilo u razvoj bilo u održavanje jednake kvalitete proizvoda) neće biti učinjena u posljednjih deset godina koje prethode isteku roka koncesije. Investicije u koncesijsko područje ne znače samo investicije u dugotrajnu imovinu, vrijednost se generira pravilnim upravljanjem poslovanja koje se obavlja na koncesijskom području. Dodana vrijednost za državni proračun i turizam općenito veća je i izraženija u slučaju dobro vođenog poslovanja koncesionara, koje može donijeti veće prihode državi u preostalom roku koncesije. Također, što je bolje vođeno poslovanje koncesionara, time se povećavaju izgledi za bolje rezultate na natječaju za novu koncesiju. Takve okolnosti nisu adekvatno reflektirane u nacrtu zakona. Pošteno tržišno vrednovanje poduzeća koncesionara bi trebalo predstavljati odgovarajuću naknadu za postojećeg koncesionara u slučaju prestanka koncesije, što bi poticalo ulaganja čak i ako se bliži datum završetka koncesijskog roka i na taj način bi se osigurao pozitivan i stabilan razvoj turizma, a posebice nautičkog turizma. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana. Također, najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka koncesije koncesionar je ovlašten podnijeti zahtjev davatelju koncesije za procjenom izvršene neamortizirane građevinske vrijednosti objekata, gradnju kojih je davatelj koncesije dopustio, a nije bila predviđena studijom gospodarske opravdanosti koncesionara.
518 ZORAN SAMBOL GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA "Članak 65 (1) 2.plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja;" Je li plaža i/ili privezište? Što će se dogoditi ako se radi o dva ugostiteljska objekta i tri smještajne jedinice, hoće li se onda moći ishoditi koncesija? Izbrisati ovaj stavak. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
519 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. st.1.toč.2 i 3. . - zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti između ostalog za plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja, te za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednom ustanovom iz područja javnog zdravstva. Plaža ne može činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom. Plaža i obala su nastale puno prije ugostiteljsko smještajnih jedinica uz more. Nije jasno zašto na takvoj plaži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Stoga točku 2. i 3. stavka 1. članka 65. BRISATI Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
520 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. - brisati odredbu o dozvoli za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti uz mogućnost OGRAĐIVANJA I NAPLATE ulaska. Ne može se isključiti javnost od korištenja općeg dobra zbog interesa pojedinca, grupe, pravne osobe itd. Izdavanje privremenih dozvola od 20 dana, omogućeno ovakvom šturom odredbom Zakona, pruža mogućnost kontinuiranog prisvajanja pomorskog dobra, konkretno plaža, 20 dana x N, što se može produžiti na trajanje cijele kupališne sezone. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
521 branka urlić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 52. st.1.toč.8. - koncesija na morsku plažu Budući da nema opravdanog razloga da se davanje koncesije na morsku plažu uvede kao pravilo, to se može predvidjeti samo u IZNIMNIM slučajevima, te zbog toga treba ispuniti uvjet dokaza opravdanosti davanja koncesije na morsku plažu Studijom o opravdanosti davanja koncesije iz koje su vidljivi razlozi i učinci koncesije s obzirom na javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima, prostornim planovima i planovima davanja koncesija. Nije prihvaćen Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra
522 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prijedlog Čl 54. st.2.: Izbaciti promijenjive članove Prijedlog izmjene: Ćlanovi Stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka su stručnjaci iz područja pomorstva, graditeljstva, gospodarstva i financija, područja turizma, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode I kulture. Obrazloženej: jedino se multidisciplinarnim pristupom može očuvati resurs pomorskog dobra koji je pod osobitom zaštitom RH Nije prihvaćen Promjenjivi članovi se pozivaju u ovisnosti o predmetu koncesije. Nejasno je kako bi stručnjak iz područja kulture pridonio prilikom pregleda ponuda za uzgajalište riba.
523 Milvana Arko-Pijevac GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prijedlog Čl 52: Potrebno je uskladiti razine organizacije jer privezište I sidrište imaju I luke otvorene za javni promet. A prijedlogom zakona dozvoljava se I gradnja kroz koncesijske ugovore te luke otvorene za javni promet postaju nelojalna konkurencija lukama posebne namjene (marine) što nije dozvoljeno EU legislativom. Primljeno na znanje Komentar je nejasan i nije moguće dati jednoznačan odgovor.
524 Maja Koroman GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije
525 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 65, stavak 1 Podstavak 2. Nije jasna definicija privezišta – različito definirano u člancima ovog Zakona. Podstavak 8. . Gdje su definirane koje su to sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Tko može ocijeniti opravdanost takvog zahtjeva ako ne postoji službena kategorizacija? Podstavak 8 je potrebno brisati! Namjena prostora koja se označava za „vrhunski sport“ ne postoji u propisima i nije ju moguće odrediti. Nije moguće, a i nepotrebno je uvrštavati te kategorije koje su nastale spontanim i naslijeđenim funkcijama, a koje su danas van propisane regulative. Prihvaćen NPZ prostorno ograničuje dio pomorskog koja se može dati u koncesiju kao privezište. Dodatkno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta.
526 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Primjedbe i prijedlozi na Članak 52 Podstavak 5. Nije jasno, kakve veze imaju „postavljanje i upotreba solara“ na građevinama sa koncesijom? Postavljanje solarnih panela na građevinama se definira prostornim planom i uvjetima za građenje. Solarne elektrane su druga namjena- energetska. Podstavak 6. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju nije dopušteno postavljati vjetroelektrane u ZOP-u. Pojas ZOP-a u moru iznosi 300 m od obalne linije. Članak 52 je potrebno uskladiti s člankom 48 Zakona o prostornom uređenju, u kojem se definiraju zahvati u prostoru ograničenja. Potrebno je preformulirati članak jer se koncesija daje za gospodarsko korištenje, tako se primjerice ne daje koncesija za morsku solanu nego za eksploataciju morske soli. Također u vidu usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju dodati - eksploataciju peloida za balneološke svrhe, - istraživanje mineralne i geotermalne vode - eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području Prihvaćen Koncesija za eksploatacciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, - istraživanje mineralne i geotermalne vode i eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
527 Dusica Radojcic GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Možemo! Pula, primjedba na članak 74.(5), dozvile na pomrskom dobru: "Iznimno, dozvola se može dati na zahtjev na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska. " Nije predviđena zabrana više uzastopnih privremenih dozvola na pomorskom dobru, pa se može pretpostaviti da se takve dozvole mogu održavati i dozvole tražiti uzastopno, ograđujući plažu i naplačujući ulaznice. Za razliku od toga, u čl. 199. Narta kojim su regulirane djelatnosti na lučkom području uvedeo je ograničenje trajanja privremenih dozvoila: „Za održavanje kulturnih manifestacija, sajmova, ribarske večeri i sl. na dijelu lučkog područja lučka uprava može dati odobrenje na rok NE duži od jednog mjeseca u jednoj godini.” Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
528 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65.- opći komentar Predlažemo da se koncesionarima koji imaju ishođene koncesije na niže turistički razvijenim područjima omogući traženje produženja koncesije na duži broj godina, sve u cilju omogućavanja amortizacije uloženih financijskih sredstava. Činjenica je kako je određeni dio koncesionara propao, odnosno ugasio svoje poslovanje, te kako je u posljednje vrijeme zbog neprofitabilnosti sve manji interes koncesionara za ishođenje koncesija. Nije prihvaćen Zakon propisuje mogućnost i uvjete izmjene Ugovora o koncesiji, kao i Zakon o koncesijama
529 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 60 st.4.- opći komentar Prilikom donošenja predmetne Uredbe, predlažemo rangiranje početnih iznosa za koncesiju, ovisno o turističkom razredu kojem pojedino mjesto pripada, pošto postoje znatne razlike između visoko razvijenih turističkih mjesta i npr. pučinskih otoka koji su slabo turistički razvijeni, te nemaju niti adekvatnu turističku infrastrukturu koja bi doprinijela razvoju istih. Prihvaćen Isto je intencija NPZ-a
530 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 60 st.3.- opći komentar Smatramo kako ovakva regulacija za koncesiju predstavlja nepoštenu trgovačku praksu sudjelovanja davatelja koncesionara u dobiti samo na temelju davanja koncesije, te je ujedno diskriminirajuća za male poduzetnike koji smanjenim prihodima neće moći konkurirati velikim gospodarstvenicima. Nije prihvaćen Ovakav način obračuna naknade za koncesiju u primjeni je dugi niz godina, a neovisno o tome koncesije su dane brojnim obrtima i mikro poduztnicima.
531 Istarska županija - Regione Istriana GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Predlažemo da se u čl. 58. st. 2. umjesto točke stavi zarez i dodaje tekst: „ukoliko nije platio cjelokupnu naknadu sukladno članku 89. Zakona o koncesijama odnosno ukoliko nije naknadio uzrokovanu štetu“. Smatramo da je odredba postojećeg zakona bila u redu i da nema potrebe uvoditi promjene. Prihvaćen Dopunit će se pozivom na odredbe Zakon o koncesijama.
532 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. st. 1. Tražimo pojašnjenje podrazumijeva li ishođenje lokacijske dozvole za sve vrste zahvata, primjerice i za jednostavne građevine, te montažne objekte, sjenice i pergole. Obrazloženje: dosadašnja praksa bila je da su se radovi na pomorskom dobru izvodili sukladno Zakonu o jednostavnim građevinama. U slučaju gdje će se morati tražiti lokacijske dozvole za sve tipove objekata (jednostavni objekti, kontejneri, sjenice, pergole i sl.), stvorit će se dodatno opterećenje sustava, te dodatni birokratski namet za mikro i male poduzetnike. Primljeno na znanje Na pomorskom dobru primjenjuju se svi propisi RH, pa tako i propisi koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.
533 HOK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74.- opći komentar Pozdravljamo uvođenje dozvole s rokom izdavanja na 4 godine koji će pripomoći amortizaciji ulaganja, te se ovim putem predlaže uvođenje prava prvenstva za dosadašnje nositelje koncesijskih odobrenja koji su iste imali dodijeljene na rok kraći od 4 godine prilikom javnog prikupljanja ponuda za izdavanje dozvola na istom dijelu pomorskog dobra ( u ovom ili drugom relevantnom pravnom aktu) Primljeno na znanje Dozvole će se davati na pet godina
534 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Prihvaćen Definirat će se jedinica lokalne samouprave odnosno koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije. NPZ samo definira što je dohrana, a kako bi se dohrana jasno razlučila od nasipavanja.
535 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
536 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55 (4) Smatramo da svaka koncesija koja traje duže od 50 godina je zapravo vlasništvo. Kakva se to investicija ne može amortizirati u 50 godina? Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se Studijom opravdanosti davanja koncesije, posebno vodeći računa da rok na koji se koncesija daje ne ograničava tržišno natjecanje. Takva odredba nije u skladu s Direktivom 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom. Primljeno na znanje Zakon samo otvara mogućnost, s time da je za raspis takvog natječaja potrebna suglasnost Hrvatskog sabora.
537 MIRJANA GUDIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl.74. stavak 1. 2.i 6. Stavak1. Na temelju Plana upravljanja izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 01.02.tekuće godine objaviti u službenom glasilu prikupljanje zahtjeve za dodjelu dozvole za rad. Čl. 2.Na temelju prikupljenih zahtjeva prednost imaju vlasnici poslovnih prostora ispred kojih se nalazi pomorsko dobro na kojem će se obavljati gospodarska djelatnost. Osobe koje predaju zahtjev ne smiju imati dugovanja s osnove korištenja pomorskog dobra. Cijenu m2 prostora za obavljanje gospodarske djelatnosti utvrđuje jedinica lokalne samouprave. Stavak 6. žalba na izdavanje ili ukidanje dozvole za rad predaje se Ministarstvu mora. Nije prihvaćen Predložena odredba u suprotnosti je s načelima tržišnog natjcanja.
538 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA S ciljem dodatne zaštite javnog interesa potrebno je propisati maksimalne koncesije i dozvole na nekom području upravljanja. Ta gornja granica ne smije prelaziti 40 % , a dopustiti jedinicama lokalne samouprave da same prilagođavaju taj postotak do gornje granice. Udio računati na temelju površine plaža, s time da se u to ne uračunavaju stijene. Djelomično prihvaćen Dozovle se daju temeljem Plana upravljanja pomorskim dobrom za donošenje kojega je obvezno provođenje javnog savjetovnja.
539 Ana Paliska GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA članak 74. Propisati da se u sklopu dozvala zabranjuje gradnja i nasipavanje na uređenim plažama, a gradnja, nasipavanje i dohranjivanje na prirodnim plažama. Djelomično prihvaćen Temeljem dozvole moguće je samo obavljati djelatnost iz dozvole. Ovlaštenik dozovole nije ovlašten održavati pomorsko dobro, već je to dužna jedinica lokalne samouprave.
540 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
541 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
542 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 59. Predlaže se izmijeniti članak 59. stavak 1. na način da isti glasi: Davatelj koncesije dužan je, ukoliko koncesija na pomorskom dobru uključuje provedbu zahvata u prostoru, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i zaštitu okoliša, do dana slanja obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru ishoditi potrebna rješenja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i lokacijsku dozvolu. Djelomično prihvaćen U postupku ishođenja lokacijske dozvole daju se i posebni uvjeti, između ostaloga i s naslova zaštite okoliša. Po potrebi radi se procjena utjecaja na okoliš, a sve prije izdavanja lokacijske dozvole.
543 Udruga Zelena Istra GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Predlaže se brisanje članka 65. u cijelosti, a podredno brisanje samo iznimno problematičnih stavaka 2. i 3. U stavku 2. leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti, bilo postojećih turističko-apartmanskih i ugostiteljskih objekata, bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Smatramo da se na ovaj način pogoduje hotelskom lobiju te da se potiče privatizacija uređenih plaža. Svaki hotel i kamp iskoristit će ovu mogućnost i zatražiti će koncesiju na zahtjev i dokazat će gospodarsku povezanost. Također čl.81, čl.82 i čl.84. i čl.86 se dodatno omogućuje da se takva plaža privatizira te da se isključi javnost, pa čak i da se ograđuje i naplaćuje ulaz jer se koncesionar može pozvati na čl.2 (22). Članak 74. Predlaže se brisati članak 74. stavak 5. budući isti predviđa neopravdano dug rok za izdavanje dozvola za obavljanje privremenih ili prigodnih djelatnosti u kojem su moguće promjene koje bi dovele u pitanje samu svrhu izdavanja dozvola. . U praksi bi to značilo da se privremena djelatnost može ponavljati od istih ili različitih subjekta i dovesti do toga da se ulaz na taj dio pomorskog dobra cijelo ljeto naplaćuje i da građani budu isključeni iz korištenja ovog dijela pomorskog dobra. Članak 79. Predlaže se u članku 79. stavcima 2. i 3. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon. Predlaže se brisanje stavka 3. članka 79. budući je dohrana nešto što bi se trebalo dozvoliti samo iznimno zbog posljedica koje prouzrokuje na biljni i životinjski svijet u moru uslijed odnošenja materijala dohrane djelovanjem vjetrova u more. Na ovakav način propisano, predstavlja pravilo, a ne iznimku. Podredno se predlaže dodati riječ „iznimno“ prije riječi može dohranjivati. Članak 80. Predlaže se brisanje riječi „u pravilu“ u stavku 2. članka 80.   Predlaže se u članku 81. stavku 4. dodati riječ „tijelo“ pored riječi osoba, budući je osoba preuzak pojam i ne odnosi se na sve moguće situacije koje predviđa zakon, primjerice na JLS. Članak 81. Predlaže se izmijeniti stavak 5. članka 81. na način da isti glasi: (5) Dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa, a izvodi se u iznimnim situacijama ukoliko je ocijenjeno prijeko potrebnim i u skladu s važećim Planom iz članka 43. stavka 4. koji mora sadržavati plan dohrane. Čl.81 (2) Komentar:. Nema razloga i opravdanja da se na uređenim plažama preferiraju isključivo koncesije ispred dozvola/odobrenja. Ukoliko ovaj članak povežemo sa člancima 82.84. i 86. otvaraju se mogućnosti da se uređena plaža privatizira te da se ograniči javno korištenje plaža za razliku od dozvola koje nemaju mogućnost isključivanja. Čl.81 (3) Ovaj članak upućuje dokazuje iskrivljeno poimanje plaže i njezine funkcije. Dakle prema autoru, pravilo je da plaža bude u koncesiji, a samo ako to nije, onda se ima uključiti jedinica lokalne samouprave za njezino održavanje. Plažu može i mora održavati jedinica lokalne samouprave jer to ne spada u njezine skupe i zahtjevne aktivnosti, a koncesija na plažu je nepotrebna. Članak 82. Predlaže se brisati alineju 2 stavka 1. članka 82. budući morska plaža ne može biti okarakterizirana kao plaža hotela, kampa i turističkog naselja. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. S tim u vezi predlaže se brisanje članka 84. Članak 83. Predlaže se brisati dio stavka 1. članka 83. na način da isti glasi: (1)Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi svim građanima. Plaže nisu tu zbog hotela, kampova i turističkih naselja, niti je njihova funkcija istima služiti. Članak 84. Komentar: Tražimo brisanje ovog članka. Brisanje pojma morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ovaj članak u kombinaciji sa čl. 82. i čl. i čl.65(2) koji omogućuje koncesije na zahtjev vodi ka privatizaciji pomorskog dobra!  Članak 86. Predlaže se brisati stavke 2. i 3. članka 86. Tražimo da se nedvosmisleno zabrani isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ukoliko povežemo čl.86(2) I čl.2 (22) gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra je ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. Možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra! Djelomično prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati. Definirat će se jedinica lokalne samouprave odnosno koncesionar, kao osoba koja upravlja plažom Samo se definira dohrana, ne obveza dohranjivanja, a kako bi se jasno razlučila dohrana od nasipavanja. Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra. NPZ ne smije biti nedorečen, stoga bi trebalo propisati koje su to iznimne situacije Izmijenit će se naziv plaže Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, a postoci govore o obuhvatu plaže na kojem koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti temeljem koncesije
544 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 75. st. 7. na kraju teksta dodaje se tekst: "dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima". TE ISTI SADA GLASI: (7) Dozvola se ne može dati ponuditelju koji je prethodno koristio pomorsko dobro protivno odredbama ovoga Zakona, dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima. Nije prihvaćen Dvojbena odredba jer je u praksi pokazano da je sporno u kojem trenutku se smatra da se šteta plaćena ili se treba platiti.
545 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. dosadašnji st. (5) mijenja se na način da sada glasi: Visina naknade za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se studijom opravdanosti davanja koncesije, a ne može biti niža od najniže naknade određene posebnim propisom. Nije prihvaćen Prijedlog je u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja.
546 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: (4) Ukoliko su ispunjene pretpostavke za davanje koncesije na zahtjev, davatelj koncesije je dužan dodijeliti koncesiju podnositelju zahtjeva u roku ne dužem od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. (5) Ukoliko zahtjev za koncesiju nije podnesen u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona, davatelj koncesije može u roku od 3 mjeseca, donijeti obavijest o namjeri davanja koncesije za navedeno područje pomorskog dobra. Primljeno na znanje Komentar sadrži nejsanu primjedbu, stoga nije moguće dati odgovor.
547 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 65. st. 1. dodaju se točke 9 i 10 koje glase: 9. zahvaćanje mora (punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.) 10. korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solara na izgrađenim objektima, odnosno druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost. Djelomično prihvaćen Prihvaća se za: zahvaćanje mora za punjenje bazena morskom vodom desalinizator korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje
548 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 65. st. 1. toč. 2. mijenja se na način da sada glasi: 2. plažu i/ili privezište i/ili nautičko sidrište i/ili izgrađeni plažni ili bazenski objekt i/ili turističku luku koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednim ugostiteljskim subjektom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene unutar i/ili izvan naselja; Nije prihvaćen Turistička luka nije prepoznata u prostonim planovima. Plažni objekti i bezenski pripadnost su pomorskog dobra, dakle plaže na kojoj su izgrađeni.
549 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 64. st. 1., 2. i 3. mijenjaju se na način da sada glase: (1) Najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka koncesije koncesionar je ovlašten podnijeti zahtjev davatelju koncesije za donošenjem rješenja o naknadi odnosno za procjenom uporabne vrijednosti trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja i za procjenu vrijednosti goodwill imovine iz članka 61.st.7. ovog Zakona, koju je davatelj koncesije dopustio. (2) Procjena iz prethodnog stavka obavlja se putem ovlaštenog sudskog vještaka. (3) Sukladno nalazu ovlaštenog sudskog vještaka odnosno rješenju o naknadi, davatelj koncesije će obvezati novog koncesionara, odnosno sam nadoknaditi utvrđeni iznos. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana.
550 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Čl. 61. mijenja se na način da sada glasi: (1) Koncesionar može zatražiti od davatelja koncesije izmjenu ugovora o koncesiji bez pokretanja novog postupka davanja koncesije: 1. Ukoliko koncesionar radi izmjene dokumenata prostornog uređenja i/ili akta za provedbu dokumenata prostornog uređenja zatraži promjenu obuhvata koncesije; 2. Ukoliko se proširuje područje koncesije radi novih ulaganja i izgradnje novih sadržaja koji s postojećim objektima i sadržajima čine funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu, u skladu s dokumentima prostornog uređenja. 3. Ukoliko koncesionar za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji izvrši ulaganja i podnese izvanredne troškove po nalogu javne vlasti i/ili davatelja koncesije, koji nisu bili predviđeni studijom gospodarske opravdanosti niti dokumentacijom za nadmetanje. 4. Za investicije koje nisu bile predviđene dokumentacijom za nadmetanje, a koje su nužne zbog događaja koji su posljedica više sile ili zbog prilagodbe novim tehnološkim uvjetima poslovanja; 5. Statusne promjene ili promjene na strani koncesionara koje su posljedica restrukturiranja u smislu propisa koji uređuju trgovačka društva. (2) Koncesionar mora podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenom ugovora o koncesiji iz stavka 1. ovog članka najkasnije do isteka 9/10 roka trajanja koncesije, kojem se prilaže studija gospodarske opravdanosti izmjene ugovora. (3) Davatelj koncesije će donijeti odluku kojom dopušta izmjenu ili odbija zahtjev. Odluka mora biti obrazložena. (4) Ako davatelj koncesije odbije izmjenu ugovora, ali dopusti investiciju iz stavka 1. ovoga članka, može na povrat dijela investicije koja se, sukladno studiji gospodarske opravdanosti, ne može amortizirati u preostalom ugovorenom roku trajanja koncesije, obvezati novog koncesionara odnosno može je sam nadoknaditi u skladu s odredbom st.7. ovog članka. (5) Rok na koji je koncesija dana može se produžiti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka samo jednom i to najviše do polovine ugovorenog razdoblja. (6) Ako je davatelj koncesije predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, na odluku iz stavka 3. ovoga članka, prethodnu suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske. (7) Koncesionar kojemu istječe koncesija ima pravo na naknadu za svu zatečenu uporabnu vrijednost trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja i za procijenjenu vrijednost goodwill imovine po prestanku koncesije i to uz ispunjenje slijedećih uvjeta: 1. Koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji ima pravo na najkasnije 12 mjeseci prije isteka ugovora o koncesiji podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o naknadi za svu zatečenu uporabnu vrijednost trajnih materijalnih ulaganja, za izmaklu očekivanu trogodišnju dobit iz redovnog poslovanja te za procijenjenu vrijednost goodwill imovine koncesionara iz postojećeg ugovora. 2. Davatelj koncesije dužan je najkasnije 6 mjeseci prije isteka postojeće koncesije donijeti rješenje o utvrđivanu vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 3. Ugovor o koncesiji pomorskog dobra s novim koncesionarom, ne može se sklopiti prije isteka roka od 6 mjeseci od dana donošenja rješenja kojim se utvrđuje vrijednost naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 4. Na rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionaru iz postojećeg ugovora o koncesiji, postojeći koncesionar ima pravo žalbe, koja ne odgađanja izvršenje rješenja. U slučaju drugačije odluke u upravnom postupku povodom žalbe ili eventualno kasnije u upravnom sporu, kojom bi bilo utvrđeno da koncesionar iz postojećeg ugovora ima pravo na veću naknadu od one utvrđene prvostupanjskim rješenjem iz toč.2. ovog stavka, davatelj koncesije je u obvezi koncesionaru iz postojećeg ugovora naknaditi tu razliku, dok će novi koncesionar biti dužan platiti naknadu koncesionaru iz postojećeg ugovora sukladno prvostupanjskom rješenju iz toč.2. ovog stavka, kao uvjet za stupanje na snagu novog ugovora o koncesiji. 5. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora kao odabrani ponuditelj ostvari pravo na novom natječaju za sklapanje novog ugovora na daljnji rok koncesije, prava i obveze temeljem rješenja o naknadi se sjedinjuju i prestaju. 6. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji, ne iskoristi svoje pravo na zahtjev za donošenje rješenja o naknadi u roku kako je to ovdje predviđeno, isto ne sprječava davatelja koncesije na sklapanje novog ugovora o koncesiji. 7. Ministar će donijeti Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. 8. Postupci dodjele koncesije koji se pokreću zbog isteka već postojećih koncesija mogu se pokrenuti nakon donošenja Pravilnika o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, a u slučaju isteka postojećeg ugovora o koncesiji, takvi ugovori se produljuju do donošenja Pravilnika i sklapanja novog ugovora o koncesiji. Nije prihvaćen Odredba bi bila u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama.
551 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Ispred čl. 61. mijenja se naslov tako da isti sada glasi: Izmjene ugovora o koncesiji i pravo na naknadu koncesionara kojemu istječe koncesija Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana.
552 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 58. st. 2. iza postojećeg dodaje se tekst: "dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim luka i podzakonskim propisima." TAKO DA ISTI GLASI: Iz postupka davanja koncesije isključuje se ponuda gospodarskog subjekta koji je koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru, dok ne plati naknadu štete u visini koncesijske naknade, utvrđene u skladu s važećim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim luka i podzakonskim propisima. Nije prihvaćen Dvojbena odredba jer je u praksi pokazano da je sporno u kojem trenutku se smatra da se šteta plaćena ili se treba platiti.
553 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U čl. 50. st. 4. na kraju teksta dodaje se: "i kad je ovim Zakonom propisano drugačije", te isti sada glasi: (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka koncesija se može dati na zahtjev u slučajevima uređenim člankom 65. ovoga Zakona i kad je ovim Zakonom propisano drugačije. Nije prihvaćen Koncesija na zahtjev uređuje se isključivo člankom 65. ovog NPZ-a.
554 Hrvatska udruga turizma GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 56. st. 1. mijenja se i glasi: (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog izvršnog tijela jedinice (područne) regionalne samouprave, a na zahtjev jedinice lokalne samouprave koja je je veliki grad sukladno Zakonu koji uređuje područje lokalne i područne (regionalne) samouprave, može iz opravdanih razloga, ovlaštenje za davanje pojedine ili svih koncesija na području te jedinice lokalne samouprave povjeriti navedenoj jedinici lokalne samouprave do kraja tekućeg mandatnog razdoblja. Prihvaćen U suprotnosti s člankom 22. Zakona o lokalnoj i područnoj samouprave koji pravo obavljanja poslova iz nadležnosti jedinice područne (regionalne) samouprave omogućava prenijet na svaku jedinicu lokalne samouprave.
555 Mara Kolić Pustić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. je izrazito problematičan i neodrživ. Nije moguće dovesti pomorsko dobro u funkcionalnu i prostornu cjelinu s turističko - ugostiteljskim objektom koji se pored njega nalazi , kako to pokušava predlagatelj zakona, jer se time vlasnicima ugostiteljsko-turističkih objekata pokušava osigurati nekakav prioritet u korištenju pomorskog dobra ili podrazumijevanje nekakvih posebnih prava koje vlasnik tih čestica ili objekata ima. U ovom članku leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju forme prostorno funkcionalnih cjelina) služi mešetarskom podizanju vrijednosti bilo postojećih turističko-apartmanskih objekata, bilo još neizgrađenih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima. Njima bi se tim manevrom dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Posljedice ovakve formule " funkcionalnih i prostornih cjelina" mogu biti devastirajuće za Jadran, ali i za stanovništvo koje na obali živi jer si postaju odvojeni, izvlašteni, izgurani izvan funkcionalnih cjelina budućih apartmanskih resorta. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu
556 Mara Kolić Pustić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredbama članka 62. stavka 1. i 5. kojima se predviđa mogućnost davanja prava građenja trećim osobama ugovorom o koncesiji, gubi se smisao davanja same koncesije i otvara mogućnost zlouporabe pomorskog dobra. Ovime pomorsko dobro postaje predmetom trgovine, a to nije u skladu s Ustavom RH. Nije prihvaćen Potkoncesija se daje uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije, a potkoncesionar mora ispunjavati sve uvijete kao i koncesionar. Radi se primjerice o izgradnji benzinske postaje u luci nautičkog turizma. Institut uređen i Zakonom o koncesijama.
557 HGK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA S obzirom na to da je koncesionar "posjednik", a davatelj koncesije "vlasnik", a sve s ciljem sprječavanja nastanka uzroka tužbe, članica Udruženja luka, brodara pomorskih agencija HGK predlaže u članku 50. Nacrta dodati novi stavak koji bi glasio: "Davatelj koncesije je dužan uvesti koncesionara u posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije, slobodno od stvari i osoba, te mu osigurati nesmetan posjed za vrijeme trajanje koncesije". Nastavno, u članku 52. stavku 1. članica predlaže, neovisno o tome ministar donosi Naredbu o razvrstaju luka otvorenih za javi promet, budući da se nigdje u tekstu ne spominju „prvenstveni“ koncesionari, odnosno teretne luke, dodati i slijedeću točku: - luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - teretne luke U članku 53. stavku 6. predlažemo ispraviti previd u navođenju broja stavka na način da bi isti glasio: "„Na temelju zaprimljene inicijative iz stavka 3. ovog članka…“ Članica također ističe kako se odredbama članka 62. stavka 1. i 5. kojima se predviđa mogućnost davanja prava građenja trećim osobama ugovorom o koncesiji, gubi smisao davanja same koncesije i otvara mogućnost zlouporabe pomorskog dobra. Nastavno, što se tiče članka 65. stavka 5, članica je mišljenja kako je predviđeni dvostruki iznos naknade previsok. Po pitanju osnivanja založnog prava na način kako je predviđeno člankom 69. stavkom 3. članica smatra kako se omogućavanjem zasnivanja većeg broja založnih prava na koncesiji dodatno zloupotrebljava i komplicira sam institut koncesije. Djelomično prihvaćen Na pomorskom dobru nema prava vlasništva, stoga davatelj koncesije nije vlasnik. NPZ poznaje samo luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene. Nejasna je potreba definiranja posebne luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - teretne luke; isto bi imliciralo da ista ne može biti i putnička. 65. stavka 5. izmijenit će se odredba Potkoncesija je pravni odnos koji nastaje između koncesionara i treće osobe, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije. Institut je uređen i Zakonom o koncesijama. Koncesionar je slobodan raspolagati svojim pravom na koncesiju u smislu zasnivanja zaloga, ali isključivo radi pribavljanja financijskih sredstava u svrhu provedbe ugovora o koncesiji.
558 MARIJA LUGARIĆ GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA u čl. 54 je potrebno predvidjeti situaciju u kojoj predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne imenuje Stručno povjerenstvo za koncesije. Takvih je primjera bilo ljeti kada se zbog sukoba u predstavnickom tijelu nisu imenovala (tadasnja) vijeca za koncesijska odobrenja, ali su ljudi uredno obavljali gospodasrku djelatnos na pomorskom dobru bez ikakve dovole,a propis to nije predvidio pa nije bilo n osnove za kaznjavanje tj. poduzimanje mjera. Primljeno na znanje Problematika se ne uređuje ovim NPZ-om, već Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
559 HGK GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U nastavku iznosimo primjedbe Grupacije marina HGK na članak 64. stavke 1., 2. i 3. ovoga Nacrta: tijekom izrade Nacrta prijedloga ZPDML-a, a prethodno objavi na e-savjetovanju, u tom Nacrtu je dulje vrijeme bio prijedlog sljedeće odredbe kojom se regulira obeštećenje postojećeg koncesionara u slučaju prestanka koncesije i davanja koncesije novom koncesionaru, a kada su se postojeći koncesionari nakon isteka roka koncesije javili i nisu uspjeli u novom natječaju produljiti koncesiju: „(7) Ako se postupak davanja koncesije pokreće zbog isteka roka koncesije za onaj predmet koncesije gdje je već na snazi ugovor o koncesiji, za sklapanje novog ugovora o koncesiji potrebno je ispuniti slijedeće uvjete: 1. Koncesionar iz postojećeg ugovora o koncesiji ima pravo najkasnije 12 mjeseci prije isteka roka ugovora o koncesiji podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o naknadi za sva neamortizirana ulaganja, za očekivanu redovnu dobit u razdoblju od tri godine, te procijenjenu vrijednost „goodwill“ imovine koncesionara iz njegovog postojećeg ugovora . 2. Davatelj koncesije mora najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka postojeće koncesije donijeti rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 3. Ugovor o koncesiji pomorskog dobra ne može se sklopiti prije isteka roka od 6 mjeseci od dana rješenja o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora. 4. Na rješenje o utvrđenju vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, postojeći koncesionar ima pravo žalbe, s time da žalba ne odgađa izvršenje predmetne odluke. U slučaju drugačije odluke u upravnom postupku povodom žalbe ili eventualno kasnije u upravnom sporu, Davatelj koncesije je u obvezi naknade eventualne razlike drugačije utvrđene naknade prema koncesionaru iz postojećeg ugovora, dok koncesionar koji stječe pravo prema novom ugovoru u obvezi je naknade prema koncesionaru iz postojećeg ugovora temeljem prvostupanjskog rješenja iz točke 2. ovog stavka, kao uvjet za stupanje na snagu novog ugovora o koncesiji. 5. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora kao odabrani ponuditelj ostvari pravo na novom natječaju za sklapanje novog ugovora na daljnji rok koncesije, prava i obveze temeljem rješenja o naknadi se sjedinjuju i prestaju. 6. Ako koncesionar iz postojećeg ugovora ne iskoristi svoje pravo na zahtjev za donošenje rješenja o naknadi u roku kako je ovdje predviđeno, isto ne sprječava Davatelja koncesije na sklapanje novog ugovora o koncesiji. 7. Ministar će donijeti Pravilnik o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog zakona. 8. Postupci davanja koncesija koji se pokreću zbog isteka roka već postojećih koncesija mogu se pokrenuti nakon donošenja Pravilnika o kriterijima za utvrđenje vrijednosti naknade koncesionara iz postojećeg ugovora, a u slučaju isteka roka za postojeće koncesije, takvi ugovori se produljuju do donošenja Pravilnika i sklapanja novog ugovora.“ Citirana odredba je prije objave Nacrta na e-savjetovanju napuštena i predložena je nova regulacija kako je navedeno u ovom čl. 64. i to stavcima 1. do 3. Međutim, ova regulacija kako je predloženo je nejasna i nedostatna, te će nužno uzrokovati sudske sporove. Konkretno, u odnosu na predloženi stavak 1. nejasno je zbog čega se u odredbu Zakona unosi ovaj pogrešan (knjigovodstveni) kriteriji „neamortizirana“. Naime, ukoliko je primjerice imovina koju novi koncesionar stječe u potpunosti amortizirana, znači li to da tada prethodni koncesionar nema pravo na naknadu za tu imovinu koja u tom trenu ima značajnu tržišnu vrijednost? Ako je tako, tada novi koncesionar stječe bez naknade imovinu prethodnog koncesionara. Imovina nije prestala postojati, niti je izgubila tržišnu vrijednost kad nastupi njena amortizacija. Ako odgovorna osoba otuđi amortiziranu imovinu bez naknade, tada čini štetu društvu i moguće kazneno djelo. U odnosu na predloženi stavak 2. istog članka nejasno je iz predložene regulacije tko točno angažira sudskog vještaka i u kojem trenutku? Također, nejasno je tko snosi troškove sudskog vještaka. Nejasno je što ako se postojeći koncesionar ili davatelj koncesije ili budući koncesionar ne slažu sa nalazom i mišljenjem vještaka o procjeni? Na primjer, prema ovoj odredbi postojeći koncesionar bi mogao angažirati i platiti sudskog vještaka koji će izračunati određeni iznos procjene. Nakon toga, novi koncesionar može angažirati drugog sudskog vještaka koji može dati procjenu značajno nižu i osporavati prvu procjenu. Naplaćuje li tada raniji koncesionar od novog koncesionara iznos po svojoj procjeni ili po procjeni od novog koncesionara? U predloženoj normi nije regulirano je li procijenjena vrijednost nužan dio novog natječaja kao obveza za novog koncesionara? Zaključno, u odnosu na predloženi stavak 3. također se ističe da je isti nejasan i da će dovesti do sporova u primjeni. Naime, na koji način i kada će davatelj koncesije obvezati novog koncesionara da naknadi prethodnom koncesionaru iznos koji je utvrdio vještak? Što ako novi koncesionar nije upoznat sa ovom naknadom u trenutku davanja ponude za koncesiju ili u trenutku potpisivanja ugovora o koncesiji? Što ako novi koncesionar ovo ne plati prethodnom koncesionaru, koga prethodni može potraživati povrat, novog koncesionara ili davatelja koncesije? Kada će davatelj koncesije naknaditi ovaj iznos prethodnom koncesionaru? Ovo su samo neka od brojnih pitanja koja će se u praksi pojaviti zbog ove nejasne regulacije i time uzrokovati sporove i prema novom koncesionaru i prema davatelju koncesije. Nije prihvaćen Koncesija je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe temeljem ugovora o koncesiji. Prilikom davanja ponude na natječaj za dodjelu koncesije poduzetnik je znao, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika morao znati na koji rok stječe pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra ukoliko njegova ponuda bude odabrana. Prava po isteku koncesije vezana za procjenu izvršene neamortizirane građevinske vrijednosti objekata u skladu su sa sudskom praksom.
560 Đuro Capor GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. jednostavno logički nije održiv, nije moguće dovesti pomorsko dobro prisutno tisućama godina u funckionalnu i prostornu cjelinu s turističko - ugostiteljskim objektom koji se pored njega nalazi te mu se time pokušava osigurati nekakav prioritet u korištenju pomorskog dobra. U ovom članku leži opasnost da pomorsko dobro i njegova mogućnost prioritetnog koncesioniranja (kroz konstrukciju prostorno funkcionalnih cjelina) služi podizanju vrijednosti bilo postojećih turističko-apartmanskih objekata bilo još nekonzumiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim podrzučjima kojima bi to dalo dodatnu tržišnu vrijednost, a mešetarima zemljištem uz obalu priliku za dodatnu brzu zaradu. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
561 Sani Šitić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. Stavka 5 “ visina naknade za koncesiju za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije.” Sportske luke trebale bi predstavljati gospodarenja pomorskim dobrom koji u široj zajednici promiče društvene aktivnosti kroz sport i rekreaciju. Sportske luke ne smiju stjecati dobit i sve svoje prihode moraju uložiti u razvoj sporta i lučke infrastrukture i suprastrukture. One ne mogu opstati na tržišni principima gdje koncesiju dobiva onaj tko ponudi više, te se baš zbog te činjenice njima omogućava koncesija na zahtjev. Koncesije na zahtjev za sportsku luku ne daje se kako bi se od nje zaradilo. Poticanjem sporta, jedrenja, ribolova i drugih društvenih aktivnosti stvara se dobrobit šire zajednice. Zakonu o sportu, člankom prvim definira sport kao djelatnost od posebnog interesa za RH. Sportske luke bi zbog svoje namjene trebale biti „pozitivno diskriminirane“ u odnosu na ostale luke. Naprosto je nelogično da komercijalne luke koje mogu stjecati dobit imaju manju naknadu nego sportske luke s dosadašnjom pozitivnom praksom. Pomorsko dobro se ne smije promatrati isključivo s ekonomskog aspekta i povećanja prihoda, jer je to na štetu domaćeg stanovništva i dugoročno je neodrživo. Prihvaćen Izmijenit će se odredba o dvostrukoj naknadi za sportske luke u sustavu vrhunskog sporta
562 Sani Šitić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA ČLANAK 65 Koncesije na zahtjev. Stavak (1) 8. sportska luka u sustavu vrhunskog sporta. Nije dana jasna definicija sportske luke u sustavu vrhunskog sporta. Primljeno na znanje razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
563 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. - brisati Briše se odredba o dozvoli za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti uz mogućnost ograđivanja i naplate ulaska. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
564 Lidija Runko Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. stavak 5. brisati. Dozvola za obavljanje privremene ili progodne djelatnosti (koja se može i obnavljati) ne smije ograničavati opću upotrebu u smislu ogađivanja i naplate ulaska. Nije prihvaćen Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati.
565 ŠRD LUBEN RIJEKA GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredba članka 65 .točka 8 . zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku , luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši , koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji , niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65.točka 8. koji treba glasiti ; “ SPORTSKA LUKA “. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se dodatno u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta
566 SPORTSKI RIBOLOVNI KLUB "VIKTOR LENAC" GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Odredba članka 65. točka 8. zakonskog Prijedloga predstavlja izravnu diskriminaciju u sustavu sporta u postupku ishođenja koncesije na zahtjev za sportsku luku, luku koja je u pravnom režimu pomorskog dobra kao općeg dobra. Diskriminiraju se članovi - sportaši, koji djeluju u sportskoj luci kojom upravlja neprofitna Udruga u odnosu na vrhunske sportaše. Sportska luka u sustavu vrhunskog sporta kao pravni pojam ne postoji, niti ne postoji u razvrstaju luka kao luka posebne namjene. Postoji samo sportska luka. Upravo zato tražimo da se izmijeni čl. 65. točka 8. koji treba glasiti: “SPORTSKU LUKU“. Nije prihvaćen Nejasno je zahtjev koje pravne osobe u sustavu sporta bi se prihvatilo ukoliko bi dvije ili više podnijele zahtjev.
567 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. treba obvezno brisati jer plaža NE MOŽE činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom i što je zapravo u fokusu zakonodavca. Plaža u položaju prema ugostiteljskoj jedinici ili obratno? Od zla gore zakonodavac predviđa samo koncesioniranu površina (70%) u postocima ali ne i položaju u odnosu na prostor. I što je to uopće smještajna jedinica, gdje se to točno i precizno u zakonu definira i navodi? Zašto nema odredbe da svaki koncesionar MORA u svojoj služnosti mora poštivati okvire općeg dobra,a prema tome OSIGURATI i javni pristup obali. Djelomično prihvaćen Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima, neovisno o tome tko njome upravlja.
568 Katarina Marčić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 75. (8)Ministar pravilnikom propisuje vrste djelatnosti, visinu minimalne naknade i kriterije za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Iako će navedeni pravilnik biti predmet javnog savjetovanja mislim da je nužno uz kriterij najpovoljnije ponude dodatno bodovati pravne i fizičke osobe sa sjedištem na području na kojem se izdaje dozvola. Na taj način potiče se poduzetništvo otočana i ostalih primorskih sredina, što posljedično ima pozitivne i demografske učinke i jedan je od principa kružnog gospodarstva koji potiče lokalnu solidarnost. Nije prihvaćen Prijedlog je u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja.
569 Katarina Marčić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 74. (4)Dozvole se daju na rok od 5 godina. U trenutno važećem Zakonu koncesijska odobrenja se mogu dati od 1 do 5 godina. Smatram da je 5 godina optimalno za povrat investicije i potiče poduzetnike na ulaganja u poslovanje, stoga se predlaže umjesto 4 staviti rok na 5 godina. Prihvaćen Dozvole će se davati na pet godina.
570 Katarina Marčić GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55. st. (5)Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave daje koncesiju iz članka 50. ovog Zakona za predmete koncesije iz članka 52. ovog Zakona, koji su od interesa i značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina DODATI: uz prethodnu suglasnost JLS. Potrebno je uključiti JLS u odluku o raspisivanju natječaja za koncesije na pomorskom dobu i u ostalim zaštićenim djelovima prirode na način da prije samog donošenja odluke o raspisivanju natječaja Županija zatraži suglasnost predstavničkog tijela JLS ukoliko se radi o koncesiji na području koje administrativno pripada toj jedinici lokalne samouprave. Nije prihvaćen Koncesije se daju temeljem prostornih planova. Donošenjem prostornog plana jedinca loklane samouprave izrazila je svoju volju o načinu uređenja prostora.
571 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 55. stavak 3. - umjesto "Vlada" navesti "Sabor" (ne može izvršno tijelo imati tako široku ovlast od 50 godina) Nije prihvaćen Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji.
572 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 54. stavak 3 - preformulirati Osnovni postulat kod pomorskog dobra je zaštita pomorskog dobra. Dakle, predstavnik tijela koji štiti pomorskog dobro mora biti stalan, a ne promjenjivi član stručnog povjerenstva. On je svakako značajniji od predstavnika graditeljstva Primljeno na znanje Nejasno je koje je to tijelo koje štiti pomorsko dobro.
573 Prof.dr.sc. Axel Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 50. stavak 5. - izmijeniti Ne može koncesionar općeg dobra imati pravo na tužbu za smetanje posjeda, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao posjednik kojeg drugi uznemirava ili mu ga oduzima i na taj način štiti svoj posjed putem, suda. U konkretnom slučaju je tu ključan davatelj koncesije, a ne koncesionar. Djelomično prihvaćen Takvo pravo ima i davatelj koncesije.
574 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 66 se mora izmijeniti i to tako da koncesionar mora svojom imovinom odgovarati, a ne koncesijskim ugovorom kod financijskih institucija. Pravna ili fizička osoba koja dobije koncesijski ugovor nad pomorskim dobrom ne može istim odgovarati prema financijskim institucijama za dobivanje financijske pomoći, već mora odgovarati svojom imovinom. Primljeno na znanje Odredba se odnosi na zalog na pravu na koncesiju,
575 Lidija Runko Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak 65. kaže da se zahtjev za ishođenjem koncesije može se podnijeti između ostalog za plažu i/ili privezište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja, te za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednom ustanovom iz područja javnog zdravstva. Kao prvo, NIJE JASNO ZAŠTO UOPĆE TREBA DAVATI KONCESIJE NA PLAŽE, kao što se ne daju niti koncesije na gradske parkove. Nadalje, plaža ne može činiti funkcionalnu cjelinu s ugostiteljskim objektom, smještajnom jedinicom ili zdravstvenom ustanovom. Plaža i obala su nastale puno prije bircuza, hotela i ustanova uz more. Nije jasno zašto na takvoj paži treba koncesija. Korisnici ugostiteljskog ili smještajnog objekta mogu plažu koristiti na isti način kao i ostala javnost. Stoga točku 2. i 3. stavka 1. članka 65. brisati. Nije prihvaćen NPZ omogućuje davanje koncesije na zahtjev vodeći računa da se time ne narušava tržišno natjecanje, a kao uvjet za dobivanje koncesije bez provođenja javnog prikupljanja ponuda propisuje da naknada za koncesiju ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Navedeno je u skladu sa krovnim Zakonom o koncesijama koji omogućuje davanje koncesije na zahtjev u slučajevima kada postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
576 Lidija Runko Luttenberger GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA U članku 52. stavku 1. kaže da se koncesija na pomorskom dobru daje i za morsku plažu. Stavak 2. istog članka kaže da se ta koncesija može dati za već izgrađene i/ili postavljene građevine, a može uključivati gradnju i gospodarsko korištenje građevina na pomorskom dobru. Da li predlagatelj morsku plažu poistovjećuje sa izgrađenom građevinom i da li se na svakoj morskom plaži može nešto graditi? Ili uskladiti ili brisati točku 8. stavka 1. koji se odnosi na morsku plažu. Predlagatelj bi se morao podsjetiti što znači koncesija. Koncesija može biti samo iznimka, a ne pravilo. Nije prihvaćen Na plaži se mogu graditi građevine planirane prostornim planom uz ishođenje koncesije i dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.
577 Lovre Zekan GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Prema predloženom članku 65. stavku (5) visina naknade za koncesiju za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta ne može biti niža od dvostruke naknade postignute na natječaju za takav, odnosno sličan predmet koncesije. Ovakav prijedlog nije logičan jer prema predloženom Zakonu se koncesije za sportske luke dodjeljuju prvenstveno za razvoj sporta, odnosno rekreaciju i razonodu domicilnog stanovništva. Osim toga, sportske luke ne ostvaruju dobit već sve prihode ulažu u razvoj sporta i unaprjeđenje lučke infrastrukture i suprastrukture. Dakle, koncesije za sportske luke se dodjeljuju za bavljenje sportom i rekreacijom, a ne za ostvarivanje dobiti kao što to može biti slučaj kod drugih vrsta koncesija, pa bi sukladno tome trebalo odrediti i odgovarajuću koncesijsku naknadu. Osim toga, sportske luke odnosno sportski jedriličarski klubovi su iznjedrili brojne vrhunske sportaše i olimpijce te tako doprinijeli međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te promociji hrvatskog sporta, turizma i gospodarstva. Jedan od ciljeva sportskih luka djelujući kroz sportske klubove je odgajati i stvarati nove generacije sportaša. To treba odgovarajuće vrednovati. Zaključno, od sportskih luka se ne bi smjela tražiti dvostruko veća naknada za koncesiju, već nasuprot ona bi trebala biti i značajno manja u odnosu na koncesije koje se dodjeljuju za ostvarivanje dobiti. S poštovanjem, Lovre Zekan Prihvaćen Izmjenit će se odredba o dvostrukoj visini naknade.
578 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) GLAVA II., GOSPODARSKO KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA Članak74. donosi hrpu bezakonja i neustavnih uredbi po točkama 1., 2., 3.Dozvole za ležaljke, kokice, kikiriki tj. pravo građenja dodjeljuje IZVRŠNO tijelo tj. načelnik ili gradonačelnik OSOBNO. Po zakonu to pravo može polagati isključivo PREDSTAVNIČKO i zakonodavno tjelo, odnosno gradsko i županijsko vijeće te Hrvatski sabor. Kako na pomorskom dobru odluke može donositi predstavničko tijelo???? Dakle, MPORA se brisati Vladu kao donositelja odluke i umjesto nje postaviti Sabor, isto kao što to u županijama radi Skupština, a u gradovima Gradsko Vijeće. U istom članku 74. točka (5.) stoji kontradiktorna (suprotna s nekim tvrdnjama da ograničavanja PD nema), nezakonita i neustavna odluka o ograničavanju OPĆEG DOBRA. Bez obzira na razlog i izvor ZAHTJEVA, radilo se o 20 dana, dvije godine ili trajno, činjenica da vi NE MOŽETE ni vremenski ni ni bilo kako drukčije zbog obavljanja "privremene ili prigodne djelatnosti" ograničiti pristup i korištenje pomorskog dobra kao OPĆEG dobra. Djelomično prihvaćen Izmjenit će se odredba. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, koje odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Iz istoga slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji. Ova iznimka odnosi se na organizaciju koncerata na pomorskom dobru koji značajno doprinose promociji hrvatske obale u svijetu, ali omogućava i lokalnom stanovništvu da uživa u koncertima svjetski poznatih umjetnika čiji nastup lokalna samouprava ne bi mogla financirati