Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Akcijskom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Akcijski plan razvoja kulture i medija U procesu donošenja Nacionalnog plana razvoja kulture i medija 2023.-2027. i prvog Akcijskog plana 2023.-2024., Pravobraniteljica je sudjelovala u e-savjetovanju i iznijela 5 prijedloga, od kojih nijedan nije u cijelosti prihvaćen (2023.). Neke od njih predlagatelj je „primio na znanje“ te je naveo da će se oni naknadno razmotriti kroz evaluaciju provedbe projekta ili kod izrade drugog Akcijskog plana 2025.-2027., dok se na jedan prijedlog nije očitovao. Polazeći od već izrečenih prijedloga, Pravobraniteljica još jednom ukazuje na dva vrlo važna aspekta razvoja kulture i medija iz perspektive jamstva zabrane diskriminacije te promicanja medijske pismenosti i naglaska na stručnom pristupu temama iz područja ravnopravnosti spolova: 1) Predlažemo da se dodatno naglasi potreba osiguravanja medijske pismenosti i vještina za kritičko praćenje medijskih sadržaja na razini opće populacije (posebice djece i mladih), kao i potreba sustavne edukacije i stručnog usavršavanja medijskih djelatnika/ca o anti-diskriminacijskim načelima u kontekstu digitalnog doba i izazovnih geopolitičkih okolnosti današnjice koje uključuju izloženost negativnim medijskim utjecajima i rizik od njihovog reproduciranja, uključujući dezinformacijske narative i medijske sadržaje koji imaju obilježja poticanja na mržnju i nasilje. U tom smislu pozdravljamo činjenicu što predmetni dokument predviđa investiciju „C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ kroz koju će se uspostaviti sustav jačanja kapaciteta digitalnih kompetencija provjeravatelja činjenica kako bi se umanjio utjecaj dezinformacija i „lažnih vijesti“. Pored podupiranja rada pojedinačnih i neovisnih provjeravatelja informacija, smatramo da je aktivnosti potrebno usmjeriti prema sustavnom unaprjeđenju kompetencija medijskih djelatnika/ca. 2) Predlažemo da se dodatno naglasi poticanje medijskih sadržaja o pravima i diskriminaciji manjinskih i posebno osjetljivih skupina; konkretno o diskriminaciji LGBTIQ osoba, uzimajući u obzir da ta tematika nije bila zastupljena u prethodnom Akcijskom planu 2023.-2024. i s obzirom na pokazatelje o niskoj razini osviještenosti i senzibiliziranosti medija i građanstva toj tematici te s obzirom na pokazatelje o širokoj prisutnosti nesnošljivosti i pojavnosti nasilja prema LGBTIQ osobama u hrvatskom društvu. Primljeno na znanje S obzirom na to da se radi o sažetom dokumentu koji obuhvaća cjelokupno područje kulture i medija, dokument ne sadrži definicije ili detaljnije razrade aktivnosti povezanih s provođenjem mjera. Medijska pismenost obuhvaćena je u okviru mjere „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“, a osobito u mjeri "4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje".Napominjemo i da je navedeno područje obuhvaćeno Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2023. do 2027. godine, za čiju provedbu je nadležno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
2 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK Akcijski plan razvoja kulture i medija Podržavam Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Smatram ga jasnim i sadržajnim. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži prijedlog izmjene.
3 MELISA SKENDER Akcijski plan razvoja kulture i medija Melisa Skender za HND Pozdravljamo usmjerenje Akcijskog plana prema unaprjeđenju statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanju pluralizma, i niže u tekstu predlažemo konkretne mjere koje bi trebale osigurati podršku pluralizmu medija i profesionalnom novinarstvu u skladu s etičkim načelima profesije. Primljeno na znanje Odgovorili smo na komentare dalje u tekstu.
4 HRVATSKA UDRUGA PRODUCENATA Akcijski plan razvoja kulture i medija, Uvod Pozdravljamo usmjerenje Akcijskog plana prema razvoju audiovizualnih djelatnosti, no predlažemo dodatno jačanje mjera koje bi sustavno podržale filmsku produkciju na razini cijele Hrvatske, s posebnim naglaskom na nezavisne producente. Niže u tekstu nalaze se komentari i prijedlozi izmjena. Primljeno na znanje Odgovorili smo na komentare niže u tekstu.
5 MARIJA BORKO Akcijski plan razvoja kulture i medija, Uvod Poštovani, mislim da u posebne ciljeve Nacionalnog plana i razvoja kulture i medija ( 1.3 i 1.4, te 2) treba ući BESPLATNI ULAZ U MUZEJE I ARHIVE ZA UČENIKE I NASTAVNIKE jer je to garancija očuvanja i distribucije kulturne baštine. Tako bismo mogli suzbiti netoleranciju kroz edukaciju u ranoj dobi, dok ne postane prekasno i postane model ponašanja. Hvala Primljeno na znanje Prijedlog uvođenja besplatnog ulaza u muzeje i arhive za učenike i nastavnike samo je jedan od modela osiguranja pristupa kulturi za djecu i mlade. U okviru mjere „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“ razmotrit će se uvođenje kulturne iskaznice koja bi mogla uključivati pristup muzejima i arhivima za korisnike.
6 HRVATSKA UDRUGA PRODUCENATA Uvod, Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ Uspostava modela decentralizirane potpore Naziv mjere / dijela dokumenta na koji se odnosi komentar: Mjere za ravnomjerniji regionalni razvoj audiovizualnog sektora Komentar: Predlažemo uvođenje posebnog programa sufinanciranja za gradove i županije koji žele pokrenuti vlastite filmske fondove (po uzoru na modele u EU). Na taj način omogućila bi se decentralizacija audiovizualne proizvodnje i ravnomjernija raspodjela kulturnih i ekonomskih koristi od filmske djelatnosti na području cijele Hrvatske. Program bi trebao uključivati: - financijski poticaj (npr. kroz matching sredstva) za jedinice lokalne i regionalne samouprave koje formiraju fondove namijenjene sufinanciranju snimanja audiovizualnih djela na svom području, - savjetodavnu podršku Ministarstva kulture i HAVC-a za uspostavu kriterija, provedbu javnih poziva i evaluaciju učinka, - povezivanje lokalnih fondova s nacionalnim potporama radi lakšeg kombiniranja sredstava i osiguravanja stabilnog financijskog okvira za produkciju. Ciljevi mjere: - potaknuti snimanja izvan Zagreba, - omogućiti stvaranje regionalnih klastera u suradnji s lokalnim umjetničkim akademijama, obrtnicima i lokalnim zajednicama, - otvoriti nove prilike za zapošljavanje i kulturni razvoj u sredinama koje do sada nisu imale izravnu korist od filmske industrije, - unaprijediti teritorijalnu vidljivost hrvatske audiovizualne produkcije na međunarodnim festivalima i tržištima. Primjeri dobre prakse: - Njemačka: MDM (Mitteldeutsche Medienförderung), FFF Bayern - Italija: fondovi Emilije-Romagne i Apulije u suradnji s nacionalnim tijelima i EU sredstvima - Slovenija: lokalne inicijative uz podršku Slovenian Film Centra i regionalnih partnera Prijedlog izmjene u tekstu dokumenta: > “Uspostava modela decentralizirane potpore kroz program sufinanciranja za gradove i županije koje žele osnovati vlastite filmske fondove, s ciljem poticanja regionalne proizvodnje audiovizualnih djela i uravnoteženog kulturnog razvoja.” Primljeno na znanje Sukladno Zakonu o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18-123/24), detaljnija razrada mjera razvoja audiovizualnog sektora, točnije, opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva u Republici Hrvatskoj definirat će se Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva koji će ove godine biti objavljen na platformi e-Savjetovanja.
7 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.2. Osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva“ Predlažemo u tekst Akcijskog plana kod Mjere 1.2. dodati: "Vlada Republike Hrvatske će do kraja 2025. godine uredbom propisati kriterije za dodjelu javnim natječajem i neposrednom pogodbom fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnim propisima, prostora za rad i drugih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane na upravljanje ministarstvu nadležnom za kulturu." Obrazloženje: Za ispunjenje ove mjere predviđeni su isključivo pozivi u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. namijenjeni unaprjeđenju javne kulturne infrastrukture, dok istovremeno osiguranje prostora za neinstitucionalne aktere nije uključeno u već drugi Akcijski plan. Smatramo to nepotrebnim propustom jer nadležno Ministarstvo kulture i medija odnosno Vlada RH ionako trebaju donijeti Uredbu kojom će propisati kriterije za dodjelu javnim natječajem i neposrednom pogodbom prostora za rad i drugih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture i medija, odnosno, Vlada RH spomenutu je Uredbu trebala donijeti u roku od godine dana od stupanja na snagu Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (srpanj 2022), pa s obzirom da je od tog roka prošlo već dvije godne, predlažemo da Ministarstvo kulture i medija u Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine (posljedni akcijski plan važećeg Nacionalnog plana razvoja kulture i medija) uvrsti odredbu kojom će tu zakonsku obavezu ispoštovati te stvoriti uvjete za osiguranje radnih uvjeta pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području kulture. Savez udruga Klubtura i Mreža društveno-kulturnih centara tijekom 2024. i 2025. godine proveli su analizu implementacije odredbi Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji je stupio na snagu u srpnju 2022., a koji regulira dodjelu javnih prostora fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture na nacionalnoj razini i razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedan od ključnih problema implementacije odnosi se upravo na izostanak uredbe o kriterijima za dodjelu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koja bi definirala kriterije ekonomske održivosti i društvenog interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i ocrtala stratešku poziciju kulture unutar nacionalnog političkog okvira. S obzirom na to da su upravo prostori za rad od presudne važnosti za stabilnost i razvoj organizacija koje djeluju u polju kulture, njihova dodjela ne utječe samo na pojedinačne korisnike, već i na širu kulturnu zajednicu i građane koji sudjeluju u programima. U proteklih pet godina, slijedom zdravstvene, ekonomske i klimatske krize, broj prostora za produkciju, prezentaciju i konzumaciju suvremene kulture i umjetnosti intenzivno se smanjuje, što je posebno vidljivo u većim gradskim središtima gdje djeluje i veći broj kulturnih ustanova, organizacija i inicijativa. Stoga je zakonska regulacija dodjele javnih prostora za kulturu iznimno važan korak u oporavku lokalnih kulturnih scena. Primljeno na znanje Ministarstvo kulture i medija svjesno je važnosti donošenja uredbe iz članka 14. stavka 9. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/22), a predmetnu materiju je potrebno uskladiti i sa Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 155/23). Detalji izmjene normativnog okvira nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
8 DRUŠTVO UMJETNIKA SUVREMENOG CIRKUSA Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.3. Razvoj produkcije i distribucije kulturnih sadržaja“ Predlažemo da se dio "dramske i plesne umjetnosti, uključujući suvremene oblike scenskog izričaja poput suvremenog plesa i pokreta i suvremenog cirkusa" promijeni s tekstom "dramske i plesne umjetnosti, uključujući suvremene oblike scenskog izričaja poput suvremenog plesa i pokreta i suvremenog cirkusa i umjetnosti na otvorenom" jer na taj način MIKIM prati europske trendovi koji su suvremeni cirkus povezuju s takozvanim "outdoor arts" sektorom (prijašnji naziv je bio street arts). (Možete provjeriti na stranicama Circostrade - https://www.circostrada.org/en) Nije prihvaćen Termin „umjetnost na otvorenom“ podrazumijeva više različitih umjetničkih disciplina koje su često i međusobno povezane i ne obuhvaćaju neminovno samo izvedbene forme. Takve suvremene prakse obuhvaćene su aktivnostima "podrške produkciji i distribuciji interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi, uključujući umjetnička istraživanja".
9 HRVATSKA UDRUGA PRODUCENATA Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.3. Razvoj produkcije i distribucije kulturnih sadržaja“ 1. Uspostava modela decentralizirane potpore Naziv mjere / dijela dokumenta na koji se odnosi komentar: Mjere za ravnomjerniji regionalni razvoj audiovizualnog sektora Komentar: Predlažemo uvođenje posebnog programa sufinanciranja za gradove i županije koji žele pokrenuti vlastite filmske fondove (po uzoru na modele u EU). Na taj način omogućila bi se decentralizacija audiovizualne proizvodnje i ravnomjernija raspodjela kulturnih i ekonomskih koristi od filmske djelatnosti na području cijele Hrvatske. Program bi trebao uključivati: - financijski poticaj (npr. kroz matching sredstva) za jedinice lokalne i regionalne samouprave koje formiraju fondove namijenjene sufinanciranju snimanja audiovizualnih djela na svom području, - savjetodavnu podršku Ministarstva kulture i HAVC-a za uspostavu kriterija, provedbu javnih poziva i evaluaciju učinka, - povezivanje lokalnih fondova s nacionalnim potporama radi lakšeg kombiniranja sredstava i osiguravanja stabilnog financijskog okvira za produkciju. Ciljevi mjere: - potaknuti snimanja izvan Zagreba, - omogućiti stvaranje regionalnih klastera u suradnji s lokalnim umjetničkim akademijama, obrtnicima i lokalnim zajednicama, - otvoriti nove prilike za zapošljavanje i kulturni razvoj u sredinama koje do sada nisu imale izravnu korist od filmske industrije, - unaprijediti teritorijalnu vidljivost hrvatske audiovizualne produkcije na međunarodnim festivalima i tržištima. Primjeri dobre prakse: - Njemačka: MDM (Mitteldeutsche Medienförderung), FFF Bayern - Italija: fondovi Emilije-Romagne i Apulije u suradnji s nacionalnim tijelima i EU sredstvima - Slovenija: lokalne inicijative uz podršku Slovenian Film Centra i regionalnih partnera Prijedlog izmjene u tekstu dokumenta: > “Uspostava modela decentralizirane potpore kroz program sufinanciranja za gradove i županije koje žele osnovati vlastite filmske fondove, s ciljem poticanja regionalne proizvodnje audiovizualnih djela i uravnoteženog kulturnog razvoja.” ________________________________________ 2. Povećanje ulaganja u nezavisne producente Naziv mjere / dijela dokumenta na koji se odnosi komentar: Mjere za jačanje kapaciteta audiovizualnog sektora – podrška nezavisnim producentima a) Osnivanje programa za strateški razvoj nezavisnih produkcijskih kuća Komentar: Predlažemo uvođenje posebnog programa za strateški razvoj nezavisnih produkcijskih kuća. Cilj mjere je omogućiti dugoročniji i održiv poslovni razvoj manjih i srednjih produkcijskih tvrtki koje čine okosnicu hrvatske filmske i audiovizualne industrije. Aktivnosti koje bi se mogle sufinancirati: - zapošljavanje ključnih suradnika u razvoju (producent portfelja, scenarist/direktor razvoja, financijski direktor), - osnivanje i provođenje programa suradnje s mladim autorima i autoricama, - uspostava međunarodnih koprodukcijskih mreža i izrada marketinških strategija, - digitalna transformacija poslovanja i planovi za međunarodnu distribuciju, - poslovno i produkcijsko mentoriranje, edukacije i strateško planiranje. Primjeri dobre prakse: - Estonija: Estonian Film Institute – program za strateški razvoj kuća s međunarodnim potencijalom - Litva: fond za jačanje organizacijskih kapaciteta produkcijskih kuća - Francuska: CNC nudi više razina institucionalne potpore za razvoj tvrtki Prijedlog izmjene u tekstu dokumenta: > “Uvođenje programa za strateški razvoj nezavisnih produkcijskih kuća, usmjerenog na jačanje njihovih kreativnih, organizacijskih i poslovnih kapaciteta te povećanje otpornosti sektora.” b) Otvaranje posebnih linija za višegodišnje projekte malih i srednjih produkcija Naziv mjere / dijela dokumenta na koji se odnosi komentar: Mjere vezane uz jačanje kapaciteta audiovizualnog sektora i podršku nezavisnim producentima Komentar: Predlažemo uspostavu posebne linije višegodišnje potpore za male i srednje nezavisne produkcijske kuće, s ciljem jačanja njihove održivosti, strateškog razvoja i doprinosa hrvatskoj filmskoj industriji. Program bi omogućio: - planiranje i realizaciju portfelja projekata (igrani, dokumentarni, serijski, animirani filmovi) tijekom 2–3 godine, - dugoročno planiranje i profesionalizaciju poslovanja, - stabilnije zapošljavanje i timski razvoj, - povećanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu, - smanjenje administrativnog opterećenja. Primjeri dobre prakse: - Danska: “Market Scheme for Producers” (Danish Film Institute) - Irska: “Slate Development Funding” (Screen Ireland) - Švedska: okvirni višegodišnji ugovori s manjim produkcijama (Swedish Film Institute) Prijedlog izmjene u tekstu dokumenta: > “Uvođenje višegodišnje razvojne potpore za male i srednje nezavisne produkcijske kuće koje razvijaju i realiziraju više audiovizualnih projekata u razdoblju od 2–3 godine.” ________________________________________ 3. Uključivanje filmske djelatnosti u lokalne razvojne strategije Predlažemo da Ministarstvo kulture i medija u suradnji s HAVC-om izradi preporuke za gradove i županije kako filmska industrija može postati dio kulturnih i gospodarskih strategija razvoja. Time bi se otvorila vrata suradnji između lokalne uprave i nezavisnih producenata. ________________________________________ 4. Praćenje učinaka ulaganja u film Predlažemo uključivanje mjernih instrumenata koji će pratiti ne samo broj produciranih djela, već i: - broj angažiranih djelatnika po regijama, - iznos lokalne potrošnje tijekom produkcije, - broj novih lokalnih partnerstava, - učinke na međunarodnu vidljivost lokacija. ________________________________________ Zaključak Hrvatski film je međunarodno priznat, ali njegov opstanak i daljnji razvoj ovise o stabilnim nezavisnim proizvođačima i širenju proizvodnje izvan uskog geografskog kruga. Filmska industrija stvara radna mjesta, zadržava mlade talente i vraća višestruko kroz gospodarstvo i promociju. Pozivamo Ministarstvo da prepozna audiovizualni sektor ne samo kao kulturnu, već i stratešku razvojnu djelatnost, te da mjere u okviru Akcijskog plana dodatno usmjere prema jačanju nezavisne produkcije u cijeloj zemlji. Primljeno na znanje Sukladno Zakonu o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18-123/24), detaljnija razrada mjera razvoja audiovizualnog sektora, točnije, opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva u Republici Hrvatskoj definirat će se Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva koji će ove godine biti objavljen na platformi e-Savjetovanja.
10 TANJA ŠUPE Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“ Poštovani, govoriti o pristupačnosti za OSI u kontekstu ranjivih i marginalnih skupina je diskriminacija prema suvremenim načelima. Invaliditet nužno ne znači da osoba pripada gore navedenim skupinama pa bi u tom smislu trebalo porazmisliti o terminologiji koja se koristi. Primljeno na znanje Prema dokumentu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.“, desetogodišnjem planu Europske komisije usmjerenom na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i osiguranje njihovog punog i ravnopravnog sudjelovanja u društvu, ističe se da su osobe s invaliditetom često izložene diskriminaciji, siromaštvu i društvenoj isključenosti, što ih svrstava među ranjive i marginalizirane skupine. Kategorizacija osoba s invaliditetom kao „ranjive skupine“ ne znači stigmatizaciju ili generalizaciju njihove stvarne sposobnosti ili identiteta, nego se koristi u kontekstu osmišljavanja politika koje prepoznaju njihove specifične potrebe i prava, upravo kako bi se spriječila daljnja diskriminacija i osigurala jednakost u praksi. U skladu s time, korištenje izraza „ranjive i marginalizirane skupine“ u kontekstu pristupačnosti nije diskriminatorno, već odražava priznavanje realnih prepreka i sustavne isključenosti koje još uvijek postoje u mnogim područjima društvenog života. Time se ne tvrdi da je svaka osoba s invaliditetom automatski ranjiva, već da postoji veći rizik od isključenosti ako se ne poduzmu ciljane mjere inkluzije.
11 PUČKI PRAVOBRANITELJ Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“ 1. Uz posebni cilj 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije Svrha navedenog cilja je, među ostalim, razvijati i podržavati kulturno i umjetničko stvaralaštvo te osiguravanje pristupa i sudjelovanje u kulturi. U vezi mjere 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi Aktivnosti koje prate ispunjenje mjere “osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi” obuhvaćaju, primjerice, “suzbijanje svih oblika diskriminacije u osiguravanju pristupa i sudjelovanja u kulturi”, “praćenje zastupljenosti kulturnih sadržaja manjinskih skupina i pružanje podrške radu kulturnih centara i ostalih organizacija nacionalnih manjina, uključujući financiranje rada i daljnjeg razvoja središnjih knjižnica nacionalnih manjina” te “podršku omogućavanju pristupa i sudjelovanja u kulturi marginaliziranim i ranjivim skupinama, uključujući umanjivanje barijera i poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom”. Sve navedene mjere, a osobito spomenute koje se odnose na suzbijanje svih oblika diskriminacije u osiguravanju pristupa i sudjelovanja u kulturi, napose manjinskih, marginaliziranih i ranjivih skupina, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH smatramo itekako dobrodošlima. I neki nedavni primjeri pokazuju važnost održavanja, poticanja i ulaganja u suzbijanje diskriminacije, uključujući poticanjem manjinskih kulturnih sadržaja i sadržaja drugih marginaliziranih i ranjivih skupina (primjerice, nedavna de facto zabrana održavanja izložbe fotografija koja prikazuje tradiciju, običaje i folklor dinarskog područja). Istovremeno, uočavamo da su sredstva predviđena za ove aktivnosti smanjena za 39,6%, odnosno da su predviđena u iznosu od 7.735.072,00 EUR-a nasuprot 12.823.638,00 EUR kako je bilo predviđeno Akcijskim planom za razdoblje 2023.-2024. godinu. Sredstva za aktivnosti u svrhu ispunjenja ove mjere i postizanja posebnog cilja 1., mogu imati korisnu ulogu u poticanju jednakosti kao cilja, poticanjem kulturnog stvaralaštva i pristupa i sudjelovanja u kulturi. Stoga predlažemo razmotriti posljedice smanjenja financiranja aktivnosti koje postižu ispunjenje mjere 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi, te povećati planirani iznos sredstava za navedenu mjeru. Primljeno na znanje Pojašnjavamo da sredstva predviđena za ovu aktivnost nisu umanjena, nego je došlo do izmjene metodologije izračuna. U prethodnom dokumentu navodili smo predviđeno financiranje za cjelokupno vrijeme trajanja Nacionalnog plana, od 2023. do 2027., a ovaj put navodimo financiranje od 2025. do 2027. godine.
12 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU Posebni cilj „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, Mjera „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“ Sukladno odredbama čl. 9., 10. i 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) pravobraniteljica dostavlja mišljenje na tekst Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Pozdravljamo poticanje veće zastupljenosti medijske i filmske pismenosti u odgojno-obrazovnom sustavu, s naglaskom na potrebu da se djeca od najranije dobi upoznaju s načinima funkcioniranja medija i filmske industrije, da razvijaju kritički pristup medijskim i filmskim sadržajima te da stječu vještine digitalne pismenosti i osposobljavaju se za korištenje i vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja u medijima i filmskoj umjetnosti. Iz tih razloga, predlažemo da se dodaju vrtići: u naziv aktivnosti „podrška poticanju sudjelovanja u kulturi i razvoju publike, s naglaskom na programe namijenjene djeci i mladima, uključujući poticanje suradnje kulturnih ustanova i umjetničkih organizacija s vrtićima, osnovnim i srednjim školama te izradu predstudije za kulturnu iskaznicu.“ Također, predlažemo dodati u naziv aktivnosti „poticanje zastupljenosti obrazovanja u području kulture i medija u izbornim predmetima u formalnom obrazovanju, uključujući medijsku i filmsku pismenost, uz kontinuirano obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i kontinuirano obrazovanje studenata novinarstva i novinara za prava djece na kulturne sadržaje, prava vezana uz medije i etička pitanja izvještavanja o djeci ili u vezi s djecom“. Istovremeno, smatramo važnim osigurati dječje sudjelovanje u donošenju odluka o odabiru i provedbi aktivnosti u kojima će se djeca medijski i filmski opismenjavati, odnosno u kojima će sudjelovati, sukladno njihovoj dobi i sposobnostima. Isto tako, smatramo da veliku ulogu, osim odgojno-obrazovnih institucija, državnih tijela i medija, imaju i institucije u kulturi koje mogu doprinijeti zaštiti djece, proizvoditi kvalitetne kulturne sadržaje, educirati svoje korisnike, štititi njihove osobne podatke te suzbijati negativne, nasilne sadržaje i govor mržnje kako u medijima, tako i u području filmske umjetnosti. Stoga dodatne mogućnosti za promociju medijske i filmske pismenosti vidimo u neformalnom medijskom i filmskom obrazovanju djece, mladih i roditelja i onih koji rade s djecom, koje se mogu razvijati pružanjem potpore školskim i izvanškolskim novinarskim, radijskim i filmskim družinama i klubovima, različitim oblicima edukacije za rad s djecom za voditelje medijskih i filmskih družina i klubova, podrškom organiziranju smotri i festivala dječjeg medijskog stvaralaštva i sl. Uz navedeno, smatramo da je nužno povećati razinu medijske i filmske pismenosti općenito u društvu, primjerice kroz programe za roditelje u lokalnoj zajednici, medije i ostale slične mogućnosti. Takvi programi medijskog i filmskog obrazovanja koji bi se provodili (i za roditelje i općenito građane) trebali bi biti usmjereni na dječja medijska/filmska prava. Primjerice, jedna od mogućnosti zaštite djece od neprimjerenih sadržaja u kinima (ali i u medijima) jest razvijati „politiku kina“, odnosno „politiku medija“ koja će biti usmjerena na djecu (npr. povećati informiranje roditelja o tome koji su filmovi i medijski sadržaji namijenjeni djeci određene dobi, koji za tzv. obiteljsko gledanje, koji se ne preporučuju djeci predškolske dobi iako nemaju dobnu oznaku i sl.). Osobe koje će biti zadužene za izradu i provedbu programa medijske i filmske pismenosti svakako trebaju biti osposobljene za (medijsko i filmsko) komuniciranje s djecom, poznavati obilježja kvalitetnih sadržaja za djecu prilagođenih različitim dobnim skupinama, poznavati i razvojne karakteristike dobi, kao i smjernice za zaštitu djece koja sudjeluju u stvaranju tih sadržaja. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo navođenje vrtića u nazivu aktivnosti "podrška poticanju sudjelovanja u kulturi i razvoju publike, s naglaskom na programe namijenjene djeci i mladima, uključujući poticanje suradnje kulturnih ustanova i umjetničkih organizacija s vrtićima, osnovnim i srednjim školama".Vezano uz prijedlog izmjena u aktivnosti "poticanje zastupljenosti obrazovanja u području kulture i medija u izbornim predmetima u formalnom obrazovanju, uključujući medijsku i filmsku pismenost, uz kontinuirano obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika", napominjemo da detalji provedbe nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Također, područje obrazovanja u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvo kulture i medija u okviru svojih aktivnosti samo potiče određene aspekte obrazovanja vezane uz područje kulture i medija. Obrazovanje je obuhvaćeno zasebnim Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2023. do 2027. godine, koji je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Što se tiče neformalnog obrazovanja u kontekstu medijske pismenosti, predložit ćemo dodavanje neformalnog obrazovanja u aktivnost poticanja uvođenja medijske pismenosti u obrazovanju u mjeri "4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje". Napominjemo i da se programi medijske pismenosti za roditelje i djecu već redovito provode u okviru Dana medijske pismenosti koje organizira Agencija za elektroničke medije u suradnji s UNICEF-om.
13 MELISA SKENDER Posebni cilj „3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja“, Mjera „3.1. Unaprjeđenje prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja, dostupnosti, korištenja i interpretacije građe u arhivima, knjižnicama i muzejima“ Melisa Skender za HND Uključiti novinske arhive (HND, Vjesnik, NSK) u nacionalni program digitalizacije kako bi građa bila dostupna i korisnicima/ama izvan Zagreba. Podrška inicijativi HND-ova ogranka Milan Grlović o osnivanju Muzeja novinarstva u Križevcima, rodnom mjestu prvog predsjednika HND-a. Primljeno na znanje U proširenju sadržaja digitalne platforme eKultura razmotrit će različiti izvori. Prilikom utvrđivanja prioriteta za digitalizaciju Nacionalne sveučilišne knjižnice (koja čuva obvezni primjerak dnevnog tiska) i Hrvatskog državnog arhiva (koji čuva gradivo nastalo radom nekadašnje Vjesnikove novinske dokumentacije) razmotrit će se ovaj prijedlog.
14 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Posebni cilj „3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja“, Mjera „3.2. Razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja“ U Centru za mirovne studije pozdravljamo uključivanje mjera za razvoj medijske pismenosti kao načina borbe protiv govora mržnje, dezinformacija i manipulacije u javnom prostoru. Međutim, smatramo važnim dodatno ojačati ovaj dio Akcijskog plana kroz sljedeće prijedloge: 1. Uvođenje jasnog fokusa na zaštitu ljudskih prava u medijskom izvještavanju Preporučujemo da se medijska pismenost i profesionalno novinarstvo povežu s promicanjem ljudskih prava kao normativnog okvira, uključujući izvještavanje koje ne perpetuira stereotipe i diskriminaciju prema ranjivim i marginaliziranim skupinama. 2. Uključivanje načela nediskriminacije u mjere i pokazatelje Predlažemo da se kao jedan od indikatora medijske pismenosti i pluralizma razmotri uključivost i osjetljivost izvještavanja o društveno marginaliziranim skupinama (npr. manjinama, izbjeglicama, LGBTIQ+ osobama, osobama s invaliditetom i dr.). Time bi se ovaj segment uskladio s načelima iz Povelje EU o temeljnim pravima i nacionalnim antidiskriminacijskim politikama (Nac. program zaštite ljudksih prava i suzbijanja diskirminacije i pripadajući Akcijski plan suzbijanja diskriminacije). 3. Suradnja s organizacijama civilnog društva koje rade na zaštiti i promicanju ljudskih prava i borbom protiv diskriminacije U provedbi mjera medijske pismenosti i izgradnje kapaciteta medija preporučujemo sustavnu suradnju s organizacijama koje imaju ekspertizu u zaštiti prava ranjivih skupina i suzbijanju govora mržnje. Smatramo kako ovi prijedlozi doprinose sustavnijem pristupu razvoju medijskog sektora u skladu s demokratskim i inkluzivnim vrijednostima i da će biti razmotreni i uvršeni u revidiranu verziju Akcijskog plana. Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije je donošenje predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine. Što se tiče prijedloga uvođenja pokazatelja kojim će se pratiti uključivost i osjetljivost izvještavanja o društveno marginaliziranim skupinama na nacionalnoj razini, napominjemo da takav pokazatelj trenutačno ne postoji. Prijedlozi za doradu pokazatelja za praćenje provedbe izradit će se u okviru procesa vrednovanja Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, koje je planirano u 2026. godini. Vezano uz suradnju s organizacijama civilnoga društva, ona ovisi o aktivnostima koje se provode. Na primjer, kroz "Točno tako", suradničku platformu za provjeru točnosti informacija, putem javnog poziva Agencije za elektroničke medije odabrani su neovisni provjeravatelji točnosti informacija, od kojih su neki organizacije civilnoga društva.
15 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU Uvod, Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“: U cilju poticanja kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva smatramo kako je potrebno razvijati profesionalne standarde (kodeks) ponašanja prema djeci pri izvještavanju o djeci i izravnom komuniciranju s njima. U svojim Izvješćima o radu prethodnih godina Ured pravobranitelja za djecu redovito ističe nužnost kontinuiranog obrazovanja medijskih djelatnika (novinara, urednika, novinarskih udruženja, producenata, itd.), tijekom studija i kasnije uz rad, o medijskim pravima djece i medijskom komuniciranju s djecom, posebice o propisima o zaštiti privatnosti i zaštiti djece od štetnih sadržaja. Primjerice, neki mediji i dalje često zanemaruju obvezu da o djeci izvještavaju s velikom pažnjom i oprezom, sukladno odredbama UN-ove Konvencije o pravima djeteta i drugih relevantnih propisa (poput Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, Kodeksa časti hrvatskih novinara i sl.), kao i da prilikom izvještavanja vode računa o maksimalnoj zaštiti djetetova identiteta, obiteljskih prilika ili okolnostima iz kojih bi se posredno moglo zaključiti o identitetu djeteta. Budući da mediji mogu imati izrazito pozitivnu i snažnu ulogu u promicanju prava djece, u otkrivanju i informiranju javnosti o ugrožavajućim pojavama i situacijama za djecu, kao i snažan utjecaj na društvene vrijednosti i senzibilitet javnosti za izloženost djece različitim negativnim utjecajima, nužno je poticati etičko i profesionalno ponašanje novinara i urednika u svim oblicima medijskog sadržaja koji se odnose na i/ili uključuju djecu. Posebice je važno s osobitom pažnjom i obzirom štititi djetetovo dostojanstvo i izbjeći senzacionalizam, koji je česta pojava prilikom izvještavanja o slučajevima vršnjačkog nasilja. Smatramo, stoga, da je urednike, novinare i njihova udruženja potrebno poticati na primjerene načine izvještavanja o svim situacijama koje se odnose i/ili uključuju djecu. Mediji mogu imati važnu ulogu u, primjerice, suzbijanju budućih slučajeva nasilja među djecom i mladima kada se bave tom temom na razini pojavnosti te ispituju stručnjake o uzrocima, oblicima, prevenciji i reakcijama društva na neprihvatljive oblike ponašanja djece. Kada su medijski članci/prilozi pripremljeni na takav smislen i pažljiv način, mogu biti korisni građanima, a da pritom ne postoji rizik za kršenje bilo kojeg prava djece. Pozdravljamo planiranu aktivnost koja se odnosi na praćenje zastupljenosti medijskih sadržaja manjinskih skupina i sadržaja koji se bave marginaliziranim i ranjivim skupinama te podsjećamo na preporuke našeg Ureda o potrebi povećanja sadržaja za djecu pripadnike nacionalnih manjina na njihovom materinskom jeziku, koji će biti oblikovani prema njihovim potrebama te doprinositi njihovom razvoju u jezičnom, socijalnom i emocionalnom području, kao i u području očuvanja i zaštite zdravlja, sigurnosti i dobrobiti djece. Mjera „4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje“: Ured pravobranitelja za djecu se već niz godina zalaže za razvoj medijske pismenosti djece, roditelja i odgojitelja/učitelja kako bi se djeci omogućio siguran pristup korištenju medija u skladu s njihovom dobi i na način koji im ne šteti, već podupire njihov razvoj. Pritom programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, kritički pristup medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje i vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja u medijima. U tome veliku ulogu imaju ne samo odgojno-obrazovne institucije, već i državna tijela, mediji i institucije u kulturi te pojedinci koji mogu doprinijeti zaštiti djece, proizvoditi kvalitetne kulturne sadržaje, educirati svoje korisnike, štititi njihove osobne podatke te suzbijati negativne, nasilne sadržaje i govor mržnje. Što se tiče aktivnosti koje doprinose zaštiti djece kao korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga, nužno je pronaći učinkovitije načine za kontrolu neprimjerenog sadržaja i ograničavanje njegove dostupnosti djeci, posebno kada je riječ o pornografiji, pedofiliji i nasilju, na što naš Ured kontinuirano upozorava nadležna tijela. Istovremeno, potrebno je osmisliti i provoditi aktivnosti s djecom (ali i roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima) koje će se temeljiti na djetetovim sposobnostima kritičkog vrednovanja i razumijevanja sadržaja, a koje se povećavaju tijekom njegova odrastanja i razvoja. U skladu s njihovom dobi i zrelosti, ove aktivnosti, između ostalog, trebaju djeci omogućiti samostalnost u odabiru sadržaja koji ih zanimaju, pomažući im pri tome da razumiju i kritički se odnose prema tim sadržajima. Podsjećamo ovim putem i na važnost dječjega sudjelovanja u donošenju odluka o odabiru i provedbi aktivnosti u kojima sudjeluju djeca i koje trebaju biti oblikovane prema potrebama djece, uzimajući u obzir njihov socijalni i emocionalni razvoj, kao i potrebu očuvanja i zaštite njihovog zdravlja, sigurnosti i dobrobiti. Primljeno na znanje Profesionalne standarde ponašanja medijskih djelatnika, uključujući standarde izvještavanja o djeci, izrađuju strukovne udruge. Napominjemo i da je područje djece obuhvaćeno Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine, a mediji su obuhvaćeni dvjema mjerama u posebnom cilju "4. Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju": "4.1. Poticanje preventivnih programa u odgojno-obrazovnom sustavu usmjerenih na medijsku pismenost" i "4.2. Unaprjeđenje sigurnosti i zaštite djece na internetu i društvenim mrežama". Detalji sadržaja programa razvoja medijske pismenosti nisu predmet ovog dokumenta, a nadležne za provedbu upoznat ćemo s komentarima. Zaštita djece kao korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga nije obuhvaćena ovim dokumentom, već Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine, dvjema mjerama u posebnom cilju "4. Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju": "4.1. Poticanje preventivnih programa u odgojno-obrazovnom sustavu usmjerenih na medijsku pismenost" i "4.2. Unaprjeđenje sigurnosti i zaštite djece na internetu i društvenim mrežama".
16 TIJANA VUKIĆ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ U okviru Mjere 4.1. i aktivnosti "unaprjeđenje položaja novinarske profesije, uključujući poboljšanje radnog položaja, zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika te unaprjeđenje zakonodavnog okvira", a na temelju rezultata svih dosad provedenih znanstvenih istraživanja iz komunikacijskih znanosti u RH u proteklih tridesetak godina u domeni novinarskog obrazovanja, smatram da je sustavno i dosljedno unapređenje položaja novinarske profesije, dakle na održiv način, moguće realizirati jedino zakonskom regulacijom novinarske profesije. Stoga predlažem konkretnu aktivnost unutar podaktivnosti "unapređenje zakonodavnog okvira": Unapređenje zakonodavnog okvira u cilju regulacije novinarske profesije". Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije donošenje je predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
17 CENTAR ZA GRAĐANSKE INICIJATIVE POREČ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ Pozdravljamo aktivnost koja se odnosi na praćenje zastupljenosti sadržaja o manjinskim, marginaliziranim i ranjivim skupinama, kao i govora mržnje i diskriminacije u medijima, temeljem podataka koje će prikupljati Agencija za elektroničke medije. Ipak, smatramo da je za učinkovitu provedbu ove aktivnosti nužno dodatno ojačati nadležnosti i kapacitete Vijeća za elektroničke medije (VEM), osobito u dijelu koji se odnosi na prepoznavanje, analiziranje i sankcioniranje diskriminatornog sadržaja u elektroničkim publikacijama. Posebno ističemo potrebu za sustavnim postupanjem u slučajevima seksističkog, homofobnog i transfobnog sadržaja, uključujući i komentare korisnika i korisnica, koji nerijetko ostaju bez ikakve moderatorske kontrole te time doprinose normalizaciji govora mržnje u javnom prostoru. S obzirom na to da se određeni diskriminatorni medijski sadržaji odnose na pitanja rodne ravnopravnosti, seksualnosti, identiteta i pripadnosti ranjivim skupinama, važno je da VEM, prilikom procjene takvih sadržaja, redovito surađuje s nadležnim pravobraniteljicama – osobito pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pučkom pravobraniteljicom i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom – kako bi se osigurala dosljedna zaštita ljudskih prava u medijskom prostoru. Prijedlog nadopune aktivnosti: Dodatno jačati kapacitete Vijeća za elektroničke medije za prepoznavanje, analizu i sankcioniranje govora mržnje i diskriminatornih sadržaja, uključujući sadržaj generiran od strane korisnika. Osigurati redovitu suradnju s nadležnim pravobraniteljstvima u slučajevima koji se odnose na ranjive skupine. Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije je donošenje predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
18 MELISA SKENDER Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ Melisa Skender, za Hrvatsko novinarsko društvo (HND) * U okviru aktivnosti unaprjeđenje položaja novinarske profesije, uključujući poboljšanje radnog položaja, zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika te unaprjeđenje zakonodavnog okvira predlažemo sljedeće konkretne mjere: - nacionalni (granski) kolektivni ugovor za novinare; - dodatno reguliranje statusa slobodnih novinara, odnosno omogućiti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za slobodne novinare članove HND-a i SNH-a putem Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, čijem bi nazivu trebalo dodati "i novinara"; - porezne olakšice na ugovore o autorskom djelu za novinare članove HND-a i SNH-a. * U okviru aktivnosti praćenje provedbe uspostavljenih mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja) predlažemo konkretnu mjeru: - kao što je člankom 22. stavak 2. Zakona o medijima propisano kako pravo na tužbu ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka / isprike, tako u novi Zakon o medijima predlažemo unijeti odredbu prema kojoj pravo na tužbu ne bi imala osoba koja nije odgovorila na novinarske upite vezano za predmet tužbe. Primljeno na znanje Nacionalni (granski) kolektivni ugovori nisu u nadležnosti Ministarstva kulture i medija već Ministarstva rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike i nisu predmet ovog dokumenta. Detalji izmjene normativnog okvira, uključujući reguliranje statusa slobodnih novinara, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porezne olakšice i ostalo, nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije je donošenje predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
19 PUČKI PRAVOBRANITELJ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ 2. Uz posebni cilj 4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma Ovaj cilj usredotočen je na unaprjeđivanje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma kroz unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara, poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji te poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje. Za postizanje navedenog cilja posebno se ističe investicija „C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, dok posebni cilj pridonosi digitalnoj transformaciji kroz poticanje medijske pismenosti, obrazovanje i stjecanje vještina za digitalno okruženje. U vezi mjere 4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara Za postizanje ove mjere predviđeno je niz aktivnosti pa tako i “praćenje provedbe uspostavljenih mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja)” (dalje u tekstu SLAPP), što svakako predstavlja hvalevrijedni iskorak za osnaživanje statusa novinara. Međutim, navedena mjera usmjerena je na analizu pravosudnog sustava nakon što dođe do povrede, odnosno nakon podnošenja tužbi za koje postoji bojazan da su SLAPP, a ne razrađuje mehanizme prevencije SLAPP-a niti razvijanje podrške medijima i medijskim djelatnicima koji su mete te vrste postupaka. Također, aktivnosti u okviru ove mjere su uglavnom usmjerene na uspostavu novih modela financiranja te prilagodbu suvremenim tehnologijama i dr., pri čemu skrećemo pažnju na važnost istovremenog dodatnog osnaživanja postojećih mehanizama i aktera, uključujući HRT, s obzirom na njegovu iznimnu važnost i ulogu kao javnog servisa. Tako ukazujemo da je primjerice u Izvješću o vladavini prava Europske komisije, objavljenom u srpnju 2024. godine, posebna pažnja dana HRT-u u kontekstu zabrinutosti za politički utjecaj na tu javnu televiziju, odnosno dvojbenost njezine neovisnosti te potencijalnog sukoba interesa . Nadalje, kao jedna od aktivnosti u okviru ove mjere navodi se praćenje zastupljenosti „medijskih sadržaja manjinskih skupina, sadržaja koji se bave marginaliziranim i ranjivim skupinama, sankcioniranje govora mržnje te suzbijanje svih oblika diskriminacije” i to temeljem podataka koje će prikupljati Agencija za elektroničke medije. U tom smislu ukazujemo na važnost toga da Vijeće za elektroničke medije, kao tijelo koje upravlja radom Agencije za elektroničke medije te je i odgovorno za nadzor nad primjenom Zakona o elektroničkim medijima (NN br. 111/21, 114/22, dalje u tekstu ZEM), kao i rješavanje pritužbi građana, poduzima konkretne mjere kako bi i kroz svoj neposredni rad sankcioniralo govor mržnje i suzbilo sve oblike diskriminacije. To posebice kada je riječ o mrzilačkim komentarima čitatelja ispod objava na portalima, koji sadržaj generiran od strane korisnika nemoderiran egzistira nerazumno dugo vrijeme, a nerijetko je objavljen od strane onih čiji se stvarni identitet ne može utvrditi. Intencija zakonodavca pri donošenju ZEM-a 2021. godine bila je prevencija takvog ponašanja, a što se očekivalo postići identifikacijom korisnika prilikom registracije za pristup komentatorskim sekcijama, a tek supsidijarno kroz osiguravanje žrtvi takve objave da traži sudsku satisfakciju od počinitelja i konačno, ukoliko se počinitelj ne može utvrditi, od portala. U stvarnosti, odredba članka 94. st. 3. ZEM-a ne proizvodi željene učinke. Stoga predlažemo da ova aktivnost obuhvati i dodatno jačanje kapaciteta VEM-a u svrhu identifikacije govora mržnje i diskriminatornih objava te njihovog sankcioniranja i sveukupnog suzbijanja. Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira, uključujući jačanje Vijeća za elektroničke medije, nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije donošenje je predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
20 JELENA BERKOVIĆ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ Jelena Berković u ime Faktografa - udruge za informiranu javnost: Ubrzani razvoj novih tehnologija i na njima utemeljenih digitalnih usluga doveo je do promjena u javnoj (digitalnoj) medijskoj sferi i na digitalnim tržištima: digitalno oglašavanje u EU između 2017. i 2023. prosječno godišnje raslo je 16%, no ti su prihodi sve manje završavali u medijima koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i kao poticaj novinarstvu koje objavljuje sadržaje na hrvatskom jeziku. Dok se o uvođenju digitalnog poreza u Europskoj uniji raspravlja od 2018. godine (https://www.consilium.europa.eu/en/policies/digital-taxation/), a proces dogovaranja i usklađivanja na razini OECD-a sporo napreduje (https://www.congress.gov/crs-product/R47988), neke države članice EU-a ne propuštaju priliku i već uspješno provode svoje varijante nacionalnih poreza na digitalne usluge poput online oglašavanja, digitalnog posredovanja i prodaje podataka korisnika (https://www.ceps.eu/ceps-publications/towards-a-european-digital-services-tax-renewing-the-momentum-for-a-fair-contribution/). Oporezivanjem velikih multinacionalnih kompanija sukladno njihovim gospodarskim aktivnostima u svakoj zemlji istovremeno se ispravlja disbalans u poreznoj opterećenosti svih tržišnih aktera, a i osiguravaju se sredstva za ispunjavanje vlastitih nacionalnih prioriteta. S jedne strane, Francuska, Italija, Austrija i Španjolska uvele su široke poreze velikim multinacionalnim tehnološkim kompanijama. Najopsežniji porez, u Francuskoj, nameće 3% poreza na prihode svih digitalnih usluga, za velike kompanije s više od 750 milijuna eura prihoda godišnje, od čega 25 milijuna u Francuskoj. Slično je i u Italiji i Španjolskoj, samo su manji pragovi prihoda unutar svake države. S druge strane, Poljska, Danska, Portugal i Mađarska uvele su specifičnije mjere. Primjerice, u Poljskoj je porez određen samo pružateljima usluga „video na zahtjev“ i prosljeđuje se Institutu za film Poljske. Portugal je uveo pristojbu za prikazivanje od 4% uz godišnju pristojbu od 1% na cijene plaćene za audiovizualnu komercijalnu komunikaciju, uključujući prihode od platformi za dijeljenje videa. Tijekom perioda implementacije ovog Akcijskoj plana imalo bi smisla, paralelno s procjenama učinaka nadolazeće reforme medijskog zakonodavstva u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava, izraditi analizu i javno raspraviti potencijalne koristi od uvođenja primjerene varijante hrvatskog digitalnog poreza za prioritetne potrebe unaprjeđenja uloge medija u Republici Hrvatskoj i statusa novinara i novinarki koje/i objavljuju na hrvatskom jeziku. Prihvaćen Prihvaćamo prijedlog analize uvođenja digitalnog poreza u Republici Hrvatskoj i raspravit ćemo navedeno s nadležnim tijelima državne uprave.
21 DRAŽEN RUŽIĆ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ Pozdravljam ciljeve ove mjere, osobito one koji se odnose na poticanje transparentnog financiranja medija i evaluaciju Fonda za pluralizam. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži prijedlog izmjene.
22 CENTAR ZA GRAĐANSKE INICIJATIVE POREČ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ Pozdravljamo ciljeve mjere koji uključuju poticanje transparentnog financiranja medija i analizu Fonda za pluralizam. No, iz perspektive organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i medijskom odgovornošću, smatramo da je potrebno osigurati da se javna sredstva ne dodjeljuju medijima koji šire diskriminaciju, seksizam, govor mržnje ili perpetuiraju stereotipe o ranjivim skupinama, uključujući žene i LGBTIQ+ osobe. Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija treba reformirati tako da uključuje jasne mehanizme isključenja medija koji su u posljednje dvije godine: - pravomoćno kažnjeni ili upozoreni od strane nadležnih tijela (VEM, AEM, pravobraniteljstva, NVČ) zbog diskriminatornih sadržaja, - odbili postupiti po preporukama regulatornih ili samoregulatornih tijela, - sustavno izvještavali na neetičan, senzacionalistički ili viktimizirajući način. Također, predlažemo da se unutar ove mjere uvede obveza za medije koji se prijavljuju na Fond da: - dostave izjavu o usklađenosti s načelima ravnopravnosti i zabrane diskriminacije, - osiguraju edukaciju svojih novinara_ki i urednika_ca o etičkom izvještavanju i izvještavanju o osjetljivim temama, - poštuju postojeće smjernice za izvještavanje o ranjivim skupinama U cilju osiguravanja nepristranosti u odlučivanju, predlažemo da odluke o dodjeli sredstava ne donosi isključivo VEM, već neovisno stručno tijelo koje uključuje predstavnike_ce akademske zajednice, civilnog društva i medijske struke. Prijedlog nadopune aktivnosti: Reformirati Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u skladu s načelima zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti i profesionalnih standarda izvještavanja. Uspostaviti jasne kriterije za isključenje medija koji šire diskriminaciju, uvesti obvezu edukacije prijavitelja, osigurati transparentnost svih odluka o dodjeli sredstava, te razmotriti model neovisnog stručnog tijela za odlučivanje o sufinanciranju, u skladu s preporukama iz Europskog akta o slobodi medija (EMFA) i Akta o digitalnim uslugama (DSA). Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira, uključujući reguliranje provedbe Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije je donošenje predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
23 MELISA SKENDER Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ Melisa Skender za HND * U okviru aktivnosti uspostava zajedničkog neovisnog medijskog regulatora za elektroničke i tiskovne medije napominjemo da EMFA zahtijeva neovisnost regulatora medija te su nužne dodatne mjere za osiguranje rigoroznog postupka imenovanja članova budućeg regulatornog tijela bez političkog uplitanja, a sukladno preporukama misije Media Freedom Rapid Responsa u izvještaju o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj https://www.mfrr.eu/wp-content/uploads/2025/06/MFRR-Croatia-Mission-Report-June-2025.pdf: - kandidate na temelju javnog natječaja Saboru predlaže dvotrećinska većina članova Odbora u čijem su djelokrugu mediji (Odbor za informiranje, informatizaciju i medije); - članovi medijskog regulatora biraju se većinom glasova svih zastupnika prema pravilima koja vrijede za organske zakone; - uvođenje strožih pravila o transparentnosti, iskustvu i sposobnostima te sukobu interesa za članove medijskog regulatora. * U okviru aktivnosti poticanje transparentnog financiranja medija javnim sredstvima, uključujući tiskovne i neprofitne medija, kao i aktivnosti financiranje programa za poticanje pluralizma elektroničkih medija te aktivnosti analiza distribucije sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija HND smatra kako bi mediji trebali biti sufinancirani iz zajedničkog Fonda za medije na način kako Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) sufinancira proizvodnju audiovizualnih djela, realizaciju manjinskih koprodukcija, razvoj filmskih i televizijskih scenarija i djela, kao i komplementarne djelatnosti. Odnosno, smatramo da bi odluku o sufinanciranju ne bi trebao donositi regulator već neovisna stručna komisija poput HAVC-ovog Umjetničkog vijeća. Time bi se i Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija trebao pretvoriti u Fond za medije uz dodatne izvora financiranja Fonda, a analiza distribucije sredstava trebala bi služiti procjeni učinka uloženih sredstava na temelju kojih bi se usklađivali kriteriji za vrednovanje programa. * U okviru aktivnosti jačanje obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta smatramo da je nužno razviti institucionalni okvir za provedbu redakcijskih statuta i mehanizme koji će osigurati otkrivanje svih stvarnih ili potencijalnih sukoba interesa koji bi mogli utjecati na pružanje vijesti i sadržaja o aktualnim temama, a u skladu s odredbama EMFA-e. Primljeno na znanje Detalji izmjene normativnog okvira, uključujući implementaciju Europskog akta o slobodi medija, nisu predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Obuhvatit će se izradom novog Zakona o medijima, čije je donošenje predviđeno u 4. tromjesečju 2025. godine.
24 PUČKI PRAVOBRANITELJ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ U vezi mjere 4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji Aktivnosti kojima bi se ispunila ova mjera, među ostalim, uključuju i “poticanje transparentnog financiranja medija javnim sredstvima, uključujući tiskovne i neprofitne medije”, “financiranje programa za poticanje pluralizma elektroničkih medija” te ”analizu distribucije sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija”. U tom pogledu također podsjećamo da je u Izvješću o vladavini prava Europske komisije iz 2024. godine bila naglašena i bojazan oko mogućeg političkog utjecaja odnosno neovisnosti u odnosu na Vijeće za elektroničke medije, a upravo ono donosi odluku o dodijeli sredstava Fonda sukladno članku 12. Pravilnika o fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (NN br. 84/22). Stoga bi u cilju transparentnosti i otklanjanja eventualnih dvojbi oko ispravnosti dodijele sredstava, aktivnosti koje se odnose na financiranje elektroničkih medija iz sredstava Fonda trebale uključivati ne samo analizu distribucije sredstava, nego i primjenu dobivenih zaključaka u korekciji daljnjih odluka o korištenju namjenskih sredstava. Primljeno na znanje Navedeno je već obuhvaćeno prijedlogom Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija) koji je na eSavjetovanju od 7. srpnja do 8. kolovoza 2025. godine.
25 TIJANA VUKIĆ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje“ Cjeloživotno obrazovanje novinara jedan je od preduvjeta suvremenog razvoja medija koji je usmjeren dugoročnosti, kvaliteti medijskog sadržaja, ali i jedan od zahtjeva javnosti (društva) prema medijskim organizacijama. Budući da je Ministarstvo kulture i medija RH posvećeno razvoju novinarske profesije za očekivati je da će to uključivati i poticanje razvoja i organizacije programa cjeloživotnog obrazovanja novinara, posebno financijski, budući da taj aspekt novinarskog obrazvoanja, u načelu, nije sustavan i ne provodi se kroz odgojno-obrazovne insitucije pa nije ingerenciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Stoga predlažem u Mjeru 4.2. dodati sljedeću aktivnost: "Poticanje razvoja i organizacije te financiranje inicijativa i programa usmjerenih cjeloživotnom/stručnom obrazovanju novinara". Primljeno na znanje Razmotrit će se financiranje programa usmjerenih cjeloživotnom/stručnom obrazovanju novinara kroz postojeću aktivnost „poticanje kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima“ koja se financira s proračunske aktivnosti A908003 PROGRAMI POTICANJA KVALITETNOG NOVINARSTVA.
26 CENTAR ZA GRAĐANSKE INICIJATIVE POREČ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje“ Pozdravljamo usmjerenost mjere na razvoj medijske pismenosti, osobito u obrazovnom sustavu i među djecom i mladima. Međutim, kako bi mjera odgovorila i na suvremene izazove medijskog okruženja, smatramo da je potrebno: - proširiti definiciju medijske pismenosti kako bi uključivala i kritičko prepoznavanje diskriminatornih, stereotipnih i seksističkih sadržaja, osobito onih koji se odnose na žene, LGBTIQ+ osobe, osobe s invaliditetom, starije i nacionalne manjine; - osigurati uključivanje civilnog društva kao stručnih partnera u provedbi edukacija, izradi materijala i razvoju sadržaja za ranjive skupine – uz formalni i neformalni sektor; - razviti ciljane programe medijske pismenosti za odrasle, osobito roditelje, starije osobe, žene žrtve nasilja i druge skupine koje su često izložene dezinformacijama i digitalnom nasilju; - povezati aktivnosti medijske pismenosti s aktivnostima VEM-a i AEM-a na praćenju i suzbijanju štetnih medijskih praksi, kao što su govor mržnje, dezinformacije i senzacionalističko izvještavanje o nasilju. Ova mjera treba služiti ne samo jačanju individualnih vještina, nego i stvaranju kritički osviještenih građanki i građana koji prepoznaju kako medijski sadržaji oblikuju društvene stavove o pravima, identitetima i nasilju. Prijedlog nadopune aktivnosti: - Razviti edukativne programe medijske pismenosti usmjerene na prepoznavanje i kritičku analizu diskriminatornih sadržaja, govora mržnje i stereotipnih prikaza ranjivih skupina u medijima. U provedbu aktivnosti uključiti organizacije civilnog društva s iskustvom u medijskoj pismenosti, zaštiti ljudskih prava i radu s marginaliziranim skupinama. Primljeno na znanje S obzirom na to da se radi o sažetom dokumentu koji obuhvaća cjelokupno područje kulture i medija, dokument ne sadrži definicije ili detaljnije razrade aktivnosti povezanih s provođenjem mjera. Medijska pismenost obuhvaćena je u okviru mjere „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“, a osobito u mjeri "4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje".
27 PUČKI PRAVOBRANITELJ Posebni cilj „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, Mjera „4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje“ Uz mjeru 4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje Zalažući se već godinama, kontinuirano, za obrazovanje svih građana u području medijske pismenosti, pohvaljujemo ovu mjeru te aktivnosti usmjerene na njezino ostvarivanje. Prvenstveno ovdje ukazujemo na potrebu da se u okviru medijske pismenosti i obrazovanja građane na jednostavan i pristupačan način educira o zaštiti ljudskih prava, zabrani diskriminacije te granicama između slobode izražavanja i govora mržnje. Naime, edukacija o navedenim temama isprepletena je s medijskom pismenošću, doprinosi kritičkom razmišljanju o pojedinim temama i odgovornom ponašanju građana na internetu. Nadalje, u kontekstu ove mjere, Akcijskim planom je predviđena investicija “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koju će se uspostaviti sustav jačanja kapaciteta digitalnih kompetencija provjeravatelja činjenica kako bi se umanjio utjecaj dezinformacija i lažnih vijesti. Uzevši u obzir ubrzani razvoj umjetne inteligencije, prijepore vezane uz utjecaj dezinformacija i lažnih vijesti na slobodu zaprimanja informacija, slobodu mišljenja te utjecaja na izborne procese, zabrinjava da su za postizanje ispunjenosti ove mjere predviđena sredstva od tek 4.469.558,00 EUR što je najmanji iznos predviđen za ostvarivanje neke mjere iz ovog Akcijskog plana te ujedno predstavlja smanjenje sredstava za 41,2% u odnosu na Akcijski plan 2023.-2024. kada se za postizanje ove mjere izdvojilo 7.606.186,00 EUR. Uzevši u obzir dalekosežnost dezinformacija i lažnih vijesti, ubrzani razvoj novih tehnologija, osobito umjetne inteligencije, predlažemo razmotriti mogućnosti preraspodijele sredstava na aktivnosti usmjerene na ispunjenje mjere 4.3. Primljeno na znanje Pojašnjavamo da sredstva predviđena za ovu aktivnost nisu umanjena, nego je došlo do izmjene metodologije izračuna. U prethodnom dokumentu navodili smo predviđeno financiranje za cjelokupno vrijeme trajanja Nacionalnog plana, od 2023. do 2027., a ovaj put navodimo financiranje od 2025. do 2027. godine.
28 TIJANA VUKIĆ Posebni cilj „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, Mjera „5.1. Razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike“ Predlažem u mjeru 5.1. dodati aktivnost: "Uspostava Centra za održivost obrazovanja novinara (CEON) / Centre for Sustainability for Journalism Education". Osnovan je 30. lipnja 2025. g. kao sastavnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i djelovat će međunarodno. Misija je centra pružati holističku podršku održivom razvoju novinarskog obrazovanja te izravno sudjelovati u procesu razvoja novinarske profesije. U skladu je sa sljedećim mjerama Nacionalnog plana razvoja kulture i medija 2025.-2027. i pripadajućim aktivnostima: 4.1. A1, 4.2, 4.3., 5.1. A1 i A2, 5.2. A3, A6, 5.3. A2 i A3. Osnovne informacije o radu Centra bit će uskoro dostupne putem mrežne stranice. Primljeno na znanje Ministarstvo kulture i medija ne financira izravno ustanove osnovane u okviru obrazovnog sustava. Nakon što Centar započne s provedbom aktivnosti, možemo razmotriti suradnju oko provedbe aktivnosti s Ministarstvom kulture i medija ili Agencijom za elektroničke medije.
29 TIJANA VUKIĆ Posebni cilj „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, Mjera „5.2. Unaprjeđivanje strateškog, normativnog i financijskog okvira“ U mjeru 5.2., a iz strateškog, normativnog i financijskog aspekta razvoja medija, predlažem dodati sljedeće aktivnosti: - Poticanje i podrška izradi standarda svih medijskih i novinarskih zanimanja i pripadajućih im standarda kvalifikacija te - Unapređenje sustava potpore i financiranja inicijativa, programa i organizacija usmjerenih novinarskom obrazovanju. Primljeno na znanje Prijedlog aktivnosti "Poticanje i podrška izradi standarda svih medijskih i novinarskih zanimanja i pripadajućih im standarda kvalifikacija" će se obuhvatiti aktivnošću "poticanje uvođenja standarda i smjernica u pojedina kulturna i medijska područja". Poticanje izrade standarda pojedinih zanimanja nije predmet ovog dokumenta, u kojem se sažeto navode mjere i aktivnosti za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Prijedlog aktivnosti "Unapređenje sustava potpore i financiranja inicijativa, programa i organizacija usmjerenih novinarskom obrazovanju" razmotrit će se unutar mjere „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“.
30 MAJA VITKOVIĆ Posebni cilj „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, Mjera „5.3. Poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje“ Podržavam novi Akcijski plan razvoja kulture i medija, posebno dio koji se dotiče unaprjeđenja statusa umjetnika, ali i statusa novinarske profesije. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži prijedlog izmjene.
31 MAJA VITKOVIĆ Posebni cilj „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, Mjera „5.3. Poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje“ Podržavam novi Akcijski plan razvoja kulture i medija, posebno dio koji se dotiče unaprjeđenja statusa umjetnika, ali i statusa novinarske profesije. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži prijedlog izmjene.
32 MAJA VITKOVIĆ Posebni cilj „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, Mjera „5.3. Poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje“ Podržavam novi Akcijski plan razvoja kulture i medija, posebno dio koji se dotiče unaprjeđenja statusa umjetnika, ali i statusa novinarske profesije. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži prijedlog izmjene.