1.1.

Naziv zakona:

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

1.2.

Broj "Narodnih novina"

117/17

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da /Ne:

Naziv akta: Ovaj Zakon je dio paketa reformskih zakona u području I. reformskog prioriteta „Poticajno poslovno okruženje, jačanje poljoprivrede, turizma i održivog razvoja"

Opis mjere: pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/ Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17, dalje u tekstu: Zakon) je stupio na snagu 7. studenog 2017. godine, ali je dano odgovarajuće vrijeme za prilagodbu svim obveznicima Zakona koje je trajalo do 1. travnja 2018. obzirom je člankom 32. Zakona propisano da se ugovori između dobavljača i trgovaca ili otkupljivača i/ili prerađivača sklopljeni prije stupanja na snagu Zakona koji nisu u skladu s člancima 4. do 12. Zakona moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., u protivnom takvi ugovori prestaju važiti od 1. travnja 2018. godine.

U razdoblju od prosinca 2017. do travnja 2018. godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Ministarstvom poljoprivrede održala je interaktivne radionice o primjeni Zakona u  Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Varaždinu na kojima je sudjelovalo preko 700 sudionika. Nadalje, u prijelaznom razdoblju su djelatnici AZTN-a i Ministarstva poljoprivrede odgovorili na približno 200 zaprimljenih pitanja. Osim toga, AZTN je metodom uzorka provjerio oko 150 potpisanih ugovora koje su trgovci zaključili s domaćim i inozemnim dobavljačima kako bi utvrdili poštuju li trgovci odredbe Zakona. Svrha i cilj Zakona je zaštititi sudionike u lancu opskrbe hranom, osigurati ravnotežu na tržištu, odnosno onemogućiti iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača, prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače . Do sada je AZTN pokrenuo preko 200 upravnih postupka i provjera te je izdao pet Odluka kojima je utvrdio upravno kaznene mjere prekršiteljima. Pozitivni učinci očituju se prvenstveno u slijedećem:

- povećanje likvidnosti u sektoru poljoprivrede i hrane jer su rokovi plaćanja 30 dana za svježe proizvode i 60 dana za ostalu hranu;

- došlo je do rasterećenja proizvođača od velikih neizvjesnosti i troškova koje su prije imali u odnosu s kupcima-trgovcima, a posebno u odnosu na:

- različite bonuse i neizvjesne iznose bonusa koje će trebati platiti kupcima - trgovcima,

- pitanja povrata roba, plaćanja kala i gubitaka nakon preuzimanja proizvoda i dr.

U provedbi Zakona Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja do sada je pokrenula preko 200 upravnih postupka i provjera te je do sada izdao pet odluka kojima je utvrdio upravno kaznene mjere prekršiteljima u iznosima od 350.00,00 do 1.008.000,00 kuna.

U cilju utvrđivanja stanja u primjeni Zakona, Ministarstvo poljoprivrede je provelo anketno istraživanje. Anonimne ankete su odaslane na 119 adresata; trgovaca, dobavljača, otkupljivača i prerađivača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od srpnja do kraja kolovoza 2019. Od pristiglih odgovora ispitanika, njih 28,9 % potvrdilo je povećanje likvidnosti primjenom Zakona. Nadalje, 57,4% ispitanika smatra da je propisivanje Zakonom oblika i obveznog sadržaja Ugovora između dionika u lancu opskrbe hranom dobar način zaštite slabije strane a također, 66% ispitanika smatra da je propisivanje Zakonom pravila za izdavanje računa, pravila vezana uz primjenu vlastitih općih uvjeta poslovanja te definiranje ostalih nepravednih trgovačkih uvjeta i postupanje prilikom primjene istih, dobar način zaštite slabije strane. U odnosima dobavljača i trgovaca trećina ispitanika (33,3%) smatra da se nepoštena praksa naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljača i dalje pojavljuje, iako je zabranjena Zakonom, a 39% ispitanika smatra da se nepoštena trgovačka praksa prebacivanja rizika poslovanja s trgovca na dobavljača (poput naknade za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda….) i dalje pojavljuje.

Iz navedenog se može zaključiti da je Zakon imao svoj učinak na ukidanje dotadašnjih nepoštenih poslovnih praksi, odnosno, Zakon je donio promjenu u dotadašnjim obrascima poslovanja koji su pogodovali trgovcima. Zakonom su se uredili okviri za nove odnose, pri čemu se dio pojava, koje su postojale, zabranio ili su se prakse uredile na način koji je održiv za obje strane; i dobavljače i trgovce. Stoga zaključujemo da iako je Zakon u primjeni razmjerno kratko vrijeme, on ima svoje pozitivne učinke obzirom da je doveo do sigurnije i jasnije pozicije domaćih proizvođača u lancu opskrbe hranom,.

Naime, anketnim upitnikom na pitanje kako se ocjenjuje Zakon, više od 76% ispitanika smatra da Zakon pruža  učinkovita i jasna prava i obveze svim dionicima u lancu opskrbe hranom. Nadalje, 76,6 %  ispitanika smatra da Zakon zadovoljavajuće rješava pitanja sprečavanja nametanja značajne pregovaračke snage te time i dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima dobavljača i trgovaca.

Europski parlament i Vijeće su 17. travnja 2019. godine donijeli Direktivu 2019/633 (dalje u tekstu: Direktiva) o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koja je na snazi od 30.04.2019.

Obveza država članica jest da do 01.05.2021. donesu i objave nacionalne propise, a do 01.11.2021. počnu primjenjivati odredbe Direktive.

Najvažnije promjene koje propisuje Direktiva odnose se na adresate novog Zakona; do sada je obveznik Zakona bio trgovac s godišnjim prihodom većim od 50 milijuna kuna, a sada se Direktivom člankom 1. stavkom 2. uvodi dinamički pristup, koji se zasniva na relativnoj veličini dobavljača i kupca u odnosu na njihov ukupni godišnji prihod. Pored toga, Zakon će se trebati dopuniti i u pogledu popisa mogućih nepoštenih praksi obzirom da postoji određene razlika između utvrđenih nepoštenih praksi u Zakonu i Direktivi. Isto tako, obzirom da Direktiva  uvodi zaštitu identiteta podnositelja pritužbe i ovlast da provedbeno tijelo u okviru svojih istraga provodi nenajavljene inspekcije na licu mjesta, te elemente će trebati urediti Zakonom.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala utjecaja na gospodarski rast, kao ni na broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Primjena Zakona nije imala direktnog utjecaja na makroekonomsku stabilnost, ali je sam Zakon unio određene pozitivne promjene u poslovnim odnosima između proizvođača i trgovaca. Propisivanja obveznog sadržaja i oblika ugovora, pridržavanje ugovornih obveza, pravila za izdavanje računa, pravila vezana uz primjenu vlastitih općih uvjeta poslovanja dovela su do veće pravne sigurnosti u poslovanju proizvođača. Zakon je doprinio poboljšanju likvidnosti i tržišne pozicije proizvođača hrane propisivanjem striktnih rokova plaćanja za svježe proizvode 30 dana i za ostalu hranu 60 dana. Navedeno potvrđuje anketa u sklopu koje je 39,4% ispitanika smatralo da se i dalje pojavljuje problem u kašnjenju plaćanja, dok 60,6 % ispitanika smatra da je pitanje poštivanja rokova plaćanja uspješno riješeno. Time je umanjena dotadašnja praksa odgađanja plaćanja koja je ponekad iznosila i preko 120 dana ili kompenzacijskog plaćanja nametnutog od strane trgovaca ili otkupljivača.

Boljoj tržišnoj poziciji dobavljača doprinijela je i odredba Zakona koja se odnosi na zabranu brisanja proizvoda s liste ugovorenih proizvoda koje dobavljač isporučuje trgovcu kao i  zabrana značajnog smanjivanja narudžbi pojedinog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda bez prethodne pisane najave od strane trgovaca u roku utvrđenom ugovorom ili u roku koji ne može biti kraći od 30 dana u slučaju kada rok nije utvrđen ugovorom, što je pokazala i provedena anketa kojom samo 30% ispitanika smatra da se ta nepoštena praksa još uvijek pojavljuje, dok 70% ispitanika smatra da nema pojave te nepoštene prakse.

Zakon nije imao nikakvog utjecaja na slobodu kretanja roba, usluga, kapitala i rada. Zakon nema nikakvih utjecaja na konkurentnost hrvatskih proizvoda na tržištu EU i na tržištima u zemljama okruženja a također nije doveo do priljeva investicija niti uvođenja novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda. Zakon nije utjecao na otvaranje novih gospodarskih subjekata, ali nije doveo niti do njihovih zatvaranja. Zakon nije doveo do smanjivanja izbora za potrošače niti viših tržišnih cijena. Prema provedenim anketama 57,4% ispitanika smatra da je propisivanje obveznog sadržaja i oblika ugovora između ugovornih strana u pisanom obliku kao i kontrola istih, doveo do poštenijeg funkcioniranja njihovog odnosa na tržištu.  

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima i nije utjecala na status regulacijskih barijera u sektoru, odnosno na tržištu. Primjena Zakona nije imala utjecaj na strukturalne i tehničke barijere na tržištu. Primjena Zakona nije utjecala ni na tijelo kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala utjecaja na demografske trendove, sustav socijalne skrbi, niti na posebne skupine pojedinaca. Nije nametnula dodatne administrativne zahtjeve pojedincima, institucijama i organizacijama. Primjena Zakona nije imala utjecaj na obiteljski život, instituciju braka odnosno pravnu, gospodarsku ili socijalnu zaštitu obitelji kao ni na prava djeteta, na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom života, na rizične skupine stanovništva niti su postojali učinci na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona nije imala utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta i nije dovela do gubitka postojećih radnih mjesta. Također, nije imala nikakve negativne posljedice za bilo koja zanimanja, samozaposlene, niti na bilo koje skupine radnika i dobne skupine radnika. Primjena Zakona nije utjecala na ponudu poslova i na funkcioniranje tržišta rada. Nije imala utjecaj na usklađivanje svakodnevnih životnih aktivnosti (privatnog, obiteljskog i poslovnog života) i na kvalitetu radnih mjesta kao ni na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije. Nije imala utjecaja niti na zdravlje i sigurnost radnika, njihova postojeća prava i obveze kao i na prava i obveze poslodavaca. Nije utjecala na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna niti je utjecala na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini kao ni na pravo kolektivnog djelovanja.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom  nema utjecaja na okoliš.

Primjena Zakona nije utjecala na ispuštanje stakleničkih plinova, kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka, nije dovela do onečišćenja okoliša, nije imala učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva niti učinak na kombinaciju goriva koji se koriste u proizvodnji energije. Nije utjecala na povećanje ili smanjenje potražnje za prijevozom, na promjenu potražnje za energijom i gorivom, na broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području, na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja, na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone niti na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda. Primjena Zakona nije imala utjecaj na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti. Nije utjecala ni na tvrtke niti na njihov učinak na zagađenje atmosfere zbog promjena u načinu poslovanja, zatim nije utjecala na proizvodnju otpada, na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama, niti na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nije utjecala na ne diskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve, nije utjecala na građane drugih nacionalnosti i na strane sezonske radnike, nije utjecala na različit tretman žena i muškaraca niti na različiti tretman skupina ili pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Također, nije imala utjecaja na prava djeteta,  privatnost pojedinaca, pravo izbora i slobode pojedinaca. Nije utjecala na obradu osobnih podataka i na prava pojedinca na pristup osobnim podacima, na ograničavanje ili poticanje uključenosti dionika u proces donošenja odluka, na odnos prema svim sudionicima i dionicima jednako, niti na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom, na pristup pojedinca pravnim institucijama, na medije, pluralizam medija i slobodu govora niti je utjecala na etička pitanja, na pravo i na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu, na prava žrtvi i svjedoka, na kapacitet redarstvenih snaga, nije imala utjecaja niti na javne institucije i administraciju, primjerice, u smislu njihovih nadležnosti te nije povećala broj kriminalnih djela.

Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.

Zakon je donio veliku promjenu u dotadašnjim obrascima poslovanja koji su pogodovali trgovcima. Zakonom su se uredili okviri za nove odnose, pri čemu se dio pojava, koje su postojale, zabranio ili su se prakse uredile na način koji je održiv za obje strane; i dobavljače i trgovce. Zakon ima svoje pozitivne učinke obzirom da je doveo do sigurnije i jasnije pozicije domaćih proizvođača u lancu opskrbe hranom.

Europski parlament i Vijeće su 17. travnja 2019. godine donijeli Direktivu 2019/633 (dalje u tekstu: Direktiva) o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koja je na snazi od 30.04.2019.

Obveza država članica jest da do 01.05.2021. donesu i objave nacionalne propise a do 01.11.2021. počnu primjenjivati odredbe Direktive.

Određene segmente Zakona treba doraditi i uskladiti s obavezom implementacije Direktive, a odnose se na promjene u odnosu na adresate novog Zakona; do sada je obveznik Zakona bio trgovac s godišnjim prihodom većim od 50 milijuna kuna, a sada se Direktivom člankom 1. stavkom 2. uvodi dinamički pristup, koji se zasniva na relativnoj veličini dobavljača i kupca u odnosu na njihov ukupni godišnji prihod. Pored toga, Zakon će se trebati dopuniti i u pogledu popisa mogućih nepoštenih praksi obzirom da postoji određene razlika između utvrđenih nepoštenih praksi u Zakonu i Direktivi. Isto tako obzirom da Direktiva uvodi zaštitu identiteta podnositelja pritužbe i ovlast da provedbeno tijelo u okviru svojih istraga provodi nenajavljene inspekcije na licu mjesta, te elemente će trebati urediti u Zakonu.

Putem  središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-savjetovanje) u razdoblju od 04. listopada do 19. listopada 2019. godine provedeno je savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu u okviru kojeg se planira donošenje Zakona o izmjenama i  dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u III. kvartalu 2020.

U odnosu na navedeno, potrebno je pristupiti izmjeni i dopuni postojećeg Zakona.

Analiza anketnog ispitivanja o provedbi i učincima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Potpis:

MINISTRICA POLJOPRIVREDE

mr.sc. Marija Vučković

Datum: 19. studeni 2019.