1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o tržištu električne energije

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Opis mjere:

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vije ć a od 5. lipnja 2019. o zajedni č kim pravilima za unutarnje tr ž i š te elektri č ne energije i izmjeni Direktive 2012/27/ i

Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vije ć a od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tr ž i š tu elektri č ne energije

2.1.

Donesena je nova Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU koja zamjenjuje postojeću Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ Tekst značajan za EGP stoga  je potrebno donijeti novi Zakon o tržištu električne energije s obzirom da je postojećim Zakonom o tržištu električne energije („Narodne novine“, br. 22/13, 102/15, 68/18, 52/19) prenesena Direktiva koja je ukinuta. Međutim, odredbe postojećeg Zakona koje se odnose na razdvajanje djelatnosti i strukturne promjene, a odnose se na djelovanje operatora sustava neće se mijenjati kao niti promjene odredbi koje su napravljene u postojećem Zakonu o tržištu električnom energijom zbog unutarnjeg ustroja državne uprave u Republici Hrvatskoj.  

Osim novih izazova kojim se nastoje ukloniti dugotrajne prepreke uspostave unutarnjeg tržišta električne energije, potrebno je poboljšanje regulatornog okvir koji će pridonijeti rješavanju trenutnih problema rascjepkanosti nacionalnih tržišta električne energije, a kojega još uvijek karakteriziraju brojne regulatorne intervencije kao i prepreke u opskrbi električnom energijom pod jednakim uvjetima i postojanje većih troškova u usporedbi s rješenjima utemeljenima na prekograničnoj suradnji i tržišnim načelima.

Model funkcionalnog otvorenog tržišta električne energije ključni je element koji omogućuje porast uporabe obnovljive energije. Ispunjavanje ciljeva, u pogledu obnovljive energije postići će se stvaranjem tržišnog okvira kojim se nagrađuju fleksibilnost i inovacije i gdje se krajnjim kupcima omogućava da budu nositelji fleksibilne potrošnje zasnovane na tržišnim principima, koja je potrebna za prilagodbu elektroenergetskog sustava promjenjivoj i distribuiranoj održivoj proizvodnji električne energije. Ovo se može ostvariti tehnološkim napretkom u upravljanju elektroenergetskom mrežom, kao i u proizvodnji obnovljive energije gdje su krajnjim kupcima otvorene nove mogućnosti kroz nove institute koji se uređuju Prijedlogom zakona. Međutim, nedostatak informacija o potrošnji energije koje se krajnjim kupcima daju u stvarnom vremenu ili u gotovo stvarnom vremenu i posljedično nemogućnost upravljanja potrošnjom onemogućuje im da budu aktivni sudionici na energetskom tržištu i u energetskoj tranziciji. Stoga, je namjera ovoga Zakona osnaživanje kupaca na način da im se pruže nužni alati koji doprinose snažnijem sudjelovanju na energetskom tržištu, jer ovaj Prijedlog Zakona upravo ima za cilj da svi građani Europske unije imaju korist od unutarnjeg tržišta električne energije, te da se na taj način ostvare ciljevi Europske unije u pogledu obnovljive energije. Slobode koje su građanima Europske unije zajamčene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, između ostaloga slobodno kretanje robe, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, ostvarive su jedino na potpuno otvorenom tržištu električne energije koje svim krajnjim kupcima omogućuje slobodan izbor opskrbljivača električnom energijom i svim opskrbljivačima električne energije slobodnu isporuku električne energije krajnjim kupcima.

Radi poticanja tržišnog natjecanja i osiguranja opskrbe električnom energijom po najkonkurentnijoj cijeni, potrebno je omogućiti prekogranični pristup novim opskrbljivačima električnom energijom iz različitih izvora energije, te novim pružateljima usluga proizvodnje, skladištenja energije i upravljanja potrošnjom. Upravo u tom smislu, ovaj Zakon postavlja sustav koji na tržištu električne energije uklanja nepotrebne prepreke u pogledu ulaska na tržište, rada na tržištu i izlaska s tržišta električne energije. Tržišnim pravilima omogućuje se ulazak i izlazak proizvođača i opskrbljivača električnom energijom na temelju ocjene ekonomske i financijske održivosti njihova poslovanja. Međutim ovo načelo nije nespojivo također s mogućnošću, da obveza pružanja javne usluge bude osigurana potrošačima.

Prekozonska integracija tržišta električne energije zahtijeva visok stupanj suradnje između operatora sustava, sudionika na tržištu i regulatornih tijela, posebno kada se električnom energijom trguje na povezanom tržištu, a tržišne cijene trebale bi proizvesti poticaj za razvoj elektroenergetske mreže i ulaganjima u novu proizvodnju električne energije.

Za sve skupine kupaca (industrijski i trgovački kupci odnosno poduzetništvo, te kupci iz kategorije kućanstvo) potrebno je omogućiti pristup izvan burzovnom i burzovnom tržištu električne energije, tržištu kapaciteta, uslugama uravnoteženja i pomoćnih usluga u svim vremenskim okvirima, kako bi svi mogli trgovati svojom fleksibilnošću i električnom energijom koju su sami proizveli, kao i omogućiti iskorištavanja svih prednosti udruživanja proizvodnje i opskrbe kako bi se postigla značajna korist unutar sustava te od prekograničnog tržišnog natjecanja. Dekarbonizacija prometnog sektora i smanjenje emisija iz prometnog sektora, posebno u urbanim područjima su važni za ulogu elektromobilnosti u doprinosu ostvarenja navedenih ciljeva. Štoviše, uvođenje elektromobilnosti važan je element energetske tranzicije. Tržišna pravila utvrđena ovim Zakonu trebala bi doprinijeti stvaranju povoljnih uvjeta za električna vozila svih vrsta, a posebice bi trebala osigurati učinkovito uvođenje javno dostupnih i privatnih mjesta za punjenje električnih vozila te učinkovitu integraciju punjenja vozila u sustav. Upravljanje potrošnjom ključno je za omogućivanje pametnog punjenja električnih vozila te omogućivanje učinkovite integracije električnih vozila u elektroenergetsku mrežu, što će biti od presudne važnosti za postupak dekarbonizacije prometa.

Krajnji kupci bi električnu energiju koju su sami proizveli trebali moći prvenstveno trošiti, skladištiti i prodavati  na tržištu, primjerice skladištenjem energije, korištenjem električnih vozila, upravljanjem potrošnjom ili kroz programe energetske učinkovitosti. Uvođenjem novog instituta, energetske zajednice građana, svim se kupcima nudi mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Inicijative za energetske zajednice građana lociranih u zatvorenom distribucijskom sustavu, prvenstveno su usmjerene na pružanje pristupačne energije posebne vrste, kao što je obnovljiva energija i to svojim korisnicima, odnosno vlasnicima udjela u proizvodnom i/ili skladišnom objektu, a ne na način ostvarivanja dobiti, kao što rade tradicionalna elektroenergetska poduzeća. Energijom iz energetske zajednice građana može se unaprijediti i energetska učinkovitost  na razini kućanstva, što pak pomaže u sprečavanju energetskog siromaštva smanjenom potrošnjom i nižim tarifama za opskrbu. Kupcima iz kategorije kućanstvo potrebno je dopustiti da dobrovoljno sudjeluju u inicijativama za stvaranje energetske zajednice građana, te da u slučaju izlaska iz iste ne ostaju bez gubitka pristupa mreži kojom upravlja energetska zajednica građana ili bez gubitka prava koja im pripadaju kao kupcima. Pristup mreži energetske zajednice građana omogućava se uvažavajući poštene uvjete uz nadzor regulatorne agencije na način kako to radi i u pogledu pristupa drugih mrežama.

Računi za električnu energiju važno su sredstvo informiranja krajnjih kupaca. Osim podataka o potrošnji i troškovima, računi za električnu energiju trebaju sadržavati i druge informacije koje krajnjim kupcima mogu pomoći da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama. Redovita dostava točnih informacija o obračunu koje se temelje na stvarnoj potrošnji električne energije, uz pomoć pametnih brojila, važna je jer se kupcima tako pomaže da kontroliraju svoju potrošnju električne energije kao i troškove. Međutim, krajnji kupci, a osobito kupci iz kategorije kućanstva, trebali bi imati pristup fleksibilnim aranžmanima za stvarno plaćanje svojih računa. To nije moguće bez ulaganja i modernizacije distribucijskih mreža, odnosno uvođenja sustava naprednih mreža, koji se treba izgrađivati na način kojim se omogućava decentralizirana proizvodnja i energetska učinkovitost.

Radi uključivanja svih krajnjih kupaca potrebni su odgovarajući poticaji i odgovarajuće tehnologije, poput naprednih sustava mjerenja. Naprednim sustavima mjerenja osnažuju se krajnji kupci jer im ti sustavi omogućavaju da dobiju točne povratne informacije o svojoj potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, da bolje upravljaju potrošnjom energije, te da sudjeluju u programima upravljanja potrošnjom i drugim uslugama i iskoriste njihove prednosti, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije. Odluka o uvođenju naprednog mjerenja unutar distribucijskog sustava na nacionalnoj razini temelji se na ekonomskoj ocjeni analizi i ocijeni regulatornog tijela, kojom se uzimaju u obzir dugoročne koristi uvođenja naprednog sustava mjerenja za krajnje kupce i cijeli vrijednosni lanac, među ostalim za bolje upravljanje mrežom, preciznije planiranje i utvrđivanje gubitaka u elektroenergetskoj mreži. Ako se procijeni da je uvođenje takvih sustava mjerenja troškovno učinkovito samo za krajnje kupce s određenom razinom potrošnje električne energije, države članice trebale bi imati mogućnost da o tome vode računa pri uvođenju pametnih sustava mjerenja. Neovisno o modelu upravljanja podacima, važna je uspostava transparentnih pravila u skladu s kojima se podacima može pristupiti pod nediskriminirajućim uvjetima kao i osiguravanje najviše razine kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka, kao i nepristranost subjekata koji obrađuju podatke. Nadalje, pristup energetskim uslugama omogućava građanima da iskoriste svoj potencijal i povećava socijalnu uključenost. Energetski siromašna kućanstva ne mogu si priuštiti takve energetske usluge zbog kombinacije niskih primanja, velike potrošnje energije i loše energetske učinkovitosti svojih domova. Sustav prikupljanja podatka radi praćenja broja energetski siromašnih kućanstava se obavlja u suradnji sa sustavom socijalne skrbi.

U cilju napretka prema potpuno dekarboniziranom elektroenergetskom sektoru potrebno je također ostvariti napredak i u pogledu sezonskog skladištenja energije. Takvo skladištenje energije je element koji bi služio kao alat za rad elektroenergetskog sustava kojim bi se omogućile kratkoročne i sezonske prilagodbe, a radi rješavanja problema varijabilnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i povezanih ispada u tim razdobljima. Potpuno djelotvorno razdvajanje mrežnih djelatnosti od djelatnosti opskrbe i proizvodnje trebalo bi se primijeniti na cijelom području Europske unije, kao i na poduzeća iz Europske unije i na treće zemlje. Regulatorna tijela trebaju imati mogućnost donošenja odluka povezanih sa svim relevantnim regulatornim pitanjima, kako bi unutarnje tržište električne energije funkcioniralo ispravno kao i ostvariti potpunu neovisnost u bilo kojim drugim javnim ili privatnim interesima. Regulatorna tijela trebala bi osigurati da operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi svoju mrežu učinili otpornijom i fleksibilnijom. Osiguravanje potpune primjene zadanog regulatornog okvira ključna su načela novog modela integriranih kratkoročnih tržišta električne energije, te se također utvrđuju nova pravila, uključujući mehanizme za razvoj (proizvodnih) kapaciteta i principe / područja daljnje unapređivanje prekozonske suradnje operatora prijenosnih sustava električne energije kao jedne od ključnih odrednica ovoga Zakona.

Ovim se Zakonom ide i za učinkovitim postizanjem ciljeva energetske unije i posebnih okvira klimatske i energetske politike do 2030. godine. Cilj je energetske unije osigurati krajnjim kupcima, odnosno kućanstvima i poduzećima, sigurnu, zaštićenu, održivu, okolišno prihvatljivu konkurentnu i pristupačnu energiju.

Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom, te posljedice koje će proisteći njegovim donošenjem

–uspostavljaju se zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom,

–odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji koja su orijentirana na krajnje kupce,

–osiguravaju se  principi za formiranje prihvatljive i transparentne cijene i troškovi električne energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe te neometan prijelaz na održivi energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika,

–utvrđuju se ključna pravila za organizaciju i funkcioniranje elektroenergetskog sektora,

–određuju se pravila o osnaživanju i zaštiti krajnjih kupaca, otvorenom pristupu integriranom tržištu električne energije, pristupu trećih strana, infrastrukturi prijenosa i distribucije električne energije,

–uvode se novi instituti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana s ciljem omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije,

–uvođenje elektromobilnosti kao važnog elementa energetske tranzicije,

–uvođenje naprednog sustava mjerenja kojim se osnažuju krajnji kupci na način da im takvi sustavi omogućavaju točne povratne informacije o potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, bolje upravljanje potrošnjom energije, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije,

–određuju se pravila o neovisnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, te se utvrđuje načine suradnje s drugim državama članicama, regulatornim tijelima i operatorom prijenosnog sustava, a sve s ciljem stvaranja potpuno međusobno povezanog unutarnjeg tržišta električne energije,

–potiče se integracija energije iz obnovljivih izvora, slobodno tržišno natjecanje te sigurnost opskrbe električnom energijom,

–osiguravaju se temeljna načela u pogledu određivanja tarifa i dodjele prekozonskih kapaciteta kao jedinstvena u cijeloj Europskoj uniji,

–utvrđuju se detaljna pravila za olakšavanje djelotvornog prekograničnog sudjelovanja u mehanizmima za razvoj proizvodnih kapaciteta.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Uvođenje novih usluga koje pružaju opskrbljivači električne energije npr. agregiranje kupaca što će omogućiti uvođenje nižih cijena odnosno novih načina mjerenja odnosno plaćanja usluga, druga mogućnost je brža promijeni opskrbljivača ili korištenje više opskrbljivača  u pojedinim uvjetima.

Kućanstvima će se omogućiti lakša i brža promjena opskrbljivača i to u rokovima kraćima od tri tjedna, što je bilo do sada, uvođenjem naprednih brojila će se moći lakše pratit potrošnja električne energije i ujedno omogućiti kućanstvima da više koriste mogućnosti promjene opskrbljivača.  

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Slično, kao i kod gospodarskih učinaka donošenjem ovoga Zakona će se pojedina prava u području električne energije promijeniti na način da će otvoriti mogućnosti za gospodarske subjekte iz cijele Europske unije, ukoliko žele konkurirati na tržištu  električne energije u Republici Hrvatskoj kroz jedinstvena EU pravila, što će imati utjecaj na postojeće pružatelje usluga opskrbe električnom energijom, kojih trenutno ima 13 s dozvolom za opskrbu električnom energijom u Republici Hrvatskoj, te da će to pružiti i nove tvrtke postojećim kupcima koji nisu na tržištu odnosno kućanstvima. S obzirom da je broj registriranih opskrbljivača električnom energijom, na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj relativno mali, zbog specifičnosti tržišta i ukupni učinaka na tržišno natjecanje je malen.

Krajnji kupci kategorije kućanstva prvenstveno to trebaju odabrati ukoliko žele tržišne odnose, s obzirom da postoji mogućnost univerzalne usluge, koja je nešto skuplja, ali za sada građanima daje sigurnost. S obzirom da mogućnost za promjenu opskrbljivača postoji već od 2017. godine, a na tržištu se nalazi samo 12 % kućanstva, nadamo se da će nove mjere utjecati pozitivno na povećanje udjela tržišnih opskrbljivača kod kućanstva odnosno da će se smanjiti broj na univerzalnoj usluzi.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Drugi očekivani izravni učinak:

Snižavanje troškova za električnu energiju uslijed omogućavanja agregiranja, odnosno postojanja više izvora za sufinanciranje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti kod krajnjih kupaca, kao i mogućnost promjene tržišnog opskrbljivača sukladno  očci 5.2.17.

Nema izravnih socijalnih učinaka. S obzirom da se potiče energetska učinkovitost zbog postizanja ciljeva, u području električne energije te se očekuje povećanja energetske učinkovitosti kod krajnjih kupaca.  Kao i gore navedeno,  socijalno pravo se kod kategorije  kućanstva očituje i  u pravu izbora, odnosno mogućnosti  da se izabere i slabijeg odnosno manjeg opskrbljivača koji mu ipak mora pružiti uslugu prema jedinstvenim kriterijima u EU .  

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Krajnji kupac dobiva informaciju o cijenama svih opskrbljivača i to od neovisnih tvrtki, čime se osigurava pravovremena informacija o cijenama električne energije što do sada nije bio slučaj. Nastavno na gore navedeno, upravo ovim Prijedlogom Zakona kvalitetnije se i jasnije definiraju prava kućanstava, što će utjecati i na transparentnost prava pristupa informacijama o uslugama koje pružaju opskrbljivači električne energije kroz obvezu postojanja kalkulatora za izračun različitih cijena kod opskrbljivača te obvezu primjerice agregatora o pružanju usluga opskrbe čime će se posljedično smanjiti cijena električne energije.

Provedbom prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinka propisa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Optimalno normativno rješenje je usklađivanje Zakona o tržištu električne energije s Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU. Time se uspostavljaju zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom, zajedno sa zaštitom potrošača, radi stvaranja integriranog, konkurentnog, fleksibilnog, poštenog i transparentnog tržišta električne energije Republike Hrvatske, kao dijela elektroenergetskog tržišta Europske unije.

Očekuje se da će planirani ishod biti postignut stupanjem Zakona na snagu, kao i stupanjem na snagu svih provedbenih propisa koji su u nadležnosti aktivnih sudionika na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj te će se ovim Zakonom osigurati prihvatljive i transparentne cijene i troškovi energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe i neometan prijelaz na održiv energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika.

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar

Datum: 19. travnja 2021.

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.