OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI

ZA 2023. GODINU

Stručni nositelj:

URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Redni broj

Naziv nacrta prijedloga zakona

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske

1.

ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA (RM)

IV. kvartal

2.

3.

PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

1.

2.

3.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: ZDENKA POGARČIĆ, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo

Datum: 13. rujna 2022. godine

Uputa:

 Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja

 Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "

 Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "

 Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "

 Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“

 Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

ZA ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o instrumentima politike boljih propisa

1.3.

Datum:

13. rujna 2022.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske

Boris Zelenika, pomoćnik ravnateljice

boris.zelenika@vlada.hr

01/4569 256

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Opis mjere:

„Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja“

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Kao najznačajniji posao državne uprave u provedbi državne politike je izrada prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada).

Postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata koje donosi Vlada odnosno koje Vlada predlaže Hrvatskom saboru na donošenje uređeni su u više pravnih propisa. Ti propisi uređuju instrumente politike boljih propisa, kao što su  planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, jedinstvena nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, međuresorno usuglašavanje, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.

Imajući u vidu navedeno, postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata su nepregledni, teški za sagledavanje i nekoherentni, što rezultira složenom i zahtjevnom procedurom koja zahtijeva posebna znanja i vještine državnih službenika i osoba koje su uključene u taj postupak, u vremenski strogo zadanim rokovima.

Pored gore navedenoga, izostaje određivanje jedinstvenog savjetodavnog, instruktivnog, koordinativnog i kontrolnog tijela koje bi osiguravalo jedinstvenu primjenu standarda instrumenata politike boljih propisa.

Neki od instrumenata izrade boljih propisa su, kako je gore navedeno, procjena učinaka propisa, planiranje zakonodavne aktivnosti, savjetovanje s javnošću.  Primjenom navedenih instituta, uočeno je kako je iste potrebno unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni:

– postupak procjene učinaka propisa je zahtjevan postupak, a često ne rezultira kvalitetnom analizom učinaka nacrta prijedloga zakona. Naime, od 2017. godine uveden je novi institut prethodne procjene učinaka propisa, koji za cilj ima ustanoviti postojanje značajnih izravnih učinaka (na gospodarstvo, socijalnu skrb, tržište rada, mirovinski sustav, zaštitu okoliša, zdravstvo, zaštitu ljudskih prava, zaštitu tržišnog natjecanja) nacrta prijedloga zakona koji trebaju biti detaljno analizirani. Detaljna analiza koju je potrebno prethodno provesti, kako bi ovaj institut pružio očekivane rezultate, kod većine državnih službenika i ostalih osoba koja sudjeluju u izradi nacrta prijedloga zakona, predstavlja problem u pripremi te stoga ovaj institut ne daje očekivane rezultate

– instrumentom planiranja zakonodavne aktivnosti osigurava se dodatna transparentnost rada Vlade, kroz pravovremeno upoznavanje javnosti s planiranim aktivnostima za sljedeću godinu. No uočena je potreba unaprjeđenja instituta planiranja, osobito zbog nepredviđenih životnih okolnosti (korona, potres, energetska  kriza) koji zahtijevaju brzo djelovanje Vlade

– uz podnormiranost zamjetna je i podijeljena nadležnost između više subjekata te posljedično i različita praksa u postupku provođenja  savjetovanja s javnošću,

– u praksi je uočena daljnja potreba usklađivanja strateškog planiranja s redovnim planiranjem zakonodavnih aktivnosti na godišnjoj razini kao i nedostatak odgovarajućeg alata za vrednovanje propisa u okviru redovitog praćenja stanja pojedinog upravnog područja.

Zaključno, uočena je potreba permanentne obveze stručnog usavršavanja i nadogradnje stručnih znanja državnih službenika u području izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, postupka procjene učinaka propisa, savjetovanja s javnošću, vrednovanja propisa, pripreme akata za objavu u „Narodnim novinama“ i drugih instrumenata za poboljšanje kvalitete propisa.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Postojeće pravno uređenje ne pruža dovoljna jamstva za osiguranje kvalitete pravne norme zbog izostanka normi, podnormiranosti odnosno nekoherentnosti.

Također, uočen je nedostatak reguliranja standarda kvalitete pravnih normi te je prepoznata pravna praznina u uređenju područja savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.

U okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Ured za zakonodavstvo sudjeluje u ispunjavanju reformske mjere „ Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja “. U okviru ispunjenja navedene mjere pojednostavnit će se postupci ex post procjene učinaka propisa, uključujući metodologiju i procedure propisane Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj: 44/17) i aktima koji su doneseni temeljem Zakona o procjeni učinaka propisa. Izmjene će uključivati i izmjene opisa poslova i kataloga kompetencija državnih službenika u vezi s procjenom učinka radi profesionalizacije koordinacije te izrade i praćenja učinaka regulative u javnoj upravi.

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Cilj ovog nacrta prijedloga zakona je unaprjeđenje kvalitete zakona, podzakonskih propisa i drugih akata kroz jasan i transparentan postupak njihove izrade, kako bi se osiguralo postizanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, predvidivosti i transparentnosti.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se unaprjeđenje  kvalitete propisa na način da su jednim propisom jasno obuhvaćeni svi instrumenti čijom primjenom se postiže kvaliteta boljih propisa,

što uključuje planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, vrednovanje propisa, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.

Za osiguravanje jedinstvene primjene svih instrumenata boljih propisa, kako je navedeno u ovom Obrascu određuje se Ured za zakonodavstvo kao jedinstveno, savjetodavno, instruktivno, koordinativno i kontrolno nadležno tijelo za :

a. osiguravanje usklađenosti prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata iz djelokruga Vlade s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske kroz cijeli postupak njihove izrade

b. koordiniranje izrade, izrada, nadziranje i praćenje izvršavanja temeljnog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade te redovito izvještavanje Vlade o njegovoj provedbi

c. koordiniranje sustava procjene učinaka propisa s tijelima državne uprave

d. koordiniranje, kontrola i nadzor rada tijela državne uprave i drugih dionika u području savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata

e. pripremanje objave i briga o pravodobnoj objavi zakona, podzakonskih propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske

f. koordiniranje sustava vrednovanja propisa s tijelima državne uprave

g. provedbu stručnog usavršavanja državnih službenika i ostalih osoba koje sudjeluju u postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.

Nacrtom prijedloga zakona će se unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni pojedinih instrumenata izrade boljih propisa:

a. ukida se prethodna procjena učinaka propisa, a naknadna procjena učinaka propisa se dorađuje kroz institut vrednovanja propisa. Ovime se postupak procjene učinaka propisa za tijela državne uprave, državne službenike i druge osobe koje sudjeluju u postupku izrade propisa pojednostavljuje i skraćuje, uz zadržavanje analitičkih podloga za nacrta prijedloga zakona.

b. pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave kao i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade na način da se tijekom kalendarske godine omogući izmjena usvojenog plana

c. detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade akata iz svoje nadležnosti

d. kroz uspostavu instrumenta vrednovanja propisa, a u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području,  stvara se preduvjet za donošenje odluke postiže li zakon očekivane učinke i jesu li ti učinci u skladu s ciljevima postavljenim dokumentima strateškog planiranja.

Propisuju se jasne kompetencije osoba koje sudjeluju u cijelom postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, u postupku procjene učinaka propisa, postupku savjetovanja s javnošću i vrednovanja propisa kao i obveza kontinuiranog i permanentnog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Stupanjem zakona na snagu osigurava se da su u jednom propisu uređene obveze državnih službenika i drugih osoba koje sudjeluju u postupku izrade zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, omogućuje se jednostavnije planiranje zakonodavnih aktivnosti, jednostavniji i učinkovitiji sustav procjene učinaka propisa, stvaraju se osnove za  poboljšanje kompetencija osoba koje sudjeluju u poslovima izrade propisa. U razdoblju od tri godine, od stupanja zakona na snagu, kroz vrednovanje propisa donesenih u skladu s ovim zakonom, bit će vidljiva analiza njihovih učinaka.

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Obrazloženje:

Moguće normativno rješenje je moguće postići donošenjem novog zakona.