OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2023. GODINU
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2023. GODINU
Stručni nositelj:
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA (RM)
IV. kvartal
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ZDENKA POGARČIĆ, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo
Datum: 13. rujna 2022. godine
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
ZA ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o instrumentima politike boljih propisa
1.3.
Datum:
13. rujna 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Opis mjere:
„Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja“
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Kao najznačajniji posao državne uprave u provedbi državne politike je izrada prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada).
Postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata koje donosi Vlada odnosno koje Vlada predlaže Hrvatskom saboru na donošenje uređeni su u više pravnih propisa. Ti propisi uređuju instrumente politike boljih propisa, kao što su planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, jedinstvena nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, međuresorno usuglašavanje, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.
Imajući u vidu navedeno, postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata su nepregledni, teški za sagledavanje i nekoherentni, što rezultira složenom i zahtjevnom procedurom koja zahtijeva posebna znanja i vještine državnih službenika i osoba koje su uključene u taj postupak, u vremenski strogo zadanim rokovima.
Pored gore navedenoga, izostaje određivanje jedinstvenog savjetodavnog, instruktivnog, koordinativnog i kontrolnog tijela koje bi osiguravalo jedinstvenu primjenu standarda instrumenata politike boljih propisa.
Neki od instrumenata izrade boljih propisa su, kako je gore navedeno, procjena učinaka propisa, planiranje zakonodavne aktivnosti, savjetovanje s javnošću. Primjenom navedenih instituta, uočeno je kako je iste potrebno unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni:
–postupak procjene učinaka propisa je zahtjevan postupak, a često ne rezultira kvalitetnom analizom učinaka nacrta prijedloga zakona. Naime, od 2017. godine uveden je novi institut prethodne procjene učinaka propisa, koji za cilj ima ustanoviti postojanje značajnih izravnih učinaka (na gospodarstvo, socijalnu skrb, tržište rada, mirovinski sustav, zaštitu okoliša, zdravstvo, zaštitu ljudskih prava, zaštitu tržišnog natjecanja) nacrta prijedloga zakona koji trebaju biti detaljno analizirani. Detaljna analiza koju je potrebno prethodno provesti, kako bi ovaj institut pružio očekivane rezultate, kod većine državnih službenika i ostalih osoba koja sudjeluju u izradi nacrta prijedloga zakona, predstavlja problem u pripremi te stoga ovaj institut ne daje očekivane rezultate
–instrumentom planiranja zakonodavne aktivnosti osigurava se dodatna transparentnost rada Vlade, kroz pravovremeno upoznavanje javnosti s planiranim aktivnostima za sljedeću godinu. No uočena je potreba unaprjeđenja instituta planiranja, osobito zbog nepredviđenih životnih okolnosti (korona, potres, energetska kriza) koji zahtijevaju brzo djelovanje Vlade
–uz podnormiranost zamjetna je i podijeljena nadležnost između više subjekata te posljedično i različita praksa u postupku provođenja savjetovanja s javnošću,
–u praksi je uočena daljnja potreba usklađivanja strateškog planiranja s redovnim planiranjem zakonodavnih aktivnosti na godišnjoj razini kao i nedostatak odgovarajućeg alata za vrednovanje propisa u okviru redovitog praćenja stanja pojedinog upravnog područja.
Zaključno, uočena je potreba permanentne obveze stručnog usavršavanja i nadogradnje stručnih znanja državnih službenika u području izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, postupka procjene učinaka propisa, savjetovanja s javnošću, vrednovanja propisa, pripreme akata za objavu u „Narodnim novinama“ i drugih instrumenata za poboljšanje kvalitete propisa.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Postojeće pravno uređenje ne pruža dovoljna jamstva za osiguranje kvalitete pravne norme zbog izostanka normi, podnormiranosti odnosno nekoherentnosti.
Također, uočen je nedostatak reguliranja standarda kvalitete pravnih normi te je prepoznata pravna praznina u uređenju područja savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.
U okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Ured za zakonodavstvo sudjeluje u ispunjavanju reformske mjere „Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja“. U okviru ispunjenja navedene mjere pojednostavnit će se postupci ex post procjene učinaka propisa, uključujući metodologiju i procedure propisane Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj: 44/17) i aktima koji su doneseni temeljem Zakona o procjeni učinaka propisa. Izmjene će uključivati i izmjene opisa poslova i kataloga kompetencija državnih službenika u vezi s procjenom učinka radi profesionalizacije koordinacije te izrade i praćenja učinaka regulative u javnoj upravi.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na postupak izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata potrebno je primijeniti sljedeće pravne izvore, u ostvarivanju standarda kvalitete pravnih normi:
.Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97,8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst i 5/14.)
.Zakon o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 150/11, 119/14, 93/16, 116/18, 80/22)
.Zakon o sustavu državne uprave ("Narodne novine" br. 66/19)
.Zakon o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine" br. 44/17)
.Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13, 85/15, 69/22)
.Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 123/17)
.Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva ("Narodne novine" br. 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16)
.Poslovnik Vlade Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16, 57/17, 87/19, 88/20)
.Uredba o Uredu za zakonodavstvo ("Narodne novine" br. 63/19)
.Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ("Narodne novine" br. 54/22)
.Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (test malog i srednjeg poduzetništva) ("Narodne novine" br. 43/17)
.Uredba o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka ("Narodne novine" br. 101/22)
.Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ("Narodne novine" br. 74/15)
.Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine" br. 140/09)
.i drugi zakoni i podzakonski propisi.
U odnosu na planiranu zakonodavnu aktivnost i provedenu prethodnu procjenu učinaka propisa te broj provedenih procjena učinaka propisa, iz grafičkih prikaza u nastavku vidljiv je nizak broj provedenih postupaka procjene učinaka propisa, što ukazuje na problem u primjeni ovog instrumenta:
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj ovog nacrta prijedloga zakona je unaprjeđenje kvalitete zakona, podzakonskih propisa i drugih akata kroz jasan i transparentan postupak njihove izrade, kako bi se osiguralo postizanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, predvidivosti i transparentnosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se unaprjeđenje kvalitete propisa na način da su jednim propisom jasno obuhvaćeni svi instrumenti čijom primjenom se postiže kvaliteta boljih propisa,
što uključuje planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, vrednovanje propisa, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.
Za osiguravanje jedinstvene primjene svih instrumenata boljih propisa, kako je navedeno u ovom Obrascu određuje se Ured za zakonodavstvo kao jedinstveno, savjetodavno, instruktivno, koordinativno i kontrolno nadležno tijelo za :
a.osiguravanje usklađenosti prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata iz djelokruga Vlade s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske kroz cijeli postupak njihove izrade
b.koordiniranje izrade, izrada, nadziranje i praćenje izvršavanja temeljnog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade te redovito izvještavanje Vlade o njegovoj provedbi
c.koordiniranje sustava procjene učinaka propisa s tijelima državne uprave
d.koordiniranje, kontrola i nadzor rada tijela državne uprave i drugih dionika u području savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata
e.pripremanje objave i briga o pravodobnoj objavi zakona, podzakonskih propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske
f.koordiniranje sustava vrednovanja propisa s tijelima državne uprave
g.provedbu stručnog usavršavanja državnih službenika i ostalih osoba koje sudjeluju u postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.
Nacrtom prijedloga zakona će se unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni pojedinih instrumenata izrade boljih propisa:
a.ukida se prethodna procjena učinaka propisa, a naknadna procjena učinaka propisa se dorađuje kroz institut vrednovanja propisa. Ovime se postupak procjene učinaka propisa za tijela državne uprave, državne službenike i druge osobe koje sudjeluju u postupku izrade propisa pojednostavljuje i skraćuje, uz zadržavanje analitičkih podloga za nacrta prijedloga zakona.
b.pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave kao i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade na način da se tijekom kalendarske godine omogući izmjena usvojenog plana
c.detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade akata iz svoje nadležnosti
d.kroz uspostavu instrumenta vrednovanja propisa, a u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području, stvara se preduvjet za donošenje odluke postiže li zakon očekivane učinke i jesu li ti učinci u skladu s ciljevima postavljenim dokumentima strateškog planiranja.
Propisuju se jasne kompetencije osoba koje sudjeluju u cijelom postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, u postupku procjene učinaka propisa, postupku savjetovanja s javnošću i vrednovanja propisa kao i obveza kontinuiranog i permanentnog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem zakona na snagu osigurava se da su u jednom propisu uređene obveze državnih službenika i drugih osoba koje sudjeluju u postupku izrade zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, omogućuje se jednostavnije planiranje zakonodavnih aktivnosti, jednostavniji i učinkovitiji sustav procjene učinaka propisa, stvaraju se osnove za poboljšanje kompetencija osoba koje sudjeluju u poslovima izrade propisa. U razdoblju od tri godine, od stupanja zakona na snagu, kroz vrednovanje propisa donesenih u skladu s ovim zakonom, bit će vidljiva analiza njihovih učinaka.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Obrazloženje:
Moguće normativno rješenje je moguće postići donošenjem novog zakona.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Ishod nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na gospodarstvo.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području gospodarstva.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu tržišnog natjecanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite tržišnog natjecanja.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci na adresate.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području rada i tržišta rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
NE
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nisu mali i srednji poduzetnici.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nije uređivanje tržišta EU.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Nacrtom prijedloga zakona se ne uvode naknade i davanja poduzetnicima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nisu mikro poduzetnici.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona je unaprjeđenje kvalitete pravnih propisa.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ZDENKA POGARČIĆ, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo
Datum: 13. rujna 2022. godina
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2023. GODINU
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2023. GODINU
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2023. GODINU
Stručni nositelj:
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA (RM)
IV. kvartal
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ZDENKA POGARČIĆ, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo
Datum: 13. rujna 2022. godine
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
ZA ZAKON O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o instrumentima politike boljih propisa
1.3.
Datum:
13. rujna 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Boris Zelenika, pomoćnik ravnateljice
boris.zelenika@vlada.hr
01/4569 256
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Opis mjere:
„Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja“
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Kao najznačajniji posao državne uprave u provedbi državne politike je izrada prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada).
Postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata koje donosi Vlada odnosno koje Vlada predlaže Hrvatskom saboru na donošenje uređeni su u više pravnih propisa. Ti propisi uređuju instrumente politike boljih propisa, kao što su planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, jedinstvena nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, međuresorno usuglašavanje, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.
Imajući u vidu navedeno, postupak i pravila za izradu prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata su nepregledni, teški za sagledavanje i nekoherentni, što rezultira složenom i zahtjevnom procedurom koja zahtijeva posebna znanja i vještine državnih službenika i osoba koje su uključene u taj postupak, u vremenski strogo zadanim rokovima.
Pored gore navedenoga, izostaje određivanje jedinstvenog savjetodavnog, instruktivnog, koordinativnog i kontrolnog tijela koje bi osiguravalo jedinstvenu primjenu standarda instrumenata politike boljih propisa.
Neki od instrumenata izrade boljih propisa su, kako je gore navedeno, procjena učinaka propisa, planiranje zakonodavne aktivnosti, savjetovanje s javnošću. Primjenom navedenih instituta, uočeno je kako je iste potrebno unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni:
– postupak procjene učinaka propisa je zahtjevan postupak, a često ne rezultira kvalitetnom analizom učinaka nacrta prijedloga zakona. Naime, od 2017. godine uveden je novi institut prethodne procjene učinaka propisa, koji za cilj ima ustanoviti postojanje značajnih izravnih učinaka (na gospodarstvo, socijalnu skrb, tržište rada, mirovinski sustav, zaštitu okoliša, zdravstvo, zaštitu ljudskih prava, zaštitu tržišnog natjecanja) nacrta prijedloga zakona koji trebaju biti detaljno analizirani. Detaljna analiza koju je potrebno prethodno provesti, kako bi ovaj institut pružio očekivane rezultate, kod većine državnih službenika i ostalih osoba koja sudjeluju u izradi nacrta prijedloga zakona, predstavlja problem u pripremi te stoga ovaj institut ne daje očekivane rezultate
– instrumentom planiranja zakonodavne aktivnosti osigurava se dodatna transparentnost rada Vlade, kroz pravovremeno upoznavanje javnosti s planiranim aktivnostima za sljedeću godinu. No uočena je potreba unaprjeđenja instituta planiranja, osobito zbog nepredviđenih životnih okolnosti (korona, potres, energetska kriza) koji zahtijevaju brzo djelovanje Vlade
– uz podnormiranost zamjetna je i podijeljena nadležnost između više subjekata te posljedično i različita praksa u postupku provođenja savjetovanja s javnošću,
– u praksi je uočena daljnja potreba usklađivanja strateškog planiranja s redovnim planiranjem zakonodavnih aktivnosti na godišnjoj razini kao i nedostatak odgovarajućeg alata za vrednovanje propisa u okviru redovitog praćenja stanja pojedinog upravnog područja.
Zaključno, uočena je potreba permanentne obveze stručnog usavršavanja i nadogradnje stručnih znanja državnih službenika u području izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, postupka procjene učinaka propisa, savjetovanja s javnošću, vrednovanja propisa, pripreme akata za objavu u „Narodnim novinama“ i drugih instrumenata za poboljšanje kvalitete propisa.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Postojeće pravno uređenje ne pruža dovoljna jamstva za osiguranje kvalitete pravne norme zbog izostanka normi, podnormiranosti odnosno nekoherentnosti.
Također, uočen je nedostatak reguliranja standarda kvalitete pravnih normi te je prepoznata pravna praznina u uređenju područja savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.
U okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Ured za zakonodavstvo sudjeluje u ispunjavanju reformske mjere „ Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja “. U okviru ispunjenja navedene mjere pojednostavnit će se postupci ex post procjene učinaka propisa, uključujući metodologiju i procedure propisane Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj: 44/17) i aktima koji su doneseni temeljem Zakona o procjeni učinaka propisa. Izmjene će uključivati i izmjene opisa poslova i kataloga kompetencija državnih službenika u vezi s procjenom učinka radi profesionalizacije koordinacije te izrade i praćenja učinaka regulative u javnoj upravi.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na postupak izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata potrebno je primijeniti sljedeće pravne izvore, u ostvarivanju standarda kvalitete pravnih normi:
. Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst i 5/14.)
. Zakon o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 150/11, 119/14, 93/16, 116/18, 80/22)
. Poslovnik Hrvatskoga sabora ("Narodne novine" br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20)
. Zakon o sustavu državne uprave ("Narodne novine" br. 66/19)
. Zakon o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine" br. 44/17)
. Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13, 85/15, 69/22)
. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 123/17)
. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva ("Narodne novine" br. 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16)
. Poslovnik Vlade Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16, 57/17, 87/19, 88/20)
. Uredba o Uredu za zakonodavstvo ("Narodne novine" br. 63/19)
. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ("Narodne novine" br. 54/22)
. Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (test malog i srednjeg poduzetništva) ("Narodne novine" br. 43/17)
. Uredba o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka ("Narodne novine" br. 101/22)
. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ("Narodne novine" br. 74/15)
. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine" br. 140/09)
. i drugi zakoni i podzakonski propisi.
U odnosu na planiranu zakonodavnu aktivnost i provedenu prethodnu procjenu učinaka propisa te broj provedenih procjena učinaka propisa, iz grafičkih prikaza u nastavku vidljiv je nizak broj provedenih postupaka procjene učinaka propisa, što ukazuje na problem u primjeni ovog instrumenta:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj ovog nacrta prijedloga zakona je unaprjeđenje kvalitete zakona, podzakonskih propisa i drugih akata kroz jasan i transparentan postupak njihove izrade, kako bi se osiguralo postizanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, predvidivosti i transparentnosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se unaprjeđenje kvalitete propisa na način da su jednim propisom jasno obuhvaćeni svi instrumenti čijom primjenom se postiže kvaliteta boljih propisa,
što uključuje planiranje zakona, postupak procjene učinaka propisa, nomotehnička pravila, savjetovanje s javnošću, vrednovanje propisa, priprema akata za objavu u „Narodnim novinama“ i druge instrumente za poboljšanje kvalitete propisa.
Za osiguravanje jedinstvene primjene svih instrumenata boljih propisa, kako je navedeno u ovom Obrascu određuje se Ured za zakonodavstvo kao jedinstveno, savjetodavno, instruktivno, koordinativno i kontrolno nadležno tijelo za :
a. osiguravanje usklađenosti prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata iz djelokruga Vlade s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske kroz cijeli postupak njihove izrade
b. koordiniranje izrade, izrada, nadziranje i praćenje izvršavanja temeljnog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade te redovito izvještavanje Vlade o njegovoj provedbi
c. koordiniranje sustava procjene učinaka propisa s tijelima državne uprave
d. koordiniranje, kontrola i nadzor rada tijela državne uprave i drugih dionika u području savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, podzakonskih propisa i drugih akata
e. pripremanje objave i briga o pravodobnoj objavi zakona, podzakonskih propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske
f. koordiniranje sustava vrednovanja propisa s tijelima državne uprave
g. provedbu stručnog usavršavanja državnih službenika i ostalih osoba koje sudjeluju u postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata.
Nacrtom prijedloga zakona će se unaprijediti, modernizirati i otkloniti uočene poteškoće u primjeni pojedinih instrumenata izrade boljih propisa:
a. ukida se prethodna procjena učinaka propisa, a naknadna procjena učinaka propisa se dorađuje kroz institut vrednovanja propisa. Ovime se postupak procjene učinaka propisa za tijela državne uprave, državne službenike i druge osobe koje sudjeluju u postupku izrade propisa pojednostavljuje i skraćuje, uz zadržavanje analitičkih podloga za nacrta prijedloga zakona.
b. pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave kao i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade na način da se tijekom kalendarske godine omogući izmjena usvojenog plana
c. detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade akata iz svoje nadležnosti
d. kroz uspostavu instrumenta vrednovanja propisa, a u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području, stvara se preduvjet za donošenje odluke postiže li zakon očekivane učinke i jesu li ti učinci u skladu s ciljevima postavljenim dokumentima strateškog planiranja.
Propisuju se jasne kompetencije osoba koje sudjeluju u cijelom postupku izrade prijedloga zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, u postupku procjene učinaka propisa, postupku savjetovanja s javnošću i vrednovanja propisa kao i obveza kontinuiranog i permanentnog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem zakona na snagu osigurava se da su u jednom propisu uređene obveze državnih službenika i drugih osoba koje sudjeluju u postupku izrade zakona, podzakonskih propisa i drugih akata, omogućuje se jednostavnije planiranje zakonodavnih aktivnosti, jednostavniji i učinkovitiji sustav procjene učinaka propisa, stvaraju se osnove za poboljšanje kompetencija osoba koje sudjeluju u poslovima izrade propisa. U razdoblju od tri godine, od stupanja zakona na snagu, kroz vrednovanje propisa donesenih u skladu s ovim zakonom, bit će vidljiva analiza njihovih učinaka.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Obrazloženje:
Moguće normativno rješenje je moguće postići donošenjem novog zakona.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Ishod nije m oguće postići nenormativnim rješenjem.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na gospodarstvo.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području gospodarstva.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu tržišnog natjecanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite tržišnog natjecanja.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci na adresate.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području rada i tržišta rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
NE
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Nacrtom prijedloga zakona nisu utvrđeni značajni izravni učinci na adresate u području zaštite ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nisu mali i srednji poduzetnici.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nije uređivanje tržišta EU.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Nacrtom prijedloga zakona se ne uvode naknade i davanja poduzetnicima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona nisu mikro poduzetnici.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predmet Nacrta prijedloga zakona je unaprjeđenje kvalitete pravnih propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ZDENKA POGARČIĆ, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo
Datum: 13. rujna 2022. godina
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske