I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Hrvatski sabor je 21. lipnja 2013. godine donio novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim je cjelovito uređeno pitanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba obvezno osiguranih prema Zakonu, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja provedbe zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, te su navedenim Zakonom implementirane odredbe Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju (SL L 88, 4.4.2011.).

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju noveliran je 2013. i 2019. godine te je dodatno reguliran status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom redovitog studiranja, na način da se redovitim studentima osigura obvezno zdravstveno osiguranje u trajanju od osam godina po osnovi redovitog studiranja, a ne kao do tada najduže do navršene 26. godine života.

Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024., kao jedan od prioriteta i ciljeva utvrđen je održiv zdravstveni sustav. Dobra organiziranost zdravstvenih usluga, učinkovitost sustava i dostupnost svim građanima pod jednakim uvjetima, temelj je financijske održivosti sustava koji zahtijeva modernizaciju.

Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Hrvatske utvrđeno je kao jedan od općih ciljeva u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost. Navedeni opći cilj ujedno je sadržan i u Preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Nacionalnom programu reformi za 2022., kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.

Izmjene i dopune Zakona koje se predlažu ovim zakonskim prijedlogom, u okviru planiranih   mjera za financijsku stabilizaciju, strukturnu reformu i unaprjeđenje upravljanja sustavom zdravstva i zdravstvenog osiguranja, predstavljaju prvi korak u realizaciji mjera za racionalizaciju troškova i uravnoteženje financijskog poslovanja obveznoga zdravstvenoga osiguranja dodatno opterećenog znatnim izdacima za troškove zdravstvene zaštite i drugim vezanim troškovima kao neposredne posljedice pandemije bolesti COVID-19 .

Ovim zakonskim prijedlogom predlaže se:

 Uvođenje nove osnove za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju za osobe kojima je prestalo zaposlenje u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije

Na hrvatske državljane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te na strance s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj zaposlene u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije za vrijeme radnog odnosa primjenjuju se posebni propisi o socijalnom osiguranju Europske unije, koji uključuju i poseban sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Propisi Europske unije koji reguliraju ovo područje ne koordiniraju se sa sustavima država članica Europske unije osnovom Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 883/2004) te stoga za ove osobe po prestanku radnog odnosa u navedenim institucijama Europske unije do sada nije postojala mogućnost ostvarivanja pojedinih prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koja predviđaju zbrajanje prethodnog staža osiguranja ili asimilaciju činjenice prestanka radnog odnosa kao osnove za reguliranje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao što je to regulirano Uredbom (EZ) br. 883/2004. Budući je sloboda kretanja radnika jedno od temeljnih prava Europske unije, zagarantirano odredbama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Sud Europske unije zauzeo je u niz predmeta jasno stajalište da je onemogućavanje ostvarivanja pojedinog prava iz sustava socijalnog osiguranja država članica Europske unije zbog nepriznavanja razdoblja i činjenice zaposlenja u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije u suprotnosti s temeljnim pravima Europske unije. Iz tog se razloga ovim zakonskim prijedlogom predlaže da se ovoj kategoriji osoba omogući reguliranje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju po prestanku radnog odnosa u institucijama Europske unije, kao i zbrajanje razdoblja osiguranja navršenih tijekom trajanja tog radnog odnosa kada su ista uvjet za ostvarivanje pojedinog prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.  

Nadalje, rješava se i mogućnost reguliranja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju po isteku mandata zastupnika u Europskom parlamentu, kao i za državljane druge države članice Europske unije po prestanku radnog odnosa u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a sukladno obvezi o jednakosti postupanja prema državljanima drugih država članica iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 883/2004.

Pored navedenoga, iznimno u odnosu na uvjete prebivališta za hrvatske državljane odnosno odobrenog stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strance, za ulazak u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja predlaže se, na istovjetan način kako je to uređeno za hrvatske državljane s prebivalištem te strance s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, urediti obvezu prijave na obvezno zdravstveno osiguranje uz plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje hrvatskih državljana koji imaju samo boravište u Republici Hrvatskoj, a obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita nije im osigurana po drugoj osnovi odnosno nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici ili državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje zdravstvenog osiguranja. U skladu sa važećim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju navedena kategorija osoba ne može steći status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te u slučaju potrebe za korištenjem zdravstvene zaštite osobno podmiruje troškove iste.

 Uređivanje pitanja donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

Mjerama zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, u skladu s osiguranim financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima, utvrđuju se mjere zdravstvene zaštite čijom se provedbom osiguranim osobama Zavoda osigurava ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, utvrđuju subjekti koji su obvezni provoditi mjere zdravstvene zaštite te način njihove provedbe.

U skladu s važećim Zakonom mjere zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja utvrđuju se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Zavoda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, a sukladno osiguranim financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima. Važećim Zakonom nije izričito utvrđeno tko je ovlašten utvrditi mjere zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno donijeti provedbeni propis kojim će se te mjere propisati.

Također, važećim Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, br. 126/06 i 156/08) utvrđen je program mjera zdravstvene zaštite koja se osigurava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja jer obuhvaća zdravstvenu zaštitu za širi krug osoba, odnosno sve stanovnike Republike Hrvatske i širi opseg zdravstvene zaštite u odnosu na zdravstvenu zaštitu koja se može kao pravo osigurati iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja i koja se osigurava samo za osigurane osobe Zavoda. Navedeni Plan i program mjera donesen je još 2006. godine od strane tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi sukladno tada važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 85/06 i 105/06).  

Ovim zakonskim prijedlogom predlaže se da mjere zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje Zavod općim aktom na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita. Na taj način bi se Zavodu, kao osiguravatelju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koja uključuju i pravo na zdravstvenu zaštitu, a u skladu s osiguranim financijskim sredstvima i raspoloživim zdravstvenim kapacitetima, dalo ovlaštenje da definira program mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te s tim u vezi i standard prava na zdravstvenu zaštitu koja će se osiguranim osobama osiguravati u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koje provodi, a što je temelj za ostvarivanje jednog od osnovnih načela na kojima počiva sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja i to načela jednakosti, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu koja se za sve osigurane osobe mora osigurati pod jednakim uvjetima u okviru propisanog standarda.

Tako donesenim planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji će biti usklađen sa osiguranim financijskim sredstvima, omogućit će se preciznije planiranje potrebnih medicinskih usluga u okviru zdravstvenog standarda za osigurane osobe Zavoda iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Time će se postići racionalizacija troškova te bolja raspodjela raspoloživih sredstava za zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i poboljšanje kvalitete usluga koja se u okviru prava na zdravstvenu zaštitu osiguravaju za osigurane osobe Zavoda uz smanjenje listi čekanja na zdravstvenu zaštitu jer će se na taj način uz iste troškove moći osigurati veći opseg i kvaliteta zdravstvene zaštite i njezina bolja dostupnost i pravodobnost osiguranim osobama kada im je ona potrebna.

 Preventivna zdravstvena zaštita

Zakonskim se prijedlogom radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti svim kategorijama osiguranih osoba, u okviru zdravstvene zaštite koja se u cijelosti osigurava iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, osiguravaju preventivni zdravstveni pregledi, a u skladu s pravilnikom kojeg će donijeti ministar nadležan za zdravstvo.

 Povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite

Predlaže se, kao jedna od mjera za uravnoteženje financijskog poslovanja obveznoga zdravstvenog osiguranja i sustava zdravstva, povećanje iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge. Naime, osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od propisanih postotaka proračunske osnovice.

U odnosu na važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, predlažu se sljedeća uvećanja sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, i to za:

◊ specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije, uvećava se postotak proračunske osnovice sa 0,75% (25,00 kuna) na 1% (33,00 kune / cca 4,41 EUR)

◊ specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite uvećava se postotak proračunske osnovice sa 1,5% (50,00 kuna) na 2% (67,00 kuna / cca 9,00 EUR)

◊ ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda uvećava se postotak proračunske osnovice sa 1,5% (50,00 kuna) na 2% (67,00 kuna / cca 9,00 EUR)

◊ specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući uvećava se postotak proračunske osnovice sa 0,75% (25,00 kuna) na 1% (33,00 kune / cca 4,41 EUR)

◊ troškove bolničke zdravstvene zaštite uvećava se postotak proračunske osnovice sa 3,01% (100,00 kuna) na 4,01% (134,00 kune / cca 18 EUR)

◊ dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe od 18 do 65 godina starosti uvećava se postotak proračunske osnovice sa 30,07% (1.000,00 kuna) na 40,09% (1333,00 kune / cca 177,00 EUR)

◊ dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe starije od 65 godina uvećava se postotak proračunske osnovice sa 15,03% (500,00 kuna) na 20,04% (670,00 kuna / cca 89,00 EUR).

Ujedno se predlaže i povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 % proračunske osnovice (2.000,00 kuna) na 120,26% proračunske osnovice (4.000,00 kuna / cca 530,00 EUR), čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Osigurana osoba obvezna je platiti sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite osobno prilikom korištenja zdravstvene zaštite ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja na koji se je za navedeni rizik osigurala u skladu sa zakonom kojim se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a novčana sredstva ostvarena na ime sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite prihod su ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, osim sudjelovanja u visini 0,30% proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu koje je prihod Zavoda.

Ostvareni iznosi na temelju sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite predstavljaju direktni prihod pružatelja zdravstvene zaštite te se očekuje da bi ovakvim zakonskim rješenjem mogli ostvariti uvećanje prihoda za cca 125 milijuna kuna na godišnjoj razini.

 Uvođenje mogućnosti iznimnog upućivanja na liječenje osiguranih osoba neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj

Mogućnost iznimnog upućivanja na liječenje osiguranih osoba neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj omogućava se za liječenja koja se ne provode u Republici Hrvatskoj kod pružatelja zdravstvene zaštite koji su u ugovornom odnosu sa Zavodom, a mogu se uspješno provesti kod tih neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite .

Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi u tim slučajevima osiguranu osobu se upućuje na liječenje u inozemstvo. Na taj način, u slučaju kad se potrebno liječenje može obaviti u Republici Hrvatskoj, osiguranu osobu bi se umjesto u inozemstvo uputilo kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj čime bi se smanjili troškovi toga liječenja, uključujući i popratne troškove.

 Uvođenje liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda te dentalnih pomagala Zavoda bez naznake osnovna, dopunska ili dodatna

Predlaže se, jednostavnosti radi, uvođenje liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda te dentalnih pomagala Zavoda bez naznake osnovna, dopunska ili dodatna. Važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje osnovnu i dopunsku listu lijekova te osnovnu i dodatnu listu ortopedskih i drugih pomagala, kao i dentalnih pomagala. Na taj način omogućit će se jednostavnije formiranje navedenih lista od strane Zavoda, uz slobodu da se formira jedna ili više lista lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda odnosno dentalnih pomagala ovisno o poslovnoj odluci, raspoloživim odnosno osiguranim sredstvima za tu vrstu zdravstvene zaštite i s tim u vezi utvrđenim standardima prava na lijekove, ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode te dentalna pomagala za osigurane osobe Zavoda.

 Naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu

Ovim se zakonskim prijedlogom povećava dobna granica osiguranika za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna (sa 65 na 70 godina) uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada.

 Kontrola privremene nesposobnosti za rad

Zakonskim prijedlogom preciznije se uređuje nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad osiguranika, odnosno nadzor nad postojanjem medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad  koju obavlja Zavod putem osoba ovlaštenih za provedbu kontrole ili drugog nadležnog tijela. Nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti obuhvaća kontrolu rada izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite u svezi utvrđivanja privremene nesposobnosti te, u pravilu, neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet.

Novina u odnosu na sada važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosi se na ovlaštenje osoba koje provode kontrolu privremene nesposobnosti za rad da u slučaju kada u postupku provedbe kontrole utvrde da ne postoje medicinske indikacije za daljnje korištenje privremene nesposobnosti imaju pravo zaključiti privremenu nesposobnost za rad osiguraniku.

 Izvori financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja

Sukladno zakononskom prijedlogu prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su: doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osoba koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba prema zakonu kojim se uređuje tržište rada, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom nadležnoga suda oduzeta sloboda, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje drugih obveznika plaćanja doprinosa, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, prihodi iz državnog proračuna, prihodi od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite osiguranih osoba odnosno njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju, prihodi Zavoda od dividendi, kamata, financijskih ugovora i drugih prihoda te prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti..

Ovim zakonskim prijedlogom predlaže se da prihod od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti uplaćuju društva za osiguranje u visini od 5% naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti na ime troškova za zdravstvenu zaštitu koja je posljedica ozljeda prouzročenih od strane vlasnika odnosno korisnika osiguranoga motornog vozila. Navedeni iznos predstavljao bi naknadu na ime troškova zdravstvene zaštite prouzročene od strane vlasnika odnosno korisnika osiguranoga motornog vozila, a bez obveze konačnog obračuna od strane Zavoda i društava za osiguranje. Navedeni iznos prema ovom zakonskom prijedlogu predstavljao bi konačni iznos naknade budući da se model predujmljivanja iznosa stvarne štete te obveza konačnog obračuna prema važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju kroz praksu pokazao neučinkovit i teško provediv.

S obzirom na porast broja registriranih vozača kao i registriranih motornih vozila, na sve snažnija motorna vozila te velike brzine koje mogu postići posljedice stradalih u prometnim nesrećama su sve teže te iziskuju dugotrajno liječenje, rehabilitacije, a često je ishod i trajno korištenje ortopedskih i drugih pomagala, lijekova, ugradbenih i potrošnih materijala.

Naime, od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko 5 % osoba ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.

 Ustrojstvo i djelokrug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

U cilju učinkovitijeg obavljanja djelatnosti Zavoda, predlaže se da djelokrug i područja rada ustrojstvenih jedinica Zavoda, njihovi nazivi kao i druga pitanja značajna za obavljanje poslova u Zavodu budu uređeni statutom Zavoda, a ne zakonom.

Naime, regionalne ustrojstvene jedinice odnosno regionalni uredi trenutno imaju poseban status zbog svoje veličine, kako osiguranih osoba koje pokrivaju, tako i područja i broja radnika, a ujedno koordiniraju i rad u područnim službama radi jednoobraznog postupanja. Međutim, s obzirom na brojne nedostatke ovakvog načina ustroja, kao što su sporija komunikacija, dodatno nepotrebno administriranje, otežano rješavanje radnih zadataka te nedostatak kadrova u pojedinim ustrojstvenim jedinicama, koji utječu na kvalitetu i učinkovitost obavljanja djelatnosti Zavoda te dostupnost ostvarivanja prava iz obveznoga i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja osiguranim osobama, predlažu se navedene izmjene.

Ustrojavanje područnih ustrojstvenih jedinica kojima bi bio utvrđen veći opseg poslova i dane veće ovlasti u provedbi obveznoga i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a što bi se uređivalo statutom Zavoda omogućila bi se bolja dostupnost usluge iz obveznoga i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja osiguranim osobama Zavoda, a istovremeno ovakav ustroj rezultirao bi kvalitetnijim i učinkovitijim načinom poslovanja Zavoda.

Također, s obzirom na djelatnost Zavoda predlaže se preciznije definirati uvjete za ravnatelja i zamjenika ravnatelja Zavoda vezano uz usmjerenje i godine radnog iskustva  na poslovima upravljanja i to temeljem stečenog akademskog naziva propisanog za ravnatelja.

 Usklađivanje s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske

Predlaže se terminološko usklađivanje sa Zakonom o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) te sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19) u dijelu koji se odnosi na stjecanje odnosno zadržavanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju kao člana obitelji osiguranika, kao i sa Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu („Narodne novine“, br. 64/15 i 98/19) u dijelu koji se odnosi na stjecanje statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju osobama kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Također, predlaže se usklađivanje sa Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22 i 46/22) kojim se pored statusa roditelja njegovatelja uvodi i druga osoba u statusu njegovatelja, a koji osnovom toga statusa stječe i status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i sa Zakonom o udomiteljstvu („Narodne novine“, br. 115/18 i 18/22) u dijelu koji se odnosi na stjecanje statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju osobama koje obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje (standardno udomiteljstvo i specijalizirano udomiteljstvo za djecu). Temeljem statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju osobe koje obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje ostvaruju sva prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i drugi osiguranici, osim prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad s obzirom da im sukladno Zakonu o udomiteljstvu naknada za rad pripada i za vrijeme privremene nesposobnosti za obavljanje udomiteljstva zbog bolesti sukladno propisima obveznoga zdravstvenoga osiguranja. Navedenim je obuhvaćena i naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, kao prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, a što je u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20 i 85/22) koji propisuje da udomitelj sukladno svom radnopravnom statusu ostvaruje samo vremenske potpore, ne i novčane, i to pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Članak 1.

U Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 80/13, 137/13 i 98/19) članak 5. mijenja se i glasi:

„Na obvezno zdravstveno osiguranje prema odredbama ovoga Zakona obvezno se osiguravaju i državljani drugih država članica Europske unije, državljani države Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske konfederacije i Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske  (u daljnjem tekstu: države članice), državljani države koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju kojim je uređeno pitanje zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: ugovorna država) te državljani države koja nije država članica niti ugovorna država (u daljnjem tekstu: treća država) s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, a na temelju radnog odnosa odnosno obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti na državnom području Republike Hrvatske, ako su ispunjeni uvjeti prema propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj i ako propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.“.

Članak 2.

Članak 7. mijenja se i glasi:

„(1) Na obvezno zdravstveno osiguranje prema ovom Zakonu obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika:

1. osobe u radnom odnosu, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske,

2. osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnosti u određenim tijelima javne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću,

3. osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili ugovornoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili ugovorne države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom,

4. članovi uprave trgovačkih društava, izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruga, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada i ako posebnim propisom nije drukčije određeno,

5. osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, u skladu s posebnim propisima,

6. osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu,

7. osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci ili ako poljoprivrednu djelatnost obavljaju u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,

8. osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,

9. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada,

10. korisnici prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište odnosno odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj,

11. korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište odnosno odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj,

12. korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište odnosno odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj,

13. osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana:

a) prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti ili od dana prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ,

b) prijevremenog prestanka služenja vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka odnosno od dana isteka propisanog roka za služenje vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka,

c) otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi,

d) navršenih 18 godina života, ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,

e) isteka školske odnosno akademske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici odnosno položenog završnog ispita,

14. redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta iznad 18 godina života koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj odnosno koji su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u drugoj državi članici koji u Republici Hrvatskoj imaju boravište, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici te stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, s tim da status osiguranika po tom osnovu mogu koristiti najduže do isteka školske godine odnosno završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje, a najduže u trajanju od ukupno osam godina po toj osnovi, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,

15. redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta u drugim državama članicama iznad 18 godina života, koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, s tim da status osiguranika po tom osnovu mogu koristiti najduže do isteka školske godine odnosno završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje prema propisima države školovanja, a najduže u trajanju od ukupno osam godina po toj osnovi, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,

16. osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj iznad 18 godina života, koje su prema propisima o redovitom  školovanju u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici izgubile status redovitog učenika odnosno redovitog studenta, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa redovitog učenika odnosno redovitog studenta, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,

17. supružnik umrlog osiguranika odnosno životni partner i neformalni životni partner umrlog osiguranika, hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, koji nakon smrti supružnika odnosno životnog partnera nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu  prijavio u roku od 30 dana od dana smrti supružnika odnosno životnog partnera, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi,

18. osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj kojima je priznat status ratnog vojnog ili civilnog invalida rata, mirnodopskog vojnog invalida, status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu odnosno status korisnika obiteljske invalidnine u skladu s  posebnim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ili o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,

19. osobe kojima je priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,

20. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,

21. osobe na odsluženju vojnog roka odnosno dragovoljnom odsluženju vojnog roka (ročnici), kadeti te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,

22. osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na obrazovanje ili stručno usavršavanje, dok traje obrazovanje odnosno stručno usavršavanje,

23. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod druge fizičke osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, dok traje praktični rad,

24. osobe upućene u drugu državu članicu, ugovornu ili treću državu u sklopu međunarodne obrazovne, znanstvene i kulturne suradnje, dok se tamo nalaze po toj osnovi

25. osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja odnosno status njegovatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna skrb,

26. osobe koje imaju status člana obitelji smrtno stradalog ili nestaloga hrvatskog branitelja u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi

27. osobe  s prebivalištem  odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalaze se u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva pravosuđa, prema prijavi Ministarstva pravosuđa,

28. osobe koje obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje udomiteljstvo,

29. osobe koje su ostvarile pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna naknada za starije osobe ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

(2) Pod radnim odnosom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji uređuju pitanja zapošljavanja.

(3) Djelatnosti osobe iz stavka 1. točke 6. ovoga članka su: registrirana djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne djelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo nadležno tijelo za samostalno obavljanje djelatnosti fizičke osobe, upisane u odgovarajući registar toga tijela te djelatnost s obilježjem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja stalnog izvora prihoda poreznog obveznika upisanog u registar obveznika poreza na dohodak, u skladu s propisima o porezu na dohodak kada se radi o samostalnoj djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili obveza registracije te djelatnosti.

(4) Osiguranici iz stavka 1. točaka 1. do 6., 8., 9., 20., 25. i 28. ovoga članka obvezno se osiguravaju i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

(5) Za osobe iz stavka 1. točaka 13., 16., 17. i 19. te stavka 6. ovoga članka i osobe iz članka 11. stavka 1. točke 3. i članka 11. stavka 2. ovoga Zakona Zavod i Hrvatski zavod za zapošljavanje međusobno će razmjenjivati podatke o statusu nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.  

(6) Iznimno, pod uvjetima i na način utvrđen stavkom 1. točkom 13. ovoga članka status osiguranika može steći hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranac s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj nakon prestanka mandata zastupnika u Europskom parlamentu odnosno nakon prestanka radnog odnosa u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije koje zapošljavaju dužnosnike i privremene ili ugovorne službenike te državljanin druge države članice s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj nakon prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti na državnom području Republike Hrvatske.

(7) Osigurane osobe kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju u skladu sa stavkom 1. točkom 13. ovoga članka, a koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe obvezne su jednom u tri mjeseca osobno pristupiti Zavodu radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen.

(8) Osigurane osobe iz stavka 7. ovoga članka Zavod će odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja prvoga dana nakon isteka tri mjeseca od zadnjeg osobnog pristupanja Zavodu.“.

Članak 3.

U članku 10. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:

„2. životni partner i neformalni životni partner u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola“.

Dosadašnja točka 2. postaje točka 3.

U dosadašnjoj točki 2. koja postaje točka 3. iza riječi: „pastorčad“ upisuje se zarez i dodaju riječi: „u partnerskoj skrbi“.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 4. i 5.

Članak 4.

U članku 11. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se pod istim uvjetima i na životnog partnera nakon raskida životnog partnerstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola.“.

Članak 5.

Članak 13. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj koje obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih člancima 7. - 12. te člancima 14. i 15. ovoga Zakona obvezne su osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe te su obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile novčani iznos u visini doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i to od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ili od dana prestanka osiguranja u drugoj državi koje osiguranje se ubraja u staž osiguranja u skladu s propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom, a najdulje za razdoblje od 12 mjeseci.

(3) Iznimno, hrvatski državljani s boravištem u Republici Hrvatskoj kojima obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi odnosno nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici ili ugovornoj državi osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje, a status osigurane osobe i prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom jednokratne uplate novčanog iznosa u skladu sa stavkom 2. ovoga članka te su obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.“.

Članak 6.

Članak 15. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj koje je su nesposobne za samostalan život i rad, a pod uvjetom da nemaju sredstava za uzdržavanje, osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje u prvom stupnju donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih im poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.

(3) Žalba iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Obvezno zdravstveno osiguranje prema osnovi osiguranja utvrđenoj stavkom 1. ovoga članka traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je osobi utvrđen status osigurane osobe.

(5) Uvjete i postupak utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatka sredstava za uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.“.

Članak 7.

U članku 18. stavku 1. točke 4. - 7. mijenjaju se i glase:

„4. lijekove utvrđene listom lijekova Zavoda,

5. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda,

6. ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda Zavoda,

7. zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama, ugovornim državama i trećim državama.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ostvarivanje prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka osigurava se provedbom mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koje utvrđuje Zavod općim aktom uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita.“.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Članak 8.

Članak 19. mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na zdravstvenu zaštitu iz članka 18. ovoga Zakona osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe.

(2) Osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 18. ovoga Zakona Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za:

1. cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djece do navršene 18. godine života, osiguranih osoba iz članka 12. stavaka 2. i 3. te članka 15. ovoga Zakona,

2. specifičnu zdravstvenu zaštitu redovitih učenika i redovitih studenata prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj,

3. preventivnu zdravstvenu zaštitu,

4. zdravstvenu zaštitu žena u vezi s praćenjem trudnoće i poroda,

5. zdravstvenu zaštitu u vezi s medicinski pomognutom oplodnjom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje medicinski pomognuta oplodnja,

6. preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života,

7. preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom utvrđenog zakonom kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom,

8. cjelokupno liječenje zaraznih bolesti za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja,

9. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,

10. cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti,

11. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti,

12. cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti,

13. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu,

14. zdravstvenu zaštitu u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja,

15. izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz (kopnenim, vodenim i zračnim putem),

16. kućne posjete i kućno liječenje,

17. patronažnu zdravstvenu zaštitu,

18. sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika,

19. lijekove s liste lijekova Zavoda propisane na recept za koje u listi lijekova Zavoda nije utvrđena obveza sudjelovanja u cijeni lijeka,

20. zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,

21. laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite,

22. palijativnu zdravstvenu zaštitu,

23. postupke koji su sastavni dio preventivnih pregleda u okviru specifične zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(3) Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotaka proračunske osnovice utvrđenih točkama 1. do 8. ovoga stavka za:

1. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 1% proračunske osnovice,

2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 2% proračunske osnovice,

3. ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom pomagala Zavoda – 2% proračunske osnovice,

4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 1% proračunske osnovice po danu,

5. liječenje u drugim državama članicama i trećim državama u skladu s propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru,  ovom Zakonu i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,

6. troškove bolničke zdravstvene zaštite – 4,01% proračunske osnovice po danu,

7. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti – 40,09% proračunske osnovice,

8. dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda za osobe starije od 65 godina – 20,04% proračunske osnovice.

(4) Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,30% proračunske osnovice za:

1. zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, u skladu s općim aktom Zavoda,

2. izdavanje lijeka po receptu.

(5) Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz stavka 3. ovoga članka koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice.

(6) Zdravstvene usluge koje se osiguravaju osiguranim osobama u okviru zdravstvene zaštite iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka utvrđuje općim aktom Zavod.

(7) Način provođenja preventivne zdravstvene zaštite iz stavka 2. točke 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(8) Način provođenja izvanbolničke hitne medicinske pomoći u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz iz stavka 2. točke 15. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(9) Posebne kategorije bolesnika i način provođenja sanitetskog prijevoza iz stavka 2. točke 18. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.“.

Članak 9.

Članak 20. mijenja se i glasi:

„(1) Lista lijekova Zavoda iz članka 18. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona sadrži lijekove, magistralne pripravke, cjepiva, namirnice za enteralnu primjenu te ostale pripravke koji se koriste u liječenju i koji imaju odgovarajuće odobrenje za stavljanje u promet (u daljnjem tekstu: lijekovi).

(2) Lista lijekova Zavoda sadrži popis lijekova i uvjete pod kojima se lijekovi mogu propisivati na recept ili primijeniti u liječenju osigurane osobe koji se u cijelosti osiguravaju na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(3) Lista lijekova iz stavka 2. ovoga članka, uz lijekove koji se u cijelosti osiguravaju na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, sadrži i lijekove koji se propisuju na recept, a za koje se utvrđuje obveza sudjelovanja osigurane osobe u cijeni lijeka.

(4) Lista lijekova iz stavka 2. ovoga članka sadrži najmanje podatke o: šifri anatomsko-terapijsko-kemijske (ATK) klasifikacije lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, uobičajenom (nezaštićenom) nazivu lijeka, zaštićenom nazivu lijeka, obliku i pakiranju lijeka te iznosu sudjelovanja  osigurane osobe u cijeni lijeka.

(5) Mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova Zavoda, način utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati Zavod te način izvještavanja o njima propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo, u skladu sa zakonom kojim se uređuju lijekovi.

(6) Listu lijekova iz stavka 1. ovoga članka donosi Upravno vijeće Zavoda, a objavljuje se na mrežnoj stranici Zavoda.

(7) Način propisivanja i izdavanja lijekova na recept Zavoda te oblik i sadržaj recepta utvrđuje općim aktom Zavod.“.

Članak 10.

U članku 21. stavku 1. riječi: „osnovnom i dopunskom“ brišu se.

U stavku 2. riječi: „osnovnom i dopunskom“ brišu se, a riječi: „tim listama lijekova“ zamjenjuju se riječima: „listom lijekova Zavoda“.

U stavku 3. riječi: „osnovnom i dopunskom“ brišu se, a riječi: „listama lijekova iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „listom lijekova Zavoda“.

Članak 11.

Članak 22. mijenja se i glasi:

„(1) Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode (u daljnjem tekstu: pomagala) koja su utvrđena listom pomagala Zavoda.

(2) Lista pomagala Zavoda sadrži popis pomagala koja su namijenjena omogućavanju poboljšanja oštećenih funkcija odnosno ublažavanju ili otklanjanju tjelesnog oštećenja ili nedostatka organa i sustava organa ili nadomještanju anatomskih ili fizioloških funkcija organa koji su nastali kao posljedica bolesti ili ozljede i uvjete za njihovo propisivanje.

(3) Lista pomagala Zavoda sadrži najmanje podatke o: ISO šifri pomagala, generičkom nazivu pomagala, zaštićenom nazivu pomagala, jedinici mjere, količini i roku uporabe pomagala te doplati osigurane osobe na cijenu pomagala u odnosu na cijenu pomagala koje se osigurava u okviru standarda prava na pomagala iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(4)  Osigurana osoba doplatu iz stavka 3. ovoga članka plaća neposredno ili putem dodatnoga zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a koja doplata osigurane osobe je prihod ugovornih isporučitelja pomagala.

(5) Mjerila za stavljanje pomagala na listu pomagala Zavoda te mjerila za određivanje cijena pomagala koji se predlažu za stavljanje ili su stavljeni na listu pomagala Zavoda  propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo, u skladu sa zakonom kojim se uređuju medicinski proizvodi.

(6) Listu pomagala Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda, a objavljuje se na mrežnoj stranici Zavoda.

(7) Uvjete i način ostvarivanja prava osiguranih osoba na pomagala te oblik i sadržaj potvrda za pomagala utvrđuje općim aktom Zavod.“.

Članak 12.

Članak 23. mijenja se i glasi:

„(1) Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na dentalna pomagala koja su utvrđena listom dentalnih pomagala Zavoda.

(2) Lista dentalnih pomagala Zavoda sadrži popis dentalnih pomagala koja su namijenjena omogućavanju dentalno-protetske, kirurško-protetske, ortodontske i parodontološke rehabilitacije, cijenu dentalnih pomagala koju plaća Zavod, iznos sudjelovanja osigurane osobe u cijeni dentalnih pomagala te uvjete za njihovo propisivanje.

(3) Listu dentalnih pomagala Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda, a objavljuje se na mrežnoj stranici Zavoda.  

(4) Uvjete i način ostvarivanja prava osiguranih osoba na dentalna pomagala te oblik i sadržaj potvrde za dentalna pomagala utvrđuje općim aktom Zavod.“.

Članak 13.

U članku 24. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) U prethodno obvezno zdravstveno osiguranje iz stavka 1. ovoga članka ubraja se i zdravstveno osiguranje ostvareno temeljem mandata zastupnika u Europskom parlamentu odnosno radnog odnosa u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije koje zapošljavaju dužnosnike i privremene ili ugovorne službenike.“.

Članak 14.

Članak 25. briše se.

Članak 15.

U članku 26. stavku 1. iza riječi: „drugim državama članicama” dodaju se zarez i riječi: „ugovornim”.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, osiguranu osobu za koju je, u skladu s općim aktom Zavoda iz stavka 5. ovoga članka, pokrenut postupak za upućivanje na liječenje u inozemnu zdravstvenu ustanovu, a radi se o liječenju koje se uspješno može provesti u Republici Hrvatskoj, ali kod pružatelja  zdravstvene zaštite koji nemaju ugovor sa Zavodom za provođenje te vrste liječenja, umjesto na liječenje u inozemnu zdravstvenu ustanovu Zavod će uputiti na liječenje neugovornom pružatelju zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj koji može provesti potrebno i odobreno liječenje.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Mjerila i način korištenja zdravstvene zaštite iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka utvrđuje općim aktom Zavod, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.“.

Članak 16.

Naslov iznad članka 33. i članak 33. mijenjaju se i glase:

„4. Standardi zdravstvene zaštite

Članak 33.

Standarde zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, u skladu s mjerama zdravstvene zaštite iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona te uvjete i način ostvarivanja prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje općim aktom Zavod, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.“.

Članak 17.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„(1) Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite iz članka 19. stavaka 3. i 4. i članka 20. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Osigurane osobe troškove zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovoga članka plaćaju osobno prilikom korištenja zdravstvene zaštite odnosno putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje  dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

(3) Sredstva ostvarena sudjelovanjem osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite iz članka 19. stavka 3. i članka 20. stavka 3. ovoga Zakona prihod su ugovornih subjekata Zavoda i ugovornih isporučitelja pomagala, a sredstva iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona prihod su Zavoda.

(4) U troškovima zdravstvene zaštite iz članka 19. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona nije obvezno sudjelovati dijete do navršene 18. godine života i osigurane osobe iz članka 12. stavaka 2. i 3. te članka 15. stavka 1.  ovoga Zakona.“.

Članak 18.

Članak 39. mijenja se i glasi:

„Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je:

1. privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,

2. privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,

3. izoliran kao kliconoša  ili privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda,

4. pratitelj osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje,

5. određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete, supružnika i životnog partnera), uz uvjete propisane ovim Zakonom,

6. privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom,

7. privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore,

8. privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore,

9. privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,

10. privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti,

11. izoliran zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.“.

Članak 19.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Naknadu plaće iz članka 39. točaka 9. i 11. ovoga Zakona Zavod isplaćuje osiguraniku na teret sredstava državnog proračuna.“.

Članak 20.

U članku 45. stavku 3. iza riječi: „pastorče,“ dodaju se riječi: „dijete u partnerskoj skrbi“.

U stavku 4. iza riječi: „života“ dodaje se zarez, a riječi: „ili supružnika“ zamjenjuju se riječima: „supružnika ili životnog partnera“.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Njega člana obitelji iz stavka 4. ovoga članka može se odobriti samo u slučaju teškog zdravstvenog stanja člana obitelji uzrokovanog bolešću odnosno ozljedom, koje utvrđuje izabrani doktor osiguranika na osnovi medicinske dokumentacije izabranog doktora člana obitelji za kojeg se određuje njega.“.

Stavci 6. i 7. brišu se.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 6.

Članak 21.

Članak 46. mijenja se i glasi:

„(1) Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor.

(2) Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad utvrđene člankom 39. ovoga Zakona.

(3) Kada izabrani doktor utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti osiguranika, izabrani doktor može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana.

(4) Izabrani doktor obvezan je utvrditi prestanak privremene nesposobnosti osiguraniku kod kojega je nalazom i mišljenjem tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom nadležnog za provođenje vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo vještačenja), zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, s danom zaprimanja obavijesti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a osiguranik pravo na naknadu plaće za vrijeme te privremene nesposobnosti ostvaruje u skladu s člankom 48. stavkom 1. ovoga Zakona.

(5) Izabrani doktor nakon što je utvrdio prestanak privremene nesposobnosti u skladu sa stavkom 4. ovoga članka može privremenu nesposobnost ponovno utvrditi samo osiguraniku kod kojeg je utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost odnosno kod kojeg je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti i to u slučaju pogoršanja bolesti osnovom koje mu je isto utvrđeno ili pojavom bolesti osnovom druge dijagnoze bolesti.

(6) Nadzor i kontrolu nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, odnosno utvrđivanja postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obavlja Zavod putem osoba ovlaštenih za provedbu kontrole ili drugog nadležnog tijela u skladu s općim aktom Zavoda iz stavka 10. ovoga članka.

(7) Nadzor i kontrolu nad korištenjem privremene nesposobnosti obuhvaća kontrolu rada izabranog doktora u svezi utvrđivanja privremene nesposobnosti te, u pravilu, neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet.

(8) Ako se u postupku provedbe kontrole iz stavka 6. ovoga članka utvrdi nepostojanje medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osobe ovlaštene za provedbu kontrole prema ovome Zakonu imaju pravo zaključiti privremenu nesposobnost osiguraniku.

(9) Iznimno, u posebno opravdanim slučajevima kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu privremene nesposobnosti osiguranika, poslodavac može za vrijeme trajanja potonje zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti osiguranika.

(10) Način provođenja nadzora i kontrole privremene nesposobnosti osiguranika utvrđuje općim aktom Zavod.“.

Članak 22.

U članak 47. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom izabranog doktora u vezi utvrđivanja privremene nesposobnosti, odnosno ako mu izabrani doktor ne utvrdi privremenu nesposobnost, promijeni dijagnozu bolesti tijekom trajanja utvrđene privremene nesposobnosti te kada mu utvrdi prestanak privremene nesposobnosti, radi zaštite prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izdat će se na njegov zahtjev rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog obrazloženog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Zavoda, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika.“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Ovaj članak na odgovarajući način se primjenjuju i u slučaju zaključivanja privremene nesposobnosti za rad u postupku kontrole iz članka 46. stavka 8. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

Članak 48. mijenja se i glasi:

„(1) Osiguranik za vrijeme privremene nesposobnosti iz članka 39. točaka 1. do 6. te točaka 9. do 11. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna dok izabrani doktor ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok se u postupku kontrole iz članka 46. stavka 6. ovoga Zakona ne utvrdi da je sposoban za rad odnosno dok kod osiguranika nisu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđene trajne promjene u zdravstvenom stanju iz članka 46. stavka 4. ovoga Zakona koje se ne mogu otkloniti liječenjem.

(2) Kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada privremena nesposobnost osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani doktor obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koje će zahtjev za ocjenu radne sposobnosti uputiti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom čije je nadležno tijelo vještačenja obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti odnosno smanjenju ili gubitku radne sposobnosti osiguranika ili neposrednoj opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora.

(3) O donesenom nalazu i mišljenju iz stavka 2. ovoga članka Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom obvezan je obavijestiti izabranog doktora, poslodavca osiguranika i Zavod u roku od osam dana od dana njegovog donošenja.

(4) Kada nadležno tijelo vještačenja utvrdi da je kod osiguranika nastupilo smanjenje  radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, obvezno je u nalazu i mišljenju navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati odnosno koje poslove i radne zadatke ne može obavljati.

(5) Ako nadležno tijelo vještačenja ne donese nalaz i mišljenje te ne izvijesti izabranog doktora, poslodavca osiguranika i Zavod u roku iz stavaka 2. i 3. ovoga članka naknada plaće za tog osiguranika od prvoga idućeg dana, nakon isteka roka od 60 dana iz stavka 2. ovoga članka tereti sredstva Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(6) Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti tereti sredstva Zavoda samo u slučajevima kada je izabrani doktor uputio osiguranika na ocjenu radne sposobnosti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.“.

Članak 24.

Članak 49. mijenja se i glasi:

„(1) Za vrijeme ponovno utvrđene privremene nesposobnosti osiguranika kojem je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost odnosno djelomični gubitak radne sposobnosti, neovisno o tome radi li se o privremenoj nesposobnosti koja je posljedica pogoršanja bolesti osnovom koje mu je isto utvrđeno ili pojavom bolesti zbog druge dijagnoze bolesti, a kojem poslodavac nije ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban u skladu s propisima o radu, naknadu plaće osiguraniku isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava.

(2) Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti tereti sredstva poslodavca i u slučaju kada je osiguraniku utvrđena neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, a poslodavac nije osiguraniku u skladu s propisima o radu ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban, i to od dana utvrđene neposredne opasnosti od nastanka smanjene radne sposobnosti.

(3) Naknada plaće iz stavka 2. ovoga članka tereti sredstva poslodavca sve do dana sklapanja pisanog ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je osiguranik sposoban.

(4) Osiguranik koji ne prihvati ponudu poslodavca iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i s poslodavcem ne sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban nema pravo na naknadu plaće prema ovome Zakonu za vrijeme privremene nesposobnosti od dana zaprimanja ponude poslodavca.

(5) Osiguranik iz članka 7. stavka 1. točaka 3., 4., 6., 8. i 9. ovoga Zakona kod kojeg je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost odnosno djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost odnosno utvrđenog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.“.

Članak 25.

Članak 50. mijenja se i glasi:

„Osiguranik koji je navršio 70 godina života i 15 godina mirovinskog staža na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa.“.

Članak 26.

U članku 51. stavku 1. riječ: „osam“ zamjenjuje se brojkom: „15“.

U stavku 3. na kraju rečenice umjesto točke piše se zarez i dodaju se riječi: „ako zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore nije drukčije propisano.“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Uvjet utvrđene privremene nesposobnosti od najmanje 15 dana prije prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na osiguranika kojem je privremena nesposobnost utvrđena unutar toga roka zbog priznate nove ozljede na radu odnosno nove profesionalne bolesti te na osiguranika pomorca u međunarodnoj plovidbi kojem je privremena nesposobnost utvrđena unutar toga roka od strane brodskog doktora ili osobe ovlaštene za pružanje zdravstvene zaštite na brodu.“.

Članak 27.

U članku 52. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti iz članka 39. točaka 1. do 5. te točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, počevši od prvoga dana utvrđene privremene nesposobnosti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, u visini utvrđenoj u skladu s ovim Zakonom i općim aktima Zavoda.“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Tijekom praćenja privremene nesposobnosti iz stavka 1. ovoga članka izabrani doktor obvezan je pridržavati se medicinskih indikacija te nije dopušteno mijenjanje dijagnoze bolesti osiguranika odnosno zaključivanje privremene nesposobnosti ako za to ne postoji medicinska indikacija.“.