Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
MINGOR
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
MINPOLJ
Ministarstvo poljoprivrede
mKO
Miješani komunalni otpad
MMPI
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MZOE
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (danas MINGOR)
MŽ
Međimurska županija
NN
Narodne novine
OBŽ
Osječko-baranjska županija
OPKK
Operativni program konkurentnost i kohezija
PCB
Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
PGO
Plan gospodarenja otpadom
PSNO
Plan sprječavanja nastanka otpada
PSŽ
Požeško-slavonska županija
RH
Republika Hrvatska
ROO
Registar onečišćavanja okoliša
SDŽ
Splitsko-dalmatinska županija
SMŽ
Sisačko-moslavačka županija
ST
Suha tvar
SUP direktiva
Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš
ŠKŽ
Šibensko-kninska županija
VPŽ
Virovitičko-podravska županija
VŽ
Varaždinska županija
ZGO
Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21)
ZŽ
Zagrebačka županija
1.Uvod
Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo, „Zatvaranje petlje – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo“ iz 2015. godine i „Akcijskim planom za čistiju i konkurentniju Europu“ iz 2020., ostvareni su preduvjeti za ubrzani prijelaz na kružno gospodarstvo čiji je cilj očuvanje vrijednosti resursa i proizvoda u gospodarstvu što je dulje moguće, uz najmanje moguće stvaranje otpada.
Akcijskim planom za kružno gospodarstvo nastoji se jačati:
sprječavanja nastanka otpada, s posebnim naglaskom prevencije hrane i morskog otpada;
proširena odgovornost proizvođača;
poticanje recikliranja i ponovne uporabe;
postupno smanjenje odlaganja otpada.
Rezultat akcijskog plana je usvajanjem četiri nove Direktive o otpadu, poznate kao „paket o otpadu“ kojima je izmijenjeno šest postojećih direktiva o otpadu, kako slijedi:
Direktiva (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
Direktiva (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada
Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu
Direktiva (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
Ovim direktivama su utvrđeni ambiciozniji ciljevi za odvajanje i recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada do 2035. godine.
Kao dio Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, u lipnju 2019. godine donesena je Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.) s mjerama za jednokratne plastične proizvode koje uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača, informiranje javnosti i dr.
Nacionalno zakonodavstvo je usklađeno s navedenim direktivama kroz Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo kojima je gospodarenje otpadom integrirano u kružno gospodarstvo.
Iz područja gospodarenja otpadom posebno važnim se smatraju mjere Europskog zelenog plana koje podržavaju ispunjavanje postojećih nacionalnih obveza koje proizlaze iz spomenutih direktiva EU-a o otpadu, a posebice ciljeva do 2035. godine određenih izmjenom Okvirne direktive o otpadu – povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65% i smanjenje odlaganja otpada na 10 %.
Osim navedenih posebnih mjera kojima se daje prioritet sprječavanju, ponovnoj uporabi i recikliranju otpada prije odlaganja na odlagališta, direktivama iz „paketa o otpadu“ uvedeni su dodatni zahtjevi koje moraju biti uključeni u planove gospodarenja otpadom država članica i programe za sprječavanje nastanka otpada.
Uzimajući u obzir postavljene ciljeve gospodarenja otpadom, u ovom planskom dokumentu korištena je detaljnija metodologija izračuna a koja je uređena EU aktima navedenim u poglavlju 4. Ciljevi gospodarenja otpadom.
Sastavni dio PGO 2023-2028 je i Program sprječavanja nastanka otpada. Članak 30. Okvirne direktive o otpadu propisuje obvezu ocjenjivanja nacionalnih planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada najmanje svakih šest godina te reviziju prema potrebi.
Osim primjene načela kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom, PGO 2023 – 2028 je važan i u kontekstu programiranja i planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće višegodišnje financijsko programsko razdoblje, 2021. – 2027.
Ovaj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine donosi se kao nacionalni krovni planski dokument kojim će se sustav gospodarenja otpadom na području RH uskladiti s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom, te je isti (iako se donosi za razdoblje do 2028.) utemeljen na ciljevima do 2035. godine a temeljem kojih je planiran razvoj sustava gospodarenja otpadom.
2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
2.1.Informacijski sustav gospodarenja otpadom
U svrhu cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i praćenja opterećenja okoliša, u okviru Informacijskog sustava zaštite okoliša uspostavljen je Informacijski sustav gospodarenja otpadom kao osnova za izradu i donošenje dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, praćenje provedbe mjera u tim dokumentima te ostalim dokumentima u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).
Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21) (u daljnjem tekstu: ZGO), Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu Informacijski sustav) služi u nadzoru provedbe i upravljanja sustavom gospodarenja otpadom RH, a uspostavlja ga i vodi MINGOR. Istim Zakonom propisuju se podaci i aplikacije koji moraju biti sadržane u sustavu.
Od propisanih aplikacija u sklopu Informacijskog sustava uspostavljene su aplikacije: e-ONTO, Registar onečišćavanja okoliša (ROO), Aplikacija za evidenciju lokacija odbačenog otpada (ELOO), Aplikacija za operatere odlagališta i praćenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, Portal sprječavanja nastanka otpada i aplikacija za praćenje projekata i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe i obrazovno-informativnih aktivnosti.
U tijeku je uspostava Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, Aplikacije za izvješće o radu davatelja usluge, te Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, dok izrada aplikacije za prekogranični promet otpadom još nije započela.
Obzirom na učestalu izmjenu postojećih propisa i donošenje novih propisa iz područja gospodarenja otpadom na EU razini, a time i na nacionalnoj razini, uspostavljene aplikacije informacijskog sustava usporedno zahtijevaju i kontinuirane prilagodbe i unaprjeđenja. Također donošenje novih propisa, posebice delegiranih i provedbenih odluka koje definiraju nove metodologije prikupljanja podataka i izradu novih statistika iz područja gospodarenja otpadom, rezultiraju potrebom uspostave novih aplikacija za prikupljanje podataka poput aplikacija za provedbu statističkih istraživanja i sl.
Pored aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje postojećih aplikacija i uspostavu novih, potrebno je nastaviti i s aktivnostima unaprjeđenja kvalitete i opsega podataka informacijskog sustava, edukacijom svih dionika u lancu prikupljanja i obrade podataka (obveznici prijave podataka, nadležna tijela za kontrolu kvalitete i verifikaciju podataka i dr.).
2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada
Analiza stanja u području gospodarenja otpadom prikazana u ovom dokumentu temelji se na: podacima sadržanim u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, nacionalnim tematskim izvješćima i publikacijama iz područja otpada MINGOR-a, podacima EUROSTAT-ove baze podataka te za slučaj pojedinih posebnih kategorija otpada koje pravni subjekti dostavljaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu FZOEU).
Prikazane statistike otpada usklađene su s metodologijama propisanima delegiranim i provedbenim aktima te ostalim smjernicama tijela Europske komisije.
Iako su potrebna daljnja povećanja opsega i unaprjeđenja kvalitete prikupljenih podataka za pojedine segmente u gospodarenju otpadom, uključujući i podatke vezane za proizvode u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača, kao i daljnja unaprjeđenja informatičkih rješenja Informacijskog sustava gospodarenja otpadom, podaci korišteni u ovom dokumentu za analizu stanja daju vjerodostojan i cjelovit prikaz stanja u području sprječavanja nastanka otpada i gospodarenja otpadom u RH.
2.2.1.Ukupne količine otpada u RH
Statistika količina otpada (opasnog i neopasnog otpada) izrađena je u skladu s EUROSTAT-ovom metodologijom propisanom Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od 27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL L 253, 27. 9. 2010.).
Trend porasta ukupnih količina nastalog otpada u RH se nastavlja, te je u razdoblju od 2016. do 2020. godine iznosio 12 %. U 2020. količina nastalog otpada iznosila je 6.003.759 tona odnosno 1,5 ona/stanovnik. Trend porasta je prisutan i na EU razini, i to uz značajno veću količinu otpada koja nastaje po stanovniku (5,2 tona/stanovnik, 2018. godina).
Izvor: MINGOR
Slika . Ukupne količine nastalog otpada u ekonomskim djelatnostima i u kućanstvima u RH, 2016. – 2020.
Najveći skok u porastu nastalih količina otpada u promatranom razdoblju (112 %) vezan je uz nastanak sekundarnog otpada (Slika 2). Navedeno je rezultat izgradnje i puštanja u rad infrastrukture za obradu otpada i to miješanog komunalnog otpada (postrojenja za mehaničko – biološku obradu otpada), posebice od 2018. godine nadalje. Količine nastalog primarnog otpada su od 2016. godine u blagom porastu (9 %), koji se evidentira posebice za metalni otpad, otpadni papir i karton, gnojovku i građevni otpad.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine primarnog i sekundarnog otpada u RH, 2016., 2018. i 2020. godine
Razmatrajući nastali otpad s obzirom na porijeklo (gospodarske aktivnosti) najveći udio u ukupno nastaloj količini otpada tijekom 2020. godine imao je sektor građevinarstva (24%, 1.431.694 tona), zatim sektor opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (16%, 977.321 tona), sektor rudarstva i vađenja (12%, 693.517 tona) te sektor uslužnih djelatnosti (10%, 567.529 tona) (Slika 3).
Kućanstva čine u ukupnim količinama nastalog otpada udio od 20% (1.212.068 tona). Otpad iz kućanstava obuhvaća različite vrste otpada koje proizvode građani, od komunalnog otpada (npr. miješani komunalni otpad, glomazni otpad, ambalažni otpad, EE otpad i dr.) do drugih vrsta otpada kao što su npr. otpadna vozila, otpadni akumulatori, otpadne gume itd.
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom otpadu u 2020. godini
Tablica . Količine otpada po gospodarskim aktivnostima i kućanstvu u 2020. godini
D_Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
68.400
G46.77_Trgovina na veliko ostacima
48.255
Ukupno proizvedeno (opasni i neopasni otpad)
6.003.759
Izvor: MINGOR
Kada se razmatraju vrste otpada, u ukupno nastalim količinama otpada najzastupljeniji je mineralni otpad uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja (22,3%), otpad iz kućanstva i slični otpad (miješani komunalni otpad, glomazni otpad, otpad od čišćenja ulica itd.) (19,1%), otpadni metali (14,3%), životinjske fekalije, urin i gnojivo (9,2%), zemlja (8,4%), te otpad od papira i kartona (6,1%) (Tablica 2).
Tablica . Količine i udio otpada u ukupnoj količini prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Vrsta otpada
Količina (t)
Udio
Mineralni otpad uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja
1.339.878
22,3%
Otpad iz kućanstava i slični otpad
1.147.784
19,1%
Otpadni metali
858.337
14,3%
Životinjske fekalije, urin i gnoj
554.847
9,2%
Zemlja
506.588
8,4%
Otpad od papira i kartona
364.076
6,1%
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
249.954
4,2%
Otpad od plastike
126.223
2,1%
Otpad od drva
126.127
2,1%
Otpad od izgaranja
100.905
1,7%
Biljni otpad
100.550
1,7%
Otpad od stakla
83.051
1,4%
Otpad od prehrambenih proizvoda životinjskog i miješanog podrijetla
76.791
1,3%
Miješani i nediferencirani materijali
64.282
1,1%
Otpadna vozila
55.260
0,9%
Mineralni otpad od obrade otpada i stabilizirani otpad - sekundarni otpad
50.807
0,8%
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora)
48.855
0,8%
Otpad od gume
26.049
0,4%
Kemijski otpad
26.018
0,4%
Obični muljevi
25.146
0,4%
Otpadne baterije i akumulatori
14.818
0,2%
Otpadna ulja
13.518
0,2%
Otpad od jaružanja
10.860
0,2%
Otpad od tekstila
10.023
0,2%
Medicinski i biološki otpad
6.866
0,1%
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
5.263
0,1%
Ostalo (Kiseline, lužine i soli; Muljevi i tekući otpad od obrade otpada - sekundarni otpad; Istrošena otapala; Otpad koji sadrži PCB)
10.883
0,2%
Ukupno
6.003.759
100,0%
Izvor: MINGOR
Kao posljedica porasta nastalih količina otpada rastu i količine obrađenog otpada, no s pozitivnim pomakom u redu prvenstva gospodarenja otpadom uz porast stope recikliranja ukupno nastalog otpada s 36,5 % u 2016. na 46,2 % u 2020., te smanjenje stope odlaganja ukupno nastalog otpada s 32,9 % na 23,8 % (Tablica 3).
Tablica . Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH)
Godina
2016.
2018.
2020.
Količina (t)
Udio
Količina (t)
Udio
Količina (t)
Udio
Recikliranje
1.961.386
36,5%
2.395.668
43,2%
2.774.331
46,2%
Nasipavanje
148.836
2,8%
131.084
2,4%
198.379
3,3%
Energetska oporaba
61.576
1,1%
64.053
1,2%
89.517
1,5%
Odlaganje
1.763.292
32,9%
1.593.692
28,7%
1.431.448
23,8%
Spaljivanje bez energetske oporabe
11.189
0,2%
10.843
0,2%
9.753
0,2%
Predobrada prije konačnog postupanja s otpadom
483.363
9,0%
437.345
7,9%
623.187
10,4%
Procjene za neevidentirano postupanje (građevini otpad, otpad iz rudarske industrije i komunalni otpad)
937.311
17,5%
910.623
16,4%
877.144
14,6%
Ukupno:
5.366.953
100,0 %
5.543.310
100,0 %
6.003.759
100,0 %
Izvor: MINGOR
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s otpadom u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine Izvezene izvan EU i iznesene u drugedržave članice EU na obradu)
U 2020. godini reciklirano je 46,2% ukupno nastalog otpada, 3,3% je oporabljeno postupkom nasipavanja (R5), 1,5% je energetski oporabljeno (R1). Time stopa oporabe u 2020. godini za ukupno nastali otpad RH iznosi 51%. Odloženo je 23,8% nastalog otpada, dok se bez energetske oporabe spalila zanemariva količina otpada (0,2%). Procjene za neevidentirano postupanje s otpadom iznose 14,6% (građevni otpad, otpad iz rudarske industrije i komunalni otpad).
Sve nastale količine otpada ne obrađuju se u RH. U 2020. godini obrađivači u RH konačnim postupcima obradili su ukupno 3.605.161 tona otpada nastalog na području RH, odnosno 60% ukupnih količina. Riječ je o konačnim postupcima obrade (uglavnom recikliranje i odlaganje) iza kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom. Preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH, odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade.
U 2020. godini izvezena/iznesena količina otpada iznosila je 898.267 tona, od čega 18.760 tona opasnog otpada i 879.507 tona neopasnog otpada. U prosjeku se 95% izvezenih/iznesenih količina otpada izvan RH materijalno reciklira, oko 3% se energetski oporabi, dok se ostatak od 2% uglavnom spali bez energetske oporabe te u manjoj mjeri odloži na odlagališta. O prekograničnom prometu otpada više u Poglavlju 2.3.
2.2.2.Opasni otpad
Opasni otpad čini udio od 3% u ukupnim nastalim količinama otpada (6.003.759 t). U razdoblju od 2012. do 2020. količina opasnog otpada je porasla za 54%, te je u 2020. godini iznosila 186.956 tona Navedeni porast, posebice od 2016. godine nadalje, može se pripisati unaprjeđenju nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira i vodi FZOEU koje je rezultiralo povećanim izdvajanjem opasnog otpada. U prosjeku udio tih posebnih kategorija otpada u opasnom otpadu iznosi 59%.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine opasnog otpada i opasnih posebnih kategorija otpada u RH, 2012. do 2020. godine
Osim kod vrsta opasnog otpada koje se smatraju posebnim kategorijama otpada u sustavu FZOEU, evidentira se značajniji porast količina i za opasni medicinski otpad kao posljedica povećanja potrošnje medicinskih proizvoda uslijed pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom COVID-19. Količina opasnog medicinskog otpada u 2020. je iznosila 5.968 tona što je porast od 137 % u odnosu na 2012. godinu.
Ako se promatra porijeklo otpada, u 2020. godinu, najveći udio opasnog otpada nastao je u kućanstvima (40 %). Uglavnom je riječ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te otpadnim vozilima. Iza kućanstava slijedi sektor prerađivačke industrije (21%), gdje se najveći doprinos evidentira za sektor proizvodnje metala i sektor proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, zatim sektor uslužnih djelatnosti (19%) i sektor građevinarstva (11%) (Slika 6).
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom opasnom otpadu u RH, 2020.
U ukupnim količinama nastalog opasnog otpada najviše su zastupljena otpadna vozila (28,26%) i otpadna električna i elektronička oprema (15,36%), zatim kemijski otpad (11,84%), otpadne baterije i akumulatori (7,81%), ostaci od sortiranja (7,28%) i otpadna ulja (7,23%) (Tablica 4, Slika 7).
Tablica . Količine i udio otpada u ukupnoj količini opasnog otpada prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Vrsta otpada
Količina (t)
Udio
Otpadna vozila
52.842
28,26%
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora)
28.709
15,36%
Kemijski otpad
22.127
11,84%
Otpadne baterije i akumulatori
14.606
7,81%
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
13.602
7,28%
Otpadna ulja
13.518
7,23%
Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja
7.161
3,83%
Ostali mineralni otpad
6.775
3,62%
Medicinski i biološki otpad
5.968
3,19%
Zemlja
4.923
2,63%
Kiseline, lužine i soli
4.407
2,36%
Muljevi i tekući otpad od obrade otpada - sekundarni otpad
3.839
2,05%
Otpad od izgaranja
2.199
1,18%
Istrošena otapala
1.715
0,92%
Otpad od jaružanja
1.522
0,81%
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
1.521
0,81%
Miješani i nediferencirani materijali
1.484
0,79%
Otpad koji sadrži PCB
22
0,01%
Otpad od drva
15
0,01%
Ukupno
186.956
100,00%
Izvor: MINGOR
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2020.
Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) se u RH u 2020. godini obradilo 99.037 tona opasnog otpada, dok je 18.760 tona direktno izneseno na obradu izvan RH. Preostalih 69.159 tona se u RH obradilo prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za finalni postupak obrade u izvozu (Slika 8).
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s opasnim otpadom u 2020. godini
U Tablica 5. u nastavku prikazane su količine i vrste otpada koje su se u 2020. godini obradile konačnim postupcima u RH. Najveće količine opasnog otpada obradile su se postupcima recikliranja i to uglavnom otpadna vozila i otpadna električna i elektronička oprema. Postupkom energetske oporabe obrađivala su se uglavnom otpadna ulja i kemijski otpad, dok se u posebno pripremljene kazete odložilo 3.497 tona otpada koji sadrži azbest.
Tablica . Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada
Vrsta otpada
Energetska oporaba (t)
Recikliranje (t)
Odlaganje (t)
Ukupno (t)
Otpadna vozila
0
46.757
0
46.757
Odbačena električna i elektronička oprema
22
28.687
0
28.709
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
0
8.310
0
8.310
Otpadna ulja
6.786
167
0
6.953
Kemijski otpad
1.874
1.655
0
3.530
Ostali mineralni otpad
1
0
3.497
3.497
Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja
731
0
0
731
Istrošena otapala
0
331
0
331
Miješani i nediferencirani materijali
6
76
0
82
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
19
52
0
71
Otpad od drva
0
34
0
34
Otpad od izgaranja
0
20
0
20
Kiseline, lužine i soli
0
11
0
11
Ukupno obrađeno finalnim postupcima u RH
9.440
86.100
3.497
99.037
Obrađeno postupcima predobrade u RH (nakon čega slijedi izvoz)
69.159
Direktno izvezeno
18.760
Ukupno
186.956
Izvor: MINGOR
2.2.3.Komunalni otpad
Statistika komunalnog otpada temelji se najvećim dijelom na podacima davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) uključujući i podatke reciklažnih dvorišta (mobilnih i stacionarnih), podatke trgovaca na malo te podatke obrađivača otpada (uključujući i odlagališta otpada) koji se na godišnjoj razini prijavljuju u Informacijski sustav gospodarenja otpadom. Uz navedene podatke korišteni su i godišnji podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina komunalnog otpada za stanovništvo neobuhvaćeno javnom uslugom.
Komunalni otpad definiran je ZGO-om kao miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata. Navedena definicija usklađena je s točkom 2.b članka 3. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.).
2.2.3.1.Nastali komunalni otpad
Od 2016. godine sve općine/gradovi (u daljnjem tekstu: JLS) obuhvaćene su javnom uslugom sakupljanja komunalnog otpada. U 2021. javnom uslugom bilo je obuhvaćeno 99,8% stanovništva odnosno 0,2% stanovništva nije bilo obuhvaćeno.
U razdoblju od 1995. do 2008. godine količine komunalnog otpada u RH su u porastu, nakon čega se do 2010. godine evidentira smanjenje nastalih količina kao posljedica gospodarske krize. Od 2011. do 2019. godine godišnje količine nastalog komunalnog otpada lagano osciliraju, te se kreću između 1,6 i 1,8 milijuna tona. U 2020. godini, kao posljedica pandemije COVID-19 uslijed koje je došlo do značajnog smanjenja rada uslužnog sektora (ograničenja rada i zatvaranje ugostiteljskih objekata, rada kulturnih djelatnosti te posljedično smanjen broj turističkih noćenja) količine komunalnog otpada bile su na vrijednosti iz 2014. godine. Ublažavanjem epidemioloških mjera i intenziviranjem aktivnosti uslužnog sektora u 2021. godini dolazi do porasta količine nastalog komunalnog otpada (1.766.560 t) na razinu iz 2018. godine.
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku, u 2021. godini iznosila je 454 kg što je najveća vrijednost od 1995. godine. Navedeno se može pripisati korištenju podataka Popisa stanovništva 2021. godine koji je rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika EUROSTAT-a, a koje su se koristile prilikom izračuna tijekom prethodnih godina. Godišnja količina koja nastaje po stanovniku u RH još uvijek je značajno niža od prosjeka EU 27 koji je prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020. iznosio 505 kg/stanovnik.
*zadnji raspoloživ podatak za EU 27 je 2020. godina
Izvor: MINGOR
Slika . Godišnje količine komunalnog otpada nastale u razdoblju od 1995. do 2021. u RH
Godišnje količine komunalnog otpada koje su nastale po stanovniku u 2021. godini na županijskoj razini kreću se između 253 kg i 672 kg, a odstupanja od prosječne vrijednosti za nacionalnu razinu (454 kg) bilježe se uglavnom kod priobalnih županija što se pripisuje utjecaju turizma.
Izvor: MINGOR
Slika . Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama
S porastom broja turističkih noćenja, u razdoblju od 2015. do 2019. godine količine komunalnog otpada koji nastaje u turizmu porasle su za 93 %. U 2020. godini, kao posljedica značajnog pada turističkih noćenja uzorkovanog pandemijom virusa COVID-19 dolazi i do značajnog pada količina komunalnog otpada iz turizma i to na vrijednosti prije 2015. godine. U 2021. godini s porastom broja turističkih noćenja povećava se i količina komunalnog otpada iz turizma te iznosi 136.512 t (tablica 1). U uspješnim turističkim godinama (poput 2017., 2018. i 2019.) prosječni udio komunalnog otpada iz turizma u ukupnoj godišnjoj količini komunalnog otpada iznosi 9,3 %.
Tablica . Količina komunalnog otpada iz turizma, 2015.-2021.
Godina
Količina komunalnog otpada iz turizma (t)
Udio u ukupnom komunalnom otpadu (%)
2015.
98.960
6,0
2016.
139.535
8,3
2017.
155.958
9,1
2018.
165.251
9,3
2019.
171.505
9,5
2020.
83.794
5,0
2021.
136.512
7,7
Izvor: MINGOR
2.2.3.2.Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad) provodi se sakupljanjem putem spremnika na „kućnom pragu“, putem spremnika na javnim površinama, reciklažnih dvorišta, trgovine na malo te kroz uspostavljene nacionalne sustave za posebne kategorije otpada.
Od 2010. godine udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada je u stalnom porastu. Najveći porast udjela odvojenog sakupljanja komunalnog otpada evidentiran je u razdoblju od 2017. do 2021. godine i to za 15 postotnih bodova (Slika 11). Navedeno je rezultat kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada „s kućnog praga“ poput spremnika za odvojeno prikupljanje s „kućnog praga“, reciklažnih dvorišta, vozila i opreme za odvojeno prikupljanje kao i intenziviranja jačanja svijesti javnosti o načinima i važnosti odvojenog sakupljanja otpada. Broj JLS koje su provodile odvojeno sakupljanje „s kućnog praga“ porastao je s 457 JLS u 2017. na 519 JLS u 2021. godini. Time odvojeno sakupljanje „s kućnog praga“ u 2021. nije uspostavljeno još u 37 JLS (7 %).
Izvor: MINGOR
Slika . Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2021. u RH
Unatoč značajnom porastu broja reciklažnih dvorišta (2015. – 34, 2021 – 348), količine komunalnog otpada odvojeno sakupljenog putem reciklažnih dvorišta na godišnjoj razini su još uvijek niske, te su iste u 2021. godini iznosile 63.173 tona što predstavlja povećanje od tek 5 % u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 761.683 tona od čega je u okviru javne usluge prikupljeno tek 300.079 tona, dok se ostatak koji nije sakupljen putem javne usluge odnosio na reciklabilni otpad sakupljen iz uslužnog sektora (škole, restorani, bolnice i dr.) te otpad sakupljen putem nacionalnih sustava za posebne kategorije otpada. Time je ukupna stopa odvojenog sakupljanja za RH u 2021. iznosila 43 %, dok je stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge iznosila tek 23 %.
Slijedom svega navedenoga potrebna su dodatna značajna ulaganja u informativno – obrazovne aktivnosti usmjerene na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila.
U količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpadu najveći udio čini otpadni papir i karton, glomazni otpad i biootpad (Slika 12).
Izvor: MINGOR
Slika . Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2021., po vrstama
Količina nastalog miješanog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 1.004.877 tona odnosno 57 % ukupne količine komunalnog otpada. Evidentna je veza između povećanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, provođenja mjera koje potiču odvojeno sakupljanje i smanjenja nastanka miješanog komunalnog otpada odnosno njegova udjela u ukupnim proizvedenim količinama komunalnog otpada.
Slika . Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada izrađen je 2015. godine u okviru projekta „Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog otpada, određivanje prosječnog sastava komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj i projekcija količina komunalnog otpada“ (Slika 14). Sastav je utvrđen temeljem provedenih analiza sastava otpada pojedinih županija i JLS u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Obzirom da se od tog razdoblja promijenio sastav miješanog komunalnog otpada, u narednom razdoblju potrebno je utvrditi novi sastav miješanog komunalnog otpada, te isto periodički ponavljati.
Slika .Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini
2.2.3.3.Gospodarenje komunalnim otpadom
Količine kao i udio oporabljenog/recikliranog komunalnog otpada su u kontinuiranom porastu (Slika 15). Od ukupne količine odvojeno sakupljenog otpada u 2021. godini 74 % (560.153 tona) je oporabljeno, dok je preostala količina uglavnom odložena na odlagalištima otpada (direktno ili kao izdvojeni neciljani materijali i nečistoće nakon obrade otpada) ili u manjem udjelu privremeno uskladištena. Time je stopa oporabe iznosila 32 %. Stopa recikliranja iznosila je 31 % što je za 2 postotna boda više od 2020. godine. Propisani EU cilj prema kojem je do 2020. bilo potrebno najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu (PU) nije ostvaren (Slika 15).
Izvor: MINGOR
Slika . Stopa recikliranja i stopa odlaganja u razdoblju od 2010. do 2021. godine u odnosu na propisane ciljeve, RH
Za utvrđivanje mase recikliranog otpada od izvještajne godine 2020. primjenjuje se metodologija propisana Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije C(2012) 2384.
Prema navedenoj metodologiji masa recikliranog komunalnog otpada računa se kao masa komunalnog otpada koja ulazi u postupak recikliranja, a koja uključuje samo količine komunalnog otpada koje se u određenom postupku recikliranja prerađuju u proizvode, materijale ili tvari koje nisu otpad odnosno količine u koje se ne ubrajaju izdvojene primjese iz otpada koje nisu željeni materijal za daljnje recikliranje. Prosječni udio neciljanih materijala i nečistoća izdvojenih iz odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio je u 2020. godini 14 %, a u 2021. 13 %.
Po stopi oporabe najuspješnije su županije sjeverozapadne RH, Međimurska županija (55 %), Varaždinska županija(48%) i Koprivničko-križevačka županija (45%), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe smještene u priobalju: Ličko-senjska županija (19%) i Zadarska županija (20 %) (Slika 16) .
Izvor: MINGOR
Slika . Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021.
Porast stope oporabe komunalnog otpada rezultira smanjenjem količine komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada. U 2021. godini odloženo je ukupno 1.029.725 tona komunalnog otpada, od čega 4.290 tona u Bosni i Hercegovini (BiH). Stopa odlaganja iznosila je 58 %.
Pored 32 % oporabljenog i 58 % odloženog komunalnog otpada, preostalih 10 % upućeno je na ostale postupke obrade i to uglavnom u postrojenja na mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), dok se zanemarivi dio odnosi na druge postupke predobrade, privremeno skladištenje i procijene za neobuhvaćeni dio stanovništva za koje nije moguće utvrditi postupanje. Na Slika 17 dat je prikaz gospodarenja s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine.
Izvor: MINGOR
Slika . Gospodarenje s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine, RH
2.2.3.4.Biorazgradivi komunalni otpad
Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton. ZGO definira cilj prema kojem najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH iznosi 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Navedeno je u skladu s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.)
U razdoblju od 1997. do 2010. godine trend količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada prati trend nastajanja biorazgradivog komunalnog otpada, nakon čega dolazi do razdvajanja veze između nastalih i odloženih količina (Slika 18) odnosno nastale količine rastu, dok se količine odloženog biorazgradivog komunalnog smanjuju. Navedeno je rezultat provođenja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i porasta stope oporabe. Također su u 2018. godini puštena u rad dva centra za gospodarenje otpadom (postrojenja za MBO) što je dodatno pridonijelo smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada.
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali i odloženi biorazgradivi komunalni otpad za razdoblje od 1997. do 2021. u odnosu na ciljanu količinu
U 2021. godini odloženo je 594.107 tona biorazgradivog komunalnog otpada čime je ciljana vrijednost propisana ZGO-om premašena za 331.352 tona. U nastavku se daje tablični pregled količina nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine.
Tablica . Količine nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine
Nastali biorazgradivi komunalni otpad (t)
Odloženi biorazgradivi komunalni otpad (t)
1997.
756.175
756.175
2000.
873.538
863.538
2004.
878.131
863.131
2005.
971.085
952.969
2006.
1.048.667
1.024.323
2007.
1.084.016
1.053.336
2008.
1.126.899
1.088.196
2009.
1.104.126
1.068.825
2010.
1.012.651
963.889
2011.
1.017.519
937.375
2012.
1.078.696
892.049
2013.
1.103.593
870.434
2014.
1.083.596
819.757
2015.
1.070.783
828.564
2016.
1.071.788
831.977
2017.
1.091.066
801.238
2018.
1.109.011
744.506
2019.
1.132.614
679.080
2020.
1.058.703
596.013
2021.
1.101.925
594.107
2.2.4.Biootpad
Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije.
Nakon ustaljenih godišnjih vrijednosti količina nastalog biootpada koje su u razdoblju od 2017. do 2019. godine iznosile u prosjeku 597.467 tona, u 2020. i 2021. godini evidentira se pad na vrijednosti od 558.872 tone i 584.536 tona (Slika 19). Spomenuti pad je djelomično posljedica smanjene aktivnosti gospodarskog sektora uslijed pandemije virusom COVID-19, a djelomično i rezultat provedbe informativno- izobraznih aktivnosti građana usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada te podjele kućnih kompostera. Do kraja 2020. godine podijeljeno je ukupno 58.960 kompostera na području 98 JLS (18 %). Također, evidentiran je i pozitivan pomak u odvojenom sakupljanju biootpada. Stopa odvojenog sakupljanja biootpada je u razdoblju 2017.-2021. porasla za 13 postotnih bodova odnosno s 23 % u 2017. godini na 36 % u 2021. godini. Unatoč značajnom porastu odvojenog sakupljanja, postignuta stopa je još uvijek niska, te je potrebno intenzivirati gore navedene postojeće aktivnosti.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine
U ukupnim nastalim količinama biootpada, biootpad iz komunalnog otpada čini znatan udio od oko 87 %. U razdoblju od 2012. do 2019. godine količine komunalnog biootpad iznosile su oko 530.000 tona, dok se kao i kod ukupnih količina u 2020. i 2021. godini evidentira pad na prosječnu vrijednost od oko 490.000 tona odnosno za 7,5%.
U 2021. godini nastalo je 494.583 tona biootpada. Odvojeno sakupljanje provodilo se u svim županijama, ali na području svega 215 JLS (39 % svih JLS). Riječ je o povećanju za 23 JLS u odnosu na prethodnu godinu (192 JLS). Odvojeno je sakupljeno 122.175 tona biootpada iz komunalnog otpada odnosno 25 % nastalih količina, što je porast za 1 postotni bod u odnosu na 2020. godinu.
Navedena stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koja se izdvoji na mjestu nastanka je vrlo niska kao i broj JLS koje provode odvojeno sakupljanje te frakcije komunalnog otpada. Potrebna su daljnja ulaganja u provedbu edukacije o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada te u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje i obradu biootpada.
Oporabljeno je (uglavnom kompostiranje i anaerobna digestija) oko 20% nastalog biootpada iz komunalnog otpada (97.198 tona) što je jednako udjelu iz prethodne godine (Slika 20) .
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali komunalni biootpad i gospodarenje s istim u razdoblju od 2012.-2021.
Procjenjuje se da je u 2021. godini na odlagalištima završilo 328.847 t biootpada iz komunalnog otpada (odvojeno sakupljeni i kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada) tj. oko 66 % nastale količine. Preostale količine su uglavnom obrađene u centrima za gospodarenje otpadom kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada mehaničko – biološkim postupkom obrade, a manji dio je privremeno uskladišten.
2.2.5.Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
U razdoblju od 2012. do 2021. godine količine otpadnog mulja koji nastaje na uređajima za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda porasle su za 39 %, odnosno s 17.987 tona suhe tvari u 2021. godini na 25.074 tona suhe tvari u 2021. godini. Navedeni porast može se pripisati izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i uređaje za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda. U 2021. godini, u ukupno nastaloj količini mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda 63 % činio je mulj sa uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda grada Zagreba.
Slika . Nastale količine mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 2012. do 2021.
U razdoblju od 2012. do 2020. godine najveća količina ove vrste mulja uglavnom se skladištila na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i odlagala na odlagališta otpada.
U 2021. godini oko 63 % (15.815 tona suhe tvari) nastalog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je nakon miješanja sa zemljom i kamenjem iskorišteno kao prekrivka i rekultivirajući materijal na odlagalištima otpada. Oko 12 % (3.034 tona suhe tvari) je reciklirano postupkom miješanja u određenom omjeru s pepelom u svrhu dobivanja stabiliziranog materijala za daljnju uporabu u građevinske ili neke druge svrhe. U kompostanama je obrađeno 9 % (2.216 tona suhe tvari), a u bioplinskim postrojenjima oko 8 % (1.972 tona suhe tvari), dok se u poljoprivredi iskoristilo oko 3 % (698 tona suhe tvari) nastalih količina. Na odlagalištima je završilo oko 2 % (625 tona suhe tvari) nastale količine mulja, a energetski je oporabljeno svega 0,1 % (32 tona suhe tvari). Ostale količine nastalog mulja (manje od 3 %, 682 tona suhe tvari) su bile uglavnom privremeno uskladištene na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Slika 22).
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u 2021. godini
U razdoblju od 2015. do 2018. godine količine obrađenog mulja od komunalnih otpadnih voda i industrijskih otpadnih voda, korištene u poljoprivredi su bile u porastu, a u razdoblju od 2019. do 2021. godine bilježi se trend smanjenja za 62% u odnosu na 2018. godinu. U 2021. godini količina mulja od komunalnih otpadnih voda činila je 85 % ukupne količine mulja koji se koristio u poljoprivredi.Posljedica smanjenja korištenja mulja u poljoprivredi je stupanje na snagu Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19), kojim se, sukladno članku 6. ne dopušta korištenje muljeva u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane te Uredbe (EU) 2019/1009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a kojom je zabranjena uporaba aerobno obrađenog mulja u poljoprivredi kao gnojidbenog proizvoda.
2.2.6.Morski otpad
Projektom IPA Adriatic CBC programa 2007 – 2013 pod nazivom „Sustav gospodarenja morskim otpadom u Jadranskoj regiji“ (engl. Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region, skraćenica projekta: DeFishGear) započela su sustavna praćenja morskog otpada na području hrvatskog dijela Jadranskog mora. Projekt je pokrenuo pronalaženje područja i testiranje metodologije koja bi odgovarala specifičnim zahtjevima prikupljanja podataka o morskom otpadu.
U RH se od sredine 2017. godine primjenjuje model praćenja svih elemenata morskog otpada, od onog naplavljenog na plažama, preko plutajućeg na površini mora, potonuloga na morskom dnu, do mikroplastike u pješčanom sedimentu na plažama, površini mora i u probavnom traktu morskih životinja, u okviru Akcijskog programa strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 153/14). Svi definirani parametri prate se na za to određenim lokacijama provođenjem specifične metodologije koja ovisi o pojedinoj skupini otpada koji se promatra/prati te obuhvaćaju određivanje i analizu stanja predviđenih pokazatelja.
Tijekom monitoringa količine i sastava krupnog otpada naplavljenog na obali u 2018. godini na lokacijama (plaže Nin, Stončica na otoku Visu, te Prapratno kod Stona na poluotoku Pelješcu) prikupljeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 1.889 različitih komada morskog otpada. Na svim istraživanim područjima većina zabilježenih predmeta bila je izrađena od umjetnih polimernih materijala (plastika – 98 % ukupno zabilježenih predmeta). U drugoj kategoriji po zastupljenosti su predmeti od drva (1,6 %), te predmeti od stakla/keramike (1 %), predmeti od metala (1 %), gume (0,6 %), tekstila (0,4 %) te papira (0,3 %). Od ukupno prikupljenih predmeta samo je oko 0,1 % klasificirano kao neidentificirano i/ili kao kemikalije.
Za potrebe monitoringa plutajućeg otpada na površini mora u 2020. godini provedena su istraživanja na tri lokacije (Hvarski kanal, Mljet, Dugi otok). Plastika je bila najzastupljenija kategorija plutajućeg otpada, kako na pojedinačnim lokacijama, tako i u ukupnom udjelu (95,89 % - 100 %). Uglavnom prevladavaju predmeti veličine od 2,5-10 cm. Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na tri lokacije praćenja u 2020. godini prikazan je na Slika 23.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika . Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na površini mora prema sezoni uzorkovanja tijekom monitoringa 2020. godine
Monitoring otpada nataloženog na morskom dnu proveden je 2020. godine na ukupno 3 lokacije (sjeverni Jadran, srednji Jadran i južni Jadran).
Slika 24 daje prikaz brojnosti otpada (komad po km2) u morskom dnu prema vrstama otpada.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika . Brojnost otpada (komad po km2)u morskom dnu u 2020. godini prema vrstama otpada
Uzorci mikrootpada/mikroplastike iz sedimenta na pješčanim plažama uzeti su u 2018. sa četiri lokacije duž istočne obale Jadranskog mora: plaže Nin, Zaglava na otoku Visu, ušća Neretve i Prapratnog na Pelješcu. Iz sedimenta sa četiriju istraživanih plaža ukupno je izdvojeno 85 komada otpada većeg od 5 mm, od čega 53 komada plastičnog otpada, 27 komada stakla i keramike, 3 komada metala i 2 komada tekstila. Obzirom da su plaže Prapratno i Zaglav smještene s južne strane Pelješca, odnosno otoka Visa, te su izložene intenzivnijem donosu otpada morskim strujama i južnim vjetrovima očituje se veća koncentracija čestica mikroplastike u sedimentu, kao i njenom sastavu od lokacija Nin i ušće Neretve. U uzorcima sedimenta zabilježeno je ukupno 167 čestica mikroplastike veličine 1 – 5 mm. Na svim su lokacijama najbrojniji uglati plastični fragmenti (50 – 56 %), a prisutni su i filmovi i filamenti.
Uzorci mikroplastike s površine mora prikupljani su od 2017. do 2020. godine na tri transekta: u Hvarskom kanalu, uz južnu stranu otoka Mljeta i uz južnu stranu Dugog otoka. Na svim lokacijama zabilježene su uglavnom ujednačene koncentracije čestica i to manje od 50.000 N/km2. Iznimno je u rujnu 2018. godine s južne strane otoka Mljeta zabilježena povišena koncentracija mikroplastike (84.615 N/km2) te u lipnju 2019. godine u Hvarskom kanalu (koncentracija od 208.854 N/km2). Sastav mikroplastike se razlikovao između godina prema udjelu pojedinih čestica. Ukupno gledano, fragmenti su najzastupljenija kategorija mikroplastike te se njihov udio kreće od 29 - 92 %. Njihov je udio bio najizraženiji tijekom rujna 2017. godine i to na svim lokacijama (80 - 92 %), dok je istovremeno zabilježen najmanji udio filmova (< 8 %). Tijekom ostalih uzorkovanja, dominacija u ukupnom broju izmjenjivala se između fragmenata i filmova, kojima se udio kretao između 17-58 %. Ipak najveći udio filmova zabilježen je tijekom srpnja 2020. godine (> 50 %). Filamenti su treća kategorija mikroplastike koja je zabilježena u gotovo svim uzorcima, a udio im se kretao od 1-27 %.
S obzirom na to da se radi o relativno novim pokazateljima, ekološki status nije moguće odrediti jer nisu određene klase stanja okoliša dok su spoznaje o ovom pokazatelju još uvijek vrlo oskudne. Jedan od glavnih nedostataka vrednovanja u odnosu na utjecaj na okoliš jest i još uvijek nerazrađeni sustav graničnih vrijednosti, što je izraženo i na razini EU. Također, budući da se tek 2017. godine po prvi put krenulo s provedbom monitoringa, procjenu stanja nije moguće izvršiti zbog nepostojanja dugotrajnije baze podataka, a time ni predložiti kvantitativne ciljeve koji bi upućivali na postizanje dobrog stanja okoliša.
2.2.7.Posebne kategorije otpada
Osim podataka sadržanih u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, za analizu stanja gospodarenja posebnim kategorijama otpada, korišteni su i podaci FZOEU prikupljeni putem evidencije vezane za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.
ZGO definira posebne kategorije otpada kao tokove otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja. Sljedeće vrste otpada proglašene su posebnim kategorijama otpada:
1.otpadni tekstil i obuća,
2.otpadna ambalaža,
3.otpadne gume,
4.otpadna ulja,
5.otpadne baterije i akumulatori,
6.otpadna vozila,
7.građevni otpad i otpad koji sadrži azbest,
8.medicinski otpad,
9.otpadna električna i elektronička oprema,
10.otpad iz proizvodnje titan dioksida,
11.otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili,
12.plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku.
Za šest posebnih kategorija otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) organiziran je sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda u obliku naknade koja se naplaćuje proizvođačima za stavljanje proizvoda na tržište RH od kojih na kraju životnog vijeka proizvoda nastaje posebna kategorija otpada za koju je uspostavljen sustav odvojenog sakupljanja i obrade otpada.
Nakon uspostave sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda bilježi se intenzivan razvoj i značajan rast sakupljenih i obrađenih količina posebnih kategorija otpada. Od 2015. godine nadalje dolazi do stagnacije sakupljenih i oporabljenih količina kod svih posebnih kategorija otpada, izuzev u sustavu otpadnih vozila koji bilježi konstantan i značajan rast sakupljenih količina do 2020. godine. Stagnaciju je tijekom 2020. i 2021. godine djelomično uzrokovala i pandemija bolesti uzrokovane COVID-19 virusom, koja je utjecala na smanjenje gospodarske aktivnosti, ali općenito bi ista mogla ukazivati i na dostizanje maksimuma u okviru postojećih kapaciteta i načina organizacije sustava.
Uspostavom okvira za kružno gospodarstvo, za određene posebne kategorije otpada (ambalažni otpad, građevni otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna električna i elektronička oprema i otpadna vozila) postavljeni su ambiciozni ciljevi skupljanja i/ili oporabe/recikliranja što zahtjeva unaprjeđenje postojećih sustava odvojenog sakupljanja otpada, i poticanje novih naprednih tehnologija sakupljanja, oporabe i recikliranja. Navedeno uključuje osiguravanje novih učinkovitijih modela odvojenog sakupljanja, poticanje širenja i modernizacije postojećih kapaciteta za oporabu i/ili recikliranje te izgradnju novih postrojenja za vrste otpada i materijale za koje trenutno ne postoje nikakva postrojenja za obradu.
Prikaz sakupljenih količina posebnih kategorija otpada od 2015. do 2021. godine prikazan je u tablici u nastavku.
Tablica . Količine posebnih kategorija otpada sakupljenih u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Sakupljeno
Posebna kategorija otpada
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Otpadni tekstil i obuća (t)
8.761
9.921
10.264
10.363
12.061
10.213
12.826
Otpadna ambalaža (t)
140.441
136.628
140.672
142.807
152.682
152.160
156.227
Otpadne gume (t)
18.717
19.052
21.017
21.671
25.949
25.066
26.087
Otpadna ulja - maziva (t)
5.390
7.033
6.407
6.415
6.729
6.710
7.016
Otpadna ulja - jestiva (t)
759
825
762
869
906
596
736
Otpadne prijenosne baterije i akumulatori (t)
98
337
476
525
651
596
737
Otpadna vozila (t)
16.690
18.495
22.523
29.920
44.000
50.918
36.757
Građevni otpad (t)
1.189.316
1.226.073
1.225.263
1.243.642
1.365.066
1.399.193
1.634.257
Građevni otpad koji sadrži azbest (t)
10.765
6.251
1.990
2.827
2.525
3.497
4.099
Medicinski otpad (t)
4.232
4.569
4.960
5.262
5.483
7.014
8.215
Otpadna električna i elektronička oprema (t)
23.758
38.815
36.434
41.523
40.400
40.792
34.905
Otpadni PCB (t)
48
12
63
9
12
8
7
Izvor: FZOEU, MINGOR
2.2.7.1.Otpadni tekstil i obuća
U razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se kontinuirano povećanje ukupnih količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće. U 2020. godini, zbog smanjenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije COVID-19 dolazi i do smanjenja ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 12 % u odnosu na 2019. godinu. U 2021. godini ponovo se bilježi porast količine nastalog tekstilnog otpada, no još uvijek se ne dostižu vrijednosti iz 2015. godine. Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće u 2021. godini iznosila je 55.638 tona.
Količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće u razdoblju od 2015. do 2021. godine također su u kontinuiranom porastu, uz iznimku u 2020. godini. Porast stope odvojenog sakupljanja u promatranom razdoblju iznosi 8 postotnih bodova.
U 2021. godini odvojeno je sakupljeno 12.826 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće, odnosno 23 % ukupno nastale količine.
Slika . Nastali i odvojeno sakupljeni otpadni tekstil i obuća u razdoblju od 2010. do 2021. godine
U miješanom komunalnom otpadu završilo 37.281 tona, u glomaznom otpadu 5.163 tone i u otpadnim vozilima 368 tona (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.). Iz navedenih složenih vrsta svega se 2 % otpadnog tekstila i obuće izdvoji i uputi na recikliranje, dok ostatak u sklopu glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i postrojenjima za MBO.
Tablica . Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 2021. godinu
Porijeklo
Količina (t)
Odvojeno sakupljeno
12.826
U miješanom komunalnom otpadu
37.281
U glomaznom otpadu
5.163
U otpadnim vozilima
368
Ukupno nastalo
55.638
Od ukupne količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće, u 2021. godini 75 % (9.558 tona) je obrađeno u RH i to uglavnom postupcima recikliranja i pripremnim postupcima za recikliranje (60 %), oko 7 % je spaljeno uz energetsku oporabu, 15 % je odloženo na odlagalištima otpada dok je oko 19 % bilo privremeno uskladišteno. U izvozu je završilo 25 % (3.268 tona) odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće i to uglavnom na spaljivanju s energetskom oporabom, a manji dio na recikliranju.
Obrađivači RH su na obradu uvezli 2.317 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće iz drugih zemalja.
U nastavku se daje pregled postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini.
Slika 26. Postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini
U 2021. godini ukupno je 159 tvrtki posjedovalo dozvolu za gospodarenje otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Najveći broj tvrtki jesu komunalne tvrtke čije dozvole obuhvaćaju gotovo sve vrste komunalnog otpada, pa tako i otpadni tekstil i otpadnu obuću. Dozvole se većinom odnose na sakupljanje i skladištenje, a ukoliko se odnose na postupke oporabe (R) najčešće se radi o postupcima razvrstavanja odnosno pripreme radi upućivanja na daljnje postupke korištenja ili oporabe (u zemlji ili inozemstvu).
2.2.7.2.Otpadna ambalaža
Pregled količina ambalaže stavljene na tržište, od 2015. (215.5134 tona) do 2019. (301.099 tona) pokazuje trend porasta, dok 2020. (291.630 tona) pokazuje smanjenje količine ambalaže stavljene na tržište od 11 % u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica smanjene gospodarske aktivnosti zbog pandemije COVID 19. Količina od 291.630 tona ambalaže stavljena na tržište u 2021. pokazuje trend porasta iako ne premašuje količine iz 2019. Podaci za 2021. pokazuju da su u porastu količine ambalaže od stakla (13 %), papira i kartona (7 %) te višeslojna ambalaža (4 %).
Najzastupljeniji ambalažni materijali koji se stavljaju na tržište su papir/karton s udjelom od 32 %, zatim staklo s udjelom od 24 % te plastika s udjelom od 23 % (Slika 27).
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Zastupljenost ambalaže stavljene na tržište u 2021. godini po materijalima
U razdoblju od 2015. do 2018. godine količine sakupljene otpadne ambalaže te oporabljene/reciklirane u okviru sustava FZOEU su u laganom porastu, dok se od 2019. do 2021. godine bilježi stagnacija.
Ukupno je u 2021. godini u sklopu sustava kojim upravlja FZOEU sakupljeno 156.227 tona otpadne ambalaže odnosno 54 % količine stavljene na tržište. Od navedene sakupljane količine oporabljeno 149.993 tona, a reciklirano 148.155 tona. Vrijednost stopa oporabe i recikliranja od 51% pokazuje da ciljevi od 60% za oporabu i 55% za recikliranje nisu postignuti. (Slika 28).
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Količine ambalaže stavljene na tržište, količine sakupljene, oporabljene i reciklirane otpadne ambalaže u okviru sustava FZOEU, te stope recikliranja i oporabe u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Ipak, pojedinačni ciljevi stope recikliranja u 2021. godini dostignuti su za otpadnu ambalažu od kartona/papira, polimera i drva, a za otpadnu ambalažu od stakla vrijednost je nadomak dostizanja cilja. Za otpadnu ambalažu od metala vrijednost stope recikliranja je još uvijek vrlo niska, te cilj nije dostignut (Tablica 10.).
Tablica . Ostvarene stope recikliranja po ambalažnim materijalima za razdoblje od 2015. do 2021. godine uz prikaz zadanih ciljeva
Vrsta ambalažnog otpada
CILJ
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
KARTON/PAPIR
60 %
89 %
82 %
84 %
70 %
74 %
87 %
82 %
STAKLO
60 %
65 %
56 %
57 %
61 %
51 %
54 %
55 %
AL/FE
50 %
14 %
16 %
16 %
20 %
19 %
19 %
27 %
POLIMERI
23 %
46 %
41 %
37 %
37 %
36 %
37 %
36 %
DRVO
15 %
3 %
3 %
3 %
4 %
3 %
4 %
16 %
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Povratna (višekratna) ambalaža kao posebna podkategorija otpadne ambalaže
S obzirom da korištenje višekratne ambalaže predstavlja najbolji instrument u smanjenju količina ambalažnog otpada potrebno je u što većoj mjeri poticati stavljanje na tržište i korištenje povratne ambalaže. Ista se u najvećoj mjeri odnosi na ambalažu od napitaka te je potrebna daljnja edukacija potrošača o prednostima korištenja višekratne ambalaže kroz mjere podizanja svijesti o upotrebi višekratne ambalaže i poticanja industrije koja proizvodi i stavlja na tržište proizvode u višekratnoj ambalaži kroz razne instrumente poticaja koje je potrebno definirati u narednom razdoblju.
Tako je u periodu od 2017.-2021. na tržište stavljeno prosječno oko 4,5% višekratne ambalaže u odnosu na ukupnu količinu ambalaže, uz kretanje od 2,69 – 7,55% (Tablica 11).
Predviđenim mjerama je potrebno u narednom planskom razdoblju osigurati da od ukupne količine ambalaže stavljene na tržište bude stavljeno najmanje 5% proizvoda u višekratnoj ambalaži/5% višekratne ambalaže.
Tablica . Udio višekratne ambalaže stavljene na tržište od 2017.-2021.
Godina
Ukupno stavljeno na tržište (tona)
Višekratna ambalaža (tona)
Udio višekratne u odnosu na ukupno stavljeno na tržište
2017.
263.678
9.649
3,66%
2018.
277.164
9.705
3,50%
2019.
301.099
22.736
7,55%
2020.
267.234
14.965
5,60%
2021.
291.630
7.853
2,69%
Ukupno
1.400.806
64.909
4,63%
Trenutno sustav gospodarenja otpadnom ambalažom ne obuhvaća u zadovoljavajućoj mjeri sve vrste otpadne ambalaže. Tako ambalaža onečišćena opasnim tvarima nije dio postojećeg sustava proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja FZOEU dok za višeslojnu (kompozitnu) ambalažu ne postoje kapaciteti za obradu.
2.2.7.2.1.Plastične vrećice za nošenje
Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 116/2017) kojim su prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (Tekst značajan za EGP) (SL L 115, 6.5.2015.), od 2018. za proizvođača plastičnih vrećica za nošenje propisana je obveza dostav izvješća FZOEU o godišnjim količinama stavljenim na tržište RH po kategorijama prikazanim u Tablica 12.
Obvezna naplate plastičnih vrećica za nošenje debljine stjenki od 15 do 50 mikrona u RH nastupila je 01.01.2019., a zabrana njihovog stavljanja na tržište RH od 1.1.2022. Rezultat ovih mjera je pad potrošnje. Također se bilježi i pad potrošnje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje stjenke< 15 µm do raste potrošnja plastičnih vrećica stjenke ≥ 50 µm.
Tablica . Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
Kategorija plastičnih vrećica za nošenje
2018. (t)
2019. (t)
2020. (t)
2021. (t)
Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, stjenka < 15 µm
Ostale plastične vrećice za nošenje, stjenka ≥ 50 µm
415
591
581
538
Ukupno:
3.008
3.668
2.650
2.916
Izvor: FZOEU
Slika . Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
2.2.7.3.Otpadne gume
U razdoblju od 2015. do 2021. godine količine guma stavljenih na tržište porasle su za 70 %, uz iznimku 2020. godine kada je evidentiran pad na vrijednost iz 2017. godine, kao posljedica smanjene gospodarske aktivnosti uslijed pandemije COVID-19. U 2021. godini na tržište je stavljeno 33.731 tona guma.
Također su u promatranom razdoblju porasle i količine sakupljenih i oporabljenih guma. U 2021. godini ukupno je sakupljeno 32.165 tona otpadnih guma, od čega je u sustavu FZOEU sakupljeno 26.022 tona.
Od ukupno sakupljene količine 32.165 tona je obrađeno u RH i to 25.095 tona reciklirano, a 992 tone energetski oporabljeno. Obzirom da je materijalno oporabljeno 78 % mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma, RH je u 2021. godini nadomak nacionalnog godišnjeg cilja iz ZGO prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 % mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma.
Nedostizanje cilja se evidentira i u 2019. godini za koju je karakterističan značajniji porast u količinama stavljenim na tržište u odnosu na prethodne godine, kao i u 2021. Unatoč navedenome, za razdoblje od 2016. godine nadalje možemo zaključiti da je sustav gospodarenja otpadnim gumama uspješno uspostavljen i učinkovit. Istome je svakako doprinijela i Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) kojom su smanjene naknade koje proizvođači i uvoznici guma odnosno vozila s gumama plaćaju u FZOEU te su se povećale naknade koje FZOEU plaća sakupljačima za gospodarenje otpadnim gumama.
Slika . Količine guma stavljenih na tržište te količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih guma putem sustava FZOEU u RH u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Postojeći sustav gospodarenja otpadnim gumama u RH pokazuje dobre rezultate te ispunjava propisane ciljeve u gospodarenju otpadnim gumama to jest osigurava sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma, obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma te recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u RH. U narednom periodu planira se proširenje postojećeg sustava uvođenjem u sustav drugih vrsta guma, kao što su gume za bicikle, motocikle, kolica i drugo. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu otpadnih guma dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava bez obzira na moguće proširenje s novim vrstama guma.
2.2.7.4.Otpadna ulja
Prikupljeni podaci za razdoblje od 2015. do 2021. pokazuju lagani porast količina svježih mazivih ulja (za 15 %) stavljenih na tržište RH, a značajnije povećanje količina uočeno je u 2018. Prema podacima FZOEU, na tržište RH stavljeno je 37.857 tona svježih mazivih ulja u 2021., a procijenjeno je da je od te količine nastalo 18.929 tona otpadnih mazivih ulja (Slika 30).
Ako se promatraju sakupljene količine otpadnih mazivih ulja u sustavu FZOEU, u promatranom razdoblju iste su porasle za 30 %. Pregledom podataka o sakupljenim količinama otpadnih mazivih ulja proizlazi da je u 2021. godini sakupljeno 9.516 (7.016 tona + 2.500 tona) od toga je kroz sustav FZOEU sakupljeno 7.016 tona (37 % procijenjenih nastalih količina), a izvan sustava FZOEU 2.500 tona otpadnih mazivih ulja.
Slika . Količine mazivih ulja stavljenih na tržište, procijenjene količine nastalih otpadnih mazivih ulja  e količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih mazivih ulja u okviru sustava FZOEU u razdoblju od 2015.- 2021. godine
Procjenjuje se da se godišnje na tržište RH stavi oko 50.000 tona jestivih ulja. U razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se porast količina otpadnih jestivih ulja sakupljenih putem sustava FZOEU za 19 % odnosno sa 759 tona na 906 tona. Tijekom 2020. godine sakupljeno je 596 tona otpadnih jestivih ulja što je za 34 % manje u odnosu na 2019. godinu. Navedeno se tumači smanjenom aktivnošću uslužnog sektora uslijed pandemije COVID-19. U 2021. godini unatoč porastu u odnosu na 2020. godinu sakupljene količine bile su još uvijek niže od vrijednosti iz 2015.
Izvan FZOEU sustava se evidentira dodatna značajno veća količina sakupljenih otpadnih jestivih ulja, tako da je ukupna količina sakupljenih jestivih ulja u 2021. godini iznosila 6.436 tona, od čega je u okviru javne usluge („kućni prag“ i reciklažna dvorišta) sakupljeno zanemarivih 38 tona.
Oko 32 % sakupljenih jestivih ulja se materijalno obradi u RH, dok se ostatak izvozi/iznosi izvan RH također na materijalnu oporabu.
Potrebno je postojeći sustav gospodarenja otpadnim uljima unaprijediti te osigurati opremu, postrojenja i kapacitete kako bi se osiguralo da se otpadna ulja sakupljaju odvojeno, da se oporabljuju regeneracijom ili alternativno drugim postupcima recikliranja koji daju jednakovrijedan ili bolji ukupni rezultat za okoliš od regeneracije te da se otpadna ulja različitih karakteristika ne miješaju međusobno ili s drugim vrstama otpada ili tvarima ako takvo miješanje sprečava njihovu regeneraciju ili druge postupke recikliranja. Navedeno se planira osigurati revizijom postojećeg i izradom novog zakonodavstva o gospodarenju otpadnim uljima sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.
2.2.7.5.Otpadne baterije i akumulatori
Na tržite RH stavljeno je 19.951 tona baterija i akumulatora u 2021. te se 1.049 tona odnosi na prijenosne baterije (5 %), 2.529 tona na industrijske baterije (13 %) i 16.382 tona na automobilske (starter) baterije (82 %), što u odnosu na 2015. predstavlja porast za 108 %.
Promatrajući količine prijenosnih baterija vidljivo je da u zadnje dvije godine postoji trend porasta količina otpadnih prijenosnih baterija koje su sakupljene, a pad količina prijenosnih baterija stavljenih na tržište.
Izvor: FZOEU, obrada MINGOR
Slika . Količine prijenosnih baterija i akumulatora stavljenih na tržište i sakupljenih u sustavu FZOEU, od 2015.do 2021. godine
U razdoblju od 2015. do 2021. godine dostižu se ciljevi definirani za stopu sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora. Visoka stopa sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u 2016. i 2017. godini, jednim dijelom je najvjerojatnije posljedica nedovoljne kvalitete podataka, koja je od 2018. godine nadalje značajno unaprijeđena kroz edukaciju obveznika prijave podataka.
Stopa sakupljanja prijenosnih baterija i akumulatora iznosila je u 2021. godini 74 % što je 29 postotnih bodova više od zadanog cilja propisanog u ZGO. Sukladno navedenome godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine (Slika 33).
Slika . Stopa sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u donosu na propisane ciljeve, u razdoblju 2015.-2021. godine
Ciljevi za učinkovitost recikliranja (Pb-65 %, Ni-Cd-75 % i ostale baterije-50 %) prate se za olovne, nikal-kadmijeve i ostale baterije, te je u 2021. godini učinkovitost recikliranja za otpadne olovne baterije iznosila 83 %, za nikal-kadmijeve baterije 79 %, a za ostale otpadne baterije 86 %. (Slika 34).
Slika . Učinkovitost recikliranja baterija i akumulatora u odnosu na propisane ciljeve u razdoblju od 2016. do 2021. godine
U narednom periodu planira se analiza postojećeg stanja i donošenje mjera kojima će se unaprijediti postojeći sustav sakupljanja poglavito u dijelu prijevoza i skladištenja baterija i otpadnih baterija i akumulatora koje sadrže litij te poticati oporaba i/ili recikliranje otpadnih baterija i akumulatora uzimajući u obzir da se trenutno u RH obrađuju samo olovne baterije i akumulatori dok se ostale vrste izvoze na obradu van RH. Oprema i kapaciteti za sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava, dok je za obradu otpadnih baterija i akumulatora koje nisu olovne potrebno izgraditi nova postrojenja.
2.2.7.6.Otpadna vozila
U razdoblju od 2015. do 2020. godine, bilježi se porast količina sakupljenih i obrađenih otpadnih vozila koje su u 2020. godini dosegle vrijednost tri puta veće od vrijednosti iz 2015. godine (Slika 35). U 2021. godini sakupljeno je i obrađeno 36.679 tona otpadnih vozila što je za 28 % manje nego prethodne godine. Sve količine otpadnih vozila obrade se u RH.
Slika . Broj sakupljenih otpadnih vozila u razdoblju od 2015. do 2021. godine
U promatranom razdoblju porast količina sakupljenih i obrađenih otpadnih vozila rezultat je donošenja Odluke o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i gumama (NN 40/15, 5/20) kojom je izmijenjena financijska naknada posjednicima za otpadna vozila prilikom predaje ovlaštenim sakupljačima.
Propisani ciljevi za ponovnu uporabu/oporabu (95 %) i ponovnu uporabu/recikliranje (85 %) se kontinuirano dostižu. U 2021. godini stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila iznosila je 97,97 %, dok je stopa ponovne uporabe i oporabe za sva otpadna vozila predana na obradu iznosila 97,28 %.
Slika . Stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila u RH u razdoblju 2015. – 2021.
Slika . Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila u RH u razdoblju 2017. – 2021.
Postojeći sustav gospodarenja otpadnim vozilima u RH pokazuje dobre rezultate te ispunjava propisane ciljeve u gospodarenju otpadnim vozilima to jest postizanje stope ponovne uporabe i oporabe od minimalno 95%  e stope ponovne uporabe i recikliranja od minimalno 85% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu. Na temelju revizije Direktive ELV koja je u tijeku, u narednom periodu planira se moguće proširenje postojećeg sustava uvođenjem u sustav drugih vrsta vozila, kao što su mopedi, motocikli, srednje velika putnička i teretna vozila i druga. Osim toga, planira se kroz EU zakonodavni okvir propisanim mjerama povećati broj otpadnih vozila koja se godišnje predaju na obradu. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu otpadnih vozila trenutno su dostatni za potrebe RH dok će se procjena buduće potrebnih kapaciteta i opreme provesti nakon stupanja na snagu revidiranih EU propisa.
2.2.7.7.Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest
Statistički podaci za sektor građevinarstva od 2015. do 2021. godine ukazuju na oporavak ovog sektora nakon ekonomske krize, te se kontinuirano bilježi povećanje vrijednosti i opsega građevinskih radova. Građevni sektor proizvodi oko 36 % ukupnog otpada na EU razini.
Akcijskim planom za kružno gospodarstvo iz 2020. godine, EK je sektor građevinarstva svrstala u jedno od sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva. ZGO je građevni otpad klasificirao kao posebnu kategoriju otpadom, koja je nastala aktivnostima građenja i rušenja. Godišnje količine nastalog građevnog otpada od 2015. godine se procjenjuju temeljem rezultata statističkog istraživanja provedenog u okviru projekta »Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj« (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016/2017) te podataka prijavljenih u Informacijski sustav gospodarenja otpadom.
U razdoblju od 2015. do 2021. godine bilježi se porast količina nastalog građevnog otpada za 5,6 %. Za 2021. godinu ukupna količina nastalog građevnog otpada procijenjena je na 1.634.257 tona. Najveći udio u nastalom građevnom otpadu čini zemlja, kamenje i otpad od jaružanja (41,4 %) i metali i njihove legure (20,3 %). Zatim slijede beton, cigle, crijep/pločice i keramika (13,8 %), miješani građevni otpad i otpad od rušenja objekata (13,1 %) te mješavine bitumena, tj. stari asfalt (9,6 %). Ostale vrste otpada zastupljene su s udjelom od 1,8 %.
U prosjeku se oko 79 % nastalog građevnog otpada na godišnjoj razini obradi kod ovlaštenih tvrtki, dok se preostale količine ne evidentiraju kroz sustav odnosno riječ je o postupanju koje nije u skladu s propisima i izdanim dozvolama (nekontrolirano odbačeni otpad u okoliš, privremeno skladištenje i dr.). Navedeno je djelomično i posljedica nedovoljnog provođenja nadzora nad postupanjem s otpadom kako na državnoj tako i na lokalnoj razini.
Ukupno je u 2021. godini obrađeno 1.453.917 tona građevnog otpada odnosno 89 % procijenjenih nastalih količina otpada. Postupcima oporabe R (isključujući nasipavanje) obrađeno je 52,6 % (860.293 ) nastalog građevnog otpada, postupkom nasipavanja obrađeno je 8,8 % (143.523 ) postupcima zbrinjavanja D obrađeno je 27,2 % (445.072 t), a ostalim postupcima obrađeno je 0,3 % (5.029,6 t) nastalog građevnog otpada. Za preostali udio od 11 % (180.340,1 t) nastalog građevnog otpada nije moguće utvrditi tijek.
Slika 38. Postupanje s građevnim otpadom u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Zakonom o gospodarenju otpadom, propisana je ciljana stopa oporabe građevnog otpada prema kojoj se najmanje 70 % mase neopasnog građevnog otpada, osim otpada određenog ključnim brojem 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale. Stopa oporabe građevnog otpada za RH za 2021. godinu iznosila je 64 % što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu 2020. godinu.
Slika 39. Ostvarenje cilja za oporabu građevnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Smanjena vrijednost stope oporabe u 2020. i 2021. u odnosu na 2019. godinu može se objasniti dodatno nastalim otpadom od zagrebačkog potresa koji je najvećim dijelom tijekom 2020. i 2021. godine još uvijek bio uskladišten i čekao na obradu., utjecajem pandemije COVID-19 na smanjenje količina građevnog otpadnog metala koji je izvezen/iznesen na recikliranje i na rad postrojenja za reciklažu (veće količine su na skladištima), ali i unaprjeđenjem kvalitete prijavljenih podataka u Informacijski sustav gospodarenja otpadom.
2.2.7.7.1.Građevni otpad koji sadrži azbest
Do 2016. godine, evidentirane količine sakupljenog i obrađenog građevnog otpada koji sadrži azbest su signifikantne, nakon čega se evidentirane količine značajno smanjuju. Razlog navedenom smanjenju evidentiranih količina je izostanak sufinanciranja sustava sakupljanja te vrste otpada od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nakon 2016. godine, a koji je do tada FZOEU financirao u punom iznosu za građanstvo. U razdoblju od 2012. do 2015. godine kada je organizirani sustav dosegao maksimum, godišnja količina odložena u kazete za azbest u prosjeku je iznosila 10.632 tone. Od 2017. godine odložene količine su ponovo u porastu, no još uvijek daleko od vrijednosti sakupljenih putem sustava FZOEU (Slika 40). Zanemarive količine građevnog otpada koji sadrži azbest su se od 2013. godine do 2020. godine izvozile izvan granica RH. U 2021. godini nije bilo izvoza ove vrste otpada.
Izvor: MINGOR
Slika 40. Količine građevnog otpada koji sadrži azbest odložene u kazete u razdoblju od 2011. do 2021. godine
U 2021. godini na šest kazeta na prostoru šest županija je zbrinuto ukupno 4.099 t građevnog otpada koji sadrži azbest. Osim ovlaštenih sakupljača, otpad koji sadrži azbest preuzimala su i reciklažna dvorišta. Putem 60-ak reciklažnih dvorišta od građana je preuzeto ukupno oko 1.140 t.
2.2.7.8.Medicinski otpad
U razdoblju od 2015. do 2019. godine, bilježi se godišnji porast nastalih količina medicinskog otpada u prosjeku od oko 8 %. Izraženiji porast količina u odnosu na prethodnu godinu (za 28 %) evidentiran je u 2020. godini, kada je nastalo 6.866 tona te u 2021. godini za 17 % u kada je nastalo 8.215 tona. Porast količina nastalog medicinskog otpada u 2020. i 2021. godini pripisuje se povećanoj potrošnji medicinskih proizvoda uslijed COVID-19 pandemije.
Najveće povećanje odnosi se na otpad od njege, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi, posebice otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima (KB 18 01 03*) i za otpad čije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije – npr. rublje, zavoji od gipsa, posteljina, odjeća za jednokratnu primjenu, platno, pelene (KB 18 01 04).
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali medicinski otpad u razdoblju od 2015. do 2021. godine
U RH u 2021. godini konačnim postupcima se obradilo 32 % nastalog medicinskog otpada, 66 % je predobrađeno u RH postupcima sterilizacije te zatim izvezeno na konačnu obradu u druge zemlje, a direktno je bez predobrade izvezeno 2 % medicinskog otpada (pretežno energetska oporaba).
2.2.7.9.Otpadna električna i elektronička oprema
U razdoblju od 2015. godine do 2021. godine količine EE opreme stavljene na tržište u konstantnom su porastu, dok količine sakupljenog i oporabljenog električnog i elektroničkog otpada do 2020. godine stagniraju, posebno u razdoblju od 2018. do 2020. godine, a u 2021. godini bilježi se pad sakupljenih količina za 14 % u odnosu na prethodnu godinu (Slika 39). Gotovo sve oporabljene količine su reciklirane.
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Nastale količine otpadne EE opreme (računato kao prosjek količina stavljenih na tržište u prethodne tri godine), sakupljene i oporabljene količine u razdoblju od 2015. do 2021. godine (t)
EU Cilj vezan za sakupljanje otpadne EE opreme u promatranom razdoblju je izmijenjen dva puta, te je isti za razdoblje od 2016. do 2018. iznosio 45 % EE opreme stavljene na tržište dok od 2019. godine iznosi 65 % prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% OEEO proizvedene na teritoriju RH.
U promatranom razdoblju cilj za sakupljanje dostignut je za sve godine osim 2021. godinu kada je stopa sakupljanja iznosila 55 % što je za 14 postotnih bodova manje od stope postignute prethodne godine (Slika 40) i za 10 postotnih bodova manje od propisanog cilja.
Izvor: FZOEU,MINGOR
Slika . Ostvarene stope sakupljanja EE otpada za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz prikaz ciljeva
Minimalni ciljevi za oporabu i recikliranje primjenjivi od 15.8.2018. godine iznose od 75 % do 85 % za oporabu i od 55 % do 80 % za recikliranje, ovisno o kategoriji EE opreme. U svim su godinama promatranog razdoblja, dostignuti minimalni ciljevi za oporabu i recikliranje koji se primjenjuju po kategorijama EE uređaja i opreme (Tablica 13).
Tablica . Stope oporabe i recikliranja za 2021. po kategorijama EE uređaja i opreme u odnosu na zadane ciljeve
KATEGORIJA
Sakupljeno (t)
Oporabljeno (t)
Reciklirano (t)
Stopa oporabe
Stopa recikliranja
Cilj oporabe
Cilj recikliranja
Oprema za izmjenu topline
6.395
6.201
6.057
97%
95%
85%
80%
Zasloni i monitori (P>100 cm2)
9.590
8.827
8.827
92%
92%
80%
70%
Žarulje
90
75
75
83%
83%
80%
80%
Velika oprema (d>50 cm)
14.186
13.546
13.533
95%
95%
85%
80%
Mala oprema (d
2.566
2.286
2.286
89%
89%
75%
55%
Mala IT i telekomunikacijska oprema (d
2.078
1.851
1.851
89%
89%
75%
55%
Izvor: FZOEU,MINGOR
Postojeći sustav gospodarenja EE otpadom osigurava ispunjavanje propisanih ciljeva u gospodarenju EE otpadom tj. postizanje godišnje stope odvojenog sakupljanja EE otpada od minimalno 65 % u odnosu na količinu EE opreme koja se stavlja na tržište te stope od minimalno75% do 85% za oporabu i 55 % do 80% za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu EE otpada dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava bez obzira na očekivano povećanje količina EE otpada koji će se predavati u sustav.
2.2.7.10.Otpad iz proizvodnje titan dioksida
Nastanak otpada iz proizvodnje titan-dioksida u RH nije evidentiran.
2.2.7.11.Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
U razdoblju od 2008. godine do 2021. godine, evidentirano je ukupno 168 posjednika sa 735 tone PCB opreme (transformatori i kondenzatori). Od navedene količine, do kraja 2021. godine, zbrinuto je 565 tona (77 %), a preostale su za zbrinuti 170 tone (23 %) PCB opreme.
U navedenom razdoblju zbrinute su ukupno i 76 tone otpadnih predmeta, materijala ili tekućina koje sadrže ili su onečišćene PCB-om. Sva količina sakupljenog otpada obrađuje se i zbrinjava izvan RH.
Od 2008. do 2020. uočljiv je rastući trend količina zbrinute PCB opreme. Međutim, od 2017. do 2021. godine taj porast se odvijao sporijom dinamikom iz razloga što je veći dio opreme preostale za zbrinjavanje u posjedu tvrtki koje su u stečaju ili im je brisan status poslovnog subjekta (Slika 41).
Izvor: MINGOR
Slika . Količina PCB opreme ukupno evidentirane /zbrinute /preostale za zbrinuti u razdoblju od 2008. do 2021. godine
2.2.7.12.Plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku
Količine otpada koji potječe od plastike za jednokratnu uporabu do sada nisu praćene te za njih ne postoji procjena.
Od sredine 2021. godine MINGOR provodi projekt Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike u Republici Hrvatskoj koji je sufinanciran sredstvima EU. Predviđeno trajanje projekta je do sredine 2023. godine. Jedan od ciljeva navedenoga projekta je unaprjeđenje podataka i statistike o otpadu od plastike te prikupljanje podataka o odabranim proizvodima od plastike, u svrhu ispunjavanja zahtjeva Direktive (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (u daljnjem tekstu: SUP direktiva).
U sklopu projekta provest će se analiza raspoloživih podataka te priprema metodologije i preporuka za prikupljanje dodatnih potrebnih podataka o proizvodima od plastike i otpadu od plastike, posebno uzimajući u obzir potrebu za uspostavu novog sustava praćenja provedbe i kontrole SUP Direktive. Prikupljanje podataka, osim iz već raspoloživih izvora, dodatno će se provesti anketiranjem odnosno statističkim istraživanjima. Planiran je razvoj informatičkih rješenja za prijavu podataka.
U narednom razdoblju potrebno je kroz zakonodavni okvir precizirati i propisati mjere potrebne za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke, uspostaviti sustave proširene odgovornosti proizvođača za proizvode koji nisu obuhvaćeni postojećim EPR sustavom za ambalažu, uključujući i opremu i postrojenja za učinkovito gospodarenje otpadom od tih proizvoda te propisati mjere za podizanje svijesti potrošača o štetnim učincima koje za okoliš ima odbacivanje ili neodgovarajuće postupanje s plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, kao i mjere za obavješćivanje potrošača o dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustavima za ponovnu uporabu i mogućnostima u pogledu gospodarenja otpadom za te plastične proizvode za jednokratnu uporabu.
Nastavno na navedeno, u narednom razdoblju potrebno je kroz zakonodavni okvir uspostaviti sustav proširene odgovornosti proizvođača za ribolovne alate koji sadrže plastiku, uključujući i opremu i postrojenja za učinkovito gospodarenje otpadom od istih te propisati mjere za podizanje svijesti potrošača o štetnim učincima koje za okoliš ima odbacivanje ili neodgovarajuće postupanje s istima, kao i mjere za obavješćivanje potrošača o dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustavima za ponovnu uporabu i mogućnostima u pogledu gospodarenja otpadom od ribolovnih alata koji sadrže plastiku. Također je potrebno propisati minimalnu godišnju stopu sakupljanja otpada od ribolovnih alata koji sadrže plastiku koji je namijenjen recikliranju.
2.3.Prekogranični promet otpada
Prekogranični promet u RH sustavno se prati od 2004. godine s time da je uvoz/unos otpada koji podliježe postupku prethodne pisane obavijesti i odobrenja (u daljnjem tekstu: notifikacijski postupak) u RH bio u potpunosti zabranjen do stupanja RH u punopravno članstvo EU.
Razvojem globalne ekonomije, istraživanja provedena na EU razini pokazuju globalni trend povećanja količina otpada u prekograničnom prometu, pri čemu RH nije iznimka što je vidljivo iz podataka o prekograničnog prometa otpada za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Na Slika 42 prikazan je ukupni prekogranični promet otpada za zadnje petogodišnje razdoblje, od 2017. do 2021. godine, kada se iz godine u godinu bilježi značajan rast. Najveći godišnji rast ukupnog prekograničnog prometa otpadom od čak 28% u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je 2021. godine. Podaci za 2020. godinu pokazuju da problemi vezani uz pandemiju COVID-19 nisu negativno utjecali na opći trend.
Izvor: MINGOR
Slika . Prekogranični promet otpada u RH u razdoblju od 2017. do 2021. godine
Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku u RH bio je u potpunosti zabranjen do pristupanja RH u članstvo EU nakon čega je u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada dopušten za otpad namijenjen oporabi. Realiziran je po prvi puta tijekom 2014. godine kada su uvezene/unesene olovne baterije u količini od 334 tone i od tada je u neprestanom skokovitom rastu. Najveći skok uvezenih/unesenih količina zabilježen je 2020. godine kada je uvezeno/uneseno 70.097 tona otpada što je preko tri puta više nego godinu ranije (22.970 tone) i oko 210 puta više nego 2014. godine. Tijekom 2021. godine uvezene/unesene količine otpada koji podliježe notifikacijskom postupku porasle su za daljnjih 71% u odnosu na godinu ranije (Slika 43).
Izvor: MINGOR
Slika . Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Razlog za ovakav rast su dosadašnji uvoznici, koji su svi također i oporabitelji takvog otpada, a koji su započeli s masovnijim uvozom/unosom za vlastite potrebe nakon što je dugo bio zabranjen. Također, raste broj postrojenja koja su ishodila dozvolu za oporabu otpada, te su kapaciteti za oporabu veći, a time i mogućnosti za uvoz/unos. Kao i prethodnih izvještajnih godina, uvoz/unos neopasnog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku znatno nadmašuje uvoz opasnog otpada, a najveće količine ovakvog otpada unose se iz Italije, Austrije i Slovenije.
Od svih vrsta otpada koji podliježe notifikacijskom postupku koji se uvozi/unosi u RH, daleko najveće količine se odnose na gorivo iz otpada za potrebe energetske oporabe u cementnoj industriji. U razdoblju od 2015. godine kada je prvi puta uvezena ova vrsta otpada, do 2019. godine, gorivo iz otpada je u ukupnoj količini uvezenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sudjelovalo s 52 % – 65 %, dok 2020. i 2021. godine, iako uvezene količine i dalje rastu, postotni udio ove vrste otpada u ukupno uvezenoj količini opada (48% 2020., odnosno 36% 2021. godine), a značajno raste udio otpadnog tretiranog drva za potrebe drvoprerađivačke industrije (22% 2020., odnosno 36% 2021. godine). Iako uvoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku rapidno raste iz godine u godinu, kako količinski tako i po vrstama, posebno je značajan rast uvoza muljeva koji ne sadrže opasne tvari koji su većim dijelom namijenjeni za potrebe bioplinskih postrojenja, a manjim za potrebe energetske oporabe u cementnoj industriji (991 t 2018., odnosno 10.181 t 2021. godine) te muljeva od obrade komunalnih otpadnih voda namijenjenih energetskoj oporabi u cementnoj industriji (296 t 2018. odnosno 8.209 t 2021. godine).
Što se tiče opasnog otpada, otkad je dopušten uvoz/unos takvog otpada u RH svake se godine bilježi uvoz/unos otpadnih olovnih baterija namijenjenih recikliranju, a od 2016. godine i otpadnih mineralnih ulja namijenjenih energetskoj oporabi u cementnoj industriji. U manjoj, ali rastućoj količini u zadnjih se nekoliko godina u istu svrhu uvoze/unose i neke druge vrste opasnog otpada od čega su najznačajniji miješani kruti i tekući otpad od mehaničke obrade otpada, tekući ili kruti gorivi otpad koji sadrži opasne tvari te neke vrste muljeva koji sadrže opasne tvari (Slika 44).
Izvor: MINGOR
Slika 44.Varijacije u količinama različitih vrsta uvezenog/unesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Otkada postoji zakonska mogućnost dobivanja statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem za uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, samo je jedna tvrtka podnijela zahtjev i ishodila status i to s rokom važenja do 2. siječnja 2025. godine. Do kraja 2021. godine taj status još nije korišten.
Od 2015. godine izvoz/iznos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku bio je u naglom porastu sve do 2019. godine kada je izvezeno 105.820 tona što je najviše otkad se prati izvoz/iznostakvog otpada. Međutim, tijekom 2020. godine zabilježen je značajan pad iznosa otpada koji podliježe notifikacijskom postupku zbog mađarske zabrane uvoza/unosa mulja od obrade komunalnih otpadnih voda koji se, počevši od 2016., u velikim količinama iz RH iznosio na oporabu u Mađarsku, a 2019. godine je udio ove vrste otpada u ukupno izvezenoj/iznesenoj količini otpada koji podliježe notifikacijskom postupku iznosio čak 56%. Prije i nakon tog razdoblja mulj od obrade komunalnih otpadnih voda izvozio/iznosio se u malim količinama ili se uopće nije izvozio/iznosio. Osim mulja, u razdoblju između 2017. i 2020. godine najviše se izvozio/iznosio gorivi otpad kao i ostali otpad nastao od obrade otpada, tj. mješavine otpada od mehaničke obrade otpada koji sadrži opasne tvari, tekući gorivi otpad koji sadrži opasne tvari i izmiješani otpad sastavljen od najmanje jedne vrste opasnog otpada, zatim otpad od tretiranog drveta te olovne akumulatorske ploče i olovni akumulatori.
Udio opasnog otpada u ukupnim količinama izvezenog/iznesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku se u razdoblju intenzivnog izvoza/iznosa mulja od obrade komunalnih otpadnih voda do 2019. godine kretao između 20 % i 25 % dok je u 2020. i 2021. godini iznosio preko 40%. Opasni otpad najviše se iznosio u Austriju, Sloveniju i Njemačku, dok se neopasni otpad koji podliježe notifikacijskom postupku, osim u Mađarsku, najviše izvozio/iznosio u Austriju i Bosnu i Hercegovinu.
Uspoređujući podatke o prekograničnom prometu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku vidljivo je da su se tijekom 2020. i 2021. godine najviše izvozile/iznosile i uvozile/unosile iste vrste otpada kako neopasnog (gorivo iz otpada, otpadno tretirano drvo) tako i opasnog (otpadni olovni akumulatori, olovne baterije, olovne mrežice i akumulatorske ploče) (Tablica 14).
Tablica . Usporedni prikaz količina otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio tijekom 2020. i 2021. godine
2020.
2021.
Izvoz (t)
Uvoz (t)
Izvoz (t)
Uvoz (t)
Gorivo iz otpada (RDF)
10.811
33.775
15.306
42.711
Otpadno tretirano drvo
13.957
15.447
10.768
43.003
Otpadni olovni akumulatori, olovne baterije, olovne mrežice i akumulatorske ploče
5.435
3.803
6.540
4.031
Izvor: MINGOR
Osim kao država polazišta i odredišta, RH se u prekograničnom prometu otpada vrlo često pojavljuje i kao država provoza. U zadnjih nekoliko godina broj izdanih odobrenja za provoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku kroz RH kreće se oko 70 godišnje. Prvenstveno se radi o odobrenjima za provoz gorivog otpada iz država članica EU namijenjenog energetskoj oporabi u cementarama Bosne i Hercegovine, nešto manje Mađarske, te provoz različitih vrsta opasnog otpada iz zemalja Zapadnog Balkana na oporabu ili zbrinjavanje u državama članicama EU. Tijekom 2021. godine, a u skladu s novim zakonodavstvom EU kojim se regulira prekogranični promet otpada od plastike, izdano je i više odobrenja za provoz ove vrste otpada iz EU u Srbiju.
Što se tiče prekograničnog prometa otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, u razdoblju od 2017. do 2021. godine isti nastavlja nezaustavljivo rasti uz manji pad izvezenih/iznos količina tijekom 2018. godine. Tako je u navedenom petogodišnjem razdoblju uvoz/unos porastao 2,5 puta (s 382.590 t 2017. na 968.791  2021. godine), a izvoz/iznos 1,5 puta (s 667.022 t 2017. na 996.271 t 2021. godine).
U cijelom promatranom razdoblju najveće količine uvezenog/unesenog otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku čini otpad od metala, otpad iz termičkih procesa (troska) te otpadni papir i karton, prosječno 85 % ukupno uvezene količine, a najviše ovakvog otpada, nešto više od 60 % godišnje, uvozi/unosi se iz susjednih zemalja i to Bosne i Hercegovine, Slovenije te Mađarske. Na postupke oporabe R12 i R13 u proteklih pet godina uvozilo/unosilo se između 5 % i 9 % ukupne količine, a ostalo na postupke energetske i materijalne oporabe.
Nadalje, u promatranom razdoblju najveće količine izvezenog/iznesenog otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku čini otpad od metala (64-72 %) te otpad od papira i kartona (18-23 %). U značajnijoj mjeri izvoze/iznose se još otpad od plastike, stakla i drveta te otpad iz termičkih procesa, dok se ostale vrste otpada izvoze/iznose u vrlo malim količinama. Gotovo 90 % ukupne količine izvozilo/iznosilo se u Tursku, Sloveniju, Italiju, Mađarsku i Austriju. Na početku promatranog razdoblja gotovo se četvrtina otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku izvozila/iznosila na postupke oporabe R12 i R13 dok je tijekom godina taj postotak padao i 2021. godine iznosio je nešto više od 8 %.
Slično kao što je slučaj i s otpadom koji podliježe notifikacijskom postupku najviše su se uvozile/unosile i izvozile/iznosile iste vrste otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku (Tablica 18).
Tablica 15.Usporedni prikaz količina otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio u razdoblju od 2017. do 2021. godine
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Otpad od metala
444.253
66.720
412.833
147.617
500.965
91.448
612.107
243.148
699.898
409.993
Otpad od papira i kartona
150.446
154.295
147.625
145.355
173.546
147.569
154.660
149.025
182.743
184.504
Izvor: MINGOR
2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom
2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom
Sukladno propisanom u ZGO-u, građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada uključujući skladište otpada, pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište, građevina za obradu otpada, uključujući odlagalište otpada, centar za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad.
2.4.1.1.Reciklažna dvorišta
Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada. Kako bi se osigurala dostupnost usluge odvojenog sakupljanja opasnog komunalnog otpada i drugog komunalnog otpada, ZGO JLS-ovima propisuje obvezu osiguranja uspostave minimalnog broja reciklažnih dvorišta ili mobilnih jedinica sukladno uvjetima definiranim člankom 84. toga Zakona . Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je bez naknade zaprimiti opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad koji je nastao kod korisnika usluge razvrstanog u kategoriju kućanstvo na odgovarajućem području JLS za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište.
Kao rezultat ulaganja u sustav za odvojeno sakupljanje otpada u sklopu kojeg se provodila i izgradnja reciklažnih dvorišta, u razdoblju od 2015. godine nadalje bilježi se značajan porast broja reciklažnih dvorišta upisanih u Očevidnik reciklažnih dvorišta odnosno u Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta . U 2015. godini bilo je evidentirano 34 reciklažnih dvorišta, dok ih je u 2021. godini bilo 376.
Do kolovoza 2022. godine evidentirano je ukupno 417 reciklažnih dvorišta, od čega 246 stacionarnih i 171 mobilnih reciklažnih dvorišta koja se nalaze na području 397 JLS odnosno na 71 % postojećih JLS. Županijski razmještaj reciklažnih dvorišta daje se na slici u nastavku.
Slika . Broj reciklažnih dvorišta evidentiranih do kolovoza 2022. godine
Dosadašnja ulaganja u reciklažna dvorišta ispunjavaju svoju svrhu, no količine koje se odvojeno sakupe putem reciklažnih dvorišta još uvijek nisu dostatne (Slika 46), te čine udio u odvojeno sakupljenom komunalnom otpadu od svega oko 8 %.
Izvor: MINGOR
Slika . Broj evidentiranih reciklažnih dvorišta i prijavljene količine komunalnog otpada sakupljene putem reciklažnih dvorišta u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Kako bi se osigurale korisne vrste otpada pogodne za recikliranje, neophodna je daljnja izgradnja, posebno u dijelovima velikog sezonalnog povećanja komunalnog otpada (obalne i otočne JLS).
2.4.1.2.Građevine za biološku obradu otpada
U 2021. godini 16 kompostana je posjedovalo dozvolu za gospodarenje otpadom ukupnog kapaciteta oko 152.280 t/god (Tablica 16). U tijeku je sufinanciranje izgradnje dodatnih 5 kompostana planiranog ukupnog kapaciteta od 16.220 tona/godina (Tablica 17), a na dvije već postojeće kompostane (u Prelogu i Koprivnici) u proteklom planskom razdoblju sufinancirala se nadogradnja kapaciteta. U odnosu na 2016. godinu kada je bilo evidentirano 11 kompostana kapaciteta 103.397 t/god, ne može se govoriti o značajnom napretku izgradnje infrastrukture kompostiranje i potrebni su daljnji napori i ulaganja u njihovu uspostavu.
Tablica . Popis kompostana s pripadajućim raspoloživim kapacitetima u 2021. godini
Županija
Lokacija objekta
Kapacitet (t/god)
Grad Zagreb
Zagreb, Žitnjak
37,5
Zagreb, Markuševec
10.000
Zagreb, Jakuševec
32.000
Koprivničko-križevačka
Imbriovec
10.770
Herešin (Koprivnica)
9.000
Koprivnica
5.993
Međimurska
Totovec (Čakovec)
6.140
Prelog
7.200
Mursko Središće
1.700
Prelog
1.740
Osječko-baranjska
Osijek
4.499
Primorsko-goranska
Krk
2.000
Sisačko-moslavačka
Stružec (Popovača)
27.000
Crnac (Sisak)
2.700
Varaždinska
Trnovec Bartolovečki (Varaždin)
1.500
Zagrebačka
Kloštar Ivanić
30.000
Ukupno:
16
152.280
Izvor: MINGOR
Tablica . Projekti izgradnje novih kompostana koji su u provedbi
Izvor: MINGOR
Br.
Županija
Naziv korisnika
Planirani kapacitet (t/god)
1
Dubrovačko-neretvanska
ČISTOĆA METKOVIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, METKOVIĆ
5.720
2
Koprivničko-križevačka
KOMUNALNE USLUGE ĐURĐEVAC d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, ĐURĐEVAC
3.000
3
Požeško-slavonska
KOMUNALAC POŽEGA d.o.o. za komunalne djelatnosti, POŽEGA
1.000
4
Bjelovarsko-bilogorska
KOMUNALAC d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, BJELOVAR
4.000
5
Varaždinska
Clip Bio Plus d.o.o. za usluge, VARAŽDIN
2.500
Ukupno
16.220
Najveći broj trenutno evidentiranih kompostana nalazi se na području središnje i sjeverozapadne RH (Slika 47).
Slika . Pregled kompostana u RH u 2021. godini
Za anaerobnu biološku obradu otpada u 2021. evidentirana su 22 bioplinska postrojenja, a ukupni kapacitet obrade tih postrojenja prema dozvolama iznosi 839.808 tona/godina. Uz navedeno, MINGOR u evidenciji bioplinskih postrojenja prati i dodatnih 13 bioplinskih postrojenja koja rade temeljem ovlaštenja izdanog od strane Ministarstva poljoprivrede što čini ukupni broj od 35 bioplinska postrojenja s ukupnim kapacitetom od 1.800.487 tona/godina u RH.
U usporedbi s podacima iz 2016. godine kada je bilo ukupno 11 bioplinskih postrojenja (od kojih je 6 bioplinskih postrojenja imalo dozvolu za gospodarenje otpadom) ukupnog kapaciteta 234.800 t/god primjećuje se značajan porast, no, važno je naglasiti da je trenutni ukupni kapacitet bioplinskih postrojenja gotovo u cijelosti predviđen za obradu gnojovke i biljnog materijala iz poljoprivrede. Raspoloživi kapaciteti se u minimalnom udjelu koriste za obradu biootpada i muljeva (muljevi od obrade efluenata, muljevi od biološke obrade industrijskih otpadnih voda, muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda). Tijekom 2021. godine bioplinska postrojenja su obradila oko 80.000 tona biootpada i oko 28.000 tona muljeva.
Glavnina kapaciteta za anaerobnu digestiju locirana je na području istočne i središnje RH (Slika 48).
Slika . Pregled bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini
2.4.1.3.Ostale građevine za materijalnu oporabu otpada
2.4.1.3.1.Sortirnice
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada koristili su se podaci o prijavljenim kapacitetima iz ROO za tvrtke koje su tijekom 2021. godine prihvatile značajnije količine sortiranog otpada i to za postupak R12 (Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 – R 11) za sljedeće ključne brojeve: 15 01 01, 15 01 02, 15 01 04, 15 01 05, 15 01 06, 20 01 01, 20 01 39 i 20 01 40. Kapaciteti evidentirani u ROO su uvećani za kapacitete sortirnica koje su u izgradnji kroz projekte Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
S obzirom na planirani daljnji razvoj sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada s ciljem ispunjavanja ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i pripadajućim izmjenama potrebno je predvidjeti izgradnju dodatnih postrojenja za sortiranje.
Postojeći kapaciteti postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u 2021. godini iznose 211.800 tona/god na razini cijele RH. Postojeći kapaciteti za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada kao i potrebni kapaciteti po pojedinim županijama su prikazani u Tablica 32 (za Scenarij 1) i Tablica 33 (za Scenarij 2).
2.4.1.3.2.Drobilice i postrojenja za oporabu građevnog otpada
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za oporabu građevnog otpada koristili su se podaci o prijavljenim kapacitetima iz ROO za tvrtke za postupak R5 (Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala). Kapaciteti evidentirani u ROO su uvećani za kapacitete drobilica/pogona koji su u izgradnji/nabavi kroz projekte Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Postojeći kapaciteti drobilica i postrojenja za oporabu građevnog otpada u 2021. godini iznose 5.662.222 tona/god na razini cijele RH. Postojeći kapaciteti za oporabu građevnog otpada kao i potrebni kapaciteti po pojedinim županijama su prikazani u Tablica 50.
2.4.1.3.3.Postrojenja za recikliranje
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za recikliranje otpada koristili su se podaci o dozvoljenim kapacitetima koji se navode u elaboratima gospodarenja otpadom koji su sastavni dio dozvola za gospodarenje otpadom sadržanim u javno dostupnoj bazi Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom (http://regdoz.azo.hr/), koju vodi MINGOR. Navedena baza podataka daje cjeloviti uvid u valjane dozvole za gospodarenje otpadom.
Otpad za koji je provedena analiza postojećih kapaciteta su: električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadni papir, otpadna plastika i otpadno staklo.
Iako su se razmatrale dozvole koje su izdane na jedan od postupaka oporabe (R3, R4, R5) iste su većini slučajeva izdavane za pripremne radnje odnosno postupak pripreme za recikliranje (npr. sortiranje, rezanje, baliranje i sl.), a što je bilo moguće zaključiti iz opisa tehnološkog procesa u samom elaboratu te se u tom slučaju ti kapaciteti nisu uzimali u obzir.
Prema navedenim podacima, u listopadu 2022. bilo je evidentirano ukupno 42 postrojenja za materijalnu oporabu plastike, pri čemu 7 od njih koriste otpad od plastike za proizvodnju proizvoda od plastike, dok ostala proizvode granulat koji se predaje dalje proizvođačima proizvoda od plastike (Slika 49).
Slika . Prikaz postrojenja za materijalnu oporabu plastike
Prema navedenim podacima ukupni kapacitet za recikliranje plastike iznosi 64.248 tona/godina.
Ukupni kapacitet za recikliranje stakla u listopadu 2022. iznosio je 131.400 tona/godina. Iako je za recikliranje stakla registrirano ukupno 11 postrojenja (Slika 50), sva postrojenja izuzev jednog odnose se na ona u kojima se otpadno staklo drobi i pakira za daljnju predaju proizvođačima proizvoda od stakla. Iako te tvrtke imaju ishođenu dozvolu za R5, isto se ne može se smatrati kapacitetom za recikliranje.
Slika . Prikaz postrojenja za recikliranje stakla
Recikliranjem papira bave se dvije tvrtke, te ukupni kapacitet za recikliranje papira iznosi 349.930 tona /godina. Ostale tvrtke koje imaju dozvolu za postupak R3 bave se pripremnim radnjama za recikliranje (sortiranje, baliranje, sjeckanje…).
Slika . Prikaz postrojenja za recikliranje papira
Dozvolu za materijalnu oporabu električnih i elektroničkih uređaja postupkom R4 u listopadu 2022. imalo je ukupno 5 tvrtki koje su oporabu EE otpada provodile na 18 lokacija ukupnog kapaciteta 64.370 tona/godina za opasni i 500.510 tona/godina za neopasni otpad (Slika 52).
Slika . Prikaz postrojenja za oporabu električnog i elektroničkog otpada
Oporabu otpadnih vozila postupkom R4 provodi 5 tvrtki kroz 16 postrojenja ukupnog kapaciteta 84.100 tona/godina za opasni i 453.500 tona/godina za neopasni otpad (Slika 53).
Slika . Prikaz postrojenja za oporabu otpadnih vozila
Dozvolu za oporabu otpadnih baterija ima samo jedna tvrtka čije se postrojenje ukupnog kapaciteta 10.000 tona/godina nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji.
2.4.1.4.Građevine za energetsku oporabu i suspaljivanje otpada postupkom R1
Ukupno su u RH do kolovoza 2022. godine četiri tvrtke posjedovale dozvolu za energetsku oporabu postupkom R1 na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona/godina (Slika 54).
Dodatno je evidentirano 36 energetskih oporabitelja koji sukladno ZGO i Pravilniku o gospodarenju otpadom nisu obvezni ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom već djelatnost obavljaju temeljem upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja. Dodatkom VII. Pravilnika o gospodarenju otpadom propisan je način izvođenja postupaka oporabe za koje se ne izdaje dozvola gospodarenja otpadom, te vrste i količine otpada koje je dopušteno obrađivati tim postupcima.
Ishođenu dozvolu za spaljivanje otpada bez energetske oporabe nema niti jedna tvrtka.
Slika . Pregled lokacija postrojenja koja imaju dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak R1 u 2022. godini
2.4.1.5.Centri za gospodarenje otpadom
Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Dio ovog sustava čine i pretovarne stanice na kojima se obavlja skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu otpada.
Odlukom Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine, financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvaruje se prema udjelima Europska unija i FZOEU – 90 %, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10 %.
Od 11 planiranih centara u RH, do listopada 2022. godine, izgrađena su i u funkciji tri centra za gospodarenje otpadom: CGO Marišćina, kapaciteta 100.000 tona/godina, CGO Kaštijun, kapaciteta 94.000 tona/godina i CGO Bikarac kapaciteta 40.000 tona/godina.
CGO Biljane Donje planiranog kapaciteta 75.000 tona/godina je u izgradnji, a probni rad je planiran za početak 2023. godine, dok je početak rada planiran za kraj iste godine.
Za četiri CGO su odobrena sredstva za EU financiranje od kojih su tri u fazi izgradnje (Babina Gora, Lučino Razdolje i Lećevica) dok je CGO Piškornica u fazi provedbe javne nabave za ugovaranje radova na projektiranju i izgradnji.
Za preostala tri centra u tijeku je priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb) (Tablica 18, Slika 55).
Osim navedenih CGO-a, privatnim sredstvima izgrađeno je postrojenje za MBO u gradu Varaždinu kapaciteta 95.000 t/god.
Tablica . Status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Br.
Naziv
Status realizacije
1.
CGO Marišćina
U funkciji
2.
CGO Kaštijun
U funkciji
3.
CGO Bikarac
U funkciji
4.
CGO Biljane Donje
CGO u izgradnji, probni rad planiran za početak 2023., a početak rada CGO-a krajem 2023.
5.
CGO Babina gora
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2027.
6.
CGO Lećevica
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2028.
7.
CGO Lučino razdolje
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2027.
8.
CGO Piškornica
U tijeku postupak javne nabave za radove na izgradnji CGO-a
9.
CGO Orlovnjak
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
10.
CGO Šagulje
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
11.
CGO Zagreb
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
Izvor: MINGOR
Tablica . Popis CGO s pripadajućim JLS
Br.
Naziv
Županija
Pripadajuća JLS
1.
CGO Marišćina
Primorsko – goranska
Gradovi: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka, Vrbovsko;
Općine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Virje.
Krapinsko-zagorska (sve JLS),
Sve JLS
Gradovi: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok, Zlatar;
Općine: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica.
Međimurska
Sve JLS
Gradovi: Čakovec, Mursko Središće, Prelog;
Općine: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec.
Varaždinska
Sve JLS
Gradovi: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin, Varaždinske Toplice;
Općine: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica, Visoko.
Općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac.
9.
CGO Orlovnjak
Osječko-baranjska
Sve JLS
Gradovi: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo;
Slika . Položaj i status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Uz svih 11 planiranih CGO planirana je uspostava 55 pretovarne stanice. U nastavku se daje pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica.
Tablica . Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status kolovoz, 2022.)
CGO
PS
Lokacija (županija)
Lokacija (JLS)
Status
1. Marišćina
1.
PS Pržići
Primorsko-goranska županija
Cres
PS izgrađena – u funkciji
2.
PS Duplja
Primorsko-goranska županija
Novi Vinodolski
PS izgrađena – u funkciji
3.
PS Sorinj
Primorsko-goranska županija
Rab
PS izgrađena – u funkciji
4.
PS Treskavac
Primorsko-goranska županija
Krk
PS izgrađena – u funkciji
5.
PS Sović Laz
Primorsko-goranska županija
Delnice
PS izgrađena - nije u funkciji
6.
PS Kalvarija
Primorsko-goranska županija
Mali Lošinj
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
2. Kaštijun
1.
PS Košambra
Istarska županija
Poreč
PS izgrađena – u funkciji
2.
PS Donji Picudo
Istarska županija
Umag
PS izgrađena – u funkciji
3.
PS Cere
Istarska županija
Labin
PS izgrađena – u funkciji
4.
PS Griža
Istarska županija
Buzet
PS izgrađena – u funkciji
5.
PS Lokva Vidotto
Istarska županija
Rovinj
PS izgrađena – u funkciji
6.
PS Jelenčići V
Istarska županija
Pazin
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
3. Bikarac
1.
PS Biskupija
Šibensko kninska županija
Biskupija
PS izgrađena - nije u funkciji
2.
PS Pirovac
Šibensko kninska županija
Pirovac
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
4. Biljane Donje
1.
Biograd na Moru
Zadarska županija
Biograd na Moru
PS izgrađena - nije u funkciji
2.
Pag-Povljana
Zadarska županija
Pag-Povljana
PS izgrađena - nije u funkciji
3.
Gračac
Zadarska županija
Gračac
PS izgrađena - nije u funkciji
4.
PS Rakitovac
Ličko-senjska županija
Gospić
U pripremi građenja
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
5. Lećevica
1.
Brač
Splitsko-dalmatinska županija
Brač
U projektiranju
2.
Zagvozd
Splitsko-dalmatinska županija
Zagvozd
U projektiranju
3.
Sinj
Splitsko-dalmatinska županija
Sinj
U projektiranju
4.
Split
Splitsko-dalmatinska županija
Split
U projektiranju
5.
Hvar
Splitsko-dalmatinska županija
Starigrad
U projektiranju
6.
Vis
Splitsko-dalmatinska županija
Vis
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
6. Piškornica
1.
Zabok-Gubaševo
Krapinsko-zagorska županija
Zabok
U projektiranju
2.
Varaždin-Poljana Biškupečka
Varaždinska županija
Varaždin
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
7. Babina gora
1.
Karlovac
Karlovačka županija
Karlovac
U izgradnji
2.
Slunj
Karlovačka županija
Slunj
U izgradnji
3.
Ogulin
Karlovačka županija
Ogulin
U izgradnji
4.
Otočac
Ličko-senjska županija
Podum Ogulin
U izgradnji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
8. Orlovnjak
1.
Beli Manastir
Osječko-baranjska županija
Beli Manastir
U projektiranju
2.
Belišće
Osječko-baranjska županija
Valpovo
U projektiranju
3.
Đakovo
Osječko-baranjska županija
Budrovci
U projektiranju
4.
Našice
Osječko-baranjska županija
Ceremošnjak
U projektiranju
5.
Stari Jankovci
Vukovarsko-srijemska županija
Stari Jankovci
U projektiranju
6.
Županja
Vukovarsko-srijemska županija
Županja
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
9. Lučino razdolje
1.
Dubrovnik
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Osojnik
U projektiranju
2.
Janjina
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Janjina, na poluotoku Pelješcu
U projektiranju
3.
Metković
Dubrovačko-neretvanska županija
Grad Metković
U projektiranju
4.
Sitnica
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Blato, otok Korčula
U projektiranju
5.
Mljet
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Mljet, otok Mljet
U projektiranju
6.
Lastovo
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Lastovo, otok Lastovo
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
10. Šagulje
1.
Slavonski Brod
Brodsko-posavska
Slavonski Brod
U projektiranju
2.
Pakrac
Osječko-baranjska županija
Pakrac
U projektiranju
3.
Požega
Osječko-baranjska županija
Požega
U projektiranju
4.
Kutina
Sisačko-moslavačka
Kutina
U projektiranju
5.
Novska
Sisačko-moslavačka
Novska
U projektiranju
6.
Sisak
Sisačko-moslavačka
Sisak
U projektiranju
7.
Virovitica
Virovitičko-podravska
Virovitica
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
11. Zagreb
1.
Ivanić Grad
Zagrebačka županija
Ivanić Grad
U projektiranju
2.
Dugo Selo
Zagrebačka županija
Dugo Selo
U projektiranju
3.
Vrbovec
Zagrebačka županija
Vrbovec
U projektiranju
4.
Zaprešić
Zagrebačka županija
Zaprešić
U projektiranju
5.
Jastrebarsko
Zagrebačka županija
Jastrebarsko
U projektiranju
6.
Samobor
Zagrebačka županija
Samobor
U projektiranju
Izvor: FZOEU
2.4.1.6.Odlagališta otpada
Od 2005. do 2021. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta. Tijekom 2021. godine otpad se odlagao na 88 odlagališta otpada. Na 80 odlagališta odlagao se komunalni otpad, dok se na 8 lokacija odlagao isključivo proizvodni otpad. Tijekom 2021. godine ukupno je odloženo 1.582.949 tona (komunalni otpad i ostale vrste otpada), što je smanjenje od 16 % u odnosu na 2015. godinu kada je ukupno odloženo 1.889.201 tona otpada.
Do kraja 2021. godine zatvoreno je 229 odlagališta, a sa 96 lokacija na kojima su se nekoć nalazila odlagališta otpad je izmješten. Od 2015. do kraja 2021. godine povećao se broj saniranih odlagališta otpada sa 171 na 229, a u pripremi ili u tijeku je sanacija na 86 lokaciji.
U RH ne postoji odlagalište opasnog otpada.
Ukupan preostali kapacitet na svim odlagalištima krajem 2021. godine, prema procjeni operatera odlagališta iznosio je 16.624.770 tona. Riječ je o kapacitetima prema postojećoj dokumentaciji i ishođenim dozvolama, uz mogućnost njihovog povećanja ovisno o prostornim mogućnostima, potrebama i odabranom pristupu postupanja sa spomenutim kategorijama otpada. Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta po županijama dan je u Tablica 21.
Prikaz lokacija odlagališta otpada u RH dan je na Slika 56.
Slika . Lokacije odlagališta u RH u 2021. godini
Tablica . Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta po županijama u 2021.
Županija
Aktivna odlagališta
Aktivna odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad
Preostali kapacitet svih aktivnih odlagališta (t)
Preostali kapacitet aktivnih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad (t)
Bjelovarsko-bilogorska
4
4
217.630
217.630
Brodsko-posavska
3
3
82.203
82.203
Dubrovačko-neretvanska
6
6
135.249
135.249
Grad Zagreb
2
1
1.256.397
1.256.397
Istarska
6
3
768.040
173.249
Karlovačka
3
3
75.935
75.935
Koprivničko križevačka
4
3
167.598
127.679
Krapinsko-zagorska
4
4
60.981
60.981
Ličko-senjska
5
5
134.201
134.201
Međimurska
1
1
10.300
10.300
Osječko-baranjska
7
7
279.657
279.657
Požeško-slavonska
2
2
98.830
98.830
Primorsko-goranska
5
5
1.676.566
1.676.566
Sisačko moslavačka
6
5
6.303.557
116.936
Splitsko-dalmatinska
10
10
626.520
626.520
Šibensko-kninska
3
2
89.274
78.500
Varaždinska
1
1
34.571
34.571
Virovitičko-podravska
3
3
46.970
46.970
Vukovarsko-srijemska
3
3
54.002
54.002
Zadarska
5
4
2.809.478
2.809.478
Zagrebačka
5
5
1.696.809
1.696.809
Ukupno
88
80
16.624.770
9.792.665
Izvor: MINGOR
Kontinuirano se radi na unapređenju sustava praćenja ispunjavanja propisanih ciljeva i na provođenju mjera u svrhu smanjenja odlaganja otpada, čemu ide u prilog i donošenje Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19, 17/19). Odlukom je, između ostaloga, određen raspored i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama koja su se trebala zatvoriti do 31. 12. 2018. godine. Svih 26 planiranih odlagališta zatvoreno je do kraja 2020. godine.
Sanacija odlagališta se provodi kontinuirano i zadovoljavajućom dinamikom. U prilog tome ide podatak da je sanacija ili završena ili je u tijeku na više od 79 % svih službenih odlagališta na području RH, dok je na preostalim odlagalištima sanacija u pripremi.
Vezano za mjere zaštite okoliša koje se provode na odlagalištima i opremljenost odlagališta, bitno je istaknuti da se na većini odlagališta koja su bila aktivna tijekom 2021. godine provodi ravnanje, zbijanje i prekrivanja otpada (95 % odlagališta), oko 70 % aktivnih odlagališta raspolaže sustavom odvodnje procjednih voda, te oko 60 % ima sustav otplinjavanja.
Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te opremanje i izgradnju infrastrukture za recikliranje komunalnog otpada.
2.4.2.Postojeći sustavi za gospodarenje otpadom
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
2.4.2.1.Građevni otpad
Usporedba podataka o prijavljenom nastalom građevnom otpadu s podacima gospodarskih i drugih pokazatelja za sektor građevinarstva kontinuirano ukazuje na nedovoljno poznavanje tokova građevnog otpada i potrebu da se osigura kvalitetnija provedba sustava gospodarenja ove posebne kategorije otpada, a usporedno s time i unaprjeđenje kvalitete podataka, prvenstveno za miješane vrste otpada (otpad od rušenja, šuta), koje se u nekim područjima RH slabije prijavljuju. Uzrok se, osim nedovoljne informiranosti obveznika, može objasniti nedostatkom ili nedostatnim kapacitetima za obradu građevnog otpada na određenim područjima, što u konačnici rezultira značajnim udjelom otpada koji nije zbrinut u skladu s izdanim dozvolama, koji na taj način ostaje neevidentiran u službenom sustavu. Poboljšanja se očekuju tek s rješavanjem problema nedostatne infrastrukture, odnosno pojačanim inspekcijskim nadzorom, pri čemu napore trebaju uložiti svi sudionici sustava gospodarenja građevnim otpadom.
Ukupno 300-tinjak tvrtki posjeduje dozvolu za obradu tj. predobradu, oporabu ili zbrinjavanje građevnog otpada. Obrada građevnog otpada provodi se na oko 190 lokacija, najviše na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Varaždinske županije i Osječko-baranjske županije, a najmanje na području Ličko-senjske županije, Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije.
Najveći udio dozvola odnosi se na otpadne metale, zatim na beton, cigle, crijep/pločice i keramiku te na zemlju (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja. Dozvolu za neki od postupaka materijalne oporabe građevnog otpada (ne računajući postupke predobrade) ishodilo je 200-tinjak tvrtki. U nekim županijama potrebno je osigurati dodatne kapacitete za obradu pojedinih vrsta otpada, primarno mineralnog neopasnog građevnog otpada.
U 2021. godini identificirano je ukupno 45 uređaja drobilica koje su namijenjene obradi mineralnog građevnog otpada.
2.4.2.2.Građevni otpad koji sadrži azbest
Za potrebe zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest (postupak D5 – odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.), izgrađene su kazete na prostoru 18 odabranih odlagališta otpada. Ukupni kapacitet svih 18 izgrađenih kazeta iznosi oko 87.100 m3.
Intenzitet punjenja kazeta smanjuje se nakon 2016. godine, kada prestaje sufinanciranje sustava sakupljanja u sustavu FZOEU.
U nekim županijama se na nekima od izgrađenih kazeta otpad ne zbrinjava. Riječ je o ukupno 12 kazeta na području: Međimurske županije, Ličko-senjske županije (zapunjena), Bjelovarsko-bilogorske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Primorsko-goranske županije i Gradu Zagrebu.
Tijekom 2021. godine, građevni otpad koji sadrži azbest zbrinut je na šest kazeta na prostoru šest županija: Koprivničko-križevačke županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Karlovačke županije, Zadarske županije i Požeško-slavonske županije.U Požeško-slavonskoj županiji je tijekom 2021. godine izgrađena i puštena u rad nova kazeta za azbest u okviru odlagališta.
Na prostoru sedam županija nisu izgrađene kazete za građevni otpad koji sadrži azbest: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Šibensko-kninske, Istarske i Osječko-baranjske županije.
Slika . Raspored kazeta i status odlaganja građevnog otpada koji sadrži azbest u 2021.godini
2.4.2.3.Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
Od 2008. do 2021. uočljiv je trend kumulativnog povećanja zbrinute PCB opreme. Međutim, u odnosu na prijašnje razdoblje, od 2017. do 2021. godine smanjio se je godišnji prosjek količine zbrinute opreme iz razloga što je 58% preostale PCB opreme u posjedu tvrtki koje su u stečaju ili im je brisan status poslovnog subjekta.
S obzirom da se svake godine evidentira određeni broj novih posjednika PCB opreme, vjerojatnost je da i dalje postoji određeni broj tvrtki koje nisu prepoznale vlastite odgovornosti i obveze sukladno Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima NN 113/14).
Kašnjenje sa zbrinjavanjem preostalih količina uzrokovano je najvećim dijelom gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB.
Oprema koja sadrži PCB (transformatori, kondenzatori) obrađuje se izvan RH što je trenutno odgovarajući način gospodarenja ovom vrstom otpada i nastavit će se u ovom planskom razdoblju.
U 2021. godini, odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u okviru javne usluge provodilo se na neki od sljedećih načina: putem spremnika kod korisnika usluge (»od vrata do vrata«), putem spremnika na javnim površinama, putem stacionarnih i/ili mobilnih reciklažnih dvorišta.
Prema podacima iz Izvješća o radu davatelja javne usluge, u 2021. godini ukupno je 517 (93 %) JLS, odnosno 123 (96 %) grada i 394 (92 %) općine, imalo osigurane uvjete za odvojeno sakupljanje barem jedne od sljedeće četiri frakcije komunalnog otpada: papir/karton, plastika, staklo i metal. S druge strane 21 (4 %) JLS nije osiguralo uvjete za odvojeno sakupljanje niti jedne od četiri navedene frakcije komunalnog otpada.
Ukupno 403 (72 %) JLS osiguralo je uvjete za odvojeno sakupljanje sve četiri navedene frakcije komunalnog otpada.
Za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona uvjete je osiguralo 516 (93 %) JLS-a, plastike njih 510 (92 %), stakla 476 (86 %) i metala 421 (76 %).
Do kraja 2021. godine kućanstvima je podijeljeno ukupno 65.772 kompostera za kućno kompostiranje, gdje Grad Zagreb prednjači sa 18.936 podijeljenih kompostera. Komposteri za kućno kompostiranje podijeljeni su na području 106 (19 %) JLS, od toga 59 (46 %) gradova i 47 (11 %) općina.
Najčešći kriterij naplate javne usluge bio je prema volumenu spremnika za otpad i broju pražnjenja spremnika i to u preko 90 % JLS što uključuje sve korisnike javne usluge (pravne i fizičke osobe). Prema masi predanog otpada naplata se vršila za fizičke osobe na području 6 JLS, a za pravne osobe na području 13 JLS.
2.4.3.Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom
Trend kretanja ukupnog broja tvrtki u razdoblju od 2015. do 2021. je u stagnaciji uz manje promjene (Slika 58). U 2021. godini 462 tvrtke su imale ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom. Dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom ishodilo je 79 tvrtki, dok je dozvolu za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom ishodilo 438 tvrtki. Neke tvrtke imaju istovremeno dozvolu za opasni i za neopasni otpad, stoga se njihov zbroj ne poklapa sa ukupnim brojem tvrtki koje imaju ishođenu dozvolu.
Izvor: MINGOR, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom
Slika . Broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom u razdoblju od 2015. do 2020. godine
Stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom od srpnja 2021. godine, za tvrtke koje obavljaju djelatnost sakupljanja otpada propisana je obaveza upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja koji je sastavni dio Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, te se za tu djelatnost više ne izdaje dozvola o gospodarenju otpadom. Također se u navedeni Očevidnik upisuju i oporabitelji koji obavljaju djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom. Sukladno prethodnom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, oporabitelji koji nisu bili u obvezi ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, su bile pravne ili fizičke osobe – obrtnici te poljoprivrednici koji su obavljali energetsku oporabu određenog neopasnog otpada, ako su bili upisani u Očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada. Zakonom iz 2021. godine proširuje se opseg djelatnosti gospodarenja otpadom za koje neće biti potrebno ishoditi dozvolu. Popis djelatnosti i postupaka za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom te popis postupaka oporabe za koje se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, kao i uspostava Očevidnika sakupljača propisana je podzakonskim propisom odnosno Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 106/22).
Također stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom, prestaje obaveza upisa u Očevidnik izvoznika/uvoznika otpada koji ne podliježu notifikacijskom postupku.
Nastavno na navedeno, mijenja se i nadležnost za upis Registar djelatnosti gospodarenja otpadom na način da nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda koji nastaje na lokaciji koja je na području njene nadležnosti i o zahtjevu za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te vodi Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom, reciklažnih dvorišta i centara za ponovnu uporabu. MINGOR rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik ukidanja statusa otpada.
Broj tvrtki evidentiranih upisom u očevidnike za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom od 2015. do 2022. godine je u neprekinutom porastu. Međutim, dio upisanih tvrtki bavio se ovim djelatnostima tek povremeno.
Tablica . Broj tvrtki koje posjeduju potvrdu o upisu u Registar djelatnosti gospodarenja otpadom (očevidnike i evidencije), kolovoz 2022.
Očevidnik / evidencija
Broj tvrtki koje posjeduju potvrdu o upisu
Očevidnik prijevoznika otpada
3645
Očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom
909
Očevidnik trgovaca otpadom
680
Očevidnik reciklažnih dvorišta
348
Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku
484
Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku
236
Očevidnik nusproizvoda
242
Očevidnik za ukidanje statusa otpada
94
Popis oporabitelja otpada za koji nije potrebno ishoditi dozvolu
63
Izvor: MINGOR
Broj tvrtki koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom može se smatrati zadovoljavajućim.
2.4.4.Statusi projekata sanacija „crnih točaka“
„Crne točke“ su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom (npr. otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji ostaju oko lokacija dubokih bušotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih tehnoloških procesa – kiseline, lužine, soli teških metala, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida, otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termičkih procesa, otpadna mineralna ulja i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te baterije i akumulatori).
Popis lokacija „crnih točaka“ i statusa sanacije na pojedinoj lokaciji dan je u Tablica 23
Tablica . Popis i status sanacije „crnih točaka“ u 2022. godini
Br. na karti
„Crna točka“ – naziv
Vrsta otpada
Status sanacije
Opis
Mogući izvori financiranja
1.
Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu
crveni mulj i otpadna lužina
nema aktivnosti
Fond je u prosincu 2010. kao investitor prekinuo radove iako radovi na sanaciji nisu završeni zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju radova na predmetnoj sanaciji te kaznenog postupka koji je u tijeku.
Planira se izrada projektne dokumentacije za završetak sanacije.
Dijelom je provedena sanacija kojom je trebalo zbrinuti cca. 400.000 m3 crvenog mulja i cca. 800.000 m3 otpadne lužnate vode
Nacionalna sredstva/FZOEU/EU
2.
Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica
azbest
dokumentacija u izradi
U tijeku je izrada potrebne dokumentacije za prijavu projekta sanacije na financiranje iz EU fondova.
Potrebno je sanirati površinu od 63.000 m2 onečišćenu azbestnim otpadom (kopnena i morska površina).
Nacionalna sredstva/FZOEU/
EU
3.
Lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu
odlagalište šljake
nema aktivnosti
Program sanacije za odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu izrađen je 2007, a dopuna Programa sanacije 2014. Dokumentacija je 2014. dostavljena u Grad Kaštela radi usklađenja dokumenata prostornog uređenja, rješavanja vlasničkih odnosa (više privatnih vlasnika), koncesija na lokaciji onečišćenja te utvrđivanje granica pomorskog dobra.
Pepeo i šljaka koje treba zbrinuti razmješteni su na površini lokacije cca. 200.000 m2.
Vlasnik/
JLS/Nacionalna sredstva/ FZOEU/
EU
4.
Lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu
zauljeni muljevi
nema aktivnosti
Nema aktivnosti.
Podjelom trgovačkog društva onečišćivača osnovana su nova trgovačka društva među kojima je potrebno odrediti nadležnost za sanaciju odnosno pravnog sljednika sanacije.
Potrebno je provesti dodatne istražne radove kako bi se utvrdila točna količina onečišćenog tla (šljunka i pijeska), vrsta i stupanj onečišćenja te procijenio opseg onečišćenja podzemnih voda.
Pravni sljednik onečišćivača/EU
5.
Jama Sovjak kod Rijeke
otpadni katran
sanacija u tijeku
Sklopljen je Ugovor za projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak te su radovi započeli u 02/2022.
Potrebno je sanirati 8.000 m2 površine
FZOEU/
EU
6.
Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu
mazut
dokumentacija u izradi
U nadležnosti vlasnika DIV-a d.o.o.
Procijenjeno je onečišćenje katranom unutar tvornice Tvik u Kninu na površini od 47.940 m2
Onečišćivač, Grad Knin, Šibensko-kninska županija, Hrvatske vode
7.
Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina
fosfogips i kisela voda
Obrađuje se otpadna voda sukladno Okolišnoj dozvoli za rad odlagališta
Kutinska tvrtka Flamtron d.o.o. kupila je državnu tvrtku DE-FOS d.o.o. koju je ranije VRH osnovala za zbrinjavanje neopasnog otpada.
Ukupna površina deponije je cca. 1.700.000 m2, procijenjena količina odloženog neopasnog krutog otpada 8,5 milijuna t uz količinu procesne kisele vode od 2.000.000 m3
Tijekom sanacije lokacije TEF d.d. u Šibeniku koja je prestala s radom 1994. godine, tvrtka MLM GROUP-ZAGREB d.o.o. je 2009. izvršila iskop, sakupljanje, drobljenje, mljevenje i separaciju feromanganske i silikomanganske troske te prodala izdvojeni metal (feromangan), a ostatak tzv. »kameni agregat« je u količini od cca 140.000 tona u vremenu od svibnja 2010. do veljače 2011. godine odložila na lokaciju u Biljane Donje (»crno brdo«) gdje se još uvijek nalazi. U razdoblju od 2008. do 2021. godine izvršeno je niz mjerenja, analiza i vještačenja feromanganske i silikomanganske troske u svrhu ispitivanja pogodnosti za upotrebu kao kamenog agregata u građevinarstvu i potencijalnih utjecaja na okoliš. Vezano za korištenje troske odložene na lokaciji Biljane Donje, a na temelju Izvještaja o vještaćenju zgure odložene na lokaciji crno Brdo (kč. 87/1, k.o. Biljane Donje) Broj 217/22 od 5. srpnja 2022. godine koje je izrađeno za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine , proizlazi da je trosku moguće koristiti s drugim materijalima i na koji način. U tijeku je definiranje dinamike daljnjeg postupanja.
Nacionalna sredstva/EU
Primjenom načela „onečišćivač plaća“ sanaciju lokacije praonice i dezinsekcijske stanice Botovo i sanaciju mazuta u bivšoj tvornici vijaka Tvik u Kninu treba provesti pravna osoba-sljedbenik. Također, sanaciju odlagališta fosfogipsa Petrokemije Kutina, koja je bila planirana u sklopu cjelovitog projekta sanacije i zatvaranja odlagališta sredstvima onečišćivača, promijenila je vlasnika. Naime, u postupku restrukturiranja i dokapitalizacije društva Petrokemija d.d. Kutina, osnovano je društvo u državnom vlasništvu DE-FOS d.o.o. za zbrinjavanje neopasnog otpada, kojega je putem natječaja CERP-a kupila tvrtka Flamtron d.o.o. Kutina koja je u obvezi sanirati i zatvoriti deponij fosfogipsa u potpunosti, a na prostoru istoga planira izgraditi solarnu elektranu.
3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
U prethodnom programskom razdoblju postignuti su značajni pomaci na razvoju sustava gospodarenja otpadom. Nastavljen je proces uspostave centara za gospodarenje otpadom, saniran je velik broj prioritetnih lokacija onečišćenih opasnim otpadom, kao i neusklađenih i divljih odlagališta, te su razvijeni sustavi i infrastruktura za gospodarenje određenim posebnim kategorijama otpada.
Pojačanim provođenjem mjera i aktivnosti odvojenog sakupljanja i oporabe otpada, ulaganjima u izgradnju nove infrastrukture i nabavku potrebne opreme, aktivnostima podizanja svijesti i edukacije te poticanjem i potporom pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata, ostvaren je značajan napredak u gospodarenju komunalnim i posebnim kategorijama otpada.
Međutim, analiza stanja gospodarenja otpadom u RH (poglavlje 2) pokazala je da postojeći sustav gospodarenja otpadom ne zadovoljava u potpunosti, te je nužno daljnje intenziviranje aktivnosti i bolja koordinacija istih.
Odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka metala, stakla, plastike i papira iz komunalnog otpada provodi se u većini općina i gradova (93%). Da bi se postigla stopa recikliranja komunalnog i sličnog otpada, nužno je nastaviti s provođenjem informativno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila.
Paralelno sa unaprjeđenjem sustava odvojenog sakupljanja nužan je i razvoj odgovarajućeg sustava za obradu komunalnog otpada. Iako je u prethodnom planskom razdoblju udio komunalnog otpada koji se odložio na odlagališta smanjen, najveće količine komunalnog otpada i dalje se bez prethodne obrade zbrinjavaju postupkom odlaganja te se ne ostvaruje dostatno smanjenje količina biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. U tu svrhu potrebno je povećati dinamiku uspostave centara za gospodarenje otpadom, postrojenja za materijalnu oporabu te osigurati odgovarajuće kapacitete za energetsku oporabu otpada, a usporedo nastaviti sa aktivnostima sanacije i zatvaranje odlagališta otpada. Također, potrebno odrediti frakcije u otpadu koje je moguće oporabiti i sukladno tome razvijati sustav sakupljanja na kućnom pragu kojim će se prikupljati ciljane frakcije koje je moguće reciklirati.
Obzirom na uspostavu sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i stavljanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda a što rezultira sve većom proizvodnjom mulja iz uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda, potrebno je jačanje sustava za materijalnu i energetsku oporabu ove vrste otpada.
Kao rezultat unaprjeđenja nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada, u prethodnom programskom razdoblju porasle su i količine opasnog otpada. Odgovarajući sustavi i kapaciteti gospodarenja uspostavljeni su za određene kategorije opasnog otpada, ali nije sustavno organizirano gospodarenje opasnim otpadom u cjelini. Opasni otpad zbog nedovoljno razvijene infrastrukture uglavnom se izvozi iz RH.
Što se tiče posebnih kategorija otpada, za šest posebnih kategorija otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) organiziran je sustav proširene odgovornosti proizvođača što je rezultiralo intenzivnim rastom sakupljenih i obrađenih količina, što ukazuje na dostizanje maksimuma u okviru postojećih kapaciteta i načina organizacije sustava.
4.Ciljevi gospodarenja otpadom
Ciljevi u gospodarenju otpadom koji su određeni Zakonom o gospodarenju otpadom i provedbenim propisima, preneseni su iz propisa EU::
-Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2008/98/EZ);
- Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 1999/31/EZ)
-Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
-Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31. 12. 1994.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.);
-Direktivom 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
-Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
-Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.).
Osim u gore navedenim EU aktima, za pojedine ciljeve detaljnija metodologija izračuna uređena je u sljedećim EU aktima:
-Odluka Komisije od 18. studenoga 2011. o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima utvrđenim u članku 11. stavku 2. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 8165) (2011/753/EU).
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije C(2012) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4114).
-Odluka Komisije od 22. ožujka 2005. o utvrđivanju formata u odnosu na sustav baza podataka na temelju Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/665 оd 17. travnja 2019. o izmjeni Odluke 2005/270/EZ o utvrđivanju formata u odnosu na sustav baza podataka na temelju Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 2805),
-Odluka Komisije 2005/293/EZ od 1. travnja 2005. o utvrđivanju detaljnih pravila za praćenje ciljeva u pogledu ponovne uporabe/oporabe i ponovne uporabe/recikliranja koji su utvrđeni u Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (SL L 94, 13. 4. 2005.) (u daljnjem tekstu: Odluka 2005/293/EZ),
-Uredba Komisije (EU) br. 493/2012 od 11. lipnja 2012. o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, detaljnih pravila za izračunavanje učinkovitosti recikliranja u procesima recikliranja otpadnih baterija i akumulatora,
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2017/699 оd 18. travnja 2017. o utvrđivanju zajedničke metodologije za izračun mase električne i elektroničke opreme (EEO) stavljene na tržište svake države članice te zajedničke metodologije za izračun količine nastale otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) izražene masom u svakoj državi članici,
-Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/290 оd 19. veljače 2019. o utvrđivanju formata za registraciju i izvješćivanje u registar za proizvođače električne i elektroničke opreme
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/2193 оd 17. prosinca 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka i utvrđivanju formata podataka za potrebe Direktive 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8995),
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/958 оd 31. svibnja 2021. o utvrđivanju formata za dostavljanje podataka i informacija o ribolovnom alatu koji je stavljen na tržište i o skupljenom otpadnom ribolovnom alatu u državama članicama te formata za izvješće o provjeri kvalitete u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (d) i stavkom 2. Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća,
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/2267 оd 17. prosinca 2021. o utvrđivanju formata za dostavu podataka i informacija o prikupljenom otpadu nakon potrošnje duhanskih proizvoda s filtrom i filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima,
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/1752 оd 1. listopada 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i dostave podataka o odvojenom skupljanju otpadnih plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu,
-Provedbena Odluka Komisije (EU) 2022/162 оd 4. veljače 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i izvješćivanja o smanjenju potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i mjerama koje države članice poduzimaju kako bi je smanjile.
U tablici u nastavku prikazan je status realizacije propisanih EU ciljeva.
Tablica 24.Status realizacije ciljeva propisanih EU aktima
EU direktiva
Rok
Cilj
Godina
Status ostvarenja cilja RH
Pokazatelj
Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)
12/2020
Najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu.
2021.
31%
Nije postignuto.
Najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora se oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.
2020.
60%
Nije postignuto.
Direktiva o ambalaži i otpadnoj ambalaži (94/62/EC)
Od 31.12.2008.
Odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području Republike Hrvatske.
2021.
51%
Nije postignuto
Reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi.
2021.
51%
Nije postignuto
Minimalni godišnji ciljevi recikliranja materijala sadržanih u ambalažnom otpadu:
(i) 60% mase za staklo
2021.
55%
Nije postignuto
(ii) 60% mase za papir i karton.
2021.
82%
Postignuto
(iii) 50% mase za metale.
2021.
27%
Nije postignuto
(iv) 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku.
2021.
36%
Postignuto
(v) 15% mase za drvo.
2021.
16%
Postignuto
Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC)
1.1.2015.
Ponovna uporaba i oporaba godišnje najmanje 95% prosječne težine vozila.
2021.
97,28%
Postignuto
Ponovna uporaba i recikliranje godišnje najmanje 85% prosječne težine vozila.
2021.
97,97%
Postignuto
Direktiva o baterijama (2006/66/EC)
26.9.2016.
Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine.
2021.
74 %
Postignuto
Procesi recikliranja moraju postići sljedeće minimalne učinkovitosti recikliranja:
26.9.2011
(a) recikliranje 65 % prosječne mase olovno-kiselih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja olova u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova.
2021.
83%
Postignuto
b) recikliranje 75 % prosječne mase nikal-kadmijskih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja kadmija u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova.
2021.
79%
Postignuto
(c) recikliranje 50 % prosječne mase ostalih otpadnih baterija i akumulatora.
2021.
86%
Postignuto
Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC)
Do 31.12.2020.
Smanjiti odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima na 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. (264.661 t).
2021.
594.107 t (79 % količine iz 1997.)
Nije postignuto
Direktiva o EE opremi (2012/19/EC)
Od 2019.
Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme mora biti najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju Republike Hrvatske.
2021.
55 %
Nije postignuto
Od 15.8.2018.
Za opremu za izmjenu topline:
- 85 % oporaba
- 80 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
97 %
95 %
Postignuto
Za zaslone, monitore i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm2:
- 80 % oporaba
- 70 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
92 %
92 %
Postignuto
Za žarulje:
- 80 % sakupljene mase reciklirati.
2021.
83 %
Postignuto
Za veliku opremu čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm:
- 85 % oporaba
- 80 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
95 %
95 %
Postignuto
Za malu opremu čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm:
- 75 % povrat
- 55 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
89 %
89 %
Postignuto
Za malu opremu informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm:
- 75 % povrat
- 55 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
89 %
89 %
Postignuto
Ciljevi gospodarenja otpadom ovog Plana proizlaze iz obveza koje proizlaze iz Zakona o gospodarenju otpadom odnosno EU zakonodavstva (Tablica 25).
Tablica . Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028.
Br.
Vrsta otpada
Cilj
1.
Komunalni otpad
Oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje:
55% mase komunalnog otpada do 2025. godine
60% mase komunalnog otpada do 2030. godine i
65% mase komunalnog otpada do 2035. godine.
Svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH dopustiti, u jednoj kalendarskoj godini, odlaganje najviše 264.661 tone mase biorazgradivog komunalnog otpada (35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini)
Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada iznosi najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada, do 2035. godine
Unaprijediti sustav za skupljanje i oporabu biootpada
2.
Otpadna ambalaža
Odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području RH.
Obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u otpadnoj ambalaži:
60 % mase za staklo;
60 % mase za papir i karton;
50 % mase za metale;
22,5 % mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji se ponovno reciklira u plastiku;
15 % mase za drvo.
Reciklirati najmanje 65 % mase ukupne otpadne ambalaže, do 31. prosinca 2025.
Do 31. prosinca 2025. obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:
50 % plastike;
25 % drva;
70 % neobojenih metala;
50 % aluminija;
70 % stakla;
75 % papira i kartona;
Reciklirati najmanje 70 mase ukupne otpadne ambalaže, najkasnije do 31. prosinca 2030.
Do 31. prosinca 2030. obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:
55 % plastike;
30 % drva;
80 % neobojenih metala;
60 % aluminija;
75 % stakla;
85 % papira i kartona.
3.
Otpadni plastični proizvodi za jednokratnu uporabu
Do 2025. godine osiguratiodvojeno sakupljanje radi recikliranja, količine boca za piće (do 3L, uključujući njihove čepove i poklopce) koje su izrađene od polietilen tereftalata kao glavne komponente („PET boce“), 77 % mase stavljenih na tržište u godini, a do 2029. godine 90 %.
Od 2025. godine osigurati da “PET boce” sadrže najmanje 25 % reciklirane plastike, izračunate kao prosjek za sve PET boce stavljene na u RH; a od 2030. godine udio reciklirane plastike od najmanje 30 %
Postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (čaše za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane) do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom.
Postići minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju
4.
Građevni otpad
Oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03,
5.
Otpadna vozila
Na godišnjoj razini postići:
Stopu ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 95% prosječne mase otpadnog vozila
Stopu ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 85% prosječne mase otpadnog vozila
6.
Otpadne baterije i akumulatori
Postići godišnju stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine
Postići minimalnu učinkovitost recikliranja:
(a)recikliranje 65 % prosječne mase olovno-kiselih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja olova u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova;
(b)recikliranje 75 % prosječne mase nikal-kadmijskih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja kadmija u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova; i
(c)recikliranje 50 % prosječne mase ostalih otpadnih baterija i akumulatora.
7.
Otpadna električna i elektronička oprema
Postići godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine
ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju RH.
Oporabiti EE otpada na godišnjoj razini najmanje:
85% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljene opreme za izmjenu topline ili velike opreme čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm
80% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 70% mase sakupljenih zaslona, monitora i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm2
75% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 55% mase sakupljene male opreme čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm ili male opreme informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm
80% mase sakupljenih žarulja postupkom recikliranja
8.
Otpadne gume
Osigurati:
Sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma
Obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma
Recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u RH
9. Unaprijediti sustav gospodarenja svim ostalim posebnim kategorijama otpada koji nisu obuhvaćeni ciljevima 1-8
10. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
11. Sanirati lokacije onečišćene otpadom
12. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
13. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
Ciljevi, mjere i aktivnosti kojima RH planira pridonijeti ostvarenju ciljeva EU i UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj, konkretno cilju 12.3. Odgovorna proizvodnja i potrošnja sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane po stanovniku, za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe do 2030. godine, bit će definirane u planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje 2023.-2028., čija izrada i implementacija je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom
5.1.Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada
Procjena budućih količina komunalnog i ambalažnog otpada izrađena je za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine. Za istu se koristio model višestruke linearne regresije, koja se temeljila na tri pokazatelja koja imaju utjecaj na nastajanje komunalnog otpada, a to su:
◊Demografska kretanja u RH u razdoblju između dva cenzusa stanovništva 2011. 2021. (Izvor: DZS);
◊Procjena kretanja Bruto društvenog proizvoda za RH (Izvor: Ministarstvo financija, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine);
◊Broj stranih turističkih noćenja u RH za razdoblje 2009.-2019. (Izvor: DZS).
Kod projekcija broja stanovnika od 2023. do 2035. godine koristila se aritmetička stopa rasta/pada za razdoblje između 2011. i 2021. godine, odnosno razdoblje između dvije godine u kojima se provodio popis stanovnika. Ista je iznosila -0.84% za godišnju razinu.
Kod utvrđivanja vrijednosti rasta BDP-a, za razdoblje od 2023. do 2025. godine koristile su se projekcije Ministarstva financija iz travnja 2022. godine, dok se za razdoblje od 2026. godine nadalje koristila pretpostavka o godišnjem rastu BDP-a od 3,5 % do 2030. godine, kako je navedeno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, a koja je preuzeta iz prognoza Europske komisije.
U projekciji broja stranih turističkih noćenja koristila se aritmetička stopa rasta/pada za razdoblje između 2009. i 2019. godine, koja je iznosila 6,1 %. Zbog značajnog negativnog učinka pandemije COVID-19 na turističku potražnju u 2020. i 2021. godini, navedene godine nisu uzete u obzir kod projekcije, već je uzeto u obzir prethodno stabilno razdoblje.
Procjena količine komunalnog otpada u 2028. iznosila bi 2.070.164 tone, a u 2035. godini 2.550.158 tona (Slika 59).
Slika . Projekcija godišnjih količina nastalog komunalnog otpada za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
5.2. Otpadna ambalaža
Projekcija količina ambalažnog otpada je izrađena za dvije varijable:
◊ambalažni otpad iz sustava FZOEU koji obuhvaća količine ambalažnog otpada sakupljene i evidentirane putem sustava proširene odgovornosti proizvođača FZOEU
◊ukupna količina ambalažnog otpada koja osim količina iz sustava FZOEU obuhvaća i količine ambalažnog u otpada koje nisu evidentirane putem sustava sustava FZOEU.
Projekcija pokazuje trend porasta količina za obje varijable i za sljedeće vrste ambalažnog otpad: amabalažni otpad od papira i kartona, ambalažni otpad od plastike, ambalažni otpad od stakla, ambalažni otpad metala, ambalažni otpad od drva i ambalažni otpad od stakla.
U planskom razdoblju ukupne količine ambalažnog otpada kretat će se između 376.000 tona i 423.000 tona, sa godišnjom stopom rasta od 2%.
Vezano za količine sakupljene u sustavu FZOEU, sukladno projekciji iste će se u planskom razdoblju kretati između 152.000 tona i 168.000 tona, s godišnjom stopom rasta od 1,7%.
U nastavku se daje prikaz projekcije ukupne količine ambalažnog otpada za obje varijable (Slika 60).
Slika . Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada i ambalažnog otpada sakupljenog putem sustava FZOEU za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Projekcija količina po vrstama ambalažnog otpada izrađena je temeljem podataka iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Ista je pokazala da će u planskom razdoblju kod svih vrsta osim kod drva doći do pozitivne godišnje stope porasta količina. Za karton i papir godišnja stopa porasta iznosit će 1,0 %, za staklo 4,9 %, za Al/Fe 2,0 % te za polimerni ambalažni otpad 2,6 %. Za drvo se predviđa negativna godišnja stopa porasta u iznosu od -0,05 %.
Slika . Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada po materijalima za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
5.3. Otpadni muljevi iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
Prema postojećim analizama, procjenjuje se da trenutna proizvodnja otpadnog mulja na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u republici Hrvatskoj iznosi oko 26.750 t ST/god.
U razdoblju od 2018. do 2026. procjenjuje se značajan porast proizvodnje mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kako zbog povećanja aglomeracija, tako i zbog puštanja u rad novih uređaja, što će biti rezultat usklađivanja s odredbama Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ).
Nadalje, u razdoblju od 2026. do 2031. dodatno se očekuje blagi rast proizvodnje otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda uslijed daljnjeg povećanja opterećenja aglomeracija, te se 2031. postiže vršna proizvodnja mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 79.300 t ST/god. U narednim godinama navedene količine stagniraju.
Slika . Procjena količina proizvedenog otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za razdoblje od 2018. do 2051. godine
Trenutno u RH ne postoji odgovarajući način gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda se uglavnom privremeno skladišti ili odlaže na odlagališta, a manje količine koriste se u poljoprivredne svrhe ili se podvrgavaju postupku kompostiranja.
Potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji će uz materijalnu uključivati i energetsku oporabu otpadnog mulja. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda potrebno je pripremiti/obraditi kako bi se dobile što manje količine otpada (otpad s većim postotkom suhe tvari) čime se olakšava postupanje prije konačne oporabe i/ili zbrinjavanja.
Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 84/21) otpadni mulj iz uređajaza pročišćavanje otpadnih voda više se ne svrstava u posebnu kategoriju otpada.
Nastavno na navedeno, a sukladno Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnihgrađevina za razdoblje do 2030. godine https://voda.hr/sites/default/files/2022-04/visegodisnji_program_gradnje_komunalnih_vodnih_gradevina_za_razdoblje_do_2030._godine.pdf , izbor konkretnog načina zbrinjavanja mulja odvijati će se na razini pružatelja usluga, odnosno uslužnih područja., te regija u kasnijim fazama donošenja odluka, i to tijekom pripreme za realizaciju projekata u sklopu kojih će se provoditi i dodatne analize utjecaja na okoliš, pri čemu će izbor ovisiti o raspoloživim organizacijskim, financijskim i provedbenim mogućnostima. Imajući u vidu načela kružnog gospodarstva, pri planiranju i projektiranju uređaja potrebno jeanalizirati moguće postupke obrade mulja koji bi se koristio u određene svrhe, sve sa ciljem da se s timpostupcima dobiju što manje količine otpada i da se postignu utvrđeni parametri za te svrhe,uključujući postotak suhe tvari i sastav mulja. U svrhu sprječavanja i smanjivanja nastanka otpada nauređajima za pročišćavanje otpadnih voda, planska i projektna dokumentacija uređaja trebarazmotriti prihvatljiva rješenja koja podrazumijevaju unaprjeđenje postojeće linije obrade mulja iliizgradnju nove linije obrade mulja s bilo kojim postupkom obrade (zgušnjavanje, stabilizacija (biološka,kemijska, toplinska), termalna hidroliza, ko-digestija, dehidracija, sušenje (konvekcijsko, kontaktno,solarno), peletiranje, mono spaljivanje, uplinjavanje, piroliza, suspaljivanje (cementare,termoelektrane, ciglane, bioplinska postrojenja, s komunalnim otpadom), kompostiranje,ozemljavanje, miješanje s drugim vrstama otpada i sirovina uz dobivanje novog proizvoda i drugo). Pritom se unaprjeđenje postojećih linija obrade mulja ili izgradnja novih na pojedinim uređajima neograničava isključivo na vlastite potrebe tog uređaja, već je moguće planiranje i izgradnja zajedničkihkapaciteta, pri čemu se kapaciteti potrebni za obradu većih količina mulja koji će se dopremati s okolnihuređaja (unutar određenog regionalnog područja) grade na jednom uređaju.
5.4. Ostale procjene razvoja tijeka otpada
Izrada procjene razvoja tijeka otpada za razne druge tokove otpada predviđena je u sklopu zasebnih projekata, od kojih su neki u fazi provedbe, a neki se planiraju kroz mjere definirane ovim Planom.
Procjene razvoje tijeka otpada za opasni otpad izrađuju se u sklopu projekta koji je u tijeku , a koji će rezultirati izradom studije izvedivosti postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i studija za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“).
Dodatno, Mjera 6. - Analiza učinkovitosti sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprjeđenje, predviđa aktivnosti izrade analiza i studija i za druge vrste posebnih kategorija otpada poput medicinskog otpada, jednokratnih plastičnih proizvoda koji nisu dio EPR sustava, otpada koji sadrži azbest i građevnog otpada.
6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva
Planiranje razvoja sustava gospodarenja otpadom prije svega ovisi o količinama i sastavu otpada. S obzirom da mKO predstavlja ostatni dio komunalnog otpada (dio koji nije odvojeno sakupljen), njegov sastav i količine su neposredno ovisni o načinu i efikasnosti sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. S obzirom da je sustav odvojenog prikupljanja već dugi niz godina u stalnom razvoju, a isto će se nastaviti i u razdoblju do 2035. godine (a možda i duže), nedvojbeno je da će se količine i sastav mKO-a mijenjati tijekom promatranog razdoblja. Slijedom navedenog potrebno je predvidjeti krajnje elemente sustava (oporaba i zbrinjavanja mKO-a) kao robusne i fleksibilne kako bi se mogao zbrinuti raspon količina mKO-a, promjenjivog sastava.
Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.) a u cilju podupiranja EU prelaska na kružno gospodarstvo predviđeno je postupno smanjenje odlaganja otpada, posebno otpada koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe. Kako bi se zajamčila pravilna primjena reda prvenstva gospodarenja otpadom, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se od 2030. ograničenja za odlaganje primjenjivala na sav otpad koji je pogodan za recikliranje i druge postupke materijalne i energetske oporabe, uz iznimku otpada za koji odlaganje daje najbolji učinak na okoliš u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ.
Poduzetim mjerama potrebno je osigurati da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine mase nastalog komunalnog otpada ili manje.
U narednom/budućem razdoblju prioriteti u nadogradnji ili izmjeni postojećeg sustava gospodarenja otpadom i uspostavi novih sustava gospodarenja otpadom, definirat će se obzirom na red prvenstva gospodarenja otpadom propisan Zakonom o gospodarenju otpadom i stupanj razvoja postojećih sustava gospodarenja otpadom kao i s obzirom na zadane vremenske rokove za njihovu provedbu.
Potrebno je usmjeravati/poticati gospodarenje otpadom kao gospodarsku i tržišnu djelatnost prema maksimalnom iskorištavanju vrijednih frakcija otpada koja se mora obavljati uz očuvanje zdravlja ljudi, primjenu načela zaštite okoliša i ciljeva kružnog gospodarstva koje stavlja naglasak na iskorištavanje nacionalnih resursa uz primjenu najviših standarda zaštite okoliša (primjena najboljih raspoloživih tehnologija i praksi prihvaćenih i propisanih odgovarajućim dokumentima na razini EU).
Ispunjavanje ciljeva odvojenog sakupljanja iskoristivih vrsta otpada, te njihove pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu ne isključuje niti jedan element reda prvenstva gospodarenja otpadom već ga čini sastavnim dijelom cjelovitog sustava.
Tako se gospodarenje miješanim komunalnim otpadom nalazi dominantno na zadnja tri stupa reda prvenstva gospodarenja otpadom:
•Recikliranje (izdvajanja i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih frakcija otpada),
•drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
•zbrinjavanje otpada (spaljivanje, odlaganje i dr.).
Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te se u Katalogu otpada nalazi pod ključnim brojem 20 03 01.
Postojeća infrastruktura za zabrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada dominantno se zasniva na:
•Odlagalištima neopasnog otpada
•Postrojenjima za obradu miješanog komunalnog otpada
S obzirom da je razvoj sustava još uvijek u tijeku, isti trenutno ne uvažava u potpunosti načela zaštite okoliša i održivosti te ekonomsku opravdanost i isplativost uz poštivanje reda prvenstva gospodarenja otpadom. Tako je u 2021. godini količina miješanog komunalnog otpada iznosila je 1.004.877 tona odnosno 57 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada. S obzirom da je u istoj godini u postrojenjima za obradu mKO-a obrađeno oko 145.000 t mKO-a, vidljivo je da je više od 85% mKO odloženo na odlagališta bez prethodne obrade te isto ukazuje na nužnost uspostave sustava i kontrole sustava obrade, oporabe i zbrinjavanja mKO-a (materijalna i energetska oporaba odnosno obrada mKO-a prije odlaganja) i to već tijekom ovog planskog razdoblje.
6.1.Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a
S obzirom da mKO predstavlja ostatni otpad nakon što su odvojeno sakupljene frakcije otpada koji će se reciklirati, sastav i količine mKO će se mijenjati tijekom vremena sukladno povećanju količina odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada.
Ciljevi određeni Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpada su postroženi Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu kako bi se njima bolje odražavala nastojanja Unije da prijeđe na kružno gospodarstvo.
Tako je uvjet Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća da je do 2020. godine, potrebno osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpada kao što su papir, metal, plastika i staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora do mjere u kojoj su ti tijekovi otpada slični otpadu iz kućanstava treba povećati na minimalno 50 % cjelokupne mase komunalnog otpada proširen s dodatnim uvjetima kako slijedi:
•do 2025. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 55 % mase;
•do 2030. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 60 % mase;
•do 2035. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65 % mase.
Promatrajući ključne frakcije komunalnog otpada (papir i karton, plastika, metal, staklo, kuhinjski i vrtni otpad, glomazni otpad električni i elektronički otpad), kojih prema analizi sastava komunalnog otpada određenog Metodologijom za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2015.) ima više od 89% (oko 1.572.000 tona u 2021.), na mjestu nastanka je 2021. godine odvojeno prikupljeno 761.683 tona odnosno oko 48% promatranih ključnih frakcija nastalog komunalnog otpada. Kretanje odvojeno prikupljenih količina komunalnog otpada kao i promjena između 2017. i 2021. (Tablica 26) ukazuje na pozitivne trendove u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada.
Tablica . Količine odvojeno sakupljenog KO i stopa promjene 2017. – 2021. godina
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2017. do 2021.
2018. u odnosu na 2017.
2019. u odnosu na 2018.
2020. u odnosu na 2019.
2021. u odnosu na 2020.
Srednja vrijednost
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Ukupno (t)
488.209
553.791
670.769
694.159
761.683
13%
21%
3%
10%
12%
Papir i karton
169.024
181.857
204.078
199.737
228.265
8%
12%
-2%
14%
8%
Glomazni otpad
78.529
101.403
129.531
132.523
129.086
29%
28%
2%
-3%
14%
Biootpad
71.046
70.024
97.518
118.692
122.175
-1%
39%
22%
3%
16%
Plastika
40.745
41.241
63.445
66.384
73.707
1%
54%
5%
11%
18%
Staklo
42.613
52.656
57.054
43.738
53.210
24%
8%
-23%
22%
8%
Metal
25.029
33.528
32.401
38.622
51.225
34%
-3%
19%
33%
21%
Električni i elektronički
33.900
38.072
36.812
32.455
32.503
12%
-3%
-12%
0%
-1%
Za projekcije količina i sastava komunalnog otpada u razdoblju do 2035. godine potrebno je izvršiti određene korekcije udjela pojedinih ključnih frakcija otpada u odnosu na udjele određene Metodologijom za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2015.) i to za: glomazni otpad, električni i elektronički otpad i metal čiji udio, prema spomenutoj metodologiji, u ukupnom komunalnom otpadu iznosi:
•glomazni otpad – 4,08 %
•električni i elektronički otpad – 0,53 %
•metal – 2,54 %
Uzimajući u obzir ukupne količine nastalog komunalnog otpada u 2021. godini kao i količine odvojeno sakupljenog glomaznog otpada, električnog i elektroničkog otpada i metala, korigirani udio navedenih sastavnica otpada u ukupnom komunalnom otpadu iznosi:
•glomazni otpad – 7,08 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 100% nastalih količina)
•električni i elektronički otpad – 2,3 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 80% nastalih količina)
•metal – 3,63 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 80% nastalih količina)
Bitno je istaknuti da se u analizi i projekcijama sastava i količina odvojeno prikupljenog otpada (a posljedično i mKO-a) promatrala pretpostavljena efikasnost odvojenog prikupljanja za ključne godine uvažavajući ispunjenje ciljeva kako su određeni Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu. Tako je npr. za papir i karton efikasnost odvojenog prikupljanja u 2021. bila oko 50% (odvojeno prikupljeno 228.265 tona od ukupno papira i kartona u KO u iznosu od 453.829 tona) a u 2025. efikasnost bi trebala biti oko 61 % što znači da se u 4 godine mora sakupiti oko 71.000 tona više papira i kartona kako bi se ispunio cilj recikliranja od 55%. Isti pristup je primijenjen i za sve ostale kategorije otpada za sve ključne godine (2025., 2028.)
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora pripremiti za ponovnu uporabu ili reciklirati u periodu od 2022. – 2035. godine
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
1.913.143
Papir i karton
228.265
248.876
269.487
290.098
310.710
327.473
344.237
361.001
Glomazni otpad
129.086
130.677
132.269
133.860
135.451
138.946
142.649
146.568
Biootpad
122.175
188.025
253.875
319.725
385.575
406.378
427.181
447.984
Plastika
73.707
114.090
154.473
181.011
235.239
247.931
260.623
273.315
Staklo
53.210
54.693
56.176
57.660
59.143
62.334
65.525
68.715
Metal
51.225
52.308
53.392
54.475
55.558
56.991
58.510
60.118
Električni i elektronički
32.503
33.178
33.852
34.527
35.202
36.110
37.073
38.091
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
Ukupno (t)
2.190.300
2.550.158
Papir i karton
377.765
394.528
416.529
438.529
460.529
482.530
504.530
Glomazni otpad
150.707
155.073
159.673
164.514
169.603
174.946
180.551
Biootpad
468.787
489.590
516.891
544.192
571.494
598.795
626.097
Plastika
286.007
298.699
315.355
332.012
348.668
365.325
381.982
Staklo
71.906
75.097
79.285
83.473
87.660
91.848
96.036
Metal
61.815
63.606
65.493
67.478
69.566
71.758
74.057
Električni i elektronički
39.166
40.302
41.497
42.755
44.078
45.466
46.923
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2028. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća)
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2021. do 2028.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
1.913.143
Papir i karton
228.265
248.876
269.487
290.098
310.710
327.473
344.237
361.001
Glomazni otpad
129.086
130.677
132.269
133.860
135.451
138.946
142.649
146.568
Biootpad
122.175
188.025
253.875
319.725
385.575
406.378
427.181
447.984
Plastika
73.707
114.090
154.473
181.011
235.239
247.931
260.623
273.315
Staklo
53.210
54.693
56.176
57.660
59.143
62.334
65.525
68.715
Metal
51.225
52.308
53.392
54.475
55.558
56.991
58.510
60.118
Električni i elektronički
32.503
33.178
33.852
34.527
35.202
36.110
37.073
38.091
Povećanje 2022. u odnosu na 2021.
Povećanje 2023. u odnosu na 2022.
Povećanje 2024. u odnosu na 2023.
Povećanje 2025. u odnosu na 2024.
Povećanje 2026. u odnosu na 2025.
Povećanje 2027. u odnosu na 2026.
Povećanje 2028. u odnosu na 2027.
Srednja vrijednost
Papir i karton
9%
8%
8%
7%
5%
5%
5%
10%
Glomazni otpad
1%
1%
1%
1%
3%
3%
3%
3%
Biootpad
54%
35%
26%
21%
5%
5%
5%
24%
Plastika
55%
35%
17%
30%
5%
5%
5%
24%
Staklo
3%
3%
3%
3%
5%
5%
5%
6%
Metal
2%
2%
2%
2%
3%
3%
3%
4%
Električni i elektronički
2%
2%
2%
2%
3%
3%
3%
3%
Promatrajući stope promjene odvojenog prikupljanja u periodu od 2017.-2021. te u periodu od 2022. do 2028. jasno je da se najveća ulaganja moraju dogoditi u sustavu odvojenog prikupljanja i obrade biootpada i plastike a čija stopa odvajanja bi u promatranom periodu trebala rasti za prosječno 21% odnosno 22%. S obzirom da je potrebna stopa porasta odvojenog prikupljanja (za ispunjenje cilja od 55% do 2025. pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje) teško ostvariva, Tablica 29 prikazuje projekcija kretanja KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine (za ispunjenje cilja od 65% do 2035. pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje ali za slučaj neispunjavanja međuciljeva 2025. i 2030. godine) i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća).
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća) i pretpostavku ispunjenja krajnjeg cilja 2035. godine od 65%
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2021. do 2035.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
Papir i karton
228.265
247.998
267.731
287.465
307.198
326.931
346.664
366.398
Glomazni otpad
129.086
132.762
136.438
140.114
143.790
147.466
151.143
154.819
Biootpad
122.175
151.195
180.214
209.233
238.252
267.271
296.291
325.310
Plastika
73.707
91.471
109.235
126.999
144.763
162.527
180.291
198.055
Staklo
53.210
55.199
57.188
59.177
61.166
63.155
65.144
67.134
Metal
51.225
52.856
54.487
56.118
57.749
59.379
61.010
62.641
Električni i elektronički
32.503
33.533
34.563
35.593
36.623
37.653
38.683
39.713
Povećanje 2022. u odnosu na 2021.
Povećanje 2023. u odnosu na 2022.
Povećanje 2024. u odnosu na 2023.
Povećanje 2025. u odnosu na 2024.
Povećanje 2026. u odnosu na 2025.
Povećanje 2027. u odnosu na 2026.
Povećanje 2028. u odnosu na 2027.
Povećanje 2029. u odnosu na 2028.
Papir i karton
9%
8%
7%
7%
6%
6%
6%
5%
Glomazni otpad
3%
3%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
Biootpad
24%
19%
16%
14%
12%
11%
10%
9%
Plastika
24%
19%
16%
14%
12%
11%
10%
9%
Staklo
4%
4%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
Metal
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
Električni i elektronički
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035
Ukupno (t)
2.550.158
Papir i karton
386.131
405.864
425.597
445.330
465.064
484.797
504.530
Glomazni otpad
158.495
162.171
165.847
169.523
173.199
176.875
180.551
Biootpad
354.329
383.348
412.367
441.387
470.406
499.425
528.444
Plastika
215.819
233.584
251.348
269.112
286.876
304.640
322.404
Staklo
69.123
71.112
73.101
75.090
77.079
79.068
81.057
Metal
64.272
65.903
67.534
69.164
70.795
72.426
74.057
Električni i elektronički
40.743
41.773
42.803
43.833
44.863
45.893
46.923
Povećanje 2030. u odnosu na 2029.
Povećanje 2031. u odnosu na 2030.
Povećanje 2032. u odnosu na 2031.
Povećanje 2033. u odnosu na 2032.
Povećanje 2034. u odnosu na 2033.
Povećanje 2035. u odnosu na 2034.
Srednja vrijednost
Papir i karton
5%
5%
5%
4%
4%
4%
7%
Glomazni otpad
2%
2%
2%
2%
2%
2%
3%
Biootpad
8%
8%
7%
7%
6%
6%
10%
Plastika
8%
8%
7%
7%
6%
6%
10%
Staklo
3%
3%
3%
3%
3%
3%
4%
Metal
3%
2%
2%
2%
2%
2%
4%
Električni i elektronički
3%
2%
2%
2%
2%
2%
4%
Sukladno navedenom, godišnja stopa povećanja odvojenog prikupljanja KO iznosi 3-10%, što je još uvijek predstavlja prilično visoki rast u količinama odvojeno prikupljenog KO, ali uz znatna ulaganja ipak dostižan cilj tijekom sljedećih 13 godina.
Bez analize ispunjavanja ciljeva određenog Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu o potrebi osiguranja pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada u godinama 2025., 2028., 2030. i 2035. nije moguće izraditi projekcije očekivanih količina i sastava mKO-a a za koje je potrebno uspostaviti sustav oporabe i zbrinjavanja. Prikaz potrebnih trendova u pripremi za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada u godinama 2022.-2035. kao i količina mKO-a koje proizlaze iz postavljenih ciljeva dan je u Poglavlju 7.
6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO)
Sukladno zakonskoj regulativi na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. Iznimno je dozvoljeno odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom određenih ZOGO-om i to uz sljedeće uvjete:
•prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže,
•prethodnom obradom se ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, kao i globalnog okoliša, uključujući »učinak staklenika«, te svake opasnosti za zdravlje ljudi do koje bi moglo doći zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta,
•odlaganje inertnog otpada čija obrada nije tehnički izvediva
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom „obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja“ pri čemu se prethodna obrada otpada prije odlaganja smatra postupkom kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.
Na lokacijama (postrojenjima) na kojima se vrši prethodna obrada miješanog komunalnog otpada prije odlaganja i/ili drugog načina zbrinjavanja potrebno je omogućiti:
•Izdvajanje iskoristivih frakcija otpada koje nisu izdvojene na mjestu nastanka a kao priprema za oporabu i/ili recikliranje
•Biološku obradu (stabilizaciju) biorazgradivog dijela miješanog komunalnog otpada
•Energetska oporaba otpada i produkata obrade otpada koje nije moguće materijalno oporabiti
•Odlaganje i drugi postupci zbrinjavanja neiskoristivih produkata obrade i biološki stabiliziranog otpada
Navedeno postupanje s miješanim komunalnim otpadom se provodi primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom uz primjenu »načela blizine« prema kojemu se obrada otpada mora obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.
Sukladno načelu blizine davatelj usluge sakupljanja mKO je dužan predati mKO nastao na području određene JLS u centar za gospodarenje otpadom kojemu JLS pripada kako je određeno ovim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
S obzirom na postojeće i planirano stanje u gospodarenju otpadom cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez segmenta obrade miješanog komunalnog otpada. Uvažavajući gore navedene činjenice i zakonski propisani red prvenstva, sustav gospodarenja komunalnim otpadom u RH treba razvijati na sljedećim područjima:
•Organizirano odvojeno sakupljanje pojedinih kategorija otpada iz komunalnog otpada uz osiguravanje potrebne infrastrukture;
•Obrada odnosno priprema odvojeno prikupljenog otpada za ponovnu uporabu i recikliranje
•Obrada miješanog komunalnog otpada u postrojenjima za obradu mKO-a (centar za gospodarenje otpadom s ili bez energetske oporabe);
•Energetska oporaba otpada i produkata obrade otpada koje nije moguće materijalno oporabiti proizvedenog /nastalog u RH;
•Odlaganje i drugi postupci zbrinjavanja neiskoristivih produkata obrade i biološki stabiliziranog otpada;
•Odlaganje stabiliziranog opasnog otpada.
Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu (oporabu i zbrinjavanje) komunalnog otpada otpada i drugog otpada ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva odnosno otpada koji je moguće obraditi u CGO-u sukladno predviđenoj tehnologiji obrade. Sastavni dio Centara za gospodarenje otpadom predstavlja i mreža pretovarnih stanica koje imaju funkciju prikupljanja otpada i okrupnjavanja pošiljki otpada za prijevoz do CGO-a odnosno postrojenja za recikliranje.
U CGO-u se odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada prije konačne oporabe i zbrinjavanja ostatnih frakcija kao što su:
•prihvat i obrada otpada;
•izdvajanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati te izdvajanje i daljnja predaja opasnog otpada;
•izdvajanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe;
•biološka obrada otpada
•priprema za energetsku oporabu i energetska oporaba otpada;
•nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada
U centrima za gospodarenje otpadom sakupljeni otpad se priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati te vrste otpada pogodne za energetsku oporabu. U centrima za gospodarenje otpadom predviđena je mehanička i biološka obrada otpada i/ili energetska oporaba otpada uključujući i trajno zbrinjavanje otpada. Mogući koncepti energetske oporabe komunalnog i drugih vrsta otpada detaljnije su razrađeni u poglavlju Energetska oporaba otpada (Poglavlje 6.4.).
Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske od 2017.-2022. NN 3/17, 1/22), Republika Hrvatska se opredijelila za centralizirani sustav gospodarenja mKO-a gdje će se cjelokupni mKO koji se prikuplja u sklopu javne usluge oporabljivati i zbrinjavati u sklopu CGO-a.
Iako uspostava centraliziranih mjesta obrade mKO-a i ostalih odvojeno prikupljenih kategorija otpada zahtijeva veća početna ulaganja (veći kapitalni troškovi), navedenim pristupom se utječe na optimiziranje operativnih troškova koji u slučaju decentraliziranog sustava mogu predstavljati značajni udio u ukupnim troškovima oporabe i zbrinjavanja mKO-a.
U RH je planirana izgradnja ukupno 11 centara za gospodarenje. Lokacije centara određene su kao rezultat optimizacije prostornih i ekonomskih parametara dok tehničko-tehnološko rješenje proizlazi iz obaveza ispunjavanja zadanih ciljeva u skladu sa najboljim raspoloživim tehnikama.
Potrebni kapaciteti obrade mKO-a proizlaze iz planirane uspostave odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada određeni u prethodnom poglavlju. Kapaciteti pojedinih CGO-a prikazani su u Tablica 30.
Tablica . Popis i nazivni kapaciteti centara za gospodarenje otpadom
Br.
Naziv
Županija
Kapacitet (tona/godina)
1.
CGO Marišćina
Primorsko – goranska (sve JLS)
100.000
2.
CGO Kaštijun
Istarska (sve JLS)
90.000
3.
CGO Bikarac
Šibensko-kninska (sve JLS)
40.000
4.
CGO Biljane Donje
Zadarska (sve JLS), dio Ličko-senjske (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac)
70.000
5.
CGO Babina Gora
Karlovačka (sve JLS), dio Ličko-senjske (grad Otočac i općine Brinje, Plitvička jezera, Vrhovine), dio Sisačko-moslavačke (grad Glina i općine Gvozd i Topusko )
Brodsko-posavska (sve JLS), Požeško-slavonska (sve JLS), Virovitičko-podravska županija (sve JLS) dio Sisačko-moslovačke (gradovi Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Popovača, Sisak i općine Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Sunja, Topusko, Velika Ludina)
55.000
11.
CGO Zagreb
Grad Zagreb, Zagrebačka (sve JLS)
180.000
6.3.Odlagališta neopasnog otpada
U 2021. godini je nastalo ukupno 1.004.877 tona mKO-a. S obzirom na trenutno stanje gospodarenja mKO-om gdje se svega cca 146.000 tona mKO-a obrađuje u sklopu 2 postojeća CGO-a (Kaštijun i Marišćina), na postojeća aktivna odlagališta (njih 80 u 2021. godini) odloženo je 848.075 t mKO-a bez prethodne obrade.
Kako je prethodno navedeno u poglavlju 2.4.1.6., ukupan preostali kapacitet na svim odlagalištima krajem 2021. godine, prema procjeni operatera odlagališta iznosio je 16.624.770 tona, od čega se 9.792.665 tona odnosi na odlagališta na kojima se odlaže komunalni otpad. U 2021. godini pripremu sanacije prijavilo je 15 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 28 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 37 odlagališta.
Kontinuirano se radi na unapređenju sustava praćenja ispunjavanja propisanih ciljeva i na provođenju mjera u svrhu smanjenja odlaganja otpada, čemu ide u prilog i donošenje Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19, 17/19). Odlukom je, između ostaloga, određen raspored i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama koja su se trebala zatvoriti do 31.12.2018. godine. Do kraja 2020. godine zatvoreno je svih 26 planiranih odlagališta.
Uzimajući u obzir broj neusklađenih i usklađenih aktivnih službenih odlagališta neopasnog otpada, količine mKO-a koji se odlaže bez prethodne obrade te ciljeve postupnog smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, neophodno je predvidjeti postupno preusmjeravanje otpada sa manjih, neusklađenih i nesaniranih odlagališta s ciljem njihove sanacije i zatvaranja bez daljnjeg odlaganja, na veća, infrastrukturno opremljena, usklađena odlagališta s dostatnim kapacitetima. Istovremeno potrebno je nastaviti aktivnosti na izgradnji planiranih postrojenja za oporabu i zbrinjavanje mKO-a, kroz izgradnju centara za gospodarenje otpadom.
Odlukom o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta određena su postojeća odlagališta neopasnog otpada:
•koja se zatvaraju
•na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje
•na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada Centara za gospodarenje otpadom.
Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, opremanje i izgradnju infrastrukture za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada te nastavak izgradnje postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada.
Postojeća odlagališta neopasnog otpada koja ispunjavaju ili će ispunjavati uvjete za rad (sanirana i usklađena s nacionalnom i europskom regulativom) nastaviti će s radom i prihvatom miješanog komunalnog otpada do puštanja u rad odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom nakon čega se navedena odlagališta zatvaraju ili se preostali kapaciteti koriste za prihvat inertnog otpada. Također, sukladno zakonskoj regulativi na usklađenim odlagalištima otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. Iznimno, dozvoljeno je i odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom određenih ZOGO-om i to u slučaju da prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže, ili se prethodnom obradom ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš. Također je dozvoljeno odlaganje inertnog otpada čija obrada nije tehnički izvediva.
S obzirom da je u promatranom planskom razdoblju (2023.-2028.) predviđen završetak izgradnje postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada (kao dio Centara za gospodarenje otpadom), potrebno je predvidjeti zatvaranje svih odlagališta neopasnog otpada.
U tijeku je izrada revidirane Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta kojom će se uzeti u obzir najnoviji status pojedinih projekata izgradnje CGO-a kao jedne od krajnjih točaka u sustavu gospodarenja mKO-om te raspoloživost kapaciteta na aktivnim odlagalištima. Rezultat Odluke će biti popis odlagališta koja će se zatvoriti u ovom planskom razdoblju a ne temelju čega će se moći procijeniti kapitalni troškovi zatvaranja odlagališta.
6.4.Energetska oporaba otpada
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, uvažavajući red prvenstva gospodarenja otpadom kao i postavljene ciljeve za ograničenjem dopuštene količine otpada koja se može odložiti 2035. godine a koji iznosi 10%, nije moguće ispuniti bez energetske oporabe. Stoga je zbog postavljenih ciljeva potrebno planirati i izgraditi postrojenja za energetsku oporabu otpada. Naime, cijeli sustav gospodarenja otpadom zasnovan je na primjeni svih pet segmenata reda prvenstva gospodarenja otpadom (prevencija, ponovno korištenje, recikliranje, oporaba, zbrinjavanje), dok je cilj također samodostatnost i održivost sustava bez potrebe, odnosno s minimiziranjem potrebe za obradom otpada i sirovina dobivenih obradom otpada izvan granica RH kako bi se 1.) smanjili troškovi konačnog zbrinjavanja otpada i 2.) kako bi se osigurao što veći stupanj energetske neovisnosti RH. Tako je jedna od vizija Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. (NN 25/20) „Ojačati sigurnost opskrbe energijom kroz rast domaće proizvodnje i povezivanje energetske infrastrukture, kao i uvođenje mehanizama za razvoj proizvodnih kapaciteta“.
Kao što je vidljivo iz projekcija nastanka KO, odvojenog sakupljanja i materijalne oporabe potrebno je predvidjeti sustav za gospodarenje mKO-om za približno 900.000 t/god (Scenarij 1) odnosno 1.000.000 t/god (Scenarij 2). S obzirom na strateško opredjeljenje RH za obradu mKO-a u sklopu regionalnih CGO-a, izlazni produkti obrade mKO-a su:
•Reciklati – izdvojeni otpad pogodan za materijalnu oporabu
•Gorivo iz otpada
•Ostatak za odlaganje – stabilizirani biorazgradivi otpad i ostali otpad koji nije pogodan za niti jedan drugi sustav oporabe
U skladu s tim proizlazi potreba za energetskom oporabom otpada koji se ne može drugačije oporabiti/ponovo iskoristiti, a koji su rezultat obrade otpada u centrima za gospodarenje otpadom te otpadnog mulja sa uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Gorive frakcije iz komunalnog otpada, izdvojene u procesu mehaničko-biološke obrade u sklopu centara gospodarenja otpadom, ovisno o klasi odnosno ostalim parametrima mogu se obrađivati u industrijskim postrojenjima odnosno postrojenjima za energetsku oporabu otpada zajedno s obrađenim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Rezultat energetske oporabe otpada je toplinska i električna energija, dok se kao ostatak pojavljuje šljaka  e pepeo.
Postrojenja za termičku obradu odnosno energetsku oporabu otpada se koriste, ali nisu ograničena, za obradu sljedećih vrsta otpada:
•miješani i ostali komunalni otpad za koji nije moguća ponovna uporaba i materijalna oporaba;
•gorivo iz otpada dobiveno nakon mehaničko-biološke obrade;
•ostatni materijal od proizvodnje drveta i proizvoda od drveta;
•otpadni mulj od obrade komunalnih otpadnih voda;
•ostali otpad u skladu s pravilnicima koji definiraju gospodarenje određenom kategorijom otpada i karakteristikama samog postrojenja za termičku obradu.
Potrebu uspostave odgovarajućih postrojenja za energetsku oporabu otpada osim kroz red prvenstva, potrebno je promatrati i kroz načela gospodarenja otpadom (npr. blizine i samodostatnosti) kako bi se osiguralo smanjenje transportnih troškova i energetske oporaba u slučaju termičke obrade otpada izvan teritorija RH i osigurala samodostatnost u slučaju manjka kapaciteta izvan RH.
Razmatrajući širi aspekt doprinosa energetske oporabe otpada izuzev odgovarajuće zaštite okoliša i važnosti ovog postupka obrade za ostvarenje zakonski postavljenih ciljeva ekonomski doprinos nije zanemariv.
Osim novih postrojenja za energetsku oporabu otpada koja se mogu planirati u sklopu CGO-a ili kao zasebni objekti, potrebno je uzeti u obzir i postojeća postrojenja koja već imaju izgrađenu i funkcionalnu infrastrukturu kao što su cestovni i željeznički pristupi, spojevi na VN mrežu, sustav distribucije ogrjevne topline i tehnološke pare i sl.
Postojeći objekti na kojima je moguće planirati izgradnju (nadogradnja) postrojenja za energetsku oporabu otpada nastalog na teritoriju RH su:
•industrijske toplane i kotlovnice
•termoelektrane
•tvornice cementa i tvornice vapna
Neki od postojećih objekata već i koriste gorivo iz otpada kao alternativno gorivo odnosno oporabljuju otpad postupkom R1 (korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije). Ukupno su u RH do kolovoza 2022. godine četiri tvrtke posjedovale dozvolu za energetsku oporabu na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona/godina.
Međutim, problem je što s obzirom na tehnološke zahtjeve procesa, navedena postojeća postrojenja imaju visoke zahtjeve za kvalitetom goriva iz otpada. Tako bi npr. u slučaju da svi planirani CGO-i proizvode gorivo iz otpada koje je moguće oporabiti u postojećim postrojenjima, bilo potrebno proizvoditi GIO visoke klase što predstavlja najviše oko 20% (bazirano na projiciranom sastavu mKO-a) ulaza u proces obrade mKO-a.
Međutim , isključivom proizvodnjom visokokvalitetnog goriva iz otpada nije moguće ispuniti ciljeve smanjenja količina koja je dozvoljeno odložiti na najviše 10% količina KO 2035. godine te je stoga nužno planirati postrojenja koja će biti u mogućnosti oporabiti otpad šireg kvalitativnog raspona.
Tako je potrebno planirati sustav koji će biti u mogućnosti energetski oporabiti oko 400.000 tona/god procesiranog i/ili neprocesiranog mKO-a (Scenarij 1 - gorivo iz otpada niske do srednje kvalitete) uvećano za mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u iznosu od 100.000 t ST/god, odnosno oko 145.000 tona/god procesiranog i/ili neprocesiranog mKO-a (Scenarij 2 - gorivo iz otpada visoke kvalitete).
S obzirom da se navedeni sustavi i postrojenja planiraju i izvode na za minimalno operativno razdoblje od 30 godina., odgoda ciljeva sukladno Scenariju 2 će samo dovesti do odgode za potrebnim dodatnim kapacitetima za energetsku oporabu većih količina mKO-a i goriva iz otpada.
Mikrolokacije postrojenja proizlaze kao rezultat studija izvodljivosti gdje će se uzeti u obzir prometna povezanost, uvjeti zaštite okoliša i prirode i kao najvažniji parametar mogućnost plasiranje proizvedene toplinske i električne energije s obzirom da se kombinacijom oporabe s proizvodnjom toplinske i električne energije postiže najviša razina energetske efikasnosti.
Podjela na županije poslužila je samo kao baza za lakši prikaz potencijala i potreba za postrojenjima za energetsku oporabu s obzirom na zemljopisne značajke dok će se zbrinjavanje gorivog otpada, otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ostalog otpada predviđenog za energetsku oporabu odvijati putem tržišnih principa neovisno o županijskim administrativnim granicama osim za određene kategorije otpada sukladno posebnim propisima.
Uzevši u obzir ograničenja uspostavljena EU ciljem za odlaganje komunalnog otpada, ali i poteškoće s obradom otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, zbrinjavanjem otpada preostalog nakon obrade komunalnog otpada i drugih vrsta otpada, bez cjelovite primjene svih segmenata reda prvenstva gospodarenja otpadom, uključujući energetsku oporabu i spaljivanje otpada neće biti moguće ostvariti na teritoriju RH cilj u svezi odlaganja komunalnog otpada, te je potrebno osigurati i omogućiti zainteresiranim subjektima pripremu i razvoj projekata energetske oporabe.
7.OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
Prema Akcijskom planu za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama (Hrvatske vode, ožujak 2020.) očekuje se vršna proizvodnja mulja od 79.300 t ST/god 2031. godine te je ista povezana s puštanjem u rad novih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. 2028. godine se očekuje nastanak nešto manjih količina mulja u odnosu na maksimalno očekivane ali s obzirom da je prema navedenom dokumentu sustav gospodarenja muljem potrebno planirati za raspon - 5% + 25% opterećenja muljem, za daljnje potrebe će se uzeti u obzir očekivana maksimalna količina mulja u iznosu od 100.000 t ST/god.
Navedena količina se odnosi na mulj koji se ne vraća u proces obrade komunalnih otpadnih voda te koji se stoga mora oporabiti i/ili zbrinuti uvažavajući red prvenstva gospodarenja otpadom. Pri tome oporaba i/ili zbrinjavanje mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda se najčešće provodi sljedećim postupcima:
•Materijalna oporaba – kao prekrivka i rekultivirajući materijal na odlagalištima otpada
•Digestija i/ili kompostiranje
•Energetska oporaba spaljivanjem ili suspaljivanjem
Mogućnosti primjene nekog od postupaka oporabe i/ili zbrinjavanja ovise o stupnju prethodne obrade i pripreme mulja odnosno o udjelu suhe tvari. Tako npr. za mulj koji je prosušen do >80% ST jedna od najpoželjnijih opcija oporabe i/ili zbrinjavanja je energetska oporaba spaljivanjem ili suspaljivanjem.
Planiranje sustava je potrebno bazirati na „načelu blizine“ kako bi se smanjilo okolišno opterećenje i pripadajući rizici. Iznimka je energetska oporaba otpadnog mulja s ciljem proizvodnje električne i toplinske energije čime se može opravdati veća udaljenost transporta u smislu CO2 ekvivalenta proizvedene električne i/ili toplinske energije.
S obzirom na ograničene kapacitete obrade mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji nastaje i koji će nastajati u planskom razdoblju u RH, a kako bi se spriječio negativni utjecaj na nacionalni sustav gospodarenja otpadom, potrebno je zabraniti uvoz otpada ključnih brojeva 19 08 05, 19 08 11*, 19 08 12, 19 08 13* i 19 08 14.
8.Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja
Određivanje načelnih lokacija građevina za gospodarenje otpadom zasniva se na uvažavanju: načela zaštite okoliša i gospodarenja otpadom definiranih zakonskom regulativom, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke te financijsko-ekonomskog aspekta.
Načela blizine i samodostatnosti uz načela zaštite okoliša rezultiraju optimizacijom i uravnoteženjem sustava što vodi k njegovoj održivosti tijekom vijeka korištenja. Načelo blizine se različito odražava na sustave gospodarenja određenim kategorijama otpada s obzirom na njihovu osjetljivost na transportne troškove kao i količine otpada kojim se gospodari što uvjetuje primjenu različitih kriterija prilikom optimizacije pojedinog sustava.
Osnovni preduvjet realizacije svakog objekta u sustavu gospodarenja otpadom je usklađenost planiranog zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom u kojoj JL(R)S planiraju u prostoru objekte gospodarenja otpadom sukladno potrebama u određenom planskom razdoblju dok se razvoj sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj razini (Županije i Grad Zagreb) rješava kroz Planove gospodarenja otpadom (područne (odnosno regionalne samouprave) čija je obaveza donošenja propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Navedenim se Planovima, a koji mora biti usklađen s nacionalnim Planom, rješava cjeloviti pristup gospodarenju otpadom određujući gospodarenje s otpadom od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade.
Gospodarenje komunalnim otpadom, kao jednom od prioritetnih kategorija otpada po pitanju količina i sastava, obuhvaćenosti sudionika sustava, kompleksnim zahtjevima što se tiče odgovarajućeg sustava za gospodarenje i pripadajuće infrastrukture uvjetovano je:
zakonodavnim okvirom
oodvojeno prikupljanje problematičnog otpada, papira i kartona, stakla, plastike, biootpada, metala, tekstila i glomaznog otpada;
oispunjavanja ciljeva pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje kroz odvojeno prikupljanje papira i kartona, metala, plastike, stakla, biootpada i glomaznog otpada u minimalnom udjelu od:
Scenarij 1 - 55%, 60%, 65% mase komunalnog otpada do 2025., 2030, 2035. Scenarij 1 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ, članak 11., točka 2.
Scenarij 2 - 50%, 55%, 60% mase komunalnog otpada do 2025., 2030, 2035. Scenarij 2 predviđa odgodu ispunjenja ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ, članak 11., točka 2. za 5 godina sukladno članku 11., točke 3. i 5.
oograničenja za odlaganje za sav otpad koji je pogodan za recikliranje i druge postupke materijalne i energetske oporabe do 2030.
oograničenje količine komunalnog otpada koji se odlaže:
Scenarij 1 - na najviše 10 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2035. Scenarij 1 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 1999/31/EZ), članak 5., točka 5.
Scenarij 2 - na najviše 10 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2040. i na najviše 25 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2035. Scenarij 2 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 1999/31/EZ), članak 5., točka 6. i 8.
oobavezna obrada otpada prije odlaganja
osmanjenje količina biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta;
prostornim značajkama područja obuhvata;
mogućnosti smještaja spremnika za odvojeno prikupljanje pojedinih komponenti komunalnog otpada;
transportnim putevima;
mogućnosti obrade biorazgradivog dijela komunalnog otpada;
stupnjem razvijenosti sredine, s obzirom na generiranje određenih kategorija otpada;
značajkama postojećeg i budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom, s obzirom da li se lokacija već koristi u svrhu gospodarenja otpadom.
Lokacije objekata za sakupljanje otpada (spremnici na javnim površinama, reciklažna dvorišta) namijenjenih pretežno građanima rezultat su analize područja generiranja otpada i smještaju se kako bi se omogućio što jednostavniji pristup krajnjem korisniku, što je najčešće u težištima nastanka otpada te u središtima naseljenih područja.
Neki od uvjeta koje moraju zadovoljiti objekti/spremnici sustava za sakupljanje otpada su:
prikupljanje na mjestu nastanka – spremnici na „kućnom pragu“ ili u krugu pravnih osoba za odvojeno prikupljanje (ne postoje posebni uvjeti osim broja spremnika i zahtjeva za njihovom trajnošću i manipulativnim svojstvima),
prikupljanje na mjestu nastanka – spremnici na javnim površinama. U slučaju da su jedina mjera odvojenog prikupljanja otpada moraju biti lako pristupačni kako korisniku tako i pružatelju usluge sakupljanja otpada,
reciklažna dvorišta – stacionarna reciklažna dvorišta obavezna su u svim JLS s više od 3000 stanovnika, te s najmanje jednim dvorištem na 25.000 stanovnika. Lokacija se odabire kako bi se omogućio jednostavan pristup svim korisnicima kojigravitiraju određenom reciklažnom dvorištu te ovlaštenim sakupljačima/oporabiteljima određene kategorije otpada. JLS s manje od 3.000 stanovnika a koja ne posjeduje stacionarno reciklažno dvorište mora osigurati dostupnost mobilnog reciklažnog dvorišta
Načelne lokacije objekata sustava gospodarenja otpadom (reciklažnog dvorišta za građevni otpad, centra za gospodarenje otpadom, postrojenja za energetsku oporabu otpada itd.) ovise o uvjetima zaštite okoliša i prirode u određenom području iz kojih proizlaze ograničenja određenih djelatnosti. Pogodnost potencijalnih lokacija za smještaj objekata sustava gospodarenja otpadom uglavnom se određuje putem višekriterijske analize uzimajući u obzir hidrološke i hidrogeološke značajke lokacije, udaljenost od naseljenih područja, prometnu povezanost (cestovnu, željezničku, pomorsku), razvijenost infrastrukture uzimajući u obzir mogućnosti plasiranja proizvoda koji nastaju kao rezultat gospodarenja otpadom (GIO, toplinska i električna energija, kompost i sl.).
Kriterij za određivanje lokacije odlagališta opasnog otpada proizlaze iz visokih zahtjeva propisa kojim je reguliran način i uvjeti odlaganja otpada, kategorije i uvjeti rada za odlagališta otpada.
8.1.Tehnički zahtjevi za građevine za gospodarenje otpadom
Najbolje raspoložive tehnike (NRT) opisuju obvezujuće tehnike i tehnologiju koju je potrebno primijeniti za projektiranje, gradnju, održavanje, uporabu i stavljanje izvan uporabe građevina za gospodarenje otpadom za koje postoji obveza izdavanja okolišne dozvole.
Smjernice za primjenu NRT definirane su u aktualnoj verziji tzv. referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama nastalom kao rezultat razmjene podataka koje organizira Europska komisija između država članica, industrije, nevladinih organizacija zaštite okoliša i Europske komisije. Iz navedenih NRT proizlaze granične vrijednosti emisija u okoliš koje se ne smiju prekoračiti.
Za sve je građevine, osim NRT potrebno uzeti u obzir i primjere najbolje prakse te stanje tehničke spoznaje u određenom trenutku.
Odgovarajuće mjere zaštite okoliša te uvjeti izgradnje i opremanja građevina sustava gospodarenja otpadom za koje ne postoji obaveza utvrđivanja okolišne dozvole definirani su kroz odgovarajuće provedbene propise kojima su propisani minimalni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, vođenje objekata te praćenje emisija (Tablica 31).
Tablica . Zakonska regulativa kojom su propisani minimalni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, vođenje objekata te praćenje emisija
Dokument
Kratki opis sadržaja dokumenta
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/22)
Propisuje uvjete i način rada te opremanja skladišta otpada i reciklažnih dvorišta
Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)
Propisuje način i uvjete rada, uvjete za početak i prekid rada postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te način gospodarenja ostatnim otpadom u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada i posebne uvjete za ostale postupke termičke obrade otpada.
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19)
Propisuje kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihovog zatvaranja; odnosi se na odlagališta inertnog, neopasnog i opasnog otpada
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/22)
Propisuje način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s javnom uslugom prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada, prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja, način i uvjete određivanja i obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.
Pravilnik građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
Propisuju se uvjeti gospodarenja građevnim otpadom, obveze proizvođača proizvoda koji sadrži azbest, postupci gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, zahtjevi u pogledu skladištenja i prijevoza otpada koji sadrži azbest, uvjeti za gospodarenje azbestnim otpadom.
Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)
Uvjeti obrade i korištenja građevnog otpada kojem je ukinut status otpada; uvjeti obrade i korištenja biorazgradivog otpada kojem je ukinut status otpada(ne uključuje oporabu papira, tekstila)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)
Propisuje uvjete i način provođenja Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) odnosno Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO). Također, određuje zahvate za koje je propisano provođenje PUO i OPUO
Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja koju je operater dužan ishoditi prije puštanja u rad postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije. Uredbom se propisuje i način utvrđivanja najboljih raspoloživih tehnika te se daje i popis onečišćujućih tvari za koje se određuju granične vrijednosti emisija
8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada
Prema izrađenoj procjeni razvoja tijeka komunalnog otpada, a kako bi se ostvarili zakonski zadani ciljevi (Scenarij 1 ili Scenarij 2) u narednom planskom razdoblju potrebno je unaprijediti postojeća i uspostaviti nova postrojenja za pripremu materijala za materijalnu i energetsku oporabu (sortirnice), materijalnu i energetsku oporabu te zbrinjavanje otpada. Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada izrađena je temeljem demografskih kretanja u RH, kretanja bruto društvenog proizvoda i broj stranih turističkih noćenja u RH. Procjenama je obuhvaćeno šire vremensko razdoblje od onog planiranog ovim dokumentom, kako bi se mogli prikazati i uzeti u obzir dugoročniji trendovi kao i ciljevi do 2035. godine odnosno 2040. godine. Metodološki pristup i detaljan proračun je prikazan u poglavlju 6.1. Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a.
8.2.1.Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenih suhih reciklata
Ukupni potrebni kapaciteti novih sortirnica (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost sortiranja) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku te ukupno iznose 763.149 t/god za Scenarij 1 koji predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i 1999/31/EZ (Tablica 32 i Slika 63), odnosno 691.401 t/god za Scenarij 2 koji predviđa odgodu ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i 1999/31/EZ (Tablica 33 i Slika 64)
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav obrade suhih reciklata (t/god)
Ukupni potrebni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)
Kapacitet postojećih sortirnica za obradu suhih reciklata (R12) (t/god)
Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica (kn)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica (EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
763.149
12.182
2.100
10.082
35.285.332
4.683.168,36
Brodsko-posavska
2,0%
15.617
0
15.617
54.661.020
7.254.764,09
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
29.775
2.900
26.875
94.063.975
12.484.434,93
Grad Zagreb
19,8%
150.724
62.900
87.824
307.382.444
40.796.661,23
Istarska
7,5%
56.867
0
56.867
199.034.559
26.416.425,64
Karlovačka
2,5%
18.823
9.100
9.723
34.031.498
4.516.755,99
Koprivničko-križevačka
1,7%
13.094
3.120
9.974
34.909.758
4.633.321,12
Krapinsko-zagorska
1,7%
13.209
40.000
0
0
0
Ličko-senjska
1,5%
11.336
380
10.956
38.345.700
5.089.348,99
Međimurska
2,6%
19.993
10.500
9.493
33.225.250
4.409.748,49
Osječko-baranjska
5,1%
38.547
0
38.547
134.915.138
17.906.316,01
Požeško-slavonska
1,0%
7.323
0
7.323
25.631.925
3.401.941,07
Primorsko-goranska
9,7%
74.226
10.200
64.026
224.089.716
29.741.816,44
Sisačko-moslavačka
2,7%
20.805
5.800
15.005
52.518.362
6.970.384,50
Splitsko-dalmatinska
14,3%
108.926
200
108.726
380.539.911
50.506.325,70
Šibensko-kninska
3,2%
24.749
0
24.749
86.619.901
11.496.436,53
Varaždinska
2,6%
19.478
7.000
12.478
43.673.311
5.796.444,49
Virovitičko-podravska
1,3%
9.996
0
9.996
34.986.729
4.643.536,93
Vukovarsko-srijemska
2,9%
22.039
0
22.039
77.136.555
10.237.780,21
Zadarska
6,1%
46.576
0
46.576
163.014.908
21.635.796,40
Zagrebačka
6,4%
48.864
57.600
0
0
0
Ukupno
763.149
211.800
586.876
2.054.065.991,5
272.621.407,06
Slika . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
2028.- Sortirnice
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav obrade suhih reciklata (t/god)
Ukupni potrebni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)
Kapacitet postojećih sortirnica za obradu suhih reciklata (R12) (t/god)
Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica (kn)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica (EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
691.401
11.036
2.100
8.936
31.276.955
4.151.165,31
Brodsko-posavska
2,0%
14.149
0
14.149
49.522.043
6.572.704,63
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
26.976
2.900
24.076
84.266.258
11.184.054,42
Grad Zagreb
19,8%
136.553
62.900
73.653
257.786.280
34.214.119,05
Istarska
7,5%
51.521
0
51.521
180.322.249
23.932.875,31
Karlovačka
2,5%
17.054
9.100
7.954
27.837.624
3.694.687,64
Koprivničko-križevačka
1,7%
11.863
3.120
8.743
30.601.056
4.061.458,09
Krapinsko-zagorska
1,7%
11.967
40.000
0
0
0
Ličko-senjska
1,5%
10.270
380
9.890
34.615.574
4.594.276,20
Međimurska
2,6%
18.113
10.500
7.613
26.646.500
3.536.598,31
Osječko-baranjska
5,1%
34.923
0
34.923
122.231.040
16.222.846,90
Požeško-slavonska
1,0%
6.635
0
6.635
23.222.130
3.082.106,31
Primorsko-goranska
9,7%
67.247
10.200
57.047
199.665.487
26.500.164,18
Sisačko-moslavačka
2,7%
18.849
5.800
13.049
45.672.316
6.061.758,05
Splitsko-dalmatinska
14,3%
98.685
200
98.485
344.697.496
45.749.219,72
Šibensko-kninska
3,2%
22.422
0
22.422
78.476.298
10.415.594,66
Varaždinska
2,6%
17.647
7.000
10.647
37.263.972
4.945.779,02
Virovitičko-podravska
1,3%
9.056
0
9.056
31.697.438
4.206.972,99
Vukovarsko-srijemska
2,9%
19.967
0
19.967
69.884.532
9.275.271,35
Zadarska
6,1%
42.197
0
42.197
147.688.999
19.601.698,72
Zagrebačka
6,4%
44.270
57.600
0
0
0
Ukupno
691.401
211.800
520.964
1.823.374.246,95
242.003.350,85
Slika . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
Potrebni novi kapaciteti postrojenja oporabu odvojeno prikupljenog biootpada (postupak oporabe R 3) su određeni kao razlika postojećih kapaciteta po županijama i Gradu Zagrebu prema podacima dostupnim u Registru onečišćavanja okoliša (ROO) i količina otpada koji je potrebno odvojeno prikupiti kao bi se ispunili ciljevi Scenarija 1 ili Scenarija 2 uzimajući u obzir prosječni udio nečistoća u odvojeno prikupljenom otpadu u iznosu od 13 %.
Ukupni potrebni kapaciteti novih kompostana i bioplinskih postrojenja (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost oporabe) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku (Pogreška! Izvor reference nije pronađen. i Slika 65 za Scenarij 1, Tablica 35 i Slika 66 za Scenarij 2).
Uzimajući u obzir odredbe Provedbene odluke Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu, količine recikliranog komunalnog biootpada se određuju uzimajući u obzir i komunalni biootpad odvojen i recikliran na izvoru – „kućno kompostiranje“.
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1
2028. - Kompostane i bioplinska postrojenja
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav biološke obrade (t/god)
Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)
Broj bioplinskih postrojenja
Broj kompo-stana
Kapacitet postojećih bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)
Kapacitet postojećih kompostana za biološku obradu (t/god)
Ukupni postojeći kapacitet bioplinskih postrojenja i kompostana za biološku obradu (t/god)
Potrebni dodatni kapacitet kompostana i bioplinskih postojenja za biološku obradu (t/god)
Procjena troškova izgradnje novih kompostana i bioplinskih postrojenja (kn)
Procjena troškova izgradnje novih kompostana i bioplinskih postrojenja (EUR)
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA
PRIJEDLOG
PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE
Zagreb, 1. veljače 2023.
___________________________________________________________________________
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
2.1. Informacijski sustav gospodarenja otpadom
2.2. Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada
2.2.1. Ukupne količine otpada u RH
2.2.2. Opasni otpad
2.2.3. Komunalni otpad
2.2.4. Biootpad
2.2.5. Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
2.2.6. Morski otpad
2.2.7. Posebne kategorije otpada
2.3. Prekogranični promet otpada
2.4. Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom
2.4.1. Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom
2.4.2. Postojeći sustavi za gospodarenje otpadom
2.4.3. Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom
2.4.4. Statusi projekata sanacija „crnih točaka“
3. Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
4. Ciljevi gospodarenja otpadom
5. Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom
5.1. Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada
5.2. Otpadna ambalaža
5.3. Otpadni muljevi iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
5.4. Ostale procjene razvoja tijeka otpada
6. Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva
6.1. Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a
6.2. Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO)
6.3. Odlagališta neopasnog otpada
6.4. Energetska oporaba otpada
7. OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA SA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
8. Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja
8.1. Tehnički zahtjevi za građevine za gospodarenje otpadom
8.2. Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada
8.2.1. Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenih suhih reciklata
8.2.2. Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
8.2.3. Postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada
8.2.4. Postrojenja za oporabu građevnog otpada
8.2.5. Postrojenja za oporabu plastike
8.2.6. Postrojenja za oporabu stakla
8.2.7. Postrojenja za oporabu papira i kartona
9. Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom
9.1. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju novih sortirnica
9.2. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju/dogradnju postrojenja za materijalnu i energetsku oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
9.3. Procjena potrebnih ulaganja u postrojenja za materijalnu oporabu odvojeno prikupljenih i/ili prethodno sortiranih suhih reciklata i građevnog otpada
9.4. Procjena troškova zatvaranja aktivnih odlagališta otpada
9.5. Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom
9.6. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za energetsku oporabu otpada
9.7. Troškovi ulaganja u infrastrukturu za oporabu i zbrinjavanje mulja
10. Organizacijski aspekti gospodarenja otpadom i raspodjela odgovornosti
10.1. Nacionalna razina
10.2. Područna (regionalna) razina
10.3. Lokalna razina
10.4. Trgovačka društva u vlasništvu JP(R)S i JLS
10.5. Trgovačka društva u privatnom vlasništvu (pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom)
11. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA
11.1. Naknada za odlaganje otpada
11.2. Poticajna naknada
11.3. Naknada zbog blizine odlagališta
11.4. Naknada za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba
11.5. Povratna naknada
11.6. Naknada gospodarenja otpadom
11.7. Cijena za javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada
12. MJERE ZA PROVEDBU PLANA
12.1. Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada
12.2. Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada
12.3. Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje opasnim otpadom
12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom
12.5. Mjere za unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom
12.6. Mjere za unaprjeđenje nadzora nad gospodarenjem otpadom
13. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA
13.1. Mogući izvori financiranja
13.2. Procjena financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjera Plana
14. TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE
15. PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA
15.1. Uvod
15.2. Europski Planovi i Strategije
15.3. Analiza stanja na području sprječavanja nastanka otpada
15.4. Postojeće mjere i njihov doprinos sprječavanju nastanka otpada
15.4.1. Provedba mjera planiranja i drugih ekonomskih instrumenata kojima se promiče učinkovita uporaba resursa i odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu
15.4.2. Unaprjeđenje praćenja učinkovitosti mjera sprječavanja nastanka otpada
15.4.3. Promicanje provjerenih eko-oznaka i sustava za gospodarenje okolišem
15.4.4. Zelena i održiva javna nabava
15.4.5. Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti i unaprjeđenje dostupnosti i transparentnosti informacijama o sprječavanju nastanka otpada
15.4.6. Promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih odbačenih proizvoda ili njihovih sastavnih dijelova
15.5. Ciljevi i prioriteti
15.6. Uvod
15.6.1. Specifični ciljevi
15.6.2. Sprječavanje nastanka komunalnog otpada
15.6.3. Sprječavanje nastanka biootpada
15.6.4. Sprječavanje nastanka električnog i elektroničkog otpada
15.6.5. Sprječavanje nastanka otpadnog papira i kartona
15.6.6. Sprječavanje nastanka plastičnog otpada
15.6.7. Sprječavanje nastanka građevnog otpada
15.6.8. Sprječavanje nastanka otpadnog tekstila i obuće
15.6.9. Sprječavanje nastanka morskog otpada
15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada
16. USPOREDNA TABLICA SADRŽAJA PLANA I ODREDBI DODATKA V I . ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM
Popis slika
Slika 1. Ukupne količine nastalog otpada u ekonomskim djelatnostima i u kućanstvima u RH, 2016. – 2020.
Slika 2. Količine primarnog i sekundarnog otpada u RH, 2016., 2018. i 2020. godine
Slika 3. Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom otpadu u 2020. godini
Slika 4. Postupanje s otpadom u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine Izvezene izvan EU i iznesene u drugedržave članice EU na obradu)
Slika 5. Količine opasnog otpada i opasnih posebnih kategorija otpada u RH, 2012. do 2020. godine
Slika 6. Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom opasnom otpadu u RH, 2020.
Slika 7. Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2020.
Slika 8. Postupanje s opasnim otpadom u 2020. godini
Slika 9. Godišnje količine komunalnog otpada nastale u razdoblju od 1995. do 2021. u RH
Slika 10. Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama
Slika 11. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2021. u RH
Slika 12. Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2021., po vrstama
Slika 13. Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 14. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini
Slika 15. Stopa recikliranja i stopa odlaganja u razdoblju od 2010. do 2021. godine u odnosu na propisane ciljeve, RH
Slika 16 . Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021.
Slika 17. Gospodarenje s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine, RH
Slika 18. Nastali i odloženi biorazgradivi komunalni otpad za razdoblje od 1997. do 2021. u odnosu na ciljanu količinu
Slika 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine
Slika 20. Nastali komunalni biootpad i gospodarenje s istim u razdoblju od 2012.-2021.
Slika 21. Nastale količine mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 2012. do 2021.
Slika 22. Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u 2021. godini
Slika 23. Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na površini mora prema sezoni uzorkovanja tijekom monitoringa 2020. godine
Slika 24. Brojnost otpada (komad po km 2 ) u morskom dnu u 2020. godini prema vrstama otpada
Slika 25. Nastali i odvojeno sakupljeni otpadni tekstil i obuća u razdoblju od 2010. do 2021. godine
Slika 26 . Postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini
Slika 27. Zastupljenost ambalaže stavljene na tržište u 2021. godini po materijalima
Slika 28 . Količine ambalaže stavljene na tržište, količine sakupljene, oporabljene i reciklirane otpadne ambalaže u okviru sustava FZOEU, te stope recikliranja i oporabe u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 29. Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
Slika 30. Količine guma stavljenih na tržište te količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih guma putem sustava FZOEU u RH u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 31. Količine mazivih ulja stavljenih na tržište, procijenjene količine nastalih otpadnih mazivih ulja  e količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih mazivih ulja u okviru sustava FZOEU u razdoblju od 2015.- 2021. godine
Slika 32. Količine prijenosnih baterija i akumulatora stavljenih na tržište i sakupljenih u sustavu FZOEU, od 2015.do 2021. godine
Slika 33. Stopa sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u donosu na propisane ciljeve, u razdoblju 2015.-2021. godine
Slika 34. Učinkovitost recikliranja baterija i akumulatora u odnosu na propisane ciljeve u razdoblju od 2016. do 2021. godine
Slika 35 . Broj sakupljenih otpadnih vozila u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 36. Stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila u RH u razdoblju 2015. – 2021.
Slika 37. Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila u RH u razdoblju 2017. – 2021.
Slika 38. Postupanje s građevnim otpadom u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 39. Ostvarenje cilja za oporabu građevnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 40. Količine građevnog otpada koji sadrži azbest odložene u kazete u razdoblju od 2011. do 2021. godine
Slika 41. Nastali medicinski otpad u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 42. Nastale količine otpadne EE opreme (računato kao prosjek količina stavljenih na tržište u prethodne tri godine), sakupljene i oporabljene količine u razdoblju od 2015. do 2021. godine (t)
Slika 43. Ostvarene stope sakupljanja EE otpada za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz prikaz ciljeva
Slika 44. Količina PCB opreme ukupno evidentirane /zbrinute /preostale za zbrinuti u razdoblju od 2008. do 2021. godine
Slika 45. Prekogranični promet otpada u RH u razdoblju od 2017. do 2021. godine
Slika 46. Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Slika 47. Varijacije u količinama različitih vrsta uvezenog/unesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Slika 48. Broj reciklažnih dvorišta evidentiranih do kolovoza 2022. godine
Slika 49. Broj evidentiranih reciklažnih dvorišta i prijavljene količine komunalnog otpada sakupljene putem reciklažnih dvorišta u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 50. Pregled kompostana u RH u 2021. godini
Slika 51. Pregled bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini
Slika 52. Prikaz postrojenja za materijalnu oporabu plastike
Slika 53. Prikaz postrojenja za recikliranje stakla
Slika 54. Prikaz postrojenja za recikliranje papira
Slika 55. Prikaz postrojenja za oporabu električnog i elektroničkog otpada
Slika 56. Prikaz postrojenja za oporabu otpadnih vozila
Slika 57. Pregled lokacija postrojenja koja imaju dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak R1 u 2022. godini
Slika 58. Položaj i status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Slika 59. Lokacije odlagališta u RH u 2021. godini
Slika 60. Raspored kazeta i status odlaganja građevnog otpada koji sadrži azbest u 2021.godini
Slika 61. Broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom u razdoblju od 2015. do 2020. godine
Slika 62. Projekcija godišnjih količina nastalog komunalnog otpada za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Slika 63. Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada i ambalažnog otpada sakupljenog putem sustava FZOEU za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Slika 64. Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada po materijalima za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Slika 65. Procjena količina proizvedenog otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za razdoblje od 2018. do 2051. godine
Slika 66. Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Slika 67. Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
Slika 68. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1
Slika 69. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 2
Slika 70. Organizacijski aspekti gospodarenja otpadom i raspodjela odgovornosti
Slika 71. Europski zeleni plan
Slika 72. Razdvajanje veze između stvaranja komunalnog otpada i gospodarskog razvoja
Slika 73. Pregled prijavljenih količina nusproizvoda u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Slika 74. Udjeli pojedinih vrsta nusproizvoda u ukupno nastaloj količini u 2021. godini
Slika 75. Broj prijavljenih provedenih aktivnosti/projekata sprječavanja nastanka otpada po godinama
Popis tablica
Tablica 1. Količine otpada po gospodarskim aktivnostima i kućanstvu u 2020. godini
Tablica 2. Količine i udio otpada u ukupnoj količini prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Tablica 3. Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH)
Tablica 4. Količine i udio otpada u ukupnoj količini opasnog otpada prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Tablica 5. Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada
Tablica 6. Količina komunalnog otpada iz turizma, 2015.-2021.
Tablica 7. Količine nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine
Tablica 8. Količine posebnih kategorija otpada sakupljenih u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Tablica 9. Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 2021. godinu
Tablica 10. Ostvarene stope recikliranja po ambalažnim materijalima za razdoblje od 2015. do 2021. godine uz prikaz zadanih ciljeva
Tablica 11. Udio višekratne ambalaže stavljene na tržište od 2017.-2021.
Tablica 12. Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
Tablica 13. Stope oporabe i recikliranja za 2021. po kategorijama EE uređaja i opreme u odnosu na zadane ciljeve
Tablica 14. Usporedni prikaz količina otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio tijekom 2020. i 2021. godine
Tablica 15. Usporedni prikaz količina otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio u razdoblju od 2017. do 2021. godine
Tablica 16. Popis kompostana s pripadajućim raspoloživim kapacitetima u 2021. godini
Tablica 17. Projekti izgradnje novih kompostana koji su u provedbi
Tablica 18. Status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Tablica 19. Popis CGO s pripadajućim JLS
Tablica 20. Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status kolovoz, 2022.)
Tablica 21. Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta po županijama u 2021.
Tablica 22. Broj tvrtki koje posjeduju potvrdu o upisu u Registar djelatnosti gospodarenja otpadom (očevidnike i evidencije), kolovoz 2022.
Tablica 23. Popis i status sanacije „crnih točaka“ u 2022. godini
Tablica 24. Status realizacije ciljeva propisanih EU aktima
Tablica 25. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028.
Tablica 26. Količine odvojeno sakupljenog KO i stopa promjene 2017. – 2021. godina
Tablica 27. Projekcija količina KO koji se mora pripremiti za ponovnu uporabu ili reciklirati u periodu od 2022. – 2035. godine
Tablica 28. Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2028. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća)
Tablica 29 . Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća) i pretpostavku ispunjenja krajnjeg cilja 2035. godine od 65%
Tablica 30. Popis i nazivni kapaciteti centara za gospodarenje otpadom
Tablica 31. Zakonska regulativa kojom su propisani minimalni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, vođenje objekata te praćenje emisija
Tablica 32. Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Tablica 33. Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
Tablica 34. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1
Tablica 35. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 2
Tablica 36. Projekcija kretanja količine i sastava mKO koji je potrebno oporabiti i zbrinuti u ključnim godinama – SCENARIJ 1
Tablica 37. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2025.– SCENARIJ 1
Tablica 38. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2028.– SCENARIJ 1
Tablica 39. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2030.– SCENARIJ 1
Tablica 40. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2035.– SCENARIJ 1
Tablica 41. Projekcija kretanja količine i sastava mKO koji je potrebno oporabiti i zbrinuti u ključnim godinama – SCENARIJ 2
Tablica 42. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2025.– SCENARIJ 2
Tablica 43. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2028.– SCENARIJ 2
Tablica 44. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2030.– SCENARIJ 2
Tablica 45. Pretpostavljena efikasnost postrojenja za obradu mKO i očekivani izlazi iz CGO-a 2035.– SCENARIJ 2
Tablica 46. Ključne količine komunalnog otpada u razdoblju od 2025.-2035. – SCENARIJ 1
Tablica 47. Ključne količine komunalnog otpada u razdoblju od 2025.-2035. – SCENARIJ 2
Tablica 48. Potrebni kapaciteti CGO – SCENARIJ 1
Tablica 49. Potrebni kapaciteti CGO – SCENARIJ 2
Tablica 50. Potrebni kapaciteti mobilnih drobilica i stacionarnih postrojenja za obradu građevnog otpada
Tablica 51. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje plastike - SCENARIJ 1
Tablica 52. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje plastike - SCENARIJ 2
Tablica 53. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje stakla - SCENARIJ 1
Tablica 54. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje stakla - SCENARIJ 2
Tablica 55. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje papira - SCENARIJ 1
Tablica 56. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje papira - SCENARIJ 2
Tablica 57. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju sortirnica – SCENARIJ 1 i 2
Tablica 58. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju i/ili nadogradnju kompostana i bioplinskih postrojenja – SCENARIJ 1
Tablica 59. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju i/ili nadogradnju sortirnica kompostana i bioplinskih postrojenja – SCENARIJ 2
Tablica 60. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za obradu građevnog otpada
Tablica 61. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za recikliranje plastike - SCENARIJ 1
Tablica 62. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za recikliranje plastike - SCENARIJ 2
Tablica 63. Procjena troškova zatvaranja svih aktivnih odlagališta neopasnog otpada
Tablica 64. Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom – SCENARIJ 1
Tablica 65. Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom – SCENARIJ 2
Tablica 66. Odnos ciljeva i mjera za postizanje ciljeva EU-a definiranih u PGO 2023 – 2028
Tablica 67. Mogući izvori financiranja mjera
Tablica 68. Indikativni omjeri financiranja po izvorima i godinama
Tablica 69. Procjena financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjera Plana
Tablica 70. Terminski plan provedbe plana gospodarenjem otpadom Republike Hrvatske
Tablica 71. Potrošnja plastičnih vrećica u RH
Tablica 72. Količine nastalog otpada od hrane u 2020. godini prema porijeklu
Tablica 73. Broj dodijeljenih potvrda EU Ecolabel u RH u razdoblju od 2017. – 2022. godine
Tablica 74. Pregled kampanja i projekata na temu sprječavanja nastanka otpada organiziranih od strane FZOEU
Tablica 75. Pregled mjera sprječavanja nastanka otpada i poveznica s specifičnim ciljevima
Tablica 76. Pregled mjera i aktivnosti za provedbu Programa sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2023.-2028. godine
Tablica 77. Usporedna tablica sadržaja Plana i odredbi Dodatka VI. Zakona o gospodarenju otpadom
KRATICE
U ovom dokumentu se koriste sljedeće kratice:
BBŽ
Bjelovarsko-bilogorska županija
BDP
Bruto domaći proizvod
BPŽ
Brodsko-posavska županija
CGO
Centar za gospodarenje otpadom
DIRH
Državni inspektorat Republike Hrvatske
DNŽ
Dubrovačko-neretvanska županija
EE
Električni i elektronički uređaji i oprema
EK
Europska komisija
EU
Europska unija
EZ
Europska zajednica
FZOEU
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HV
Hrvatske vode
JLS
Jedinica lokalne samouprave
JP(R)S
Jedinica područne (regionalne) samouprave
KKŽ
Koprivničko-križevačka županija
KZŽ
Krapinsko-zagorska županija
KŽ
Karlovačka županija
LSŽ
Ličko-senjska županija
MBO
Mehaničko-biološka obrada
MGPUDI
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
MINGOR
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
MINPOLJ
Ministarstvo poljoprivrede
mKO
Miješani komunalni otpad
MMPI
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MZOE
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (danas MINGOR)
MŽ
Međimurska županija
NN
Narodne novine
OBŽ
Osječko-baranjska županija
OPKK
Operativni program konkurentnost i kohezija
PCB
Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
PGO
Plan gospodarenja otpadom
PSNO
Plan sprječavanja nastanka otpada
PSŽ
Požeško-slavonska županija
RH
Republika Hrvatska
ROO
Registar onečišćavanja okoliša
SDŽ
Splitsko-dalmatinska županija
SMŽ
Sisačko-moslavačka županija
ST
Suha tvar
SUP direktiva
Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš
ŠKŽ
Šibensko-kninska županija
VPŽ
Virovitičko-podravska županija
VŽ
Varaždinska županija
ZGO
Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21)
ZŽ
Zagrebačka županija
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1. Uvod
Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo, „Zatvaranje petlje – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo“ iz 2015. godine i „Akcijskim planom za čistiju i konkurentniju Europu“ iz 2020., ostvareni su preduvjeti za ubrzani prijelaz na kružno gospodarstvo čiji je cilj očuvanje vrijednosti resursa i proizvoda u gospodarstvu što je dulje moguće, uz najmanje moguće stvaranje otpada.
Akcijskim planom za kružno gospodarstvo nastoji se jačati:
sprječavanja nastanka otpada, s posebnim naglaskom prevencije hrane i morskog otpada;
proširena odgovornost proizvođača;
poticanje recikliranja i ponovne uporabe;
postupno smanjenje odlaganja otpada.
Rezultat akcijskog plana je usvajanjem četiri nove Direktive o otpadu, poznate kao „paket o otpadu“ kojima je izmijenjeno šest postojećih direktiva o otpadu, kako slijedi:
Direktiva (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
Direktiva (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada
Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu
Direktiva (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
Ovim direktivama su utvrđeni ambiciozniji ciljevi za odvajanje i recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada do 2035. godine.
Kao dio Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, u lipnju 2019. godine donesena je Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.) s mjerama za jednokratne plastične proizvode koje uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača, informiranje javnosti i dr.
Nacionalno zakonodavstvo je usklađeno s navedenim direktivama kroz Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo kojima je gospodarenje otpadom integrirano u kružno gospodarstvo.
Iz područja gospodarenja otpadom posebno važnim se smatraju mjere Europskog zelenog plana koje podržavaju ispunjavanje postojećih nacionalnih obveza koje proizlaze iz spomenutih direktiva EU-a o otpadu, a posebice ciljeva do 2035. godine određenih izmjenom Okvirne direktive o otpadu – povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65% i smanjenje odlaganja otpada na 10 %.
Osim navedenih posebnih mjera kojima se daje prioritet sprječavanju, ponovnoj uporabi i recikliranju otpada prije odlaganja na odlagališta, direktivama iz „paketa o otpadu“ uvedeni su dodatni zahtjevi koje moraju biti uključeni u planove gospodarenja otpadom država članica i programe za sprječavanje nastanka otpada.
Uzimajući u obzir postavljene ciljeve gospodarenja otpadom, u ovom planskom dokumentu korištena je detaljnija metodologija izračuna a koja je uređena EU aktima navedenim u poglavlju 4. Ciljevi gospodarenja otpadom.
Sastavni dio PGO 2023-2028 je i Program sprječavanja nastanka otpada. Članak 30. Okvirne direktive o otpadu propisuje obvezu ocjenjivanja nacionalnih planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada najmanje svakih šest godina te reviziju prema potrebi.
Osim primjene načela kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom, PGO 2023 – 2028 je važan i u kontekstu programiranja i planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće višegodišnje financijsko programsko razdoblje, 2021. – 2027.
Ovaj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine donosi se kao nacionalni krovni planski dokument kojim će se sustav gospodarenja otpadom na području RH uskladiti s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom, te je isti (iako se donosi za razdoblje do 2028.) utemeljen na ciljevima do 2035. godine a temeljem kojih je planiran razvoj sustava gospodarenja otpadom.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2. Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.1. Informacijski sustav gospodarenja otpadom
U svrhu cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i praćenja opterećenja okoliša, u okviru Informacijskog sustava zaštite okoliša uspostavljen je Informacijski sustav gospodarenja otpadom kao osnova za izradu i donošenje dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, praćenje provedbe mjera u tim dokumentima te ostalim dokumentima u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).
Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21) (u daljnjem tekstu: ZGO), Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu Informacijski sustav) služi u nadzoru provedbe i upravljanja sustavom gospodarenja otpadom RH, a uspostavlja ga i vodi MINGOR. Istim Zakonom propisuju se podaci i aplikacije koji moraju biti sadržane u sustavu.
Od propisanih aplikacija u sklopu Informacijskog sustava uspostavljene su aplikacije: e-ONTO, Registar onečišćavanja okoliša (ROO), Aplikacija za evidenciju lokacija odbačenog otpada (ELOO), Aplikacija za operatere odlagališta i praćenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, Portal sprječavanja nastanka otpada i aplikacija za praćenje projekata i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe i obrazovno-informativnih aktivnosti.
U tijeku je uspostava Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, Aplikacije za izvješće o radu davatelja usluge, te Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, dok izrada aplikacije za prekogranični promet otpadom još nije započela.
Obzirom na učestalu izmjenu postojećih propisa i donošenje novih propisa iz područja gospodarenja otpadom na EU razini, a time i na nacionalnoj razini, uspostavljene aplikacije informacijskog sustava usporedno zahtijevaju i kontinuirane prilagodbe i unaprjeđenja. Također donošenje novih propisa, posebice delegiranih i provedbenih odluka koje definiraju nove metodologije prikupljanja podataka i izradu novih statistika iz područja gospodarenja otpadom, rezultiraju potrebom uspostave novih aplikacija za prikupljanje podataka poput aplikacija za provedbu statističkih istraživanja i sl.
Pored aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje postojećih aplikacija i uspostavu novih, potrebno je nastaviti i s aktivnostima unaprjeđenja kvalitete i opsega podataka informacijskog sustava, edukacijom svih dionika u lancu prikupljanja i obrade podataka (obveznici prijave podataka, nadležna tijela za kontrolu kvalitete i verifikaciju podataka i dr.).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2. Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada
Analiza stanja u području gospodarenja otpadom prikazana u ovom dokumentu temelji se na: podacima sadržanim u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, nacionalnim tematskim izvješćima i publikacijama iz područja otpada MINGOR-a, podacima EUROSTAT-ove baze podataka te za slučaj pojedinih posebnih kategorija otpada koje pravni subjekti dostavljaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu FZOEU).
Prikazane statistike otpada usklađene su s metodologijama propisanima delegiranim i provedbenim aktima te ostalim smjernicama tijela Europske komisije.
Iako su potrebna daljnja povećanja opsega i unaprjeđenja kvalitete prikupljenih podataka za pojedine segmente u gospodarenju otpadom, uključujući i podatke vezane za proizvode u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača, kao i daljnja unaprjeđenja informatičkih rješenja Informacijskog sustava gospodarenja otpadom, podaci korišteni u ovom dokumentu za analizu stanja daju vjerodostojan i cjelovit prikaz stanja u području sprječavanja nastanka otpada i gospodarenja otpadom u RH.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.1. Ukupne količine otpada u RH
Statistika količina otpada (opasnog i neopasnog otpada) izrađena je u skladu s EUROSTAT-ovom metodologijom propisanom Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od 27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL L 253, 27. 9. 2010.).
Trend porasta ukupnih količina nastalog otpada u RH se nastavlja, te je u razdoblju od 2016. do 2020. godine iznosio 12 %. U 2020. količina nastalog otpada iznosila je 6.003.759 tona odnosno 1,5 ona/stanovnik. Trend porasta je prisutan i na EU razini, i to uz značajno veću količinu otpada koja nastaje po stanovniku (5,2 tona/stanovnik, 2018. godina ).
Izvor: MINGOR
Slika . Ukupne količine nastalog otpada u ekonomskim djelatnostima i u kućanstvima u RH, 2016. – 2020.
Najveći skok u porastu nastalih količina otpada u promatranom razdoblju (112 %) vezan je uz nastanak sekundarnog otpada (Slika 2). Navedeno je rezultat izgradnje i puštanja u rad infrastrukture za obradu otpada i to miješanog komunalnog otpada ( postrojenja za mehaničko – biološku obradu otpada ), posebice od 2018. godine nadalje. Količine nastalog primarnog otpada su od 2016. godine u blagom porastu (9 %), koji se evidentira posebice za metalni otpad, otpadni papir i karton, gnojovku i građevni otpad.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine primarnog i sekundarnog otpada u RH, 2016., 2018. i 2020. godine
Razmatrajući nastali otpad s obzirom na porijeklo (gospodarske aktivnosti) najveći udio u ukupno nastaloj količini otpada tijekom 2020. godine imao je sektor građevinarstva (24%, 1.431.694 tona), zatim sektor opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (16%, 977.321 tona), sektor rudarstva i vađenja (12%, 693.517 tona) te sektor uslužnih djelatnosti (10%, 567.529 tona) (Slika 3).
Kućanstva čine u ukupnim količinama nastalog otpada udio od 20% (1.212.068 tona). Otpad iz kućanstava obuhvaća različite vrste otpada koje proizvode građani, od komunalnog otpada (npr. miješani komunalni otpad, glomazni otpad, ambalažni otpad, EE otpad i dr.) do drugih vrsta otpada kao što su npr. otpadna vozila, otpadni akumulatori, otpadne gume itd.
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom otpadu u 2020. godini
Tablica . Količine otpada po gospodarskim aktivnostima i kućanstvu u 2020. godini
Gospodarska aktivnost/kućanstvo
Količina (t)
F_Građevinarstvo
1.431.694
Kućanstva
1.212.068
E_Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
977.321
B_Rudarstvo i vađenje
693.517
G-U_Uslužne djelatnosti (osim G46.77)
567.529
A_Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
565.300
C_Prerađivačka industrija
439.675
D_Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
68.400
G46.77_Trgovina na veliko ostacima
48.255
Ukupno proizvedeno (opasni i neopasni otpad)
6.003.759
Izvor: MINGOR
Kada se razmatraju vrste otpada, u ukupno nastalim količinama otpada najzastupljeniji je mineralni otpad uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja (22,3%), otpad iz kućanstva i slični otpad (miješani komunalni otpad, glomazni otpad, otpad od čišćenja ulica itd.) (19,1%), otpadni metali (14,3%), životinjske fekalije, urin i gnojivo (9,2%), zemlja (8,4%), te otpad od papira i kartona (6,1%) (Tablica 2).
Tablica . Količine i udio otpada u ukupnoj količini prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Vrsta otpada
Količina (t)
Udio
Mineralni otpad uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja
1.339.878
22,3%
Otpad iz kućanstava i slični otpad
1.147.784
19,1%
Otpadni metali
858.337
14,3%
Životinjske fekalije, urin i gnoj
554.847
9,2%
Zemlja
506.588
8,4%
Otpad od papira i kartona
364.076
6,1%
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
249.954
4,2%
Otpad od plastike
126.223
2,1%
Otpad od drva
126.127
2,1%
Otpad od izgaranja
100.905
1,7%
Biljni otpad
100.550
1,7%
Otpad od stakla
83.051
1,4%
Otpad od prehrambenih proizvoda životinjskog i miješanog podrijetla
76.791
1,3%
Miješani i nediferencirani materijali
64.282
1,1%
Otpadna vozila
55.260
0,9%
Mineralni otpad od obrade otpada i stabilizirani otpad - sekundarni otpad
50.807
0,8%
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora)
48.855
0,8%
Otpad od gume
26.049
0,4%
Kemijski otpad
26.018
0,4%
Obični muljevi
25.146
0,4%
Otpadne baterije i akumulatori
14.818
0,2%
Otpadna ulja
13.518
0,2%
Otpad od jaružanja
10.860
0,2%
Otpad od tekstila
10.023
0,2%
Medicinski i biološki otpad
6.866
0,1%
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
5.263
0,1%
Ostalo (Kiseline, lužine i soli; Muljevi i tekući otpad od obrade otpada - sekundarni otpad; Istrošena otapala; Otpad koji sadrži PCB)
10.883
0,2%
Ukupno
6.003.759
100,0%
Izvor: MINGOR
Kao posljedica porasta nastalih količina otpada rastu i količine obrađenog otpada, no s pozitivnim pomakom u redu prvenstva gospodarenja otpadom uz porast stope recikliranja ukupno nastalog otpada s 36,5 % u 2016. na 46,2 % u 2020., te smanjenje stope odlaganja ukupno nastalog otpada s 32,9 % na 23,8 % (Tablica 3).
Tablica . Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH)
Godina
2016.
2018.
2020.
Količina (t)
Udio
Količina (t)
Udio
Količina (t)
Udio
Recikliranje
1.961.386
36,5%
2.395.668
43,2%
2.774.331
46,2%
Nasipavanje
148.836
2,8%
131.084
2,4%
198.379
3,3%
Energetska oporaba
61.576
1,1%
64.053
1,2%
89.517
1,5%
Odlaganje
1.763.292
32,9%
1.593.692
28,7%
1.431.448
23,8%
Spaljivanje bez energetske oporabe
11.189
0,2%
10.843
0,2%
9.753
0,2%
Predobrada prije konačnog postupanja s otpadom
483.363
9,0%
437.345
7,9%
623.187
10,4%
Procjene za neevidentirano postupanje (građevini otpad, otpad iz rudarske industrije i komunalni otpad)
937.311
17,5%
910.623
16,4%
877.144
14,6%
Ukupno:
5.366.953
100,0 %
5.543.310
100,0 %
6.003.759
100,0 %
Izvor: MINGOR
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s otpadom u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine Izvezene izvan EU i iznesene u drugedržave članice EU na obradu)
U 2020. godini reciklirano je 46,2% ukupno nastalog otpada, 3,3% je oporabljeno postupkom nasipavanja (R5), 1,5% je energetski oporabljeno (R1). Time stopa oporabe u 2020. godini za ukupno nastali otpad RH iznosi 51%. Odloženo je 23,8% nastalog otpada, dok se bez energetske oporabe spalila zanemariva količina otpada (0,2%). Procjene za neevidentirano postupanje s otpadom iznose 14,6% (građevni otpad, otpad iz rudarske industrije i komunalni otpad).
Sve nastale količine otpada ne obrađuju se u RH. U 2020. godini obrađivači u RH konačnim postupcima obradili su ukupno 3.605.161 tona otpada nastalog na području RH, odnosno 60% ukupnih količina. Riječ je o konačnim postupcima obrade (uglavnom recikliranje i odlaganje) iza kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom. Preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH, odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade.
U 2020. godini izvezena/iznesena količina otpada iznosila je 898.267 tona, od čega 18.760 tona opasnog otpada i 879.507 tona neopasnog otpada. U prosjeku se 95% izvezenih/iznesenih količina otpada izvan RH materijalno reciklira, oko 3% se energetski oporabi, dok se ostatak od 2% uglavnom spali bez energetske oporabe te u manjoj mjeri odloži na odlagališta. O prekograničnom prometu otpada više u Poglavlju 2.3.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.2. Opasni otpad
Opasni otpad čini udio od 3% u ukupnim nastalim količinama otpada (6.003.759 t). U razdoblju od 2012. do 2020. količina opasnog otpada je porasla za 54%, te je u 2020. godini iznosila 186.956 tona Navedeni porast, posebice od 2016. godine nadalje, može se pripisati unaprjeđenju nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira i vodi FZOEU koje je rezultiralo povećanim izdvajanjem opasnog otpada. U prosjeku udio tih posebnih kategorija otpada u opasnom otpadu iznosi 59%.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine opasnog otpada i opasnih posebnih kategorija otpada u RH, 2012. do 2020. godine
Osim kod vrsta opasnog otpada koje se smatraju posebnim kategorijama otpada u sustavu FZOEU, evidentira se značajniji porast količina i za opasni medicinski otpad kao posljedica povećanja potrošnje medicinskih proizvoda uslijed pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom COVID-19. Količina opasnog medicinskog otpada u 2020. je iznosila 5.968 tona što je porast od 137 % u odnosu na 2012. godinu.
Ako se promatra porijeklo otpada, u 2020. godinu, najveći udio opasnog otpada nastao je u kućanstvima (40 %). Uglavnom je riječ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te otpadnim vozilima. Iza kućanstava slijedi sektor prerađivačke industrije (21%), gdje se najveći doprinos evidentira za sektor proizvodnje metala i sektor proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, zatim sektor uslužnih djelatnosti (19%) i sektor građevinarstva (11%) (Slika 6).
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom opasnom otpadu u RH, 2020.
U ukupnim količinama nastalog opasnog otpada najviše su zastupljena otpadna vozila (28,26%) i otpadna električna i elektronička oprema (15,36%), zatim kemijski otpad (11,84%), otpadne baterije i akumulatori (7,81%), ostaci od sortiranja (7,28%) i otpadna ulja (7,23%) ( Tablica 4 , Slika 7 ).
Tablica . Količine i udio otpada u ukupnoj količini opasnog otpada prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu
Vrsta otpada
Količina (t)
Udio
Otpadna vozila
52.842
28,26%
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora)
28.709
15,36%
Kemijski otpad
22.127
11,84%
Otpadne baterije i akumulatori
14.606
7,81%
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
13.602
7,28%
Otpadna ulja
13.518
7,23%
Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja
7.161
3,83%
Ostali mineralni otpad
6.775
3,62%
Medicinski i biološki otpad
5.968
3,19%
Zemlja
4.923
2,63%
Kiseline, lužine i soli
4.407
2,36%
Muljevi i tekući otpad od obrade otpada - sekundarni otpad
3.839
2,05%
Otpad od izgaranja
2.199
1,18%
Istrošena otapala
1.715
0,92%
Otpad od jaružanja
1.522
0,81%
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
1.521
0,81%
Miješani i nediferencirani materijali
1.484
0,79%
Otpad koji sadrži PCB
22
0,01%
Otpad od drva
15
0,01%
Ukupno
186.956
100,00%
Izvor: MINGOR
Izvor: MINGOR
Slika . Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2020.
Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) se u RH u 2020. godini obradilo 99.037 tona opasnog otpada, dok je 18.760 tona direktno izneseno na obradu izvan RH. Preostalih 69.159 tona se u RH obradilo prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za finalni postupak obrade u izvozu (Slika 8).
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s opasnim otpadom u 2020. godini
U Tablica 5. u nastavku prikazane su količine i vrste otpada koje su se u 2020. godini obradile konačnim postupcima u RH. Najveće količine opasnog otpada obradile su se postupcima recikliranja i to uglavnom otpadna vozila i otpadna električna i elektronička oprema. Postupkom energetske oporabe obrađivala su se uglavnom otpadna ulja i kemijski otpad, dok se u posebno pripremljene kazete odložilo 3.497 tona otpada koji sadrži azbest.
Tablica . Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada
Vrsta otpada
Energetska oporaba (t)
Recikliranje (t)
Odlaganje (t)
Ukupno (t)
Otpadna vozila
0
46.757
0
46.757
Odbačena električna i elektronička oprema
22
28.687
0
28.709
Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad
0
8.310
0
8.310
Otpadna ulja
6.786
167
0
6.953
Kemijski otpad
1.874
1.655
0
3.530
Ostali mineralni otpad
1
0
3.497
3.497
Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja
731
0
0
731
Istrošena otapala
0
331
0
331
Miješani i nediferencirani materijali
6
76
0
82
Muljevi od industrijskih otpadnih voda
19
52
0
71
Otpad od drva
0
34
0
34
Otpad od izgaranja
0
20
0
20
Kiseline, lužine i soli
0
11
0
11
Ukupno obrađeno finalnim postupcima u RH
9.440
86.100
3.497
99.037
Obrađeno postupcima predobrade u RH (nakon čega slijedi izvoz)
69.159
Direktno izvezeno
18.760
Ukupno
186.956
Izvor: MINGOR
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.3. Komunalni otpad
Statistika komunalnog otpada temelji se najvećim dijelom na podacima davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) uključujući i podatke reciklažnih dvorišta (mobilnih i stacionarnih), podatke trgovaca na malo te podatke obrađivača otpada (uključujući i odlagališta otpada) koji se na godišnjoj razini prijavljuju u Informacijski sustav gospodarenja otpadom . Uz navedene podatke korišteni su i godišnji podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina komunalnog otpada za stanovništvo neobuhvaćeno javnom uslugom.
Komunalni otpad definiran je ZGO-om kao miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata. Navedena definicija usklađena je s točkom 2.b članka 3. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.).
2.2.3.1. Nastali komunalni otpad
Od 2016. godine sve općine/gradovi (u daljnjem tekstu: JLS) obuhvaćene su javnom uslugom sakupljanja komunalnog otpada. U 2021. javnom uslugom bilo je obuhvaćeno 99,8% stanovništva odnosno 0,2% stanovništva nije bilo obuhvaćeno.
U razdoblju od 1995. do 2008. godine količine komunalnog otpada u RH su u porastu, nakon čega se do 2010. godine evidentira smanjenje nastalih količina kao posljedica gospodarske krize. Od 2011. do 2019. godine godišnje količine nastalog komunalnog otpada lagano osciliraju, te se kreću između 1,6 i 1,8 milijuna tona. U 2020. godini, kao posljedica pandemije COVID-19 uslijed koje je došlo do značajnog smanjenja rada uslužnog sektora (ograničenja rada i zatvaranje ugostiteljskih objekata, rada kulturnih djelatnosti te posljedično smanjen broj turističkih noćenja) količine komunalnog otpada bile su na vrijednosti iz 2014. godine. Ublažavanjem epidemioloških mjera i intenziviranjem aktivnosti uslužnog sektora u 2021. godini dolazi do porasta količine nastalog komunalnog otpada (1.766.560 t) na razinu iz 2018. godine.
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku, u 2021. godini iznosila je 454 kg što je najveća vrijednost od 1995. godine. Navedeno se može pripisati korištenju podataka Popisa stanovništva 2021. godine koji je rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika EUROSTAT-a, a koje su se koristile prilikom izračuna tijekom prethodnih godina. Godišnja količina koja nastaje po stanovniku u RH još uvijek je značajno niža od prosjeka EU 27 koji je prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020. iznosio 505 kg/stanovnik.
*zadnji raspoloživ podatak za EU 27 je 2020. godina
Izvor: MINGOR
Slika . Godišnje količine komunalnog otpada nastale u razdoblju od 1995. do 2021. u RH
Godišnje količine komunalnog otpada koje su nastale po stanovniku u 2021. godini na županijskoj razini kreću se između 253 kg i 672 kg, a odstupanja od prosječne vrijednosti za nacionalnu razinu (454 kg) bilježe se uglavnom kod priobalnih županija što se pripisuje utjecaju turizma.
Izvor: MINGOR
Slika . Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama
S porastom broja turističkih noćenja, u razdoblju od 2015. do 2019. godine količine komunalnog otpada koji nastaje u turizmu porasle su za 93 %. U 2020. godini, kao posljedica značajnog pada turističkih noćenja uzorkovanog pandemijom virusa COVID-19 dolazi i do značajnog pada količina komunalnog otpada iz turizma i to na vrijednosti prije 2015. godine. U 2021. godini s porastom broja turističkih noćenja povećava se i količina komunalnog otpada iz turizma te iznosi 136.512 t (tablica 1). U uspješnim turističkim godinama (poput 2017., 2018. i 2019.) prosječni udio komunalnog otpada iz turizma u ukupnoj godišnjoj količini komunalnog otpada iznosi 9,3 %.
Tablica . Količina komunalnog otpada iz turizma, 2015.-2021.
Godina
Količina komunalnog otpada iz turizma (t)
Udio u ukupnom komunalnom otpadu (%)
2015.
98.960
6,0
2016.
139.535
8,3
2017.
155.958
9,1
2018.
165.251
9,3
2019.
171.505
9,5
2020.
83.794
5,0
2021.
136.512
7,7
Izvor: MINGOR
2.2.3.2. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad) provodi se sakupljanjem putem spremnika na „kućnom pragu“, putem spremnika na javnim površinama, reciklažnih dvorišta, trgovine na malo te kroz uspostavljene nacionalne sustave za posebne kategorije otpada.
Od 2010. godine udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada je u stalnom porastu. Najveći porast udjela odvojenog sakupljanja komunalnog otpada evidentiran je u razdoblju od 2017. do 2021. godine i to za 15 postotnih bodova (Slika 11). Navedeno je rezultat kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada „s kućnog praga“ poput spremnika za odvojeno prikupljanje s „kućnog praga“, reciklažnih dvorišta, vozila i opreme za odvojeno prikupljanje kao i intenziviranja jačanja svijesti javnosti o načinima i važnosti odvojenog sakupljanja otpada. Broj JLS koje su provodile odvojeno sakupljanje „s kućnog praga“ porastao je s 457 JLS u 2017. na 519 JLS u 2021. godini. Time odvojeno sakupljanje „s kućnog praga“ u 2021. nije uspostavljeno još u 37 JLS (7 %).
Izvor: MINGOR
Slika . Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2021. u RH
Unatoč značajnom porastu broja reciklažnih dvorišta (2015. – 34, 2021 – 348), količine komunalnog otpada odvojeno sakupljenog putem reciklažnih dvorišta na godišnjoj razini su još uvijek niske, te su iste u 2021. godini iznosile 63.173 tona što predstavlja povećanje od tek 5 % u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 761.683 tona od čega je u okviru javne usluge prikupljeno tek 300.079 tona, dok se ostatak koji nije sakupljen putem javne usluge odnosio na reciklabilni otpad sakupljen iz uslužnog sektora (škole, restorani, bolnice i dr.) te otpad sakupljen putem nacionalnih sustava za posebne kategorije otpada. Time je ukupna stopa odvojenog sakupljanja za RH u 2021. iznosila 43 %, dok je stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge iznosila tek 23 %.
Slijedom svega navedenoga potrebna su dodatna značajna ulaganja u informativno – obrazovne aktivnosti usmjerene na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila.
U količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpadu najveći udio čini otpadni papir i karton, glomazni otpad i biootpad (Slika 12).
Izvor: MINGOR
Slika . Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2021., po vrstama
Količina nastalog miješanog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 1.004.877 tona odnosno 57 % ukupne količine komunalnog otpada. Evidentna je veza između povećanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, provođenja mjera koje potiču odvojeno sakupljanje i smanjenja nastanka miješanog komunalnog otpada odnosno njegova udjela u ukupnim proizvedenim količinama komunalnog otpada.
Slika . Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada izrađen je 2015. godine u okviru projekta „Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog otpada, određivanje prosječnog sastava komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj i projekcija količina komunalnog otpada“ (Slika 14). Sastav je utvrđen temeljem provedenih analiza sastava otpada pojedinih županija i JLS u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Obzirom da se od tog razdoblja promijenio sastav miješanog komunalnog otpada, u narednom razdoblju potrebno je utvrditi novi sastav miješanog komunalnog otpada, te isto periodički ponavljati.
Slika . Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini
2.2.3.3. Gospodarenje komunalnim otpadom
Količine kao i udio oporabljenog/recikliranog komunalnog otpada su u kontinuiranom porastu (Slika 15). Od ukupne količine odvojeno sakupljenog otpada u 2021. godini 74 % (560.153 tona) je oporabljeno, dok je preostala količina uglavnom odložena na odlagalištima otpada (direktno ili kao izdvojeni neciljani materijali i nečistoće nakon obrade otpada) ili u manjem udjelu privremeno uskladištena. Time je stopa oporabe iznosila 32 %. Stopa recikliranja iznosila je 31 % što je za 2 postotna boda više od 2020. godine. Propisani EU cilj prema kojem je do 2020. bilo potrebno najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu (PU) nije ostvaren (Slika 15).
Izvor: MINGOR
Slika . Stopa recikliranja i stopa odlaganja u razdoblju od 2010. do 2021. godine u odnosu na propisane ciljeve, RH
Za utvrđivanje mase recikliranog otpada od izvještajne godine 2020. primjenjuje se metodologija propisana Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije C(2012) 2384.
Prema navedenoj metodologiji masa recikliranog komunalnog otpada računa se kao masa komunalnog otpada koja ulazi u postupak recikliranja, a koja uključuje samo količine komunalnog otpada koje se u određenom postupku recikliranja prerađuju u proizvode, materijale ili tvari koje nisu otpad odnosno količine u koje se ne ubrajaju izdvojene primjese iz otpada koje nisu željeni materijal za daljnje recikliranje. Prosječni udio neciljanih materijala i nečistoća izdvojenih iz odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio je u 2020. godini 14 %, a u 2021. 13 % .
Po stopi oporabe najuspješnije su županije sjeverozapadne RH, Međimurska županija (55 %), Varaždinska županija(48%) i Koprivničko-križevačka županija (45%), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe smještene u priobalju: Ličko-senjska županija (19%) i Zadarska županija (20 %) (Slika 16) .
Izvor: MINGOR
Slika . Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021.
Porast stope oporabe komunalnog otpada rezultira smanjenjem količine komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada. U 2021. godini odloženo je ukupno 1.029.725 tona komunalnog otpada, od čega 4.290 tona u Bosni i Hercegovini (BiH). Stopa odlaganja iznosila je 58 %.
Pored 32 % oporabljenog i 58 % odloženog komunalnog otpada, preostalih 10 % upućeno je na ostale postupke obrade i to uglavnom u postrojenja na mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), dok se zanemarivi dio odnosi na druge postupke predobrade, privremeno skladištenje i procijene za neobuhvaćeni dio stanovništva za koje nije moguće utvrditi postupanje. Na Slika 17 dat je prikaz gospodarenja s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine.
Izvor: MINGOR
Slika . Gospodarenje s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine, RH
2.2.3.4. Biorazgradivi komunalni otpad
Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton. ZGO definira cilj prema kojem najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH iznosi 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Navedeno je u skladu s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.)
U razdoblju od 1997. do 2010. godine trend količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada prati trend nastajanja biorazgradivog komunalnog otpada, nakon čega dolazi do razdvajanja veze između nastalih i odloženih količina (Slika 18) odnosno nastale količine rastu, dok se količine odloženog biorazgradivog komunalnog smanjuju. Navedeno je rezultat provođenja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i porasta stope oporabe. Također su u 2018. godini puštena u rad dva centra za gospodarenje otpadom (postrojenja za MBO) što je dodatno pridonijelo smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada.
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali i odloženi biorazgradivi komunalni otpad za razdoblje od 1997. do 2021. u odnosu na ciljanu količinu
U 2021. godini odloženo je 594.107 tona biorazgradivog komunalnog otpada čime je ciljana vrijednost propisana ZGO-om premašena za 331.352 tona. U nastavku se daje tablični pregled količina nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine.
Tablica . Količine nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine
Nastali biorazgradivi komunalni otpad (t)
Odloženi biorazgradivi komunalni otpad (t)
1997.
756.175
756.175
2000.
873.538
863.538
2004.
878.131
863.131
2005.
971.085
952.969
2006.
1.048.667
1.024.323
2007.
1.084.016
1.053.336
2008.
1.126.899
1.088.196
2009.
1.104.126
1.068.825
2010.
1.012.651
963.889
2011.
1.017.519
937.375
2012.
1.078.696
892.049
2013.
1.103.593
870.434
2014.
1.083.596
819.757
2015.
1.070.783
828.564
2016.
1.071.788
831.977
2017.
1.091.066
801.238
2018.
1.109.011
744.506
2019.
1.132.614
679.080
2020.
1.058.703
596.013
2021.
1.101.925
594.107
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.4. Biootpad
Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije.
Nakon ustaljenih godišnjih vrijednosti količina nastalog biootpada koje su u razdoblju od 2017. do 2019. godine iznosile u prosjeku 597.467 tona, u 2020. i 2021. godini evidentira se pad na vrijednosti od 558.872 tone i 584.536 tona (Slika 19). Spomenuti pad je djelomično posljedica smanjene aktivnosti gospodarskog sektora uslijed pandemije virusom COVID-19, a djelomično i rezultat provedbe informativno- izobraznih aktivnosti građana usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada te podjele kućnih kompostera. Do kraja 2020. godine podijeljeno je ukupno 58.960 kompostera na području 98 JLS (18 %). Također, evidentiran je i pozitivan pomak u odvojenom sakupljanju biootpada. Stopa odvojenog sakupljanja biootpada je u razdoblju 2017.-2021. porasla za 13 postotnih bodova odnosno s 23 % u 2017. godini na 36 % u 2021. godini. Unatoč značajnom porastu odvojenog sakupljanja, postignuta stopa je još uvijek niska, te je potrebno intenzivirati gore navedene postojeće aktivnosti.
Izvor: MINGOR
Slika . Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine
U ukupnim nastalim količinama biootpada, biootpad iz komunalnog otpada čini znatan udio od oko 87 %. U razdoblju od 2012. do 2019. godine količine komunalnog biootpad iznosile su oko 530.000 tona, dok se kao i kod ukupnih količina u 2020. i 2021. godini evidentira pad na prosječnu vrijednost od oko 490.000 tona odnosno za 7,5%.
U 2021. godini nastalo je 494.583 tona biootpada. Odvojeno sakupljanje provodilo se u svim županijama, ali na području svega 215 JLS (39 % svih JLS). Riječ je o povećanju za 23 JLS u odnosu na prethodnu godinu (192 JLS). Odvojeno je sakupljeno 122.175 tona biootpada iz komunalnog otpada odnosno 25 % nastalih količina, što je porast za 1 postotni bod u odnosu na 2020. godinu.
Navedena stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koja se izdvoji na mjestu nastanka je vrlo niska kao i broj JLS koje provode odvojeno sakupljanje te frakcije komunalnog otpada. Potrebna su daljnja ulaganja u provedbu edukacije o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada te u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje i obradu biootpada.
Oporabljeno je (uglavnom kompostiranje i anaerobna digestija) oko 20% nastalog biootpada iz komunalnog otpada (97.198 tona) što je jednako udjelu iz prethodne godine (Slika 20) .
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali komunalni biootpad i gospodarenje s istim u razdoblju od 2012.-2021.
Procjenjuje se da je u 2021. godini na odlagalištima završilo 328.847 t biootpada iz komunalnog otpada (odvojeno sakupljeni i kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada) tj. oko 66 % nastale količine. Preostale količine su uglavnom obrađene u centrima za gospodarenje otpadom kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada mehaničko – biološkim postupkom obrade, a manji dio je privremeno uskladišten.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.5. Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
U razdoblju od 2012. do 2021. godine količine otpadnog mulja koji nastaje na uređajima za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda porasle su za 39 %, odnosno s 17.987 tona suhe tvari u 2021. godini na 25.074 tona suhe tvari u 2021. godini. Navedeni porast može se pripisati izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i uređaje za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda. U 2021. godini, u ukupno nastaloj količini mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda 63 % činio je mulj sa uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda grada Zagreba.
Slika . Nastale količine mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 2012. do 2021.
U razdoblju od 2012. do 2020. godine najveća količina ove vrste mulja uglavnom se skladištila na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i odlagala na odlagališta otpada.
U 2021. godini oko 63 % (15.815 tona suhe tvari) nastalog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je nakon miješanja sa zemljom i kamenjem iskorišteno kao prekrivka i rekultivirajući materijal na odlagalištima otpada. Oko 12 % (3.034 tona suhe tvari) je reciklirano postupkom miješanja u određenom omjeru s pepelom u svrhu dobivanja stabiliziranog materijala za daljnju uporabu u građevinske ili neke druge svrhe. U kompostanama je obrađeno 9 % (2.216 tona suhe tvari), a u bioplinskim postrojenjima oko 8 % (1.972 tona suhe tvari), dok se u poljoprivredi iskoristilo oko 3 % (698 tona suhe tvari) nastalih količina. Na odlagalištima je završilo oko 2 % (625 tona suhe tvari) nastale količine mulja, a energetski je oporabljeno svega 0,1 % (32 tona suhe tvari). Ostale količine nastalog mulja (manje od 3 %, 682 tona suhe tvari) su bile uglavnom privremeno uskladištene na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Slika 22).
Izvor: MINGOR
Slika . Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u 2021. godini
U razdoblju od 2015. do 2018. godine količine obrađenog mulja od komunalnih otpadnih voda i industrijskih otpadnih voda, korištene u poljoprivredi su bile u porastu, a u razdoblju od 2019. do 2021. godine bilježi se trend smanjenja za 62% u odnosu na 2018. godinu. U 2021. godini količina mulja od komunalnih otpadnih voda činila je 85 % ukupne količine mulja koji se koristio u poljoprivredi.Posljedica smanjenja korištenja mulja u poljoprivredi je stupanje na snagu Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19), kojim se, sukladno članku 6. ne dopušta korištenje muljeva u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane te Uredbe (EU) 2019/1009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a kojom je zabranjena uporaba aerobno obrađenog mulja u poljoprivredi kao gnojidbenog proizvoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.6. Morski otpad
Projektom IPA Adriatic CBC programa 2007 – 2013 pod nazivom „Sustav gospodarenja morskim otpadom u Jadranskoj regiji“ (engl. Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region , skraćenica projekta: DeFishGear) započela su sustavna praćenja morskog otpada na području hrvatskog dijela Jadranskog mora. Projekt je pokrenuo pronalaženje područja i testiranje metodologije koja bi odgovarala specifičnim zahtjevima prikupljanja podataka o morskom otpadu.
U RH se od sredine 2017. godine primjenjuje model praćenja svih elemenata morskog otpada, od onog naplavljenog na plažama, preko plutajućeg na površini mora, potonuloga na morskom dnu, do mikroplastike u pješčanom sedimentu na plažama, površini mora i u probavnom traktu morskih životinja, u okviru Akcijskog programa strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 153/14). Svi definirani parametri prate se na za to određenim lokacijama provođenjem specifične metodologije koja ovisi o pojedinoj skupini otpada koji se promatra/prati te obuhvaćaju određivanje i analizu stanja predviđenih pokazatelja.
Tijekom monitoringa količine i sastava krupnog otpada naplavljenog na obali u 2018. godini na lokacijama (plaže Nin, Stončica na otoku Visu, te Prapratno kod Stona na poluotoku Pelješcu) prikupljeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 1.889 različitih komada morskog otpada. Na svim istraživanim područjima većina zabilježenih predmeta bila je izrađena od umjetnih polimernih materijala (plastika – 98 % ukupno zabilježenih predmeta). U drugoj kategoriji po zastupljenosti su predmeti od drva (1,6 %), te predmeti od stakla/keramike (1 %), predmeti od metala (1 %), gume (0,6 %), tekstila (0,4 %) te papira (0,3 %). Od ukupno prikupljenih predmeta samo je oko 0,1 % klasificirano kao neidentificirano i/ili kao kemikalije.
Za potrebe monitoringa plutajućeg otpada na površini mora u 2020. godini provedena su istraživanja na tri lokacije (Hvarski kanal, Mljet, Dugi otok). Plastika je bila najzastupljenija kategorija plutajućeg otpada, kako na pojedinačnim lokacijama, tako i u ukupnom udjelu (95,89 % - 100 %). Uglavnom prevladavaju predmeti veličine od 2,5-10 cm. Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na tri lokacije praćenja u 2020. godini prikazan je na Slika 23.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika . Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na površini mora prema sezoni uzorkovanja tijekom monitoringa 2020. godine
Monitoring otpada nataloženog na morskom dnu proveden je 2020. godine na ukupno 3 lokacije (sjeverni Jadran, srednji Jadran i južni Jadran).
Slika 24 daje prikaz brojnosti otpada (komad po km 2 ) u morskom dnu prema vrstama otpada.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika . Brojnost otpada (komad po km 2 ) u morskom dnu u 2020. godini prema vrstama otpada
Uzorci mikrootpada/mikroplastike iz sedimenta na pješčanim plažama uzeti su u 2018. sa četiri lokacije duž istočne obale Jadranskog mora: plaže Nin, Zaglava na otoku Visu, ušća Neretve i Prapratnog na Pelješcu. Iz sedimenta sa četiriju istraživanih plaža ukupno je izdvojeno 85 komada otpada većeg od 5 mm, od čega 53 komada plastičnog otpada, 27 komada stakla i keramike, 3 komada metala i 2 komada tekstila. Obzirom da su plaže Prapratno i Zaglav smještene s južne strane Pelješca, odnosno otoka Visa, te su izložene intenzivnijem donosu otpada morskim strujama i južnim vjetrovima očituje se veća koncentracija čestica mikroplastike u sedimentu, kao i njenom sastavu od lokacija Nin i ušće Neretve. U uzorcima sedimenta zabilježeno je ukupno 167 čestica mikroplastike veličine 1 – 5 mm. Na svim su lokacijama najbrojniji uglati plastični fragmenti (50 – 56 %), a prisutni su i filmovi i filamenti.
Uzorci mikroplastike s površine mora prikupljani su od 2017. do 2020. godine na tri transekta: u Hvarskom kanalu, uz južnu stranu otoka Mljeta i uz južnu stranu Dugog otoka. Na svim lokacijama zabilježene su uglavnom ujednačene koncentracije čestica i to manje od 50.000 N/km 2 . Iznimno je u rujnu 2018. godine s južne strane otoka Mljeta zabilježena povišena koncentracija mikroplastike (84.615 N/km 2 ) te u lipnju 2019. godine u Hvarskom kanalu (koncentracija od 208.854 N/km 2 ). Sastav mikroplastike se razlikovao između godina prema udjelu pojedinih čestica. Ukupno gledano, fragmenti su najzastupljenija kategorija mikroplastike te se njihov udio kreće od 29 - 92 %. Njihov je udio bio najizraženiji tijekom rujna 2017. godine i to na svim lokacijama (80 - 92 %), dok je istovremeno zabilježen najmanji udio filmova (< 8 %). Tijekom ostalih uzorkovanja, dominacija u ukupnom broju izmjenjivala se između fragmenata i filmova, kojima se udio kretao između 17-58 %. Ipak najveći udio filmova zabilježen je tijekom srpnja 2020. godine (> 50 %). Filamenti su treća kategorija mikroplastike koja je zabilježena u gotovo svim uzorcima, a udio im se kretao od 1-27 %.
S obzirom na to da se radi o relativno novim pokazateljima, ekološki status nije moguće odrediti jer nisu određene klase stanja okoliša dok su spoznaje o ovom pokazatelju još uvijek vrlo oskudne. Jedan od glavnih nedostataka vrednovanja u odnosu na utjecaj na okoliš jest i još uvijek nerazrađeni sustav graničnih vrijednosti, što je izraženo i na razini EU. Također, budući da se tek 2017. godine po prvi put krenulo s provedbom monitoringa, procjenu stanja nije moguće izvršiti zbog nepostojanja dugotrajnije baze podataka, a time ni predložiti kvantitativne ciljeve koji bi upućivali na postizanje dobrog stanja okoliša.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2.7. Posebne kategorije otpada
Osim podataka sadržanih u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, za analizu stanja gospodarenja posebnim kategorijama otpada, korišteni su i podaci FZOEU prikupljeni putem evidencije vezane za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.
ZGO definira posebne kategorije otpada kao tokove otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja. Sljedeće vrste otpada proglašene su posebnim kategorijama otpada:
1. otpadni tekstil i obuća,
2. otpadna ambalaža,
3. otpadne gume,
4. otpadna ulja,
5. otpadne baterije i akumulatori,
6. otpadna vozila,
7. građevni otpad i otpad koji sadrži azbest,
8. medicinski otpad,
9. otpadna električna i elektronička oprema,
10. otpad iz proizvodnje titan dioksida,
11. otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili,
12. plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku.
Za šest posebnih kategorija otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) organiziran je sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda u obliku naknade koja se naplaćuje proizvođačima za stavljanje proizvoda na tržište RH od kojih na kraju životnog vijeka proizvoda nastaje posebna kategorija otpada za koju je uspostavljen sustav odvojenog sakupljanja i obrade otpada.
Nakon uspostave sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda bilježi se intenzivan razvoj i značajan rast sakupljenih i obrađenih količina posebnih kategorija otpada. Od 2015. godine nadalje dolazi do stagnacije sakupljenih i oporabljenih količina kod svih posebnih kategorija otpada, izuzev u sustavu otpadnih vozila koji bilježi konstantan i značajan rast sakupljenih količina do 2020. godine. Stagnaciju je tijekom 2020. i 2021. godine djelomično uzrokovala i pandemija bolesti uzrokovane COVID-19 virusom, koja je utjecala na smanjenje gospodarske aktivnosti, ali općenito bi ista mogla ukazivati i na dostizanje maksimuma u okviru postojećih kapaciteta i načina organizacije sustava.
Uspostavom okvira za kružno gospodarstvo, za određene posebne kategorije otpada (ambalažni otpad, građevni otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna električna i elektronička oprema i otpadna vozila) postavljeni su ambiciozni ciljevi skupljanja i/ili oporabe/recikliranja što zahtjeva unaprjeđenje postojećih sustava odvojenog sakupljanja otpada, i poticanje novih naprednih tehnologija sakupljanja, oporabe i recikliranja. Navedeno uključuje osiguravanje novih učinkovitijih modela odvojenog sakupljanja, poticanje širenja i modernizacije postojećih kapaciteta za oporabu i/ili recikliranje te izgradnju novih postrojenja za vrste otpada i materijale za koje trenutno ne postoje nikakva postrojenja za obradu.
Prikaz sakupljenih količina posebnih kategorija otpada od 2015. do 2021. godine prikazan je u tablici u nastavku.
Tablica . Količine posebnih kategorija otpada sakupljenih u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Sakupljeno
Posebna kategorija otpada
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Otpadni tekstil i obuća (t)
8.761
9.921
10.264
10.363
12.061
10.213
12.826
Otpadna ambalaža (t)
140.441
136.628
140.672
142.807
152.682
152.160
156.227
Otpadne gume (t)
18.717
19.052
21.017
21.671
25.949
25.066
26.087
Otpadna ulja - maziva (t)
5.390
7.033
6.407
6.415
6.729
6.710
7.016
Otpadna ulja - jestiva (t)
759
825
762
869
906
596
736
Otpadne prijenosne baterije i akumulatori (t)
98
337
476
525
651
596
737
Otpadna vozila (t)
16.690
18.495
22.523
29.920
44.000
50.918
36.757
Građevni otpad (t)
1.189.316
1.226.073
1.225.263
1.243.642
1.365.066
1.399.193
1.634.257
Građevni otpad koji sadrži azbest (t)
10.765
6.251
1.990
2.827
2.525
3.497
4.099
Medicinski otpad (t)
4.232
4.569
4.960
5.262
5.483
7.014
8.215
Otpadna električna i elektronička oprema (t)
23.758
38.815
36.434
41.523
40.400
40.792
34.905
Otpadni PCB (t)
48
12
63
9
12
8
7
Izvor: FZOEU, MINGOR
2.2.7.1. Otpadni tekstil i obuća
U razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se kontinuirano povećanje ukupnih količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće. U 2020. godini, zbog smanjenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije COVID-19 dolazi i do smanjenja ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 12 % u odnosu na 2019. godinu. U 2021. godini ponovo se bilježi porast količine nastalog tekstilnog otpada, no još uvijek se ne dostižu vrijednosti iz 2015. godine. Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće u 2021. godini iznosila je 55.638 tona.
Količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće u razdoblju od 2015. do 2021. godine također su u kontinuiranom porastu, uz iznimku u 2020. godini. Porast stope odvojenog sakupljanja u promatranom razdoblju iznosi 8 postotnih bodova.
U 2021. godini odvojeno je sakupljeno 12.826 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće, odnosno 23 % ukupno nastale količine.
Slika . Nastali i odvojeno sakupljeni otpadni tekstil i obuća u razdoblju od 2010. do 2021. godine
U miješanom komunalnom otpadu završilo 37.281 tona, u glomaznom otpadu 5.163 tone i u otpadnim vozilima 368 tona ( Pogreška! Izvor reference nije pronađen. ). Iz navedenih složenih vrsta svega se 2 % otpadnog tekstila i obuće izdvoji i uputi na recikliranje, dok ostatak u sklopu glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i postrojenjima za MBO.
Tablica . Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 2021. godinu
Porijeklo
Količina (t)
Odvojeno sakupljeno
12.826
U miješanom komunalnom otpadu
37.281
U glomaznom otpadu
5.163
U otpadnim vozilima
368
Ukupno nastalo
55.638
Od ukupne količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće, u 2021. godini 75 % (9.558 tona) je obrađeno u RH i to uglavnom postupcima recikliranja i pripremnim postupcima za recikliranje (60 %), oko 7 % je spaljeno uz energetsku oporabu, 15 % je odloženo na odlagalištima otpada dok je oko 19 % bilo privremeno uskladišteno. U izvozu je završilo 25 % (3.268 tona) odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće i to uglavnom na spaljivanju s energetskom oporabom, a manji dio na recikliranju.
Obrađivači RH su na obradu uvezli 2.317 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće iz drugih zemalja.
U nastavku se daje pregled postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini.
Slika 26 . Postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini
U 2021. godini ukupno je 159 tvrtki posjedovalo dozvolu za gospodarenje otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Najveći broj tvrtki jesu komunalne tvrtke čije dozvole obuhvaćaju gotovo sve vrste komunalnog otpada, pa tako i otpadni tekstil i otpadnu obuću . Dozvole se većinom odnose na sakupljanje i skladištenje, a ukoliko se odnose na postupke oporabe (R) najčešće se radi o postupcima razvrstavanja odnosno pripreme radi upućivanja na daljnje postupke korištenja ili oporabe (u zemlji ili inozemstvu).
2.2.7.2. Otpadna ambalaža
Pregled količina ambalaže stavljene na tržište, od 2015. (215.5134 tona) do 2019. (301.099 tona) pokazuje trend porasta, dok 2020. (291.630 tona) pokazuje smanjenje količine ambalaže stavljene na tržište od 11 % u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica smanjene gospodarske aktivnosti zbog pandemije COVID 19. Količina od 291.630 tona ambalaže stavljena na tržište u 2021. pokazuje trend porasta iako ne premašuje količine iz 2019. Podaci za 2021. pokazuju da su u porastu količine ambalaže od stakla (13 %), papira i kartona (7 %) te višeslojna ambalaža (4 %).
Najzastupljeniji ambalažni materijali koji se stavljaju na tržište su papir/karton s udjelom od 32 %, zatim staklo s udjelom od 24 % te plastika s udjelom od 23 % ( Slika 27 ).
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Zastupljenost ambalaže stavljene na tržište u 2021. godini po materijalima
U razdoblju od 2015. do 2018. godine k oličine sakupljene otpadne ambalaže te oporabljene/reciklirane u okviru sustava FZOEU su u laganom porastu, dok se od 2019. do 2021. godine bilježi stagnacija.
Ukupno je u 2021. godini u sklopu sustava kojim upravlja FZOEU sakupljeno 156.227 tona otpadne ambalaže odnosno 54 % količine stavljene na tržište. Od navedene sakupljane količine oporabljeno 149.993 tona, a reciklirano 148.155 tona. Vrijednost stopa oporabe i recikliranja od 51% pokazuje da ciljevi od 60% za oporabu i 55% za recikliranje nisu postignuti. ( Slika 28 ).
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Količine ambalaže stavljene na tržište, količine sakupljene, oporabljene i reciklirane otpadne ambalaže u okviru sustava FZOEU, te stope recikliranja i oporabe u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Ipak, pojedinačni ciljevi stope recikliranja u 2021. godini dostignuti su za otpadnu ambalažu od kartona/papira, polimera i drva, a za otpadnu ambalažu od stakla vrijednost je nadomak dostizanja cilja. Za otpadnu ambalažu od metala vrijednost stope recikliranja je još uvijek vrlo niska, te cilj nije dostignut ( Tablica 10 .).
Tablica . Ostvarene stope recikliranja po ambalažnim materijalima za razdoblje od 2015. do 2021. godine uz prikaz zadanih ciljeva
Vrsta ambalažnog otpada
CILJ
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
KARTON/PAPIR
60 %
89 %
82 %
84 %
70 %
74 %
87 %
82 %
STAKLO
60 %
65 %
56 %
57 %
61 %
51 %
54 %
55 %
AL/FE
50 %
14 %
16 %
16 %
20 %
19 %
19 %
27 %
POLIMERI
23 %
46 %
41 %
37 %
37 %
36 %
37 %
36 %
DRVO
15 %
3 %
3 %
3 %
4 %
3 %
4 %
16 %
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Povratna (višekratna) ambalaža kao posebna podkategorija otpadne ambalaže
S obzirom da korištenje višekratne ambalaže predstavlja najbolji instrument u smanjenju količina ambalažnog otpada potrebno je u što većoj mjeri poticati stavljanje na tržište i korištenje povratne ambalaže. Ista se u najvećoj mjeri odnosi na ambalažu od napitaka te je potrebna daljnja edukacija potrošača o prednostima korištenja višekratne ambalaže kroz mjere podizanja svijesti o upotrebi višekratne ambalaže i poticanja industrije koja proizvodi i stavlja na tržište proizvode u višekratnoj ambalaži kroz razne instrumente poticaja koje je potrebno definirati u narednom razdoblju.
Tako je u periodu od 2017.-2021. na tržište stavljeno prosječno oko 4,5% višekratne ambalaže u odnosu na ukupnu količinu ambalaže, uz kretanje od 2,69 – 7,55% (Tablica 11).
Predviđenim mjerama je potrebno u narednom planskom razdoblju osigurati da od ukupne količine ambalaže stavljene na tržište bude stavljeno najmanje 5% proizvoda u višekratnoj ambalaži/5% višekratne ambalaže.
Tablica . Udio višekratne ambalaže stavljene na tržište od 2017.-2021.
Godina
Ukupno stavljeno na tržište (tona)
Višekratna ambalaža (tona)
Udio višekratne u odnosu na ukupno stavljeno na tržište
2017.
263.678
9.649
3,66%
2018.
277.164
9.705
3,50%
2019.
301.099
22.736
7,55%
2020.
267.234
14.965
5,60%
2021.
291.630
7.853
2,69%
Ukupno
1.400.806
64.909
4,63%
Trenutno sustav gospodarenja otpadnom ambalažom ne obuhvaća u zadovoljavajućoj mjeri sve vrste otpadne ambalaže. Tako ambalaža onečišćena opasnim tvarima nije dio postojećeg sustava proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja FZOEU dok za višeslojnu (kompozitnu) ambalažu ne postoje kapaciteti za obradu.
2.2.7.2.1. Plastične vrećice za nošenje
Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 116/2017) kojim su prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (Tekst značajan za EGP) (SL L 115, 6.5.2015.), od 2018. za proizvođača plastičnih vrećica za nošenje propisana je obveza dostav izvješća FZOEU o godišnjim količinama stavljenim na tržište RH po kategorijama prikazanim u Tablica 12 .
Obvezna naplate plastičnih vrećica za nošenje debljine stjenki od 15 do 50 mikrona u RH nastupila je 01.01.2019., a zabrana njihovog stavljanja na tržište RH od 1.1.2022. Rezultat ovih mjera je pad potrošnje. Također se bilježi i pad potrošnje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje stjenke< 15 µm do raste potrošnja plastičnih vrećica stjenke ≥ 50 µm.
Tablica . Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
Kategorija plastičnih vrećica za nošenje
2018. (t)
2019. (t)
2020. (t)
2021. (t)
Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, stjenka < 15 µm
865
1.420
906
888
Lagane plastične vrećice za nošenje, stjenka ≥ 15 < 50 µm
1.728
1.658
1.163
1.490
Ostale plastične vrećice za nošenje, stjenka ≥ 50 µm
415
591
581
538
Ukupno:
3.008
3.668
2.650
2.916
Izvor: FZOEU
Slika . Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021. godine po kategorijama
2.2.7.3. Otpadne gume
U razdoblju od 2015. do 2021. godine količine guma stavljenih na tržište porasle su za 70 %, uz iznimku 2020. godine kada je evidentiran pad na vrijednost iz 2017. godine, kao posljedica smanjene gospodarske aktivnosti uslijed pandemije COVID-19. U 2021. godini na tržište je stavljeno 33.731 tona guma.
Također su u promatranom razdoblju porasle i količine sakupljenih i oporabljenih guma. U 2021. godini ukupno je sakupljeno 32.165 tona otpadnih guma, od čega je u sustavu FZOEU sakupljeno 26.022 tona.
Od ukupno sakupljene količine 32.165 tona je obrađeno u RH i to 25.095 tona reciklirano, a 992 tone energetski oporabljeno. Obzirom da je materijalno oporabljeno 78 % mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma, RH je u 2021. godini nadomak nacionalnog godišnjeg cilja iz ZGO prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 % mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma.
Nedostizanje cilja se evidentira i u 2019. godini za koju je karakterističan značajniji porast u količinama stavljenim na tržište u odnosu na prethodne godine, kao i u 2021. Unatoč navedenome, za razdoblje od 2016. godine nadalje možemo zaključiti da je sustav gospodarenja otpadnim gumama uspješno uspostavljen i učinkovit. Istome je svakako doprinijela i Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) kojom su smanjene naknade koje proizvođači i uvoznici guma odnosno vozila s gumama plaćaju u FZOEU te su se povećale naknade koje FZOEU plaća sakupljačima za gospodarenje otpadnim gumama.
Slika . Količine guma stavljenih na tržište te količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih guma putem sustava FZOEU u RH u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Postojeći sustav gospodarenja otpadnim gumama u RH pokazuje dobre rezultate te ispunjava propisane ciljeve u gospodarenju otpadnim gumama to jest osigurava sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma, obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma te recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u RH. U narednom periodu planira se proširenje postojećeg sustava uvođenjem u sustav drugih vrsta guma, kao što su gume za bicikle, motocikle, kolica i drugo. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu otpadnih guma dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava bez obzira na moguće proširenje s novim vrstama guma.
2.2.7.4. Otpadna ulja
Prikupljeni podaci za razdoblje od 2015. do 2021. pokazuju lagani porast količina svježih mazivih ulja (za 15 %) stavljenih na tržište RH, a značajnije povećanje količina uočeno je u 2018. Prema podacima FZOEU, na tržište RH stavljeno je 37.857 tona svježih mazivih ulja u 2021., a procijenjeno je da je od te količine nastalo 18.929 tona otpadnih mazivih ulja (Slika 30).
Ako se promatraju sakupljene količine otpadnih mazivih ulja u sustavu FZOEU, u promatranom razdoblju iste su porasle za 30 %. Pregledom podataka o sakupljenim količinama otpadnih mazivih ulja proizlazi da je u 2021. godini sakupljeno 9.516 (7.016 tona + 2.500 tona) od toga je kroz sustav FZOEU sakupljeno 7.016 tona (37 % procijenjenih nastalih količina), a izvan sustava FZOEU 2.500 tona otpadnih mazivih ulja.
Slika . Količine mazivih ulja stavljenih na tržište, procijenjene količine nastalih otpadnih mazivih ulja  e količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih mazivih ulja u okviru sustava FZOEU u razdoblju od 2015.- 2021. godine
Procjenjuje se da se godišnje na tržište RH stavi oko 50.000 tona jestivih ulja . U razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se porast količina otpadnih jestivih ulja sakupljenih putem sustava FZOEU za 19 % odnosno sa 759 tona na 906 tona. Tijekom 2020. godine sakupljeno je 596 tona otpadnih jestivih ulja što je za 34 % manje u odnosu na 2019. godinu. Navedeno se tumači smanjenom aktivnošću uslužnog sektora uslijed pandemije COVID-19. U 2021. godini unatoč porastu u odnosu na 2020. godinu sakupljene količine bile su još uvijek niže od vrijednosti iz 2015.
Izvan FZOEU sustava se evidentira dodatna značajno veća količina sakupljenih otpadnih jestivih ulja, tako da je ukupna količina sakupljenih jestivih ulja u 2021. godini iznosila 6.436 tona, od čega je u okviru javne usluge („kućni prag“ i reciklažna dvorišta) sakupljeno zanemarivih 38 tona.
Oko 32 % sakupljenih jestivih ulja se materijalno obradi u RH, dok se ostatak izvozi/iznosi izvan RH također na materijalnu oporabu.
Potrebno je postojeći sustav gospodarenja otpadnim uljima unaprijediti te osigurati opremu, postrojenja i kapacitete kako bi se osiguralo da se otpadna ulja sakupljaju odvojeno, da se oporabljuju regeneracijom ili alternativno drugim postupcima recikliranja koji daju jednakovrijedan ili bolji ukupni rezultat za okoliš od regeneracije te da se otpadna ulja različitih karakteristika ne miješaju međusobno ili s drugim vrstama otpada ili tvarima ako takvo miješanje sprečava njihovu regeneraciju ili druge postupke recikliranja. Navedeno se planira osigurati revizijom postojećeg i izradom novog zakonodavstva o gospodarenju otpadnim uljima sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.
2.2.7.5. Otpadne baterije i akumulatori
Na tržite RH stavljeno je 19.951 tona baterija i akumulatora u 2021. te se 1.049 tona odnosi na prijenosne baterije (5 %), 2.529 tona na industrijske baterije (13 %) i 16.382 tona na automobilske (starter) baterije (82 %), što u odnosu na 2015. predstavlja porast za 108 %.
Promatrajući količine prijenosnih baterija vidljivo je da u zadnje dvije godine postoji trend porasta količina otpadnih prijenosnih baterija koje su sakupljene, a pad količina prijenosnih baterija stavljenih na tržište.
Izvor: FZOEU, obrada MINGOR
Slika . Količine prijenosnih baterija i akumulatora stavljenih na tržište i sakupljenih u sustavu FZOEU, od 2015.do 2021. godine
U razdoblju od 2015. do 2021. godine dostižu se ciljevi definirani za stopu sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora. Visoka stopa sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u 2016. i 2017. godini, jednim dijelom je najvjerojatnije posljedica nedovoljne kvalitete podataka, koja je od 2018. godine nadalje značajno unaprijeđena kroz edukaciju obveznika prijave podataka .
Stopa sakupljanja prijenosnih baterija i akumulatora iznosila je u 2021. godini 74 % što je 29 postotnih bodova više od zadanog cilja propisanog u ZGO. Sukladno navedenome godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine ( Slika 33 ).
Slika . Stopa sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u donosu na propisane ciljeve, u razdoblju 2015.-2021. godine
Ciljevi za učinkovitost recikliranja (Pb-65 %, Ni-Cd-75 % i ostale baterije-50 %) prate se za olovne, nikal-kadmijeve i ostale baterije, te je u 2021. godini učinkovitost recikliranja za otpadne olovne baterije iznosila 83 %, za nikal-kadmijeve baterije 79 %, a za ostale otpadne baterije 86 %. ( Slika 34 ).
Slika . Učinkovitost recikliranja baterija i akumulatora u odnosu na propisane ciljeve u razdoblju od 2016. do 2021. godine
U narednom periodu planira se analiza postojećeg stanja i donošenje mjera kojima će se unaprijediti postojeći sustav sakupljanja poglavito u dijelu prijevoza i skladištenja baterija i otpadnih baterija i akumulatora koje sadrže litij te poticati oporaba i/ili recikliranje otpadnih baterija i akumulatora uzimajući u obzir da se trenutno u RH obrađuju samo olovne baterije i akumulatori dok se ostale vrste izvoze na obradu van RH. Oprema i kapaciteti za sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava, dok je za obradu otpadnih baterija i akumulatora koje nisu olovne potrebno izgraditi nova postrojenja.
2.2.7.6. Otpadna vozila
U razdoblju od 2015. do 2020. godine, bilježi se porast količina sakupljenih i obrađenih otpadnih vozila koje su u 2020. godini dosegle vrijednost tri puta veće od vrijednosti iz 2015. godine (Slika 35). U 2021. godini sakupljeno je i obrađeno 36.679 tona otpadnih vozila što je za 28 % manje nego prethodne godine. Sve količine otpadnih vozila obrade se u RH.
Slika . Broj sakupljenih otpadnih vozila u razdoblju od 2015. do 2021. godine
U promatranom razdoblju porast količina sakupljenih i obrađenih otpadnih vozila rezultat je donošenja Odluke o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i gumama (NN 40/15, 5/20) kojom je izmijenjena financijska naknada posjednicima za otpadna vozila prilikom predaje ovlaštenim sakupljačima.
Propisani ciljevi za ponovnu uporabu/oporabu (95 %) i ponovnu uporabu/recikliranje (85 %) se kontinuirano dostižu. U 2021. godini stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila iznosila je 97,97 %, dok je stopa ponovne uporabe i oporabe za sva otpadna vozila predana na obradu iznosila 97,28 %.
Slika . Stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila u RH u razdoblju 2015. – 2021.
Slika . Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila u RH u razdoblju 2017. – 2021.
Postojeći sustav gospodarenja otpadnim vozilima u RH pokazuje dobre rezultate te ispunjava propisane ciljeve u gospodarenju otpadnim vozilima to jest postizanje stope ponovne uporabe i oporabe od minimalno 95%  e stope ponovne uporabe i recikliranja od minimalno 85% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu. Na temelju revizije Direktive ELV koja je u tijeku, u narednom periodu planira se moguće proširenje postojećeg sustava uvođenjem u sustav drugih vrsta vozila, kao što su mopedi, motocikli, srednje velika putnička i teretna vozila i druga. Osim toga, planira se kroz EU zakonodavni okvir propisanim mjerama povećati broj otpadnih vozila koja se godišnje predaju na obradu. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu otpadnih vozila trenutno su dostatni za potrebe RH dok će se procjena buduće potrebnih kapaciteta i opreme provesti nakon stupanja na snagu revidiranih EU propisa.
2.2.7.7. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest
Statistički podaci za sektor građevinarstva od 2015. do 2021. godine ukazuju na oporavak ovog sektora nakon ekonomske krize, te se kontinuirano bilježi povećanje vrijednosti i opsega građevinskih radova. Građevni sektor proizvodi oko 36 % ukupnog otpada na EU razini.
Akcijskim planom za kružno gospodarstvo iz 2020. godine , EK je sektor građevinarstva svrstala u jedno od sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva. ZGO je građevni otpad klasificirao kao posebnu kategoriju otpadom, koja je nastala aktivnostima građenja i rušenja. Godišnje količine nastalog građevnog otpada od 2015. godine se procjenjuju temeljem rezultata statističkog istraživanja provedenog u okviru projekta »Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj« (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016/2017) te podataka prijavljenih u Informacijski sustav gospodarenja otpadom.
U razdoblju od 2015. do 2021. godine bilježi se porast količina nastalog građevnog otpada za 5,6 %. Za 2021. godinu ukupna količina nastalog građevnog otpada procijenjena je na 1.634.257 tona. Najveći udio u nastalom građevnom otpadu čini zemlja, kamenje i otpad od jaružanja (41,4 %) i metali i njihove legure (20,3 %). Zatim slijede beton, cigle, crijep/pločice i keramika (13,8 %), miješani građevni otpad i otpad od rušenja objekata (13,1 %) te mješavine bitumena, tj. stari asfalt (9,6 %). Ostale vrste otpada zastupljene su s udjelom od 1,8 %.
U prosjeku se oko 79 % nastalog građevnog otpada na godišnjoj razini obradi kod ovlaštenih tvrtki, dok se preostale količine ne evidentiraju kroz sustav odnosno riječ je o postupanju koje nije u skladu s propisima i izdanim dozvolama (nekontrolirano odbačeni otpad u okoliš, privremeno skladištenje i dr.). Navedeno je djelomično i posljedica nedovoljnog provođenja nadzora nad postupanjem s otpadom kako na državnoj tako i na lokalnoj razini.
Ukupno je u 2021. godini obrađeno 1.453.917 tona građevnog otpada odnosno 89 % procijenjenih nastalih količina otpada. Postupcima oporabe R (isključujući nasipavanje) obrađeno je 52,6 % (860.293 ) nastalog građevnog otpada, postupkom nasipavanja obrađeno je 8,8 % (143.523 ) postupcima zbrinjavanja D obrađeno je 27,2 % (445.072 t), a ostalim postupcima obrađeno je 0,3 % (5.029,6 t) nastalog građevnog otpada. Za preostali udio od 11 % (180.340,1 t) nastalog građevnog otpada nije moguće utvrditi tijek.
Slika 38. Postupanje s građevnim otpadom u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Zakonom o gospodarenju otpadom, propisana je ciljana stopa oporabe građevnog otpada prema kojoj se najmanje 70 % mase neopasnog građevnog otpada, osim otpada određenog ključnim brojem 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale. Stopa oporabe građevnog otpada za RH za 2021. godinu iznosila je 64 % što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu 2020. godinu.
Slika 39. Ostvarenje cilja za oporabu građevnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Smanjena vrijednost stope oporabe u 2020. i 2021. u odnosu na 2019. godinu može se objasniti dodatno nastalim otpadom od zagrebačkog potresa koji je najvećim dijelom tijekom 2020. i 2021. godine još uvijek bio uskladišten i čekao na obradu., utjecajem pandemije COVID-19 na smanjenje količina građevnog otpadnog metala koji je izvezen/iznesen na recikliranje i na rad postrojenja za reciklažu (veće količine su na skladištima), ali i unaprjeđenjem kvalitete prijavljenih podataka u Informacijski sustav gospodarenja otpadom.
2.2.7.7.1. Građevni otpad koji sadrži azbest
Do 2016. godine, evidentirane količine sakupljenog i obrađenog građevnog otpada koji sadrži azbest su signifikantne, nakon čega se evidentirane količine značajno smanjuju. Razlog navedenom smanjenju evidentiranih količina je izostanak sufinanciranja sustava sakupljanja te vrste otpada od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nakon 2016. godine, a koji je do tada FZOEU financirao u punom iznosu za građanstvo. U razdoblju od 2012. do 2015. godine kada je organizirani sustav dosegao maksimum, godišnja količina odložena u kazete za azbest u prosjeku je iznosila 10.632 tone. Od 2017. godine odložene količine su ponovo u porastu, no još uvijek daleko od vrijednosti sakupljenih putem sustava FZOEU (Slika 40). Zanemarive količine građevnog otpada koji sadrži azbest su se od 2013. godine do 2020. godine izvozile izvan granica RH. U 2021. godini nije bilo izvoza ove vrste otpada.
Izvor: MINGOR
Slika 40. Količine građevnog otpada koji sadrži azbest odložene u kazete u razdoblju od 2011. do 2021. godine
U 2021. godini na šest kazeta na prostoru šest županija je zbrinuto ukupno 4.099 t građevnog otpada koji sadrži azbest. Osim ovlaštenih sakupljača, otpad koji sadrži azbest preuzimala su i reciklažna dvorišta. Putem 60-ak reciklažnih dvorišta od građana je preuzeto ukupno oko 1.140 t.
2.2.7.8. Medicinski otpad
U razdoblju od 2015. do 2019. godine, bilježi se godišnji porast nastalih količina medicinskog otpada u prosjeku od oko 8 %. Izraženiji porast količina u odnosu na prethodnu godinu (za 28 %) evidentiran je u 2020. godini, kada je nastalo 6.866 tona te u 2021. godini za 17 % u kada je nastalo 8.215 tona. Porast količina nastalog medicinskog otpada u 2020. i 2021. godini pripisuje se povećanoj potrošnji medicinskih proizvoda uslijed COVID-19 pandemije.
Najveće povećanje odnosi se na otpad od njege, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi, posebice otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima (KB 18 01 03*) i za otpad čije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije – npr. rublje, zavoji od gipsa, posteljina, odjeća za jednokratnu primjenu, platno, pelene (KB 18 01 04).
Izvor: MINGOR
Slika . Nastali medicinski otpad u razdoblju od 2015. do 2021. godine
U RH u 2021. godini konačnim postupcima se obradilo 32 % nastalog medicinskog otpada, 66 % je predobrađeno u RH postupcima sterilizacije te zatim izvezeno na konačnu obradu u druge zemlje, a direktno je bez predobrade izvezeno 2 % medicinskog otpada (pretežno energetska oporaba).
2.2.7.9. Otpadna električna i elektronička oprema
U razdoblju od 2015. godine do 2021. godine količine EE opreme stavljene na tržište u konstantnom su porastu, dok količine sakupljenog i oporabljenog električnog i elektroničkog otpada do 2020. godine stagniraju, posebno u razdoblju od 2018. do 2020. godine, a u 2021. godini bilježi se pad sakupljenih količina za 14 % u odnosu na prethodnu godinu ( Slika 39 ). Gotovo sve oporabljene količine su reciklirane.
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika . Nastale količine otpadne EE opreme (računato kao prosjek količina stavljenih na tržište u prethodne tri godine), sakupljene i oporabljene količine u razdoblju od 2015. do 2021. godine (t)
EU Cilj vezan za sakupljanje otpadne EE opreme u promatranom razdoblju je izmijenjen dva puta, te je isti za razdoblje od 2016. do 2018. iznosio 45 % EE opreme stavljene na tržište dok od 2019. godine iznosi 65 % prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% OEEO proizvedene na teritoriju RH.
U promatranom razdoblju cilj za sakupljanje dostignut je za sve godine osim 2021. godinu kada je stopa sakupljanja iznosila 55 % što je za 14 postotnih bodova manje od stope postignute prethodne godine ( Slika 40 ) i za 10 postotnih bodova manje od propisanog cilja.
Izvor: FZOEU,MINGOR
Slika . Ostvarene stope sakupljanja EE otpada za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz prikaz ciljeva
Minimalni ciljevi za oporabu i recikliranje primjenjivi od 15.8.2018. godine iznose od 75 % do 85 % za oporabu i od 55 % do 80 % za recikliranje, ovisno o kategoriji EE opreme. U svim su godinama promatranog razdoblja, dostignuti minimalni ciljevi za oporabu i recikliranje koji se primjenjuju po kategorijama EE uređaja i opreme ( Tablica 13 ).
Tablica . Stope oporabe i recikliranja za 2021. po kategorijama EE uređaja i opreme u odnosu na zadane ciljeve
KATEGORIJA
Sakupljeno (t)
Oporabljeno (t)
Reciklirano (t)
Stopa oporabe
Stopa recikliranja
Cilj oporabe
Cilj recikliranja
Oprema za izmjenu topline
6.395
6.201
6.057
97%
95%
85%
80%
Zasloni i monitori (P>100 cm2)
9.590
8.827
8.827
92%
92%
80%
70%
Žarulje
90
75
75
83%
83%
80%
80%
Velika oprema (d>50 cm)
14.186
13.546
13.533
95%
95%
85%
80%
Mala oprema (d
2.566
2.286
2.286
89%
89%
75%
55%
Mala IT i telekomunikacijska oprema (d
2.078
1.851
1.851
89%
89%
75%
55%
Izvor: FZOEU,MINGOR
Postojeći sustav gospodarenja EE otpadom osigurava ispunjavanje propisanih ciljeva u gospodarenju EE otpadom tj. postizanje godišnje stope odvojenog sakupljanja EE otpada od minimalno 65 % u odnosu na količinu EE opreme koja se stavlja na tržište te stope od minimalno75% do 85% za oporabu i 55 % do 80% za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje. Oprema i kapaciteti za sakupljanje i obradu EE otpada dostatni su za potrebe RH te se procjenjuje da će i u narednom periodu zadovoljavati potrebe sustava bez obzira na očekivano povećanje količina EE otpada koji će se predavati u sustav.
2.2.7.10. Otpad iz proizvodnje titan dioksida
Nastanak otpada iz proizvodnje titan-dioksida u RH nije evidentiran.
2.2.7.11. Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
U razdoblju od 2008. godine do 2021. godine, evidentirano je ukupno 168 posjednika sa 735 tone PCB opreme (transformatori i kondenzatori). Od navedene količine, do kraja 2021. godine, zbrinuto je 565 tona (77 %), a preostale su za zbrinuti 170 tone (23 %) PCB opreme.
U navedenom razdoblju zbrinute su ukupno i 76 tone otpadnih predmeta, materijala ili tekućina koje sadrže ili su onečišćene PCB-om. Sva količina sakupljenog otpada obrađuje se i zbrinjava izvan RH.
Od 2008. do 2020. uočljiv je rastući trend količina zbrinute PCB opreme. Međutim, od 2017. do 2021. godine taj porast se odvijao sporijom dinamikom iz razloga što je veći dio opreme preostale za zbrinjavanje u posjedu tvrtki koje su u stečaju ili im je brisan status poslovnog subjekta (Slika 41).
Izvor: MINGOR
Slika . Količina PCB opreme ukupno evidentirane /zbrinute /preostale za zbrinuti u razdoblju od 2008. do 2021. godine
2.2.7.12. Plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku
Količine otpada koji potječe od plastike za jednokratnu uporabu do sada nisu praćene te za njih ne postoji procjena.
Od sredine 2021. godine MINGOR provodi projekt Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike u Republici Hrvatskoj koji je sufinanciran sredstvima EU. Predviđeno trajanje projekta je do sredine 2023. godine. Jedan od ciljeva navedenoga projekta je unaprjeđenje podataka i statistike o otpadu od plastike te prikupljanje podataka o odabranim proizvodima od plastike, u svrhu ispunjavanja zahtjeva Direktive (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (u daljnjem tekstu: SUP direktiva).
U sklopu projekta provest će se analiza raspoloživih podataka te priprema metodologije i preporuka za prikupljanje dodatnih potrebnih podataka o proizvodima od plastike i otpadu od plastike, posebno uzimajući u obzir potrebu za uspostavu novog sustava praćenja provedbe i kontrole SUP Direktive. Prikupljanje podataka, osim iz već raspoloživih izvora, dodatno će se provesti anketiranjem odnosno statističkim istraživanjima. Planiran je razvoj informatičkih rješenja za prijavu podataka.
U narednom razdoblju potrebno je kroz zakonodavni okvir precizirati i propisati mjere potrebne za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke, uspostaviti sustave proširene odgovornosti proizvođača za proizvode koji nisu obuhvaćeni postojećim EPR sustavom za ambalažu, uključujući i opremu i postrojenja za učinkovito gospodarenje otpadom od tih proizvoda te propisati mjere za podizanje svijesti potrošača o štetnim učincima koje za okoliš ima odbacivanje ili neodgovarajuće postupanje s plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, kao i mjere za obavješćivanje potrošača o dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustavima za ponovnu uporabu i mogućnostima u pogledu gospodarenja otpadom za te plastične proizvode za jednokratnu uporabu.
Nastavno na navedeno, u narednom razdoblju potrebno je kroz zakonodavni okvir uspostaviti sustav proširene odgovornosti proizvođača za ribolovne alate koji sadrže plastiku, uključujući i opremu i postrojenja za učinkovito gospodarenje otpadom od istih te propisati mjere za podizanje svijesti potrošača o štetnim učincima koje za okoliš ima odbacivanje ili neodgovarajuće postupanje s istima, kao i mjere za obavješćivanje potrošača o dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustavima za ponovnu uporabu i mogućnostima u pogledu gospodarenja otpadom od ribolovnih alata koji sadrže plastiku. Također je potrebno propisati minimalnu godišnju stopu sakupljanja otpada od ribolovnih alata koji sadrže plastiku koji je namijenjen recikliranju.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.3. Prekogranični promet otpada
Prekogranični promet u RH sustavno se prati od 2004. godine s time da je uvoz/unos otpada koji podliježe postupku prethodne pisane obavijesti i odobrenja (u daljnjem tekstu: notifikacijski postupak) u RH bio u potpunosti zabranjen do stupanja RH u punopravno članstvo EU.
Razvojem globalne ekonomije, istraživanja provedena na EU razini pokazuju globalni trend povećanja količina otpada u prekograničnom prometu, pri čemu RH nije iznimka što je vidljivo iz podataka o prekograničnog prometa otpada za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Na Slika 42 prikazan je ukupni prekogranični promet otpada za zadnje petogodišnje razdoblje, od 2017. do 2021. godine, kada se iz godine u godinu bilježi značajan rast. Najveći godišnji rast ukupnog prekograničnog prometa otpadom od čak 28% u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je 2021. godine. Podaci za 2020. godinu pokazuju da problemi vezani uz pandemiju COVID-19 nisu negativno utjecali na opći trend.
Izvor: MINGOR
Slika . Prekogranični promet otpada u RH u razdoblju od 2017. do 2021. godine
Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku u RH bio je u potpunosti zabranjen do pristupanja RH u članstvo EU nakon čega je u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada dopušten za otpad namijenjen oporabi. Realiziran je po prvi puta tijekom 2014. godine kada su uvezene/unesene olovne baterije u količini od 334 tone i od tada je u neprestanom skokovitom rastu. Najveći skok uvezenih/unesenih količina zabilježen je 2020. godine kada je uvezeno/uneseno 70.097 tona otpada što je preko tri puta više nego godinu ranije (22.970 tone) i oko 210 puta više nego 2014. godine. Tijekom 2021. godine uvezene/unesene količine otpada koji podliježe notifikacijskom postupku porasle su za daljnjih 71% u odnosu na godinu ranije ( Slika 43 ).
Izvor: MINGOR
Slika . Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Razlog za ovakav rast su dosadašnji uvoznici, koji su svi također i oporabitelji takvog otpada, a koji su započeli s masovnijim uvozom/unosom za vlastite potrebe nakon što je dugo bio zabranjen. Također, raste broj postrojenja koja su ishodila dozvolu za oporabu otpada, te su kapaciteti za oporabu veći, a time i mogućnosti za uvoz/unos. Kao i prethodnih izvještajnih godina, uvoz/unos neopasnog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku znatno nadmašuje uvoz opasnog otpada, a najveće količine ovakvog otpada unose se iz Italije, Austrije i Slovenije.
Od svih vrsta otpada koji podliježe notifikacijskom postupku koji se uvozi/unosi u RH, daleko najveće količine se odnose na gorivo iz otpada za potrebe energetske oporabe u cementnoj industriji. U razdoblju od 2015. godine kada je prvi puta uvezena ova vrsta otpada, do 2019. godine, gorivo iz otpada je u ukupnoj količini uvezenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sudjelovalo s 52 % – 65 %, dok 2020. i 2021. godine, iako uvezene količine i dalje rastu, postotni udio ove vrste otpada u ukupno uvezenoj količini opada (48% 2020., odnosno 36% 2021. godine), a značajno raste udio otpadnog tretiranog drva za potrebe drvoprerađivačke industrije (22% 2020., odnosno 36% 2021. godine). Iako uvoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku rapidno raste iz godine u godinu, kako količinski tako i po vrstama, posebno je značajan rast uvoza muljeva koji ne sadrže opasne tvari koji su većim dijelom namijenjeni za potrebe bioplinskih postrojenja, a manjim za potrebe energetske oporabe u cementnoj industriji (991 t 2018., odnosno 10.181 t 2021. godine) te muljeva od obrade komunalnih otpadnih voda namijenjenih energetskoj oporabi u cementnoj industriji (296 t 2018. odnosno 8.209 t 2021. godine).
Što se tiče opasnog otpada, otkad je dopušten uvoz/unos takvog otpada u RH svake se godine bilježi uvoz/unos otpadnih olovnih baterija namijenjenih recikliranju, a od 2016. godine i otpadnih mineralnih ulja namijenjenih energetskoj oporabi u cementnoj industriji. U manjoj, ali rastućoj količini u zadnjih se nekoliko godina u istu svrhu uvoze/unose i neke druge vrste opasnog otpada od čega su najznačajniji miješani kruti i tekući otpad od mehaničke obrade otpada, tekući ili kruti gorivi otpad koji sadrži opasne tvari te neke vrste muljeva koji sadrže opasne tvari ( Slika 44 ).
Izvor: MINGOR
Slika 44 . Varijacije u količinama različitih vrsta uvezenog/unesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine
Otkada postoji zakonska mogućnost dobivanja statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem za uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, samo je jedna tvrtka podnijela zahtjev i ishodila status i to s rokom važenja do 2. siječnja 2025. godine. Do kraja 2021. godine taj status još nije korišten.
Od 2015. godine izvoz/iznos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku bio je u naglom porastu sve do 2019. godine kada je izvezeno 105.820 tona što je najviše otkad se prati izvoz/iznostakvog otpada. Međutim, tijekom 2020. godine zabilježen je značajan pad iznosa otpada koji podliježe notifikacijskom postupku zbog mađarske zabrane uvoza/unosa mulja od obrade komunalnih otpadnih voda koji se, počevši od 2016., u velikim količinama iz RH iznosio na oporabu u Mađarsku, a 2019. godine je udio ove vrste otpada u ukupno izvezenoj/iznesenoj količini otpada koji podliježe notifikacijskom postupku iznosio čak 56%. Prije i nakon tog razdoblja mulj od obrade komunalnih otpadnih voda izvozio/iznosio se u malim količinama ili se uopće nije izvozio/iznosio. Osim mulja, u razdoblju između 2017. i 2020. godine najviše se izvozio/iznosio gorivi otpad kao i ostali otpad nastao od obrade otpada, tj. mješavine otpada od mehaničke obrade otpada koji sadrži opasne tvari, tekući gorivi otpad koji sadrži opasne tvari i izmiješani otpad sastavljen od najmanje jedne vrste opasnog otpada, zatim otpad od tretiranog drveta te olovne akumulatorske ploče i olovni akumulatori.
Udio opasnog otpada u ukupnim količinama izvezenog/iznesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku se u razdoblju intenzivnog izvoza/iznosa mulja od obrade komunalnih otpadnih voda do 2019. godine kretao između 20 % i 25 % dok je u 2020. i 2021. godini iznosio preko 40%. Opasni otpad najviše se iznosio u Austriju, Sloveniju i Njemačku, dok se neopasni otpad koji podliježe notifikacijskom postupku, osim u Mađarsku, najviše izvozio/iznosio u Austriju i Bosnu i Hercegovinu.
Uspoređujući podatke o prekograničnom prometu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku vidljivo je da su se tijekom 2020. i 2021. godine najviše izvozile/iznosile i uvozile/unosile iste vrste otpada kako neopasnog (gorivo iz otpada, otpadno tretirano drvo) tako i opasnog (otpadni olovni akumulatori, olovne baterije, olovne mrežice i akumulatorske ploče) ( Tablica 14 ).
Tablica . Usporedni prikaz količina otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio tijekom 2020. i 2021. godine
2020.
2021.
Izvoz (t)
Uvoz (t)
Izvoz (t)
Uvoz (t)
Gorivo iz otpada (RDF)
10.811
33.775
15.306
42.711
Otpadno tretirano drvo
13.957
15.447
10.768
43.003
Otpadni olovni akumulatori, olovne baterije, olovne mrežice i akumulatorske ploče
5.435
3.803
6.540
4.031
Izvor: MINGOR
Osim kao država polazišta i odredišta, RH se u prekograničnom prometu otpada vrlo često pojavljuje i kao država provoza. U zadnjih nekoliko godina broj izdanih odobrenja za provoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku kroz RH kreće se oko 70 godišnje. Prvenstveno se radi o odobrenjima za provoz gorivog otpada iz država članica EU namijenjenog energetskoj oporabi u cementarama Bosne i Hercegovine, nešto manje Mađarske, te provoz različitih vrsta opasnog otpada iz zemalja Zapadnog Balkana na oporabu ili zbrinjavanje u državama članicama EU. Tijekom 2021. godine, a u skladu s novim zakonodavstvom EU kojim se regulira prekogranični promet otpada od plastike, izdano je i više odobrenja za provoz ove vrste otpada iz EU u Srbiju.
Što se tiče prekograničnog prometa otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, u razdoblju od 2017. do 2021. godine isti nastavlja nezaustavljivo rasti uz manji pad izvezenih/iznos količina tijekom 2018. godine. Tako je u navedenom petogodišnjem razdoblju uvoz/unos porastao 2,5 puta (s 382.590 t 2017. na 968.791  2021. godine), a izvoz/iznos 1,5 puta (s 667.022 t 2017. na 996.271 t 2021. godine).
U cijelom promatranom razdoblju najveće količine uvezenog/unesenog otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku čini otpad od metala, otpad iz termičkih procesa (troska) te otpadni papir i karton, prosječno 85 % ukupno uvezene količine, a najviše ovakvog otpada, nešto više od 60 % godišnje, uvozi/unosi se iz susjednih zemalja i to Bosne i Hercegovine, Slovenije te Mađarske. Na postupke oporabe R12 i R13 u proteklih pet godina uvozilo/unosilo se između 5 % i 9 % ukupne količine, a ostalo na postupke energetske i materijalne oporabe.
Nadalje, u promatranom razdoblju najveće količine izvezenog/iznesenog otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku čini otpad od metala (64-72 %) te otpad od papira i kartona (18-23 %). U značajnijoj mjeri izvoze/iznose se još otpad od plastike, stakla i drveta te otpad iz termičkih procesa, dok se ostale vrste otpada izvoze/iznose u vrlo malim količinama. Gotovo 90 % ukupne količine izvozilo/iznosilo se u Tursku, Sloveniju, Italiju, Mađarsku i Austriju. Na početku promatranog razdoblja gotovo se četvrtina otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku izvozila/iznosila na postupke oporabe R12 i R13 dok je tijekom godina taj postotak padao i 2021. godine iznosio je nešto više od 8 %.
Slično kao što je slučaj i s otpadom koji podliježe notifikacijskom postupku najviše su se uvozile/unosile i izvozile/iznosile iste vrste otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku ( Tablica 18 ).
Tablica 15. Usporedni prikaz količina otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, a koji se najviše uvozio/unosio i izvozio/iznosio u razdoblju od 2017. do 2021. godine
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Izvoz /iznos (t)
Uvoz /unos (t)
Otpad od metala
444.253
66.720
412.833
147.617
500.965
91.448
612.107
243.148
699.898
409.993
Otpad od papira i kartona
150.446
154.295
147.625
145.355
173.546
147.569
154.660
149.025
182.743
184.504
Izvor: MINGOR
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4. Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4.1. Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom
Sukladno propisanom u ZGO-u, građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada uključujući skladište otpada, pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište, građevina za obradu otpada, uključujući odlagalište otpada, centar za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad.
2.4.1.1. Reciklažna dvorišta
Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada. Kako bi se osigurala dostupnost usluge odvojenog sakupljanja opasnog komunalnog otpada i drugog komunalnog otpada, ZGO JLS-ovima propisuje obvezu osiguranja uspostave minimalnog broja reciklažnih dvorišta ili mobilnih jedinica sukladno uvjetima definiranim člankom 84. toga Zakona . Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je bez naknade zaprimiti opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad koji je nastao kod korisnika usluge razvrstanog u kategoriju kućanstvo na odgovarajućem području JLS za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište.
Kao rezultat ulaganja u sustav za odvojeno sakupljanje otpada u sklopu kojeg se provodila i izgradnja reciklažnih dvorišta, u razdoblju od 2015. godine nadalje bilježi se značajan porast broja reciklažnih dvorišta upisanih u Očevidnik reciklažnih dvorišta odnosno u Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta . U 2015. godini bilo je evidentirano 34 reciklažnih dvorišta, dok ih je u 2021. godini bilo 376.
Do kolovoza 2022. godine evidentirano je ukupno 417 reciklažnih dvorišta, od čega 246 stacionarnih i 171 mobilnih reciklažnih dvorišta koja se nalaze na području 397 JLS odnosno na 71 % postojećih JLS. Županijski razmještaj reciklažnih dvorišta daje se na slici u nastavku.
Slika . Broj reciklažnih dvorišta evidentiranih do kolovoza 2022. godine
Dosadašnja ulaganja u reciklažna dvorišta ispunjavaju svoju svrhu, no količine koje se odvojeno sakupe putem reciklažnih dvorišta još uvijek nisu dostatne (Slika 46), te čine udio u odvojeno sakupljenom komunalnom otpadu od svega oko 8 %.
Izvor: MINGOR
Slika . Broj evidentiranih reciklažnih dvorišta i prijavljene količine komunalnog otpada sakupljene putem reciklažnih dvorišta u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Kako bi se osigurale korisne vrste otpada pogodne za recikliranje, neophodna je daljnja izgradnja, posebno u dijelovima velikog sezonalnog povećanja komunalnog otpada (obalne i otočne JLS).
2.4.1.2. Građevine za biološku obradu otpada
U 2021. godini 16 kompostana je posjedovalo dozvolu za gospodarenje otpadom ukupnog kapaciteta oko 152.280 t/god (Tablica 16). U tijeku je sufinanciranje izgradnje dodatnih 5 kompostana planiranog ukupnog kapaciteta od 16.220 tona/godina (Tablica 17), a na dvije već postojeće kompostane (u Prelogu i Koprivnici) u proteklom planskom razdoblju sufinancirala se nadogradnja kapaciteta. U odnosu na 2016. godinu kada je bilo evidentirano 11 kompostana kapaciteta 103.397 t/god, ne može se govoriti o značajnom napretku izgradnje infrastrukture kompostiranje i potrebni su daljnji napori i ulaganja u njihovu uspostavu.
Tablica . Popis kompostana s pripadajućim raspoloživim kapacitetima u 2021. godini
Županija
Lokacija objekta
Kapacitet (t/god)
Grad Zagreb
Zagreb, Žitnjak
37,5
Zagreb, Markuševec
10.000
Zagreb, Jakuševec
32.000
Koprivničko-križevačka
Imbriovec
10.770
Herešin (Koprivnica)
9.000
Koprivnica
5.993
Međimurska
Totovec (Čakovec)
6.140
Prelog
7.200
Mursko Središće
1.700
Prelog
1.740
Osječko-baranjska
Osijek
4.499
Primorsko-goranska
Krk
2.000
Sisačko-moslavačka
Stružec (Popovača)
27.000
Crnac (Sisak)
2.700
Varaždinska
Trnovec Bartolovečki (Varaždin)
1.500
Zagrebačka
Kloštar Ivanić
30.000
Ukupno:
16
152.280
Izvor: MINGOR
Tablica . Projekti izgradnje novih kompostana koji su u provedbi
Izvor: MINGOR
Br.
Županija
Naziv korisnika
Planirani kapacitet (t/god)
1
Dubrovačko-neretvanska
ČISTOĆA METKOVIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, METKOVIĆ
5.720
2
Koprivničko-križevačka
KOMUNALNE USLUGE ĐURĐEVAC d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, ĐURĐEVAC
3.000
3
Požeško-slavonska
KOMUNALAC POŽEGA d.o.o. za komunalne djelatnosti, POŽEGA
1.000
4
Bjelovarsko-bilogorska
KOMUNALAC d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, BJELOVAR
4.000
5
Varaždinska
Clip Bio Plus d.o.o. za usluge, VARAŽDIN
2.500
Ukupno
16.220
Najveći broj trenutno evidentiranih kompostana nalazi se na području središnje i sjeverozapadne RH (Slika 47).
Slika . Pregled kompostana u RH u 2021. godini
Za anaerobnu biološku obradu otpada u 2021. evidentirana su 22 bioplinska postrojenja, a ukupni kapacitet obrade tih postrojenja prema dozvolama iznosi 839.808 tona/godina. Uz navedeno, MINGOR u evidenciji bioplinskih postrojenja prati i dodatnih 13 bioplinskih postrojenja koja rade temeljem ovlaštenja izdanog od strane Ministarstva poljoprivrede što čini ukupni broj od 35 bioplinska postrojenja s ukupnim kapacitetom od 1.800.487 tona/godina u RH.
U usporedbi s podacima iz 2016. godine kada je bilo ukupno 11 bioplinskih postrojenja (od kojih je 6 bioplinskih postrojenja imalo dozvolu za gospodarenje otpadom) ukupnog kapaciteta 234.800 t/god primjećuje se značajan porast, no, važno je naglasiti da je trenutni ukupni kapacitet bioplinskih postrojenja gotovo u cijelosti predviđen za obradu gnojovke i biljnog materijala iz poljoprivrede. Raspoloživi kapaciteti se u minimalnom udjelu koriste za obradu biootpada i muljeva (muljevi od obrade efluenata, muljevi od biološke obrade industrijskih otpadnih voda, muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda). Tijekom 2021. godine bioplinska postrojenja su obradila oko 80.000 tona biootpada i oko 28.000 tona muljeva.
Glavnina kapaciteta za anaerobnu digestiju locirana je na području istočne i središnje RH (Slika 48).
Slika . Pregled bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini
2.4.1.3. Ostale građevine za materijalnu oporabu otpada
2.4.1.3.1. Sortirnice
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada koristili su se podaci o prijavljenim kapacitetima iz ROO za tvrtke koje su tijekom 2021. godine prihvatile značajnije količine sortiranog otpada i to za postupak R12 ( Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 – R 11 ) za sljedeće ključne brojeve: 15 01 01, 15 01 02, 15 01 04, 15 01 05, 15 01 06, 20 01 01, 20 01 39 i 20 01 40. Kapaciteti evidentirani u ROO su uvećani za kapacitete sortirnica koje su u izgradnji kroz projekte Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
S obzirom na planirani daljnji razvoj sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada s ciljem ispunjavanja ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i pripadajućim izmjenama potrebno je predvidjeti izgradnju dodatnih postrojenja za sortiranje.
Postojeći kapaciteti postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u 2021. godini iznose 211.800 tona/god na razini cijele RH. Postojeći kapaciteti za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada kao i potrebni kapaciteti po pojedinim županijama su prikazani u Tablica 32 (za Scenarij 1) i Tablica 33 (za Scenarij 2).
2.4.1.3.2. Drobilice i postrojenja za oporabu građevnog otpada
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za oporabu građevnog otpada koristili su se podaci o prijavljenim kapacitetima iz ROO za tvrtke za postupak R5 (R ecikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala ). Kapaciteti evidentirani u ROO su uvećani za kapacitete drobilica/pogona koji su u izgradnji/nabavi kroz projekte Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Postojeći kapaciteti drobilica i postrojenja za oporabu građevnog otpada u 2021. godini iznose 5.662.222 tona/god na razini cijele RH. Postojeći kapaciteti za oporabu građevnog otpada kao i potrebni kapaciteti po pojedinim županijama su prikazani u Tablica 50 .
2.4.1.3.3. Postrojenja za recikliranje
Prilikom izrade analize postojećih kapaciteta za recikliranje otpada koristili su se podaci o dozvoljenim kapacitetima koji se navode u elaboratima gospodarenja otpadom koji su sastavni dio dozvola za gospodarenje otpadom sadržanim u javno dostupnoj bazi Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom ( http://regdoz.azo.hr/ ), koju vodi MINGOR. Navedena baza podataka daje cjeloviti uvid u valjane dozvole za gospodarenje otpadom.
Otpad za koji je provedena analiza postojećih kapaciteta su: električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadni papir, otpadna plastika i otpadno staklo.
Iako su se razmatrale dozvole koje su izdane na jedan od postupaka oporabe (R3, R4, R5) iste su većini slučajeva izdavane za pripremne radnje odnosno postupak pripreme za recikliranje (npr. sortiranje, rezanje, baliranje i sl.), a što je bilo moguće zaključiti iz opisa tehnološkog procesa u samom elaboratu te se u tom slučaju ti kapaciteti nisu uzimali u obzir.
Prema navedenim podacima, u listopadu 2022. bilo je evidentirano ukupno 42 postrojenja za materijalnu oporabu plastike, pri čemu 7 od njih koriste otpad od plastike za proizvodnju proizvoda od plastike, dok ostala proizvode granulat koji se predaje dalje proizvođačima proizvoda od plastike ( Slika 49 ).
Slika . Prikaz postrojenja za materijalnu oporabu plastike
Prema navedenim podacima ukupni kapacitet za recikliranje plastike iznosi 64.248 tona/godina .
Ukupni kapacitet za recikliranje stakla u listopadu 2022. iznosio je 131.400 tona/godina . Iako je za recikliranje stakla registrirano ukupno 11 postrojenja ( Slika 50 ), sva postrojenja izuzev jednog odnose se na ona u kojima se otpadno staklo drobi i pakira za daljnju predaju proizvođačima proizvoda od stakla. Iako te tvrtke imaju ishođenu dozvolu za R5, isto se ne može se smatrati kapacitetom za recikliranje.
Slika . Prikaz postrojenja za recikliranje stakla
Recikliranjem papira bave se dvije tvrtke, te ukupni kapacitet za recikliranje papira iznosi 349.930 tona /godina . Ostale tvrtke koje imaju dozvolu za postupak R3 bave se pripremnim radnjama za recikliranje (sortiranje, baliranje, sjeckanje…).
Slika . Prikaz postrojenja za recikliranje papira
Dozvolu za materijalnu oporabu električnih i elektroničkih uređaja postupkom R4 u listopadu 2022. imalo je ukupno 5 tvrtki koje su oporabu EE otpada provodile na 18 lokacija ukupnog kapaciteta 64.370 tona/godina za opasni i 500.510 tona/godina za neopasni otpad ( Slika 52 ).
Slika . Prikaz postrojenja za oporabu električnog i elektroničkog otpada
Oporabu otpadnih vozila postupkom R4 provodi 5 tvrtki kroz 16 postrojenja ukupnog kapaciteta 84.100 tona/godina za opasni i 453.500 tona/godina za neopasni otpad ( Slika 53 ).
Slika . Prikaz postrojenja za oporabu otpadnih vozila
Dozvolu za oporabu otpadnih baterija ima samo jedna tvrtka čije se postrojenje ukupnog kapaciteta 10.000 tona/godina nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji.
2.4.1.4. Građevine za energetsku oporabu i suspaljivanje otpada postupkom R1
Ukupno su u RH do kolovoza 2022. godine četiri tvrtke posjedovale dozvolu za energetsku oporabu postupkom R1 na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona/godina (Slika 54).
Dodatno je evidentirano 36 energetskih oporabitelja koji sukladno ZGO i Pravilniku o gospodarenju otpadom nisu obvezni ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom već djelatnost obavljaju temeljem upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja. Dodatkom VII. Pravilnika o gospodarenju otpadom propisan je način izvođenja postupaka oporabe za koje se ne izdaje dozvola gospodarenja otpadom, te vrste i količine otpada koje je dopušteno obrađivati tim postupcima.
Ishođenu dozvolu za spaljivanje otpada bez energetske oporabe nema niti jedna tvrtka.
Slika . Pregled lokacija postrojenja koja imaju dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak R1 u 2022. godini
2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom
Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Dio ovog sustava čine i pretovarne stanice na kojima se obavlja skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu otpada.
Odlukom Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine, financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvaruje se prema udjelima Europska unija i FZOEU – 90 %, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10 %.
Od 11 planiranih centara u RH, do listopada 2022. godine, izgrađena su i u funkciji tri centra za gospodarenje otpadom: CGO Marišćina, kapaciteta 100.000 tona/godina, CGO Kaštijun, kapaciteta 94.000 tona/godina i CGO Bikarac kapaciteta 40.000 tona/godina.
CGO Biljane Donje planiranog kapaciteta 75.000 tona/godina je u izgradnji, a probni rad je planiran za početak 2023. godine, dok je početak rada planiran za kraj iste godine.
Za četiri CGO su odobrena sredstva za EU financiranje od kojih su tri u fazi izgradnje (Babina Gora, Lučino Razdolje i Lećevica) dok je CGO Piškornica u fazi provedbe javne nabave za ugovaranje radova na projektiranju i izgradnji.
Za preostala tri centra u tijeku je priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb) (Tablica 18, Slika 55).
Osim navedenih CGO-a, privatnim sredstvima izgrađeno je postrojenje za MBO u gradu Varaždinu kapaciteta 95.000 t/god.
Tablica . Status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Br.
Naziv
Status realizacije
1.
CGO Marišćina
U funkciji
2.
CGO Kaštijun
U funkciji
3.
CGO Bikarac
U funkciji
4.
CGO Biljane Donje
CGO u izgradnji, probni rad planiran za početak 2023., a početak rada CGO-a krajem 2023.
5.
CGO Babina gora
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2027.
6.
CGO Lećevica
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2028.
7.
CGO Lučino razdolje
CGO u izgradnji, probni rad planiran za 2027.
8.
CGO Piškornica
U tijeku postupak javne nabave za radove na izgradnji CGO-a
9.
CGO Orlovnjak
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
10.
CGO Šagulje
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
11.
CGO Zagreb
Priprema dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje
Izvor: MINGOR
Tablica . Popis CGO s pripadajućim JLS
Br.
Naziv
Županija
Pripadajuća JLS
1.
CGO Marišćina
Primorsko – goranska
Gradovi: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka, Vrbovsko;
Općine: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbnik.
2.
CGO Kaštijun
Istarska
Sve JLS
Gradovi: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč ,Pula, Rovinj, Umag, Vodnjan;
Općine: Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci, Kršan, Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar, Žminj.
3.
CGO Bikarac
Šibensko-kninska
Sve JLS
Gradovi: Drniš, Knin, Skradin, Šibenik, Vodice;
Općine: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj, Unešić.
4.
CGO Biljane Donje
Zadarska
Sve JLS
Gradovi: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Obrovac, Pag, Zadar;
Općine: Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi, Zemunik Donji.
Dio Ličko-senjske
Gradovi: Gospić i Novalja;
Općine: Karlobag, Lovinac, Donji Lapac, Perušić, Udbina.
5.
CGO Babina gora
Karlovačka
Sve JLS
Gradovi: Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Slunj;
Općine: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje.
dio Ličko-senjske
Grad: Otočac;
Općine: Brinje, Plitvička jezera, Vrhovine.
dio Sisačko-moslavačke
Grad: Glina;
Općine: Gvozd i Topusko.
6.
CGO Lećevica
Splitsko-dalmatinska
Sve JLS
Gradovi: Hvar, Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrgorac, Vrlika;
Općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Milna, Muć, Nerežišća, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Pučišća, Runovići, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci.
7.
CGO Lučino razdolje
Dubrovačko-neretvanska
Sve JLS
Gradovi: Dubrovnik, Korčula, Metković, Opuzen, Ploče;
Općine: Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje, Župa dubrovačka.
8.
CGO Piškornica
Koprivničko-križevačka (sve JLS),
Sve JLS
Gradovi: Đurđevac, Koprivnica, Križevci;
Općine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Virje.
Krapinsko-zagorska (sve JLS),
Sve JLS
Gradovi: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok, Zlatar;
Općine: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica.
Međimurska
Sve JLS
Gradovi: Čakovec, Mursko Središće, Prelog;
Općine: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec.
Varaždinska
Sve JLS
Gradovi: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin, Varaždinske Toplice;
Općine: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica, Visoko.
Bjelovarsko-bilogorska županija
Sve JLS
Gradovi: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje;
Općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac.
9.
CGO Orlovnjak
Osječko-baranjska
Sve JLS
Gradovi: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo;
Općine: Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci, Vuka.
Vukovarsko-srijemska
Sve JLS
Gradovi: Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar, Županja;
Općine: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vođinci, Vrbanja.
10.
CGO Šagulje
Brodsko-posavska
Sve JLS
Gradovi: Nova Gradiška, Slavonski Brod;
Općine: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje, Vrpolje.
Požeško-slavonska
Sve JLS
Gradovi: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica, Požega;
Općine: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Velika.
dio Sisačko-moslovačke
Gradovi: Sisak, Petrinja, Novska, Popovača, Kutina, Hrvatska Kostajnica;
Općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja, Velika Ludina.
Virovitičko-podravska
Sve JLS
Gradovi: Virovitica, Slatina, Orahovica
Općine: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin, Zdenci
11.
CGO Zagreb
Grad Zagreb,
Zagreb
Zagrebačka
Sve JLS
Gradovi: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić;
Općine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Žumberak.
Slika . Položaj i status realizacije planiranih centara za gospodarenje otpadom, listopad 2022. godine
Uz svih 11 planiranih CGO planirana je uspostava 55 pretovarne stanice. U nastavku se daje pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica.
Tablica . Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status kolovoz, 2022.)
CGO
PS
Lokacija (županija)
Lokacija (JLS)
Status
1. Marišćina
1.
PS Pržići
Primorsko-goranska županija
Cres
PS izgrađena – u funkciji
2.
PS Duplja
Primorsko-goranska županija
Novi Vinodolski
PS izgrađena – u funkciji
3.
PS Sorinj
Primorsko-goranska županija
Rab
PS izgrađena – u funkciji
4.
PS Treskavac
Primorsko-goranska županija
Krk
PS izgrađena – u funkciji
5.
PS Sović Laz
Primorsko-goranska županija
Delnice
PS izgrađena - nije u funkciji
6.
PS Kalvarija
Primorsko-goranska županija
Mali Lošinj
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
2. Kaštijun
1.
PS Košambra
Istarska županija
Poreč
PS izgrađena – u funkciji
2.
PS Donji Picudo
Istarska županija
Umag
PS izgrađena – u funkciji
3.
PS Cere
Istarska županija
Labin
PS izgrađena – u funkciji
4.
PS Griža
Istarska županija
Buzet
PS izgrađena – u funkciji
5.
PS Lokva Vidotto
Istarska županija
Rovinj
PS izgrađena – u funkciji
6.
PS Jelenčići V
Istarska županija
Pazin
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
3. Bikarac
1.
PS Biskupija
Šibensko kninska županija
Biskupija
PS izgrađena - nije u funkciji
2.
PS Pirovac
Šibensko kninska županija
Pirovac
PS izgrađena – u funkciji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
4. Biljane
Donje
1.
Biograd na Moru
Zadarska županija
Biograd na Moru
PS izgrađena - nije u funkciji
2.
Pag-Povljana
Zadarska županija
Pag-Povljana
PS izgrađena - nije u funkciji
3.
Gračac
Zadarska županija
Gračac
PS izgrađena - nije u funkciji
4.
PS Rakitovac
Ličko-senjska županija
Gospić
U pripremi građenja
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
5. Lećevica
1.
Brač
Splitsko-dalmatinska županija
Brač
U projektiranju
2.
Zagvozd
Splitsko-dalmatinska županija
Zagvozd
U projektiranju
3.
Sinj
Splitsko-dalmatinska županija
Sinj
U projektiranju
4.
Split
Splitsko-dalmatinska županija
Split
U projektiranju
5.
Hvar
Splitsko-dalmatinska županija
Starigrad
U projektiranju
6.
Vis
Splitsko-dalmatinska županija
Vis
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
6. Piškornica
1.
Zabok-Gubaševo
Krapinsko-zagorska županija
Zabok
U projektiranju
2.
Varaždin-Poljana Biškupečka
Varaždinska županija
Varaždin
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
7. Babina gora
1.
Karlovac
Karlovačka županija
Karlovac
U izgradnji
2.
Slunj
Karlovačka županija
Slunj
U izgradnji
3.
Ogulin
Karlovačka županija
Ogulin
U izgradnji
4.
Otočac
Ličko-senjska županija
Podum Ogulin
U izgradnji
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
8. Orlovnjak
1.
Beli Manastir
Osječko-baranjska županija
Beli Manastir
U projektiranju
2.
Belišće
Osječko-baranjska županija
Valpovo
U projektiranju
3.
Đakovo
Osječko-baranjska županija
Budrovci
U projektiranju
4.
Našice
Osječko-baranjska županija
Ceremošnjak
U projektiranju
5.
Stari Jankovci
Vukovarsko-srijemska županija
Stari Jankovci
U projektiranju
6.
Županja
Vukovarsko-srijemska županija
Županja
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
9. Lučino razdolje
1.
Dubrovnik
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Osojnik
U projektiranju
2.
Janjina
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Janjina, na poluotoku Pelješcu
U projektiranju
3.
Metković
Dubrovačko-neretvanska županija
Grad Metković
U projektiranju
4.
Sitnica
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Blato, otok Korčula
U projektiranju
5.
Mljet
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Mljet, otok Mljet
U projektiranju
6.
Lastovo
Dubrovačko-neretvanska županija
Općina Lastovo, otok Lastovo
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
10. Šagulje
1.
Slavonski Brod
Brodsko-posavska
Slavonski Brod
U projektiranju
2.
Pakrac
Osječko-baranjska županija
Pakrac
U projektiranju
3.
Požega
Osječko-baranjska županija
Požega
U projektiranju
4.
Kutina
Sisačko-moslavačka
Kutina
U projektiranju
5.
Novska
Sisačko-moslavačka
Novska
U projektiranju
6.
Sisak
Sisačko-moslavačka
Sisak
U projektiranju
7.
Virovitica
Virovitičko-podravska
Virovitica
U projektiranju
CGO
PS
Lokacija (županija)
lokacija (općina/grad)
Status
11. Zagreb
1.
Ivanić Grad
Zagrebačka županija
Ivanić Grad
U projektiranju
2.
Dugo Selo
Zagrebačka županija
Dugo Selo
U projektiranju
3.
Vrbovec
Zagrebačka županija
Vrbovec
U projektiranju
4.
Zaprešić
Zagrebačka županija
Zaprešić
U projektiranju
5.
Jastrebarsko
Zagrebačka županija
Jastrebarsko
U projektiranju
6.
Samobor
Zagrebačka županija
Samobor
U projektiranju
Izvor: FZOEU
2.4.1.6. Odlagališta otpada
Od 2005. do 2021. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta. Tijekom 2021. godine otpad se odlagao na 88 odlagališta otpada. Na 80 odlagališta odlagao se komunalni otpad, dok se na 8 lokacija odlagao isključivo proizvodni otpad. Tijekom 2021. godine ukupno je odloženo 1.582.949 tona (komunalni otpad i ostale vrste otpada), što je smanjenje od 16 % u odnosu na 2015. godinu kada je ukupno odloženo 1.889.201 tona otpada.
Do kraja 2021. godine zatvoreno je 229 odlagališta, a sa 96 lokacija na kojima su se nekoć nalazila odlagališta otpad je izmješten. Od 2015. do kraja 2021. godine povećao se broj saniranih odlagališta otpada sa 171 na 229, a u pripremi ili u tijeku je sanacija na 86 lokaciji.
U RH ne postoji odlagalište opasnog otpada.
Ukupan preostali kapacitet na svim odlagalištima krajem 2021. godine, prema procjeni operatera odlagališta iznosio je 16.624.770 tona. Riječ je o kapacitetima prema postojećoj dokumentaciji i ishođenim dozvolama, uz mogućnost njihovog povećanja ovisno o prostornim mogućnostima, potrebama i odabranom pristupu postupanja sa spomenutim kategorijama otpada. Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta po županijama dan je u Tablica 21.
Prikaz lokacija odlagališta otpada u RH dan je na Slika 56.
Slika . Lokacije odlagališta u RH u 2021. godini
Tablica . Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta po županijama u 2021.
Županija
Aktivna odlagališta
Aktivna odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad
Preostali kapacitet svih aktivnih odlagališta (t)
Preostali kapacitet aktivnih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad (t)
Bjelovarsko-bilogorska
4
4
217.630
217.630
Brodsko-posavska
3
3
82.203
82.203
Dubrovačko-neretvanska
6
6
135.249
135.249
Grad Zagreb
2
1
1.256.397
1.256.397
Istarska
6
3
768.040
173.249
Karlovačka
3
3
75.935
75.935
Koprivničko križevačka
4
3
167.598
127.679
Krapinsko-zagorska
4
4
60.981
60.981
Ličko-senjska
5
5
134.201
134.201
Međimurska
1
1
10.300
10.300
Osječko-baranjska
7
7
279.657
279.657
Požeško-slavonska
2
2
98.830
98.830
Primorsko-goranska
5
5
1.676.566
1.676.566
Sisačko moslavačka
6
5
6.303.557
116.936
Splitsko-dalmatinska
10
10
626.520
626.520
Šibensko-kninska
3
2
89.274
78.500
Varaždinska
1
1
34.571
34.571
Virovitičko-podravska
3
3
46.970
46.970
Vukovarsko-srijemska
3
3
54.002
54.002
Zadarska
5
4
2.809.478
2.809.478
Zagrebačka
5
5
1.696.809
1.696.809
Ukupno
88
80
16.624.770
9.792.665
Izvor: MINGOR
Kontinuirano se radi na unapređenju sustava praćenja ispunjavanja propisanih ciljeva i na provođenju mjera u svrhu smanjenja odlaganja otpada, čemu ide u prilog i donošenje Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19, 17/19). Odlukom je, između ostaloga, određen raspored i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama koja su se trebala zatvoriti do 31. 12. 2018. godine. Svih 26 planiranih odlagališta zatvoreno je do kraja 2020. godine.
Sanacija odlagališta se provodi kontinuirano i zadovoljavajućom dinamikom. U prilog tome ide podatak da je sanacija ili završena ili je u tijeku na više od 79 % svih službenih odlagališta na području RH, dok je na preostalim odlagalištima sanacija u pripremi.
Vezano za mjere zaštite okoliša koje se provode na odlagalištima i opremljenost odlagališta, bitno je istaknuti da se na većini odlagališta koja su bila aktivna tijekom 2021. godine provodi ravnanje, zbijanje i prekrivanja otpada (95 % odlagališta), oko 70 % aktivnih odlagališta raspolaže sustavom odvodnje procjednih voda, te oko 60 % ima sustav otplinjavanja.
Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te opremanje i izgradnju infrastrukture za recikliranje komunalnog otpada.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4.2. Postojeći sustavi za gospodarenje otpadom
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
2.4.2.1. Građevni otpad
Usporedba podataka o prijavljenom nastalom građevnom otpadu s podacima gospodarskih i drugih pokazatelja za sektor građevinarstva kontinuirano ukazuje na nedovoljno poznavanje tokova građevnog otpada i potrebu da se osigura kvalitetnija provedba sustava gospodarenja ove posebne kategorije otpada, a usporedno s time i unaprjeđenje kvalitete podataka, prvenstveno za miješane vrste otpada (otpad od rušenja, šuta), koje se u nekim područjima RH slabije prijavljuju. Uzrok se, osim nedovoljne informiranosti obveznika, može objasniti nedostatkom ili nedostatnim kapacitetima za obradu građevnog otpada na određenim područjima, što u konačnici rezultira značajnim udjelom otpada koji nije zbrinut u skladu s izdanim dozvolama, koji na taj način ostaje neevidentiran u službenom sustavu. Poboljšanja se očekuju tek s rješavanjem problema nedostatne infrastrukture, odnosno pojačanim inspekcijskim nadzorom, pri čemu napore trebaju uložiti svi sudionici sustava gospodarenja građevnim otpadom.
Ukupno 300-tinjak tvrtki posjeduje dozvolu za obradu tj. predobradu, oporabu ili zbrinjavanje građevnog otpada. Obrada građevnog otpada provodi se na oko 190 lokacija, najviše na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Varaždinske županije i Osječko-baranjske županije, a najmanje na području Ličko-senjske županije, Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije.
Najveći udio dozvola odnosi se na otpadne metale, zatim na beton, cigle, crijep/pločice i keramiku te na zemlju (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja. Dozvolu za neki od postupaka materijalne oporabe građevnog otpada (ne računajući postupke predobrade) ishodilo je 200-tinjak tvrtki. U nekim županijama potrebno je osigurati dodatne kapacitete za obradu pojedinih vrsta otpada, primarno mineralnog neopasnog građevnog otpada.
U 2021. godini identificirano je ukupno 45 uređaja drobilica koje su namijenjene obradi mineralnog građevnog otpada .
2.4.2.2. Građevni otpad koji sadrži azbest
Za potrebe zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest (postupak D5 – odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.), izgrađene su kazete na prostoru 18 odabranih odlagališta otpada. Ukupni kapacitet svih 18 izgrađenih kazeta iznosi oko 87.100 m 3 .
Intenzitet punjenja kazeta smanjuje se nakon 2016. godine, kada prestaje sufinanciranje sustava sakupljanja u sustavu FZOEU.
U nekim županijama se na nekima od izgrađenih kazeta otpad ne zbrinjava. Riječ je o ukupno 12 kazeta na području: Međimurske županije, Ličko-senjske županije (zapunjena), Bjelovarsko-bilogorske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Primorsko-goranske županije i Gradu Zagrebu.
Tijekom 2021. godine, građevni otpad koji sadrži azbest zbrinut je na šest kazeta na prostoru šest županija: Koprivničko-križevačke županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Karlovačke županije, Zadarske županije i Požeško-slavonske županije. U Požeško-slavonskoj županiji je tijekom 2021. godine izgrađena i puštena u rad nova kazeta za azbest u okviru odlagališta.
Na prostoru sedam županija nisu izgrađene kazete za građevni otpad koji sadrži azbest: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Šibensko-kninske, Istarske i Osječko-baranjske županije.
Slika . Raspored kazeta i status odlaganja građevnog otpada koji sadrži azbest u 2021.godini
2.4.2.3. Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
Od 2008. do 2021. uočljiv je trend kumulativnog povećanja zbrinute PCB opreme. Međutim, u odnosu na prijašnje razdoblje, od 2017. do 2021. godine smanjio se je godišnji prosjek količine zbrinute opreme iz razloga što je 58% preostale PCB opreme u posjedu tvrtki koje su u stečaju ili im je brisan status poslovnog subjekta.
S obzirom da se svake godine evidentira određeni broj novih posjednika PCB opreme, vjerojatnost je da i dalje postoji određeni broj tvrtki koje nisu prepoznale vlastite odgovornosti i obveze sukladno Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima NN 113/14).
Kašnjenje sa zbrinjavanjem preostalih količina uzrokovano je najvećim dijelom gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB.
Oprema koja sadrži PCB (transformatori, kondenzatori) obrađuje se izvan RH što je trenutno odgovarajući način gospodarenja ovom vrstom otpada i nastavit će se u ovom planskom razdoblju.
2.4.2.4. Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada
U 2021. godini, odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u okviru javne usluge provodilo se na neki od sljedećih načina: putem spremnika kod korisnika usluge (»od vrata do vrata«), putem spremnika na javnim površinama, putem stacionarnih i/ili mobilnih reciklažnih dvorišta.
Prema podacima iz Izvješća o radu davatelja javne usluge, u 2021. godini ukupno je 517 (93 %) JLS, odnosno 123 (96 %) grada i 394 (92 %) općine, imalo osigurane uvjete za odvojeno sakupljanje barem jedne od sljedeće četiri frakcije komunalnog otpada: papir/karton, plastika, staklo i metal. S druge strane 21 (4 %) JLS nije osiguralo uvjete za odvojeno sakupljanje niti jedne od četiri navedene frakcije komunalnog otpada.
Ukupno 403 (72 %) JLS osiguralo je uvjete za odvojeno sakupljanje sve četiri navedene frakcije komunalnog otpada.
Za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona uvjete je osiguralo 516 (93 %) JLS-a, plastike njih 510 (92 %), stakla 476 (86 %) i metala 421 (76 %).
Do kraja 2021. godine kućanstvima je podijeljeno ukupno 65.772 kompostera za kućno kompostiranje, gdje Grad Zagreb prednjači sa 18.936 podijeljenih kompostera. Komposteri za kućno kompostiranje podijeljeni su na području 106 (19 %) JLS, od toga 59 (46 %) gradova i 47 (11 %) općina.
Najčešći kriterij naplate javne usluge bio je prema volumenu spremnika za otpad i broju pražnjenja spremnika i to u preko 90 % JLS što uključuje sve korisnike javne usluge (pravne i fizičke osobe). Prema masi predanog otpada naplata se vršila za fizičke osobe na području 6 JLS, a za pravne osobe na području 13 JLS.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4.3. Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom
Trend kretanja ukupnog broja tvrtki u razdoblju od 2015. do 2021. je u stagnaciji uz manje promjene (Slika 58). U 2021. godini 462 tvrtke su imale ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom. Dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom ishodilo je 79 tvrtki, dok je dozvolu za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom ishodilo 438 tvrtki. Neke tvrtke imaju istovremeno dozvolu za opasni i za neopasni otpad, stoga se njihov zbroj ne poklapa sa ukupnim brojem tvrtki koje imaju ishođenu dozvolu.
Izvor: MINGOR, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom
Slika . Broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom u razdoblju od 2015. do 2020. godine
Stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom od srpnja 2021. godine, za tvrtke koje obavljaju djelatnost sakupljanja otpada propisana je obaveza upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja koji je sastavni dio Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, te se za tu djelatnost više ne izdaje dozvola o gospodarenju otpadom. Također se u navedeni Očevidnik upisuju i oporabitelji koji obavljaju djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom. Sukladno prethodnom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, oporabitelji koji nisu bili u obvezi ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, su bile pravne ili fizičke osobe – obrtnici te poljoprivrednici koji su obavljali energetsku oporabu određenog neopasnog otpada , ako su bili upisani u Očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada. Zakonom iz 2021. godine proširuje se opseg djelatnosti gospodarenja otpadom za koje neće biti potrebno ishoditi dozvolu. Popis djelatnosti i postupaka za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom te popis postupaka oporabe za koje se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, kao i uspostava Očevidnika sakupljača propisana je podzakonskim propisom odnosno Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 106/22).
Također stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom, prestaje obaveza upisa u Očevidnik izvoznika/uvoznika otpada koji ne podliježu notifikacijskom postupku.
Nastavno na navedeno, mijenja se i nadležnost za upis Registar djelatnosti gospodarenja otpadom na način da nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda koji nastaje na lokaciji koja je na području njene nadležnosti i o zahtjevu za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te vodi Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom, reciklažnih dvorišta i centara za ponovnu uporabu. MINGOR rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik ukidanja statusa otpada.
Broj tvrtki evidentiranih upisom u očevidnike za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom od 2015. do 2022. godine je u neprekinutom porastu. Međutim, dio upisanih tvrtki bavio se ovim djelatnostima tek povremeno.
Tablica . Broj tvrtki koje posjeduju potvrdu o upisu u Registar djelatnosti gospodarenja otpadom (očevidnike i evidencije), kolovoz 2022.
Očevidnik / evidencija
Broj tvrtki koje posjeduju potvrdu o upisu
Očevidnik prijevoznika otpada
3645
Očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom
909
Očevidnik trgovaca otpadom
680
Očevidnik reciklažnih dvorišta
348
Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku
484
Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku
236
Očevidnik nusproizvoda
242
Očevidnik za ukidanje statusa otpada
94
Popis oporabitelja otpada za koji nije potrebno ishoditi dozvolu
63
Izvor: MINGOR
Broj tvrtki koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom može se smatrati zadovoljavajućim.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4.4. Statusi projekata sanacija „crnih točaka“
„Crne točke“ su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom (npr. otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji ostaju oko lokacija dubokih bušotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih tehnoloških procesa – kiseline, lužine, soli teških metala, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida, otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termičkih procesa, otpadna mineralna ulja i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te baterije i akumulatori).
Popis lokacija „crnih točaka“ i statusa sanacije na pojedinoj lokaciji dan je u Tablica 23
Tablica . Popis i status sanacije „crnih točaka“ u 2022. godini
Br. na karti
„Crna točka“ – naziv
Vrsta otpada
Status sanacije
Opis
Mogući izvori
financiranja
1.
Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu
crveni mulj i otpadna lužina
nema aktivnosti
Fond je u prosincu 2010. kao investitor prekinuo radove iako radovi na sanaciji nisu završeni zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju radova na predmetnoj sanaciji te kaznenog postupka koji je u tijeku.
Planira se izrada projektne dokumentacije za završetak sanacije.
Dijelom je provedena sanacija kojom je trebalo zbrinuti cca. 400.000 m 3 crvenog mulja i cca. 800.000 m 3 otpadne lužnate vode
Nacionalna sredstva/FZOEU/EU
2.
Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica
azbest
dokumentacija u izradi
U tijeku je izrada potrebne dokumentacije za prijavu projekta sanacije na financiranje iz EU fondova.
Potrebno je sanirati površinu od 63.000 m 2 onečišćenu azbestnim otpadom (kopnena i morska površina).
Nacionalna sredstva/FZOEU/
EU
3.
Lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu
odlagalište šljake
nema aktivnosti
Program sanacije za odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu izrađen je 2007, a dopuna Programa sanacije 2014. Dokumentacija je 2014. dostavljena u Grad Kaštela radi usklađenja dokumenata prostornog uređenja, rješavanja vlasničkih odnosa (više privatnih vlasnika), koncesija na lokaciji onečišćenja te utvrđivanje granica pomorskog dobra.
Pepeo i šljaka koje treba zbrinuti razmješteni su na površini lokacije cca. 200.000 m 2 .
Vlasnik/
JLS/Nacionalna sredstva/ FZOEU/
EU
4.
Lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu
zauljeni muljevi
nema aktivnosti
Nema aktivnosti.
Podjelom trgovačkog društva onečišćivača osnovana su nova trgovačka društva među kojima je potrebno odrediti nadležnost za sanaciju odnosno pravnog sljednika sanacije.
Potrebno je provesti dodatne istražne radove kako bi se utvrdila točna količina onečišćenog tla (šljunka i pijeska), vrsta i stupanj onečišćenja te procijenio opseg onečišćenja podzemnih voda.
Pravni sljednik onečišćivača/EU
5.
Jama Sovjak kod Rijeke
otpadni katran
sanacija u tijeku
Sklopljen je Ugovor za projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak te su radovi započeli u 02/2022.
Potrebno je sanirati 8.000 m 2 površine
FZOEU/
EU
6.
Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu
mazut
dokumentacija u izradi
U nadležnosti vlasnika DIV-a d.o.o.
Procijenjeno je onečišćenje katranom unutar tvornice Tvik u Kninu na površini od 47.940 m 2
Onečišćivač, Grad Knin, Šibensko-kninska županija, Hrvatske vode
7.
Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina
fosfogips i kisela voda
Obrađuje se otpadna voda sukladno Okolišnoj dozvoli za rad odlagališta
Kutinska tvrtka Flamtron d.o.o. kupila je državnu tvrtku DE-FOS d.o.o. koju je ranije VRH osnovala za zbrinjavanje neopasnog otpada.
Ukupna površina deponije je cca. 1.700.000 m 2 , procijenjena količina odloženog neopasnog krutog otpada 8,5 milijuna t uz količinu procesne kisele vode od 2.000.000 m 3
Vlasnik
8.
Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje
Kameni agregat
određivanje dinamike daljnjeg postupanja
Tijekom sanacije lokacije TEF d.d. u Šibeniku koja je prestala s radom 1994. godine, tvrtka MLM GROUP-ZAGREB d.o.o. je 2009. izvršila iskop, sakupljanje, drobljenje, mljevenje i separaciju feromanganske i silikomanganske troske te prodala izdvojeni metal (feromangan), a ostatak tzv. »kameni agregat« je u količini od cca 140.000 tona u vremenu od svibnja 2010. do veljače 2011. godine odložila na lokaciju u Biljane Donje (»crno brdo«) gdje se još uvijek nalazi. U razdoblju od 2008. do 2021. godine izvršeno je niz mjerenja, analiza i vještačenja feromanganske i silikomanganske troske u svrhu ispitivanja pogodnosti za upotrebu kao kamenog agregata u građevinarstvu i potencijalnih utjecaja na okoliš. Vezano za korištenje troske odložene na lokaciji Biljane Donje, a na temelju Izvještaja o vještaćenju zgure odložene na lokaciji crno Brdo (kč. 87/1, k.o. Biljane Donje) Broj 217/22 od 5. srpnja 2022. godine koje je izrađeno za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine , proizlazi da je trosku moguće koristiti s drugim materijalima i na koji način. U tijeku je definiranje dinamike daljnjeg postupanja.
Nacionalna sredstva/EU
Primjenom načela „onečišćivač plaća“ sanaciju lokacije praonice i dezinsekcijske stanice Botovo i sanaciju mazuta u bivšoj tvornici vijaka Tvik u Kninu treba provesti pravna osoba-sljedbenik. Također, sanaciju odlagališta fosfogipsa Petrokemije Kutina, koja je bila planirana u sklopu cjelovitog projekta sanacije i zatvaranja odlagališta sredstvima onečišćivača, promijenila je vlasnika. Naime, u postupku restrukturiranja i dokapitalizacije društva Petrokemija d.d. Kutina, osnovano je društvo u državnom vlasništvu DE-FOS d.o.o. za zbrinjavanje neopasnog otpada, kojega je putem natječaja CERP-a kupila tvrtka Flamtron d.o.o. Kutina koja je u obvezi sanirati i zatvoriti deponij fosfogipsa u potpunosti, a na prostoru istoga planira izgraditi solarnu elektranu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
3. Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
U prethodnom programskom razdoblju postignuti su značajni pomaci na razvoju sustava gospodarenja otpadom. Nastavljen je proces uspostave centara za gospodarenje otpadom, saniran je velik broj prioritetnih lokacija onečišćenih opasnim otpadom, kao i neusklađenih i divljih odlagališta, te su razvijeni sustavi i infrastruktura za gospodarenje određenim posebnim kategorijama otpada.
Pojačanim provođenjem mjera i aktivnosti odvojenog sakupljanja i oporabe otpada, ulaganjima u izgradnju nove infrastrukture i nabavku potrebne opreme, aktivnostima podizanja svijesti i edukacije te poticanjem i potporom pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata, ostvaren je značajan napredak u gospodarenju komunalnim i posebnim kategorijama otpada.
Međutim, analiza stanja gospodarenja otpadom u RH (poglavlje 2) pokazala je da postojeći sustav gospodarenja otpadom ne zadovoljava u potpunosti, te je nužno daljnje intenziviranje aktivnosti i bolja koordinacija istih.
Odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka metala, stakla, plastike i papira iz komunalnog otpada provodi se u većini općina i gradova (93%). Da bi se postigla stopa recikliranja komunalnog i sličnog otpada, nužno je nastaviti s provođenjem informativno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila.
Paralelno sa unaprjeđenjem sustava odvojenog sakupljanja nužan je i razvoj odgovarajućeg sustava za obradu komunalnog otpada. Iako je u prethodnom planskom razdoblju udio komunalnog otpada koji se odložio na odlagališta smanjen, najveće količine komunalnog otpada i dalje se bez prethodne obrade zbrinjavaju postupkom odlaganja te se ne ostvaruje dostatno smanjenje količina biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. U tu svrhu potrebno je povećati dinamiku uspostave centara za gospodarenje otpadom, postrojenja za materijalnu oporabu te osigurati odgovarajuće kapacitete za energetsku oporabu otpada, a usporedo nastaviti sa aktivnostima sanacije i zatvaranje odlagališta otpada. Također, potrebno odrediti frakcije u otpadu koje je moguće oporabiti i sukladno tome razvijati sustav sakupljanja na kućnom pragu kojim će se prikupljati ciljane frakcije koje je moguće reciklirati.
Obzirom na uspostavu sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i stavljanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda a što rezultira sve većom proizvodnjom mulja iz uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda , potrebno je jačanje sustava za materijalnu i energetsku oporabu ove vrste otpada.
Kao rezultat unaprjeđenja nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada, u prethodnom programskom razdoblju porasle su i količine opasnog otpada. Odgovarajući sustavi i kapaciteti gospodarenja uspostavljeni su za određene kategorije opasnog otpada, ali nije sustavno organizirano gospodarenje opasnim otpadom u cjelini. Opasni otpad zbog nedovoljno razvijene infrastrukture uglavnom se izvozi iz RH.
Što se tiče posebnih kategorija otpada, za šest posebnih kategorija otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) organiziran je sustav proširene odgovornosti proizvođača što je rezultiralo intenzivnim rastom sakupljenih i obrađenih količina, što ukazuje na dostizanje maksimuma u okviru postojećih kapaciteta i načina organizacije sustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
4. Ciljevi gospodarenja otpadom
Ciljevi u gospodarenju otpadom koji su određeni Zakonom o gospodarenju otpadom i provedbenim propisima, preneseni su iz propisa EU::
- Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2008/98/EZ);
- Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 1999/31/EZ)
- Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
- Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31. 12. 1994.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.);
- Direktivom 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
- Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.);
- Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.).
Osim u gore navedenim EU aktima, za pojedine ciljeve detaljnija metodologija izračuna uređena je u sljedećim EU aktima:
- Odluka Komisije od 18. studenoga 2011. o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima utvrđenim u članku 11. stavku 2. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 8165) (2011/753/EU).
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije C(2012) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4114).
- Odluka Komisije od 22. ožujka 2005. o utvrđivanju formata u odnosu na sustav baza podataka na temelju Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/665 оd 17. travnja 2019. o izmjeni Odluke 2005/270/EZ o utvrđivanju formata u odnosu na sustav baza podataka na temelju Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 2805),
- Odluka Komisije 2005/293/EZ od 1. travnja 2005. o utvrđivanju detaljnih pravila za praćenje ciljeva u pogledu ponovne uporabe/oporabe i ponovne uporabe/recikliranja koji su utvrđeni u Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (SL L 94, 13. 4. 2005.) (u daljnjem tekstu: Odluka 2005/293/EZ),
- Uredba Komisije (EU) br. 493/2012 od 11. lipnja 2012. o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, detaljnih pravila za izračunavanje učinkovitosti recikliranja u procesima recikliranja otpadnih baterija i akumulatora,
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2017/699 оd 18. travnja 2017. o utvrđivanju zajedničke metodologije za izračun mase električne i elektroničke opreme (EEO) stavljene na tržište svake države članice te zajedničke metodologije za izračun količine nastale otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) izražene masom u svakoj državi članici,
- Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/290 оd 19. veljače 2019. o utvrđivanju formata za registraciju i izvješćivanje u registar za proizvođače električne i elektroničke opreme
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/2193 оd 17. prosinca 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka i utvrđivanju formata podataka za potrebe Direktive 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8995),
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/958 оd 31. svibnja 2021. o utvrđivanju formata za dostavljanje podataka i informacija o ribolovnom alatu koji je stavljen na tržište i o skupljenom otpadnom ribolovnom alatu u državama članicama te formata za izvješće o provjeri kvalitete u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (d) i stavkom 2. Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća,
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/2267 оd 17. prosinca 2021. o utvrđivanju formata za dostavu podataka i informacija o prikupljenom otpadu nakon potrošnje duhanskih proizvoda s filtrom i filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima,
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/1752 оd 1. listopada 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i dostave podataka o odvojenom skupljanju otpadnih plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu,
- Provedbena Odluka Komisije (EU) 2022/162 оd 4. veljače 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i izvješćivanja o smanjenju potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i mjerama koje države članice poduzimaju kako bi je smanjile.
U tablici u nastavku prikazan je status realizacije propisanih EU ciljeva.
Tablica 24. Status realizacije ciljeva propisanih EU aktima
EU direktiva
Rok
Cilj
Godina
Status ostvarenja cilja RH
Pokazatelj
Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)
12/2020
Najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu.
2021.
31%
Nije postignuto.
Najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora se oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.
2020.
60%
Nije postignuto.
Direktiva o ambalaži i otpadnoj ambalaži (94/62/EC)
Od 31.12.2008.
Odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području Republike Hrvatske.
2021.
51%
Nije postignuto
Reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi.
2021.
51%
Nije postignuto
Minimalni godišnji ciljevi recikliranja materijala sadržanih u ambalažnom otpadu:
(i) 60% mase za staklo
2021.
55%
Nije postignuto
(ii) 60% mase za papir i karton.
2021.
82%
Postignuto
(iii) 50% mase za metale.
2021.
27%
Nije postignuto
(iv) 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku.
2021.
36%
Postignuto
(v) 15% mase za drvo.
2021.
16%
Postignuto
Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC)
1.1.2015.
Ponovna uporaba i oporaba godišnje najmanje 95% prosječne težine vozila.
2021.
97,28%
Postignuto
Ponovna uporaba i recikliranje godišnje najmanje 85% prosječne težine vozila.
2021.
97,97%
Postignuto
Direktiva o baterijama (2006/66/EC)
26.9.2016.
Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine.
2021.
74 %
Postignuto
Procesi recikliranja moraju postići sljedeće minimalne učinkovitosti recikliranja:
26.9.2011
(a) recikliranje 65 % prosječne mase olovno-kiselih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja olova u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova.
2021.
83%
Postignuto
b) recikliranje 75 % prosječne mase nikal-kadmijskih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja kadmija u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova.
2021.
79%
Postignuto
(c) recikliranje 50 % prosječne mase ostalih otpadnih baterija i akumulatora.
2021.
86%
Postignuto
Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC)
Do 31.12.2020.
Smanjiti odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima na 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. (264.661 t).
2021.
594.107 t (79 % količine iz 1997.)
Nije postignuto
Direktiva o EE opremi (2012/19/EC)
Od 2019.
Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme mora biti najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju Republike Hrvatske.
2021.
55 %
Nije postignuto
Od 15.8.2018.
Za opremu za izmjenu topline:
- 85 % oporaba
- 80 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
97 %
95 %
Postignuto
Za zaslone, monitore i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm 2 :
- 80 % oporaba
- 70 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
92 %
92 %
Postignuto
Za žarulje:
- 80 % sakupljene mase reciklirati.
2021.
83 %
Postignuto
Za veliku opremu čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm:
- 85 % oporaba
- 80 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
95 %
95 %
Postignuto
Za malu opremu čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm:
- 75 % povrat
- 55 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
89 %
89 %
Postignuto
Za malu opremu informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm:
- 75 % povrat
- 55 % priprema za ponovnu uporabu i recikliranje
sakupljene mase.
2021.
89 %
89 %
Postignuto
Ciljevi gospodarenja otpadom ovog Plana proizlaze iz obveza koje proizlaze iz Zakona o gospodarenju otpadom odnosno EU zakonodavstva ( Tablica 25 ).
Tablica . Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028.
Br.
Vrsta otpada
Cilj
1.
Komunalni otpad
Oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje:
55% mase komunalnog otpada do 2025. godine
60% mase komunalnog otpada do 2030. godine i
65% mase komunalnog otpada do 2035. godine.
Svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH dopustiti, u jednoj kalendarskoj godini, odlaganje najviše 264.661 tone mase biorazgradivog komunalnog otpada (35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini)
Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada iznosi najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada, do 2035. godine
Unaprijediti sustav za skupljanje i oporabu biootpada
2.
Otpadna ambalaža
Odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području RH.
Reciklirati 55 % - 80 % ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi
Obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u otpadnoj ambalaži:
60 % mase za staklo;
60 % mase za papir i karton;
50 % mase za metale;
22,5 % mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji se ponovno reciklira u plastiku;
15 % mase za drvo .
Reciklirati najmanje 65 % mase ukupne otpadne ambalaže, do 31. prosinca 2025.
Do 31. prosinca 2025. obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:
50 % plastike;
25 % drva;
70 % neobojenih metala;
50 % aluminija;
70 % stakla;
75 % papira i kartona;
Reciklirati najmanje 70 mase ukupne otpadne ambalaže, najkasnije do 31. prosinca 2030.
Do 31. prosinca 2030. obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:
55 % plastike;
30 % drva;
80 % neobojenih metala;
60 % aluminija;
75 % stakla;
85 % papira i kartona.
3.
Otpadni plastični proizvodi za jednokratnu uporabu
Do 2025. godine osigurati odvojeno sakupljanje radi recikliranja, količine boca za piće (do 3L, uključujući njihove čepove i poklopce) koje su izrađene od polietilen tereftalata kao glavne komponente („PET boce“), 77 % mase stavljenih na tržište u godini, a do 2029. godine 90 %.
O d 2025. godine osigurati da “PET boce” sadrže najmanje 25 % reciklirane plastike, izračunate kao prosjek za sve PET boce stavljene na u RH; a od 2030. godine udio reciklirane plastike od najmanje 30 %
Postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (čaše za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane) do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom.
Postići minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju
4.
Građevni otpad
Oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03,
5.
Otpadna vozila
Na godišnjoj razini postići:
Stopu ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 95% prosječne mase otpadnog vozila
Stopu ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 85% prosječne mase otpadnog vozila
6.
Otpadne baterije i akumulatori
Postići godišnju stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine
Postići minimalnu učinkovitost recikliranja:
(a)recikliranje 65 % prosječne mase olovno-kiselih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja olova u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova;
(b)recikliranje 75 % prosječne mase nikal-kadmijskih baterija i akumulatora, uključujući recikliranje sadržaja kadmija u najvećoj tehnički izvedivoj mjeri uz izbjegavanje prekomjernih troškova; i
(c)recikliranje 50 % prosječne mase ostalih otpadnih baterija i akumulatora.
7.
Otpadna električna i elektronička oprema
Postići godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine
ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju RH.
Oporabiti EE otpada na godišnjoj razini najmanje:
85% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljene opreme za izmjenu topline ili velike opreme čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm
80% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 70% mase sakupljenih zaslona, monitora i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm 2
75% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 55% mase sakupljene male opreme čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm ili male opreme informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm
80% mase sakupljenih žarulja postupkom recikliranja
8.
Otpadne gume
Osigurati:
Sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma
Obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma
Recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u RH
9. Unaprijediti sustav gospodarenja svim ostalim posebnim kategorijama otpada koji nisu obuhvaćeni ciljevima 1-8
10. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
11. Sanirati lokacije onečišćene otpadom
12. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
13. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
Ciljevi, mjere i aktivnosti kojima RH planira pridonijeti ostvarenju ciljeva EU i UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj, konkretno cilju 12.3. Odgovorna proizvodnja i potrošnja sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane po stanovniku, za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe do 2030. godine, bit će definirane u planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje 2023.-2028., čija izrada i implementacija je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5. Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5.1. Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada
Procjena budućih količina komunalnog i ambalažnog otpada izrađena je za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine. Za istu se koristio model višestruke linearne regresije, koja se temeljila na tri pokazatelja koja imaju utjecaj na nastajanje komunalnog otpada, a to su:
◊ Demografska kretanja u RH u razdoblju između dva cenzusa stanovništva 2011. 2021. (Izvor: DZS);
◊ Procjena kretanja Bruto društvenog proizvoda za RH (Izvor: Ministarstvo financija, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine );
◊ Broj stranih turističkih noćenja u RH za razdoblje 2009.-2019. (Izvor: DZS).
Kod projekcija broja stanovnika od 2023. do 2035. godine koristila se aritmetička stopa rasta/pada za razdoblje između 2011. i 2021. godine, odnosno razdoblje između dvije godine u kojima se provodio popis stanovnika. Ista je iznosila -0.84% za godišnju razinu.
Kod utvrđivanja vrijednosti rasta BDP-a, za razdoblje od 2023. do 2025. godine koristile su se projekcije Ministarstva financija iz travnja 2022. godine , dok se za razdoblje od 2026. godine nadalje koristila pretpostavka o godišnjem rastu BDP-a od 3,5 % do 2030. godine, kako je navedeno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, a koja je preuzeta iz prognoza Europske komisije.
U projekciji broja stranih turističkih noćenja koristila se aritmetička stopa rasta/pada za razdoblje između 2009. i 2019. godine, koja je iznosila 6,1 %. Zbog značajnog negativnog učinka pandemije COVID-19 na turističku potražnju u 2020. i 2021. godini, navedene godine nisu uzete u obzir kod projekcije, već je uzeto u obzir prethodno stabilno razdoblje.
Procjena količine komunalnog otpada u 2028. iznosila bi 2.070.164 tone, a u 2035. godini 2.550.158 tona (Slika 59).
Slika . Projekcija godišnjih količina nastalog komunalnog otpada za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5.2. Otpadna ambalaža
Projekcija količina ambalažnog otpada je izrađena za dvije varijable:
◊ ambalažni otpad iz sustava FZOEU koji obuhvaća količine ambalažnog otpada sakupljene i evidentirane putem sustava proširene odgovornosti proizvođača FZOEU
◊ ukupna količina ambalažnog otpada koja osim količina iz sustava FZOEU obuhvaća i količine ambalažnog u otpada koje nisu evidentirane putem sustava sustava FZOEU.
Projekcija pokazuje trend porasta količina za obje varijable i za sljedeće vrste ambalažnog otpad: amabalažni otpad od papira i kartona, ambalažni otpad od plastike, ambalažni otpad od stakla, ambalažni otpad metala, ambalažni otpad od drva i ambalažni otpad od stakla.
U planskom razdoblju ukupne količine ambalažnog otpada kretat će se između 376.000 tona i 423.000 tona, sa godišnjom stopom rasta od 2%.
Vezano za količine sakupljene u sustavu FZOEU, sukladno projekciji iste će se u planskom razdoblju kretati između 152.000 tona i 168.000 tona, s godišnjom stopom rasta od 1,7%.
U nastavku se daje prikaz projekcije ukupne količine ambalažnog otpada za obje varijable (Slika 60).
Slika . Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada i ambalažnog otpada sakupljenog putem sustava FZOEU za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Projekcija količina po vrstama ambalažnog otpada izrađena je temeljem podataka iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Ista je pokazala da će u planskom razdoblju kod svih vrsta osim kod drva doći do pozitivne godišnje stope porasta količina. Za karton i papir godišnja stopa porasta iznosit će 1,0 %, za staklo 4,9 %, za Al/Fe 2,0 % te za polimerni ambalažni otpad 2,6 %. Za drvo se predviđa negativna godišnja stopa porasta u iznosu od -0,05 %.
Slika . Projekcija godišnjih količina ukupno sakupljenog ambalažnog otpada po materijalima za razdoblje od 2023. godine do 2035. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5.3. Otpadni muljevi iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
Prema postojećim analizama , procjenjuje se da trenutna proizvodnja otpadnog mulja na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u republici Hrvatskoj iznosi oko 26.750 t ST/god.
U razdoblju od 2018. do 2026. procjenjuje se značajan porast proizvodnje mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kako zbog povećanja aglomeracija, tako i zbog puštanja u rad novih uređaja, što će biti rezultat usklađivanja s odredbama Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ).
Nadalje, u razdoblju od 2026. do 2031. dodatno se očekuje blagi rast proizvodnje otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda uslijed daljnjeg povećanja opterećenja aglomeracija, te se 2031. postiže vršna proizvodnja mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 79.300 t ST/god. U narednim godinama navedene količine stagniraju.
Slika . Procjena količina proizvedenog otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za razdoblje od 2018. do 2051. godine
Trenutno u RH ne postoji odgovarajući način gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda se uglavnom privremeno skladišti ili odlaže na odlagališta, a manje količine koriste se u poljoprivredne svrhe ili se podvrgavaju postupku kompostiranja.
Potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji će uz materijalnu uključivati i energetsku oporabu otpadnog mulja. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda potrebno je pripremiti/obraditi kako bi se dobile što manje količine otpada (otpad s većim postotkom suhe tvari) čime se olakšava postupanje prije konačne oporabe i/ili zbrinjavanja.
Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 84/21) otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda više se ne svrstava u posebnu kategoriju otpada.
Nastavno na navedeno, a sukladno V išegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine https://voda.hr/sites/default/files/2022-04/visegodisnji_program_gradnje_komunalnih_vodnih_gradevina_za_razdoblje_do_2030._godine.pdf , i zbor konkretnog načina zbrinjavanja mulja odvijati će se na razini pružatelja usluga, odnosno uslužnih područja., te regija u kasnijim fazama donošenja odluka, i to tijekom pripreme za realizaciju projekata u sklopu kojih će se provoditi i dodatne analize utjecaja na okoliš, pri čemu će izbor ovisiti o raspoloživim organizacijskim, financijskim i provedbenim mogućnostima. Imajući u vidu načela kružnog gospodarstva, pri planiranju i projektiranju uređaja potrebno je analizirati moguće postupke obrade mulja koji bi se koristio u određene svrhe, sve sa ciljem da se s tim postupcima dobiju što manje količine otpada i da se postignu utvrđeni parametri za te svrhe, uključujući postotak suhe tvari i sastav mulja. U svrhu sprječavanja i smanjivanja nastanka otpada na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, planska i projektna dokumentacija uređaja treba razmotriti prihvatljiva rješenja koja podrazumijevaju unaprjeđenje postojeće linije obrade mulja ili izgradnju nove linije obrade mulja s bilo kojim postupkom obrade (zgušnjavanje, stabilizacija (biološka, kemijska, toplinska), termalna hidroliza, ko-digestija, dehidracija, sušenje (konvekcijsko, kontaktno, solarno), peletiranje, mono spaljivanje, uplinjavanje, piroliza, suspaljivanje (cementare, termoelektrane, ciglane, bioplinska postrojenja, s komunalnim otpadom), kompostiranje, ozemljavanje, miješanje s drugim vrstama otpada i sirovina uz dobivanje novog proizvoda i drugo). Pritom se unaprjeđenje postojećih linija obrade mulja ili izgradnja novih na pojedinim uređajima ne ograničava isključivo na vlastite potrebe tog uređaja, već je moguće planiranje i izgradnja zajedničkih kapaciteta, pri čemu se kapaciteti potrebni za obradu većih količina mulja koji će se dopremati s okolnih uređaja (unutar određenog regionalnog područja) grade na jednom uređaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5.4. Ostale procjene razvoja tijeka otpada
Izrada procjene razvoja tijeka otpada za razne druge tokove otpada predviđena je u sklopu zasebnih projekata, od kojih su neki u fazi provedbe, a neki se planiraju kroz mjere definirane ovim Planom.
Procjene razvoje tijeka otpada za opasni otpad izrađuju se u sklopu projekta koji je u tijeku , a koji će rezultirati izradom studije izvedivosti postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i studija za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“).
Dodatno, Mjera 6. - Analiza učinkovitosti sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprjeđenje, predviđa aktivnosti izrade analiza i studija i za druge vrste posebnih kategorija otpada poput medicinskog otpada, jednokratnih plastičnih proizvoda koji nisu dio EPR sustava, otpada koji sadrži azbest i građevnog otpada.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6. Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva
Planiranje razvoja sustava gospodarenja otpadom prije svega ovisi o količinama i sastavu otpada. S obzirom da mKO predstavlja ostatni dio komunalnog otpada (dio koji nije odvojeno sakupljen), njegov sastav i količine su neposredno ovisni o načinu i efikasnosti sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. S obzirom da je sustav odvojenog prikupljanja već dugi niz godina u stalnom razvoju, a isto će se nastaviti i u razdoblju do 2035. godine (a možda i duže), nedvojbeno je da će se količine i sastav mKO-a mijenjati tijekom promatranog razdoblja. Slijedom navedenog potrebno je predvidjeti krajnje elemente sustava (oporaba i zbrinjavanja mKO-a) kao robusne i fleksibilne kako bi se mogao zbrinuti raspon količina mKO-a, promjenjivog sastava.
Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.) a u cilju podupiranja EU prelaska na kružno gospodarstvo predviđeno je postupno smanjenje odlaganja otpada, posebno otpada koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe. Kako bi se zajamčila pravilna primjena reda prvenstva gospodarenja otpadom, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se od 2030. ograničenja za odlaganje primjenjivala na sav otpad koji je pogodan za recikliranje i druge postupke materijalne i energetske oporabe, uz iznimku otpada za koji odlaganje daje najbolji učinak na okoliš u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ.
Poduzetim mjerama potrebno je osigurati da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 % ukupne količine mase nastalog komunalnog otpada ili manje.
U narednom/budućem razdoblju prioriteti u nadogradnji ili izmjeni postojećeg sustava gospodarenja otpadom i uspostavi novih sustava gospodarenja otpadom, definirat će se obzirom na red prvenstva gospodarenja otpadom propisan Zakonom o gospodarenju otpadom i stupanj razvoja postojećih sustava gospodarenja otpadom kao i s obzirom na zadane vremenske rokove za njihovu provedbu.
Potrebno je usmjeravati/poticati gospodarenje otpadom kao gospodarsku i tržišnu djelatnost prema maksimalnom iskorištavanju vrijednih frakcija otpada koja se mora obavljati uz očuvanje zdravlja ljudi, primjenu načela zaštite okoliša i ciljeva kružnog gospodarstva koje stavlja naglasak na iskorištavanje nacionalnih resursa uz primjenu najviših standarda zaštite okoliša (primjena najboljih raspoloživih tehnologija i praksi prihvaćenih i propisanih odgovarajućim dokumentima na razini EU).
Ispunjavanje ciljeva odvojenog sakupljanja iskoristivih vrsta otpada, te njihove pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu ne isključuje niti jedan element reda prvenstva gospodarenja otpadom već ga čini sastavnim dijelom cjelovitog sustava.
Tako se gospodarenje miješanim komunalnim otpadom nalazi dominantno na zadnja tri stupa reda prvenstva gospodarenja otpadom:
• Recikliranje (izdvajanja i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih frakcija otpada),
• drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
• zbrinjavanje otpada (spaljivanje, odlaganje i dr.).
Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te se u Katalogu otpada nalazi pod ključnim brojem 20 03 01.
Postojeća infrastruktura za zabrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada dominantno se zasniva na:
• Odlagalištima neopasnog otpada
• Postrojenjima za obradu miješanog komunalnog otpada
S obzirom da je razvoj sustava još uvijek u tijeku, isti trenutno ne uvažava u potpunosti načela zaštite okoliša i održivosti te ekonomsku opravdanost i isplativost uz poštivanje reda prvenstva gospodarenja otpadom. Tako je u 2021. godini količina miješanog komunalnog otpada iznosila je 1.004.877 tona odnosno 57 % ukupne količine nastalog komunalnog otpada. S obzirom da je u istoj godini u postrojenjima za obradu mKO-a obrađeno oko 145.000 t mKO-a, vidljivo je da je više od 85% mKO odloženo na odlagališta bez prethodne obrade te isto ukazuje na nužnost uspostave sustava i kontrole sustava obrade, oporabe i zbrinjavanja mKO-a (materijalna i energetska oporaba odnosno obrada mKO-a prije odlaganja) i to već tijekom ovog planskog razdoblje.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6.1. Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a
S obzirom da mKO predstavlja ostatni otpad nakon što su odvojeno sakupljene frakcije otpada koji će se reciklirati, sastav i količine mKO će se mijenjati tijekom vremena sukladno povećanju količina odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada.
Ciljevi određeni Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpada su postroženi Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu kako bi se njima bolje odražavala nastojanja Unije da prijeđe na kružno gospodarstvo.
Tako je uvjet Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća da je do 2020. godine, potrebno osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpada kao što su papir, metal, plastika i staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora do mjere u kojoj su ti tijekovi otpada slični otpadu iz kućanstava treba povećati na minimalno 50 % cjelokupne mase komunalnog otpada proširen s dodatnim uvjetima kako slijedi:
• do 2025. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 55 % mase;
• do 2030. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 60 % mase;
• do 2035. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65 % mase.
Promatrajući ključne frakcije komunalnog otpada (papir i karton, plastika, metal, staklo, kuhinjski i vrtni otpad, glomazni otpad električni i elektronički otpad), kojih prema analizi sastava komunalnog otpada određenog Metodologijom za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2015.) ima više od 89% (oko 1.572.000 tona u 2021.), na mjestu nastanka je 2021. godine odvojeno prikupljeno 761.683 tona odnosno oko 48% promatranih ključnih frakcija nastalog komunalnog otpada. Kretanje odvojeno prikupljenih količina komunalnog otpada kao i promjena između 2017. i 2021. (Tablica 26) ukazuje na pozitivne trendove u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada.
Tablica . Količine odvojeno sakupljenog KO i stopa promjene 2017. – 2021. godina
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2017. do 2021.
2018. u odnosu na 2017.
2019. u odnosu na 2018.
2020. u odnosu na 2019.
2021. u odnosu na 2020.
Srednja vrijednost
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Ukupno (t)
488.209
553.791
670.769
694.159
761.683
13%
21%
3%
10%
12%
Papir i karton
169.024
181.857
204.078
199.737
228.265
8%
12%
-2%
14%
8%
Glomazni otpad
78.529
101.403
129.531
132.523
129.086
29%
28%
2%
-3%
14%
Biootpad
71.046
70.024
97.518
118.692
122.175
-1%
39%
22%
3%
16%
Plastika
40.745
41.241
63.445
66.384
73.707
1%
54%
5%
11%
18%
Staklo
42.613
52.656
57.054
43.738
53.210
24%
8%
-23%
22%
8%
Metal
25.029
33.528
32.401
38.622
51.225
34%
-3%
19%
33%
21%
Električni i elektronički
33.900
38.072
36.812
32.455
32.503
12%
-3%
-12%
0%
-1%
Za projekcije količina i sastava komunalnog otpada u razdoblju do 2035. godine potrebno je izvršiti određene korekcije udjela pojedinih ključnih frakcija otpada u odnosu na udjele određene Metodologijom za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2015.) i to za: glomazni otpad, električni i elektronički otpad i metal čiji udio, prema spomenutoj metodologiji, u ukupnom komunalnom otpadu iznosi:
• glomazni otpad – 4,08 %
• električni i elektronički otpad – 0,53 %
• metal – 2,54 %
Uzimajući u obzir ukupne količine nastalog komunalnog otpada u 2021. godini kao i količine odvojeno sakupljenog glomaznog otpada, električnog i elektroničkog otpada i metala, korigirani udio navedenih sastavnica otpada u ukupnom komunalnom otpadu iznosi:
• glomazni otpad – 7,08 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 100% nastalih količina)
• električni i elektronički otpad – 2,3 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 80% nastalih količina)
• metal – 3,63 % (pretpostavlja se da je odvojeno sakupljeno 80% nastalih količina)
Bitno je istaknuti da se u analizi i projekcijama sastava i količina odvojeno prikupljenog otpada (a posljedično i mKO-a) promatrala pretpostavljena efikasnost odvojenog prikupljanja za ključne godine uvažavajući ispunjenje ciljeva kako su određeni Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu. Tako je npr. za papir i karton efikasnost odvojenog prikupljanja u 2021. bila oko 50% (odvojeno prikupljeno 228.265 tona od ukupno papira i kartona u KO u iznosu od 453.829 tona) a u 2025. efikasnost bi trebala biti oko 61 % što znači da se u 4 godine mora sakupiti oko 71.000 tona više papira i kartona kako bi se ispunio cilj recikliranja od 55%. Isti pristup je primijenjen i za sve ostale kategorije otpada za sve ključne godine (2025., 2028.)
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora pripremiti za ponovnu uporabu ili reciklirati u periodu od 2022. – 2035. godine
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
1.913.143
Papir i karton
228.265
248.876
269.487
290.098
310.710
327.473
344.237
361.001
Glomazni otpad
129.086
130.677
132.269
133.860
135.451
138.946
142.649
146.568
Biootpad
122.175
188.025
253.875
319.725
385.575
406.378
427.181
447.984
Plastika
73.707
114.090
154.473
181.011
235.239
247.931
260.623
273.315
Staklo
53.210
54.693
56.176
57.660
59.143
62.334
65.525
68.715
Metal
51.225
52.308
53.392
54.475
55.558
56.991
58.510
60.118
Električni i elektronički
32.503
33.178
33.852
34.527
35.202
36.110
37.073
38.091
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
Ukupno (t)
2.190.300
2.550.158
Papir i karton
377.765
394.528
416.529
438.529
460.529
482.530
504.530
Glomazni otpad
150.707
155.073
159.673
164.514
169.603
174.946
180.551
Biootpad
468.787
489.590
516.891
544.192
571.494
598.795
626.097
Plastika
286.007
298.699
315.355
332.012
348.668
365.325
381.982
Staklo
71.906
75.097
79.285
83.473
87.660
91.848
96.036
Metal
61.815
63.606
65.493
67.478
69.566
71.758
74.057
Električni i elektronički
39.166
40.302
41.497
42.755
44.078
45.466
46.923
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2028. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća)
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2021. do 2028.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
1.913.143
Papir i karton
228.265
248.876
269.487
290.098
310.710
327.473
344.237
361.001
Glomazni otpad
129.086
130.677
132.269
133.860
135.451
138.946
142.649
146.568
Biootpad
122.175
188.025
253.875
319.725
385.575
406.378
427.181
447.984
Plastika
73.707
114.090
154.473
181.011
235.239
247.931
260.623
273.315
Staklo
53.210
54.693
56.176
57.660
59.143
62.334
65.525
68.715
Metal
51.225
52.308
53.392
54.475
55.558
56.991
58.510
60.118
Električni i elektronički
32.503
33.178
33.852
34.527
35.202
36.110
37.073
38.091
Povećanje 2022. u odnosu na 2021.
Povećanje 2023. u odnosu na 2022.
Povećanje 2024. u odnosu na 2023.
Povećanje 2025. u odnosu na 2024.
Povećanje 2026. u odnosu na 2025.
Povećanje 2027. u odnosu na 2026.
Povećanje 2028. u odnosu na 2027.
Srednja vrijednost
Papir i karton
9%
8%
8%
7%
5%
5%
5%
10%
Glomazni otpad
1%
1%
1%
1%
3%
3%
3%
3%
Biootpad
54%
35%
26%
21%
5%
5%
5%
24%
Plastika
55%
35%
17%
30%
5%
5%
5%
24%
Staklo
3%
3%
3%
3%
5%
5%
5%
6%
Metal
2%
2%
2%
2%
3%
3%
3%
4%
Električni i elektronički
2%
2%
2%
2%
3%
3%
3%
3%
Promatrajući stope promjene odvojenog prikupljanja u periodu od 2017.-2021. te u periodu od 2022. do 2028. jasno je da se najveća ulaganja moraju dogoditi u sustavu odvojenog prikupljanja i obrade biootpada i plastike a čija stopa odvajanja bi u promatranom periodu trebala rasti za prosječno 21% odnosno 22%. S obzirom da je potrebna stopa porasta odvojenog prikupljanja (za ispunjenje cilja od 55% do 2025. pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje) teško ostvariva, Tablica 29 prikazuje projekcija kretanja KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine (za ispunjenje cilja od 65% do 2035. pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje ali za slučaj neispunjavanja međuciljeva 2025. i 2030. godine) i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća).
Tablica . Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća) i pretpostavku ispunjenja krajnjeg cilja 2035. godine od 65%
Povećanje količina odvojeno skupljenog otpada od 2021. do 2035.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
Ukupno (t)
1.766.560
Papir i karton
228.265
247.998
267.731
287.465
307.198
326.931
346.664
366.398
Glomazni otpad
129.086
132.762
136.438
140.114
143.790
147.466
151.143
154.819
Biootpad
122.175
151.195
180.214
209.233
238.252
267.271
296.291
325.310
Plastika
73.707
91.471
109.235
126.999
144.763
162.527
180.291
198.055
Staklo
53.210
55.199
57.188
59.177
61.166
63.155
65.144
67.134
Metal
51.225
52.856
54.487
56.118
57.749
59.379
61.010
62.641
Električni i elektronički
32.503
33.533
34.563
35.593
36.623
37.653
38.683
39.713
Povećanje 2022. u odnosu na 2021.
Povećanje 2023. u odnosu na 2022.
Povećanje 2024. u odnosu na 2023.
Povećanje 2025. u odnosu na 2024.
Povećanje 2026. u odnosu na 2025.
Povećanje 2027. u odnosu na 2026.
Povećanje 2028. u odnosu na 2027.
Povećanje 2029. u odnosu na 2028.
Papir i karton
9%
8%
7%
7%
6%
6%
6%
5%
Glomazni otpad
3%
3%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
Biootpad
24%
19%
16%
14%
12%
11%
10%
9%
Plastika
24%
19%
16%
14%
12%
11%
10%
9%
Staklo
4%
4%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
Metal
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
Električni i elektronički
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
3%
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035
Ukupno (t)
2.550.158
Papir i karton
386.131
405.864
425.597
445.330
465.064
484.797
504.530
Glomazni otpad
158.495
162.171
165.847
169.523
173.199
176.875
180.551
Biootpad
354.329
383.348
412.367
441.387
470.406
499.425
528.444
Plastika
215.819
233.584
251.348
269.112
286.876
304.640
322.404
Staklo
69.123
71.112
73.101
75.090
77.079
79.068
81.057
Metal
64.272
65.903
67.534
69.164
70.795
72.426
74.057
Električni i elektronički
40.743
41.773
42.803
43.833
44.863
45.893
46.923
Povećanje 2030. u odnosu na 2029.
Povećanje 2031. u odnosu na 2030.
Povećanje 2032. u odnosu na 2031.
Povećanje 2033. u odnosu na 2032.
Povećanje 2034. u odnosu na 2033.
Povećanje 2035. u odnosu na 2034.
Srednja vrijednost
Papir i karton
5%
5%
5%
4%
4%
4%
7%
Glomazni otpad
2%
2%
2%
2%
2%
2%
3%
Biootpad
8%
8%
7%
7%
6%
6%
10%
Plastika
8%
8%
7%
7%
6%
6%
10%
Staklo
3%
3%
3%
3%
3%
3%
4%
Metal
3%
2%
2%
2%
2%
2%
4%
Električni i elektronički
3%
2%
2%
2%
2%
2%
4%
Sukladno navedenom, godišnja stopa povećanja odvojenog prikupljanja KO iznosi 3-10%, što je još uvijek predstavlja prilično visoki rast u količinama odvojeno prikupljenog KO, ali uz znatna ulaganja ipak dostižan cilj tijekom sljedećih 13 godina.
Bez analize ispunjavanja ciljeva određenog Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu o potrebi osiguranja pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada u godinama 2025., 2028., 2030. i 2035. nije moguće izraditi projekcije očekivanih količina i sastava mKO-a a za koje je potrebno uspostaviti sustav oporabe i zbrinjavanja. Prikaz potrebnih trendova u pripremi za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada u godinama 2022.-2035. kao i količina mKO-a koje proizlaze iz postavljenih ciljeva dan je u Poglavlju 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6.2. Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO)
Sukladno zakonskoj regulativi na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. Iznimno je dozvoljeno odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom određenih ZOGO-om i to uz sljedeće uvjete:
• prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže,
• prethodnom obradom se ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, kao i globalnog okoliša, uključujući »učinak staklenika«, te svake opasnosti za zdravlje ljudi do koje bi moglo doći zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta,
• odlaganje inertnog otpada čija obrada nije tehnički izvediva
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom „obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja“ pri čemu se prethodna obrada otpada prije odlaganja smatra postupkom kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.
Na lokacijama (postrojenjima) na kojima se vrši prethodna obrada miješanog komunalnog otpada prije odlaganja i/ili drugog načina zbrinjavanja potrebno je omogućiti:
• Izdvajanje iskoristivih frakcija otpada koje nisu izdvojene na mjestu nastanka a kao priprema za oporabu i/ili recikliranje
• Biološku obradu (stabilizaciju) biorazgradivog dijela miješanog komunalnog otpada
• Energetska oporaba otpada i produkata obrade otpada koje nije moguće materijalno oporabiti
• Odlaganje i drugi postupci zbrinjavanja neiskoristivih produkata obrade i biološki stabiliziranog otpada
Navedeno postupanje s miješanim komunalnim otpadom se provodi primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom uz primjenu »načela blizine« prema kojemu se obrada otpada mora obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.
Sukladno načelu blizine davatelj usluge sakupljanja mKO je dužan predati mKO nastao na području određene JLS u centar za gospodarenje otpadom kojemu JLS pripada kako je određeno ovim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
S obzirom na postojeće i planirano stanje u gospodarenju otpadom cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez segmenta obrade miješanog komunalnog otpada. Uvažavajući gore navedene činjenice i zakonski propisani red prvenstva, sustav gospodarenja komunalnim otpadom u RH treba razvijati na sljedećim područjima:
• Organizirano odvojeno sakupljanje pojedinih kategorija otpada iz komunalnog otpada uz osiguravanje potrebne infrastrukture;
• Obrada odnosno priprema odvojeno prikupljenog otpada za ponovnu uporabu i recikliranje
• Obrada miješanog komunalnog otpada u postrojenjima za obradu mKO-a (centar za gospodarenje otpadom s ili bez energetske oporabe);
• Energetska oporaba otpada i produkata obrade otpada koje nije moguće materijalno oporabiti proizvedenog /nastalog u RH;
• Odlaganje i drugi postupci zbrinjavanja neiskoristivih produkata obrade i biološki stabiliziranog otpada;
• Odlaganje stabiliziranog opasnog otpada.
Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu (oporabu i zbrinjavanje) komunalnog otpada otpada i drugog otpada ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva odnosno otpada koji je moguće obraditi u CGO-u sukladno predviđenoj tehnologiji obrade. Sastavni dio Centara za gospodarenje otpadom predstavlja i mreža pretovarnih stanica koje imaju funkciju prikupljanja otpada i okrupnjavanja pošiljki otpada za prijevoz do CGO-a odnosno postrojenja za recikliranje.
U CGO-u se odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada prije konačne oporabe i zbrinjavanja ostatnih frakcija kao što su:
• prihvat i obrada otpada;
• izdvajanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati te izdvajanje i daljnja predaja opasnog otpada;
• izdvajanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe;
• biološka obrada otpada
• priprema za energetsku oporabu i energetska oporaba otpada;
• trajno zbrinjavanje obrađenog otpada.
U CGO se mogu zaprimati sljedeće vrste otpada:
• krupni (glomazni) otpad
• odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo
• odvojeno prikupljeni biootpad
• građevni otpad
• građevni otpad koji sadrži azbest
• neopasni i inertni proizvodni otpad
• miješani komunalni otpad
• nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada
U centrima za gospodarenje otpadom sakupljeni otpad se priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati te vrste otpada pogodne za energetsku oporabu. U centrima za gospodarenje otpadom predviđena je mehanička i biološka obrada otpada i/ili energetska oporaba otpada uključujući i trajno zbrinjavanje otpada. Mogući koncepti energetske oporabe komunalnog i drugih vrsta otpada detaljnije su razrađeni u poglavlju Energetska oporaba otpada (Poglavlje 6.4.).
Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske od 2017.-2022. NN 3/17, 1/22), Republika Hrvatska se opredijelila za centralizirani sustav gospodarenja mKO-a gdje će se cjelokupni mKO koji se prikuplja u sklopu javne usluge oporabljivati i zbrinjavati u sklopu CGO-a.
Iako uspostava centraliziranih mjesta obrade mKO-a i ostalih odvojeno prikupljenih kategorija otpada zahtijeva veća početna ulaganja (veći kapitalni troškovi), navedenim pristupom se utječe na optimiziranje operativnih troškova koji u slučaju decentraliziranog sustava mogu predstavljati značajni udio u ukupnim troškovima oporabe i zbrinjavanja mKO-a.
U RH je planirana izgradnja ukupno 11 centara za gospodarenje. Lokacije centara određene su kao rezultat optimizacije prostornih i ekonomskih parametara dok tehničko-tehnološko rješenje proizlazi iz obaveza ispunjavanja zadanih ciljeva u skladu sa najboljim raspoloživim tehnikama.
Potrebni kapaciteti obrade mKO-a proizlaze iz planirane uspostave odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada određeni u prethodnom poglavlju. Kapaciteti pojedinih CGO-a prikazani su u Tablica 30.
Tablica . Popis i nazivni kapaciteti centara za gospodarenje otpadom
Br.
Naziv
Županija
Kapacitet (tona/godina)
1.
CGO Marišćina
Primorsko – goranska (sve JLS)
100.000
2.
CGO Kaštijun
Istarska (sve JLS)
90.000
3.
CGO Bikarac
Šibensko-kninska (sve JLS)
40.000
4.
CGO Biljane Donje
Zadarska (sve JLS), dio Ličko-senjske (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac)
70.000
5.
CGO Babina Gora
Karlovačka (sve JLS), dio Ličko-senjske (grad Otočac i općine Brinje, Plitvička jezera, Vrhovine), dio Sisačko-moslavačke (grad Glina i općine Gvozd i Topusko )
30.000
6.
CGO Lećevica
Splitsko-dalmatinska (sve JLS)
110.000
7.
CGO Lučino Razdolje
Dubrovačko-neretvanska (sve JLS)
40.000
8.
CGO Piškornica
Koprivničko-križevačka (sve JLS), Krapinsko-zagorska (sve JLS), Međimurska (sve JLS), Varaždinska (sve JLS), Bjelovarsko-bilogorska županija (sve JLS)
110.000
9.
CGO Orlovnjak
Osječko-baranjska (sve JLS), Vukovarsko-srijemska (sve JLS)
60.000
10.
CGO Šagulje
Brodsko-posavska (sve JLS), Požeško-slavonska (sve JLS), Virovitičko-podravska županija (sve JLS) dio Sisačko-moslovačke (gradovi Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Popovača, Sisak i općine Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Sunja, Topusko, Velika Ludina)
55.000
11.
CGO Zagreb
Grad Zagreb, Zagrebačka (sve JLS)
180.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6.3. Odlagališta neopasnog otpada
U 2021. godini je nastalo ukupno 1.004.877 tona mKO-a. S obzirom na trenutno stanje gospodarenja mKO-om gdje se svega cca 146.000 tona mKO-a obrađuje u sklopu 2 postojeća CGO-a (Kaštijun i Marišćina), na postojeća aktivna odlagališta (njih 80 u 2021. godini) odloženo je 848.075 t mKO-a bez prethodne obrade.
Kako je prethodno navedeno u poglavlju 2.4.1.6., ukupan preostali kapacitet na svim odlagalištima krajem 2021. godine, prema procjeni operatera odlagališta iznosio je 16.624.770 tona, od čega se 9.792.665 tona odnosi na odlagališta na kojima se odlaže komunalni otpad. U 2021. godini pripremu sanacije prijavilo je 15 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 28 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 37 odlagališta.
Kontinuirano se radi na unapređenju sustava praćenja ispunjavanja propisanih ciljeva i na provođenju mjera u svrhu smanjenja odlaganja otpada, čemu ide u prilog i donošenje Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19, 17/19). Odlukom je, između ostaloga, određen raspored i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama koja su se trebala zatvoriti do 31.12.2018. godine. Do kraja 2020. godine zatvoreno je svih 26 planiranih odlagališta.
Uzimajući u obzir broj neusklađenih i usklađenih aktivnih službenih odlagališta neopasnog otpada, količine mKO-a koji se odlaže bez prethodne obrade te ciljeve postupnog smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, neophodno je predvidjeti postupno preusmjeravanje otpada sa manjih, neusklađenih i nesaniranih odlagališta s ciljem njihove sanacije i zatvaranja bez daljnjeg odlaganja, na veća, infrastrukturno opremljena, usklađena odlagališta s dostatnim kapacitetima. Istovremeno potrebno je nastaviti aktivnosti na izgradnji planiranih postrojenja za oporabu i zbrinjavanje mKO-a, kroz izgradnju centara za gospodarenje otpadom.
Odlukom o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta određena su postojeća odlagališta neopasnog otpada:
• koja se zatvaraju
• na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje
• na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada Centara za gospodarenje otpadom.
Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, opremanje i izgradnju infrastrukture za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada te nastavak izgradnje postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada.
Postojeća odlagališta neopasnog otpada koja ispunjavaju ili će ispunjavati uvjete za rad (sanirana i usklađena s nacionalnom i europskom regulativom) nastaviti će s radom i prihvatom miješanog komunalnog otpada do puštanja u rad odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom nakon čega se navedena odlagališta zatvaraju ili se preostali kapaciteti koriste za prihvat inertnog otpada. Također, sukladno zakonskoj regulativi na usklađenim odlagalištima otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. Iznimno, dozvoljeno je i odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom određenih ZOGO-om i to u slučaju da prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže, ili se prethodnom obradom ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš. Također je dozvoljeno odlaganje inertnog otpada čija obrada nije tehnički izvediva.
S obzirom da je u promatranom planskom razdoblju (2023.-2028.) predviđen završetak izgradnje postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada (kao dio Centara za gospodarenje otpadom), potrebno je predvidjeti zatvaranje svih odlagališta neopasnog otpada.
U tijeku je izrada revidirane Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta kojom će se uzeti u obzir najnoviji status pojedinih projekata izgradnje CGO-a kao jedne od krajnjih točaka u sustavu gospodarenja mKO-om te raspoloživost kapaciteta na aktivnim odlagalištima. Rezultat Odluke će biti popis odlagališta koja će se zatvoriti u ovom planskom razdoblju a ne temelju čega će se moći procijeniti kapitalni troškovi zatvaranja odlagališta.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6.4. Energetska oporaba otpada
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, uvažavajući red prvenstva gospodarenja otpadom kao i postavljene ciljeve za ograničenjem dopuštene količine otpada koja se može odložiti 2035. godine a koji iznosi 10%, nije moguće ispuniti bez energetske oporabe. Stoga je zbog postavljenih ciljeva potrebno planirati i izgraditi postrojenja za energetsku oporabu otpada. Naime, cijeli sustav gospodarenja otpadom zasnovan je na primjeni svih pet segmenata reda prvenstva gospodarenja otpadom (prevencija, ponovno korištenje, recikliranje, oporaba, zbrinjavanje), dok je cilj također samodostatnost i održivost sustava bez potrebe, odnosno s minimiziranjem potrebe za obradom otpada i sirovina dobivenih obradom otpada izvan granica RH kako bi se 1.) smanjili troškovi konačnog zbrinjavanja otpada i 2.) kako bi se osigurao što veći stupanj energetske neovisnosti RH. Tako je jedna od vizija Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. (NN 25/20) „Ojačati sigurnost opskrbe energijom kroz rast domaće proizvodnje i povezivanje energetske infrastrukture, kao i uvođenje mehanizama za razvoj proizvodnih kapaciteta“.
Kao što je vidljivo iz projekcija nastanka KO, odvojenog sakupljanja i materijalne oporabe potrebno je predvidjeti sustav za gospodarenje mKO-om za približno 900.000 t/god (Scenarij 1) odnosno 1.000.000 t/god (Scenarij 2). S obzirom na strateško opredjeljenje RH za obradu mKO-a u sklopu regionalnih CGO-a, izlazni produkti obrade mKO-a su:
• Reciklati – izdvojeni otpad pogodan za materijalnu oporabu
• Gorivo iz otpada
• Ostatak za odlaganje – stabilizirani biorazgradivi otpad i ostali otpad koji nije pogodan za niti jedan drugi sustav oporabe
U skladu s tim proizlazi potreba za energetskom oporabom otpada koji se ne može drugačije oporabiti/ponovo iskoristiti, a koji su rezultat obrade otpada u centrima za gospodarenje otpadom te otpadnog mulja sa uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Gorive frakcije iz komunalnog otpada, izdvojene u procesu mehaničko-biološke obrade u sklopu centara gospodarenja otpadom, ovisno o klasi odnosno ostalim parametrima mogu se obrađivati u industrijskim postrojenjima odnosno postrojenjima za energetsku oporabu otpada zajedno s obrađenim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Rezultat energetske oporabe otpada je toplinska i električna energija, dok se kao ostatak pojavljuje šljaka  e pepeo.
Postrojenja za termičku obradu odnosno energetsku oporabu otpada se koriste, ali nisu ograničena, za obradu sljedećih vrsta otpada:
• miješani i ostali komunalni otpad za koji nije moguća ponovna uporaba i materijalna oporaba;
• gorivo iz otpada dobiveno nakon mehaničko-biološke obrade;
• ostatni materijal od proizvodnje drveta i proizvoda od drveta;
• otpadni mulj od obrade komunalnih otpadnih voda;
• ostali otpad u skladu s pravilnicima koji definiraju gospodarenje određenom kategorijom otpada i karakteristikama samog postrojenja za termičku obradu.
Potrebu uspostave odgovarajućih postrojenja za energetsku oporabu otpada osim kroz red prvenstva, potrebno je promatrati i kroz načela gospodarenja otpadom (npr. blizine i samodostatnosti) kako bi se osiguralo smanjenje transportnih troškova i energetske oporaba u slučaju termičke obrade otpada izvan teritorija RH i osigurala samodostatnost u slučaju manjka kapaciteta izvan RH.
Razmatrajući širi aspekt doprinosa energetske oporabe otpada izuzev odgovarajuće zaštite okoliša i važnosti ovog postupka obrade za ostvarenje zakonski postavljenih ciljeva ekonomski doprinos nije zanemariv.
Osim novih postrojenja za energetsku oporabu otpada koja se mogu planirati u sklopu CGO-a ili kao zasebni objekti, potrebno je uzeti u obzir i postojeća postrojenja koja već imaju izgrađenu i funkcionalnu infrastrukturu kao što su cestovni i željeznički pristupi, spojevi na VN mrežu, sustav distribucije ogrjevne topline i tehnološke pare i sl.
Postojeći objekti na kojima je moguće planirati izgradnju (nadogradnja) postrojenja za energetsku oporabu otpada nastalog na teritoriju RH su:
• industrijske toplane i kotlovnice
• termoelektrane
• tvornice cementa i tvornice vapna
Neki od postojećih objekata već i koriste gorivo iz otpada kao alternativno gorivo odnosno oporabljuju otpad postupkom R1 (korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije). Ukupno su u RH do kolovoza 2022. godine četiri tvrtke posjedovale dozvolu za energetsku oporabu na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona/godina.
Međutim, problem je što s obzirom na tehnološke zahtjeve procesa, navedena postojeća postrojenja imaju visoke zahtjeve za kvalitetom goriva iz otpada. Tako bi npr. u slučaju da svi planirani CGO-i proizvode gorivo iz otpada koje je moguće oporabiti u postojećim postrojenjima, bilo potrebno proizvoditi GIO visoke klase što predstavlja najviše oko 20% (bazirano na projiciranom sastavu mKO-a) ulaza u proces obrade mKO-a.
Međutim , isključivom proizvodnjom visokokvalitetnog goriva iz otpada nije moguće ispuniti ciljeve smanjenja količina koja je dozvoljeno odložiti na najviše 10% količina KO 2035. godine te je stoga nužno planirati postrojenja koja će biti u mogućnosti oporabiti otpad šireg kvalitativnog raspona.
Tako je potrebno planirati sustav koji će biti u mogućnosti energetski oporabiti oko 400.000 tona/god procesiranog i/ili neprocesiranog mKO-a (Scenarij 1 - gorivo iz otpada niske do srednje kvalitete) uvećano za mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u iznosu od 100.000 t ST/god, odnosno oko 145.000 tona/god procesiranog i/ili neprocesiranog mKO-a (Scenarij 2 - gorivo iz otpada visoke kvalitete).
S obzirom da se navedeni sustavi i postrojenja planiraju i izvode na za minimalno operativno razdoblje od 30 godina., odgoda ciljeva sukladno Scenariju 2 će samo dovesti do odgode za potrebnim dodatnim kapacitetima za energetsku oporabu većih količina mKO-a i goriva iz otpada.
Mikrolokacije postrojenja proizlaze kao rezultat studija izvodljivosti gdje će se uzeti u obzir prometna povezanost, uvjeti zaštite okoliša i prirode i kao najvažniji parametar mogućnost plasiranje proizvedene toplinske i električne energije s obzirom da se kombinacijom oporabe s proizvodnjom toplinske i električne energije postiže najviša razina energetske efikasnosti.
Podjela na županije poslužila je samo kao baza za lakši prikaz potencijala i potreba za postrojenjima za energetsku oporabu s obzirom na zemljopisne značajke dok će se zbrinjavanje gorivog otpada, otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ostalog otpada predviđenog za energetsku oporabu odvijati putem tržišnih principa neovisno o županijskim administrativnim granicama osim za određene kategorije otpada sukladno posebnim propisima.
Uzevši u obzir ograničenja uspostavljena EU ciljem za odlaganje komunalnog otpada, ali i poteškoće s obradom otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, zbrinjavanjem otpada preostalog nakon obrade komunalnog otpada i drugih vrsta otpada, bez cjelovite primjene svih segmenata reda prvenstva gospodarenja otpadom, uključujući energetsku oporabu i spaljivanje otpada neće biti moguće ostvariti na teritoriju RH cilj u svezi odlaganja komunalnog otpada, te je potrebno osigurati i omogućiti zainteresiranim subjektima pripremu i razvoj projekata energetske oporabe.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
7. OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
Prema Akcijskom planu za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama (Hrvatske vode, ožujak 2020.) očekuje se vršna proizvodnja mulja od 79.300 t ST/god 2031. godine te je ista povezana s puštanjem u rad novih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. 2028. godine se očekuje nastanak nešto manjih količina mulja u odnosu na maksimalno očekivane ali s obzirom da je prema navedenom dokumentu sustav gospodarenja muljem potrebno planirati za raspon - 5% + 25% opterećenja muljem, za daljnje potrebe će se uzeti u obzir očekivana maksimalna količina mulja u iznosu od 100.000 t ST/god.
Navedena količina se odnosi na mulj koji se ne vraća u proces obrade komunalnih otpadnih voda te koji se stoga mora oporabiti i/ili zbrinuti uvažavajući red prvenstva gospodarenja otpadom. Pri tome oporaba i/ili zbrinjavanje mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda se najčešće provodi sljedećim postupcima:
• Materijalna oporaba – kao prekrivka i rekultivirajući materijal na odlagalištima otpada
• Digestija i/ili kompostiranje
• Energetska oporaba spaljivanjem ili suspaljivanjem
Mogućnosti primjene nekog od postupaka oporabe i/ili zbrinjavanja ovise o stupnju prethodne obrade i pripreme mulja odnosno o udjelu suhe tvari. Tako npr. za mulj koji je prosušen do >80% ST jedna od najpoželjnijih opcija oporabe i/ili zbrinjavanja je energetska oporaba spaljivanjem ili suspaljivanjem.
Planiranje sustava je potrebno bazirati na „načelu blizine“ kako bi se smanjilo okolišno opterećenje i pripadajući rizici. Iznimka je energetska oporaba otpadnog mulja s ciljem proizvodnje električne i toplinske energije čime se može opravdati veća udaljenost transporta u smislu CO 2 ekvivalenta proizvedene električne i/ili toplinske energije.
S obzirom na ograničene kapacitete obrade mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji nastaje i koji će nastajati u planskom razdoblju u RH, a kako bi se spriječio negativni utjecaj na nacionalni sustav gospodarenja otpadom, potrebno je zabraniti uvoz otpada ključnih brojeva 19 08 05, 19 08 11*, 19 08 12, 19 08 13* i 19 08 14.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
8. Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja
Određivanje načelnih lokacija građevina za gospodarenje otpadom zasniva se na uvažavanju: načela zaštite okoliša i gospodarenja otpadom definiranih zakonskom regulativom, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke te financijsko-ekonomskog aspekta.
Načela blizine i samodostatnosti uz načela zaštite okoliša rezultiraju optimizacijom i uravnoteženjem sustava što vodi k njegovoj održivosti tijekom vijeka korištenja. Načelo blizine se različito odražava na sustave gospodarenja određenim kategorijama otpada s obzirom na njihovu osjetljivost na transportne troškove kao i količine otpada kojim se gospodari što uvjetuje primjenu različitih kriterija prilikom optimizacije pojedinog sustava.
Osnovni preduvjet realizacije svakog objekta u sustavu gospodarenja otpadom je usklađenost planiranog zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom u kojoj JL(R)S planiraju u prostoru objekte gospodarenja otpadom sukladno potrebama u određenom planskom razdoblju dok se razvoj sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj razini (Županije i Grad Zagreb) rješava kroz Planove gospodarenja otpadom (područne (odnosno regionalne samouprave) čija je obaveza donošenja propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Navedenim se Planovima, a koji mora biti usklađen s nacionalnim Planom, rješava cjeloviti pristup gospodarenju otpadom određujući gospodarenje s otpadom od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade.
Gospodarenje komunalnim otpadom, kao jednom od prioritetnih kategorija otpada po pitanju količina i sastava, obuhvaćenosti sudionika sustava, kompleksnim zahtjevima što se tiče odgovarajućeg sustava za gospodarenje i pripadajuće infrastrukture uvjetovano je:
zakonodavnim okvirom
o odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, papira i kartona, stakla, plastike, biootpada, metala, tekstila i glomaznog otpada;
o ispunjavanja ciljeva pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje kroz odvojeno prikupljanje papira i kartona, metala, plastike, stakla, biootpada i glomaznog otpada u minimalnom udjelu od:
Scenarij 1 - 55%, 60%, 65% mase komunalnog otpada do 2025., 2030, 2035. Scenarij 1 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ, članak 11., točka 2.
Scenarij 2 - 50%, 55%, 60% mase komunalnog otpada do 2025., 2030, 2035. Scenarij 2 predviđa odgodu ispunjenja ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ, članak 11., točka 2. za 5 godina sukladno članku 11., točke 3. i 5.
o ograničenja za odlaganje za sav otpad koji je pogodan za recikliranje i druge postupke materijalne i energetske oporabe do 2030.
o ograničenje količine komunalnog otpada koji se odlaže:
Scenarij 1 - na najviše 10 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2035. Scenarij 1 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 1999/31/EZ), članak 5., točka 5.
Scenarij 2 - na najviše 10 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2040. i na najviše 25 % ukupne količine (po masi) nastalog komunalnog otpada do 2035. Scenarij 2 predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 1999/31/EZ), članak 5., točka 6. i 8.
o obavezna obrada otpada prije odlaganja
o smanjenje količina biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta;
prostornim značajkama područja obuhvata;
mogućnosti smještaja spremnika za odvojeno prikupljanje pojedinih komponenti komunalnog otpada;
transportnim putevima;
mogućnosti obrade biorazgradivog dijela komunalnog otpada;
stupnjem razvijenosti sredine, s obzirom na generiranje određenih kategorija otpada;
značajkama postojećeg i budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom, s obzirom da li se lokacija već koristi u svrhu gospodarenja otpadom.
Lokacije objekata za sakupljanje otpada ( spremnici na javnim površinama , reciklažna dvorišta) namijenjenih pretežno građanima rezultat su analize područja generiranja otpada i smještaju se kako bi se omogućio što jednostavniji pristup krajnjem korisniku, što je najčešće u težištima nastanka otpada te u središtima naseljenih područja.
Neki od uvjeta koje moraju zadovoljiti objekti/spremnici sustava za sakupljanje otpada su:
prikupljanje na mjestu nastanka – spremnici na „kućnom pragu“ ili u krugu pravnih osoba za odvojeno prikupljanje (ne postoje posebni uvjeti osim broja spremnika i zahtjeva za njihovom trajnošću i manipulativnim svojstvima),
prikupljanje na mjestu nastanka – spremnici na javnim površinama. U slučaju da su jedina mjera odvojenog prikupljanja otpada moraju biti lako pristupačni kako korisniku tako i pružatelju usluge sakupljanja otpada,
reciklažna dvorišta – stacionarna reciklažna dvorišta obavezna su u svim JLS s više od 3000 stanovnika, te s najmanje jednim dvorištem na 25.000 stanovnika. Lokacija se odabire kako bi se omogućio jednostavan pristup svim korisnicima koji gravitiraju određenom reciklažnom dvorištu te ovlaštenim sakupljačima/oporabiteljima određene kategorije otpada. JLS s manje od 3.000 stanovnika a koja ne posjeduje stacionarno reciklažno dvorište mora osigurati dostupnost mobilnog reciklažnog dvorišta
Načelne lokacije objekata sustava gospodarenja otpadom (reciklažnog dvorišta za građevni otpad, centra za gospodarenje otpadom, postrojenja za energetsku oporabu otpada itd.) ovise o uvjetima zaštite okoliša i prirode u određenom području iz kojih proizlaze ograničenja određenih djelatnosti. Pogodnost potencijalnih lokacija za smještaj objekata sustava gospodarenja otpadom uglavnom se određuje putem višekriterijske analize uzimajući u obzir hidrološke i hidrogeološke značajke lokacije, udaljenost od naseljenih područja, prometnu povezanost (cestovnu, željezničku, pomorsku), razvijenost infrastrukture uzimajući u obzir mogućnosti plasiranja proizvoda koji nastaju kao rezultat gospodarenja otpadom (GIO, toplinska i električna energija, kompost i sl.).
Kriterij za određivanje lokacije odlagališta opasnog otpada proizlaze iz visokih zahtjeva propisa kojim je reguliran način i uvjeti odlaganja otpada, kategorije i uvjeti rada za odlagališta otpada.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
8.1. Tehnički zahtjevi za građevine za gospodarenje otpadom
Najbolje raspoložive tehnike (NRT) opisuju obvezujuće tehnike i tehnologiju koju je potrebno primijeniti za projektiranje, gradnju, održavanje, uporabu i stavljanje izvan uporabe građevina za gospodarenje otpadom za koje postoji obveza izdavanja okolišne dozvole.
Smjernice za primjenu NRT definirane su u aktualnoj verziji tzv. referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama nastalom kao rezultat razmjene podataka koje organizira Europska komisija između država članica, industrije, nevladinih organizacija zaštite okoliša i Europske komisije. Iz navedenih NRT proizlaze granične vrijednosti emisija u okoliš koje se ne smiju prekoračiti.
Za sve je građevine, osim NRT potrebno uzeti u obzir i primjere najbolje prakse te stanje tehničke spoznaje u određenom trenutku.
Odgovarajuće mjere zaštite okoliša te uvjeti izgradnje i opremanja građevina sustava gospodarenja otpadom za koje ne postoji obaveza utvrđivanja okolišne dozvole definirani su kroz odgovarajuće provedbene propise kojima su propisani minimalni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, vođenje objekata te praćenje emisija (Tablica 31).
Tablica . Zakonska regulativa kojom su propisani minimalni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, vođenje objekata te praćenje emisija
Dokument
Kratki opis sadržaja dokumenta
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/22)
Propisuje uvjete i način rada te opremanja skladišta otpada i reciklažnih dvorišta
Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)
Propisuje način i uvjete rada, uvjete za početak i prekid rada postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te način gospodarenja ostatnim otpadom u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada i posebne uvjete za ostale postupke termičke obrade otpada.
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19)
Propisuje kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihovog zatvaranja; odnosi se na odlagališta inertnog, neopasnog i opasnog otpada
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/22)
Propisuje način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s javnom uslugom prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada, prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja, način i uvjete određivanja i obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.
Pravilnik građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
Propisuju se uvjeti gospodarenja građevnim otpadom, obveze proizvođača proizvoda koji sadrži azbest, postupci gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, zahtjevi u pogledu skladištenja i prijevoza otpada koji sadrži azbest, uvjeti za gospodarenje azbestnim otpadom.
Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)
Uvjeti obrade i korištenja građevnog otpada kojem je ukinut status otpada; uvjeti obrade i korištenja biorazgradivog otpada kojem je ukinut status otpada(ne uključuje oporabu papira, tekstila)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17 )
Propisuje uvjete i način provođenja Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) odnosno Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO). Također, određuje zahvate za koje je propisano provođenje PUO i OPUO
Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14 , 5/18 )
Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja koju je operater dužan ishoditi prije puštanja u rad postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije. Uredbom se propisuje i način utvrđivanja najboljih raspoloživih tehnika te se daje i popis onečišćujućih tvari za koje se određuju granične vrijednosti emisija
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
8.2. Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada
Prema izrađenoj procjeni razvoja tijeka komunalnog otpada, a kako bi se ostvarili zakonski zadani ciljevi (Scenarij 1 ili Scenarij 2) u narednom planskom razdoblju potrebno je unaprijediti postojeća i uspostaviti nova postrojenja za pripremu materijala za materijalnu i energetsku oporabu (sortirnice), materijalnu i energetsku oporabu te zbrinjavanje otpada. Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada izrađena je temeljem demografskih kretanja u RH, kretanja bruto društvenog proizvoda i broj stranih turističkih noćenja u RH. Procjenama je obuhvaćeno šire vremensko razdoblje od onog planiranog ovim dokumentom, kako bi se mogli prikazati i uzeti u obzir dugoročniji trendovi kao i ciljevi do 2035. godine odnosno 2040. godine. Metodološki pristup i detaljan proračun je prikazan u poglavlju 6.1. Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
8.2.1. Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenih suhih reciklata
Ukupni potrebni kapaciteti novih sortirnica (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost sortiranja) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku te ukupno iznose 763.149 t/god za Scenarij 1 koji predviđa ispunjenje ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i 1999/31/EZ (Tablica 32 i Slika 63), odnosno 691.401 t/god za Scenarij 2 koji predviđa odgodu ciljeva određenih Direktivom (EU) 2008/98/EZ i 1999/31/EZ (Tablica 33 i Slika 64)
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav obrade suhih reciklata
(t/god)
Ukupni potrebni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata
(t/god)
Kapacitet postojećih sortirnica za obradu suhih reciklata (R12)
(t/god)
Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata
(t/god)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica
(kn)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica
(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
763.149
12.182
2.100
10.082
35.285.332
4.683.168,36
Brodsko-posavska
2,0%
15.617
0
15.617
54.661.020
7.254.764,09
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
29.775
2.900
26.875
94.063.975
12.484.434,93
Grad Zagreb
19,8%
150.724
62.900
87.824
307.382.444
40.796.661,23
Istarska
7,5%
56.867
0
56.867
199.034.559
26.416.425,64
Karlovačka
2,5%
18.823
9.100
9.723
34.031.498
4.516.755,99
Koprivničko-križevačka
1,7%
13.094
3.120
9.974
34.909.758
4.633.321,12
Krapinsko-zagorska
1,7%
13.209
40.000
0
0
0
Ličko-senjska
1,5%
11.336
380
10.956
38.345.700
5.089.348,99
Međimurska
2,6%
19.993
10.500
9.493
33.225.250
4.409.748,49
Osječko-baranjska
5,1%
38.547
0
38.547
134.915.138
17.906.316,01
Požeško-slavonska
1,0%
7.323
0
7.323
25.631.925
3.401.941,07
Primorsko-goranska
9,7%
74.226
10.200
64.026
224.089.716
29.741.816,44
Sisačko-moslavačka
2,7%
20.805
5.800
15.005
52.518.362
6.970.384,50
Splitsko-dalmatinska
14,3%
108.926
200
108.726
380.539.911
50.506.325,70
Šibensko-kninska
3,2%
24.749
0
24.749
86.619.901
11.496.436,53
Varaždinska
2,6%
19.478
7.000
12.478
43.673.311
5.796.444,49
Virovitičko-podravska
1,3%
9.996
0
9.996
34.986.729
4.643.536,93
Vukovarsko-srijemska
2,9%
22.039
0
22.039
77.136.555
10.237.780,21
Zadarska
6,1%
46.576
0
46.576
163.014.908
21.635.796,40
Zagrebačka
6,4%
48.864
57.600
0
0
0
Ukupno
763.149
211.800
586.876
2.054.065.991,5
272.621.407,06
Slika . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 1
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
2028.- Sortirnice
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav obrade suhih reciklata
(t/god)
Ukupni potrebni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata
(t/god)
Kapacitet postojećih sortirnica za obradu suhih reciklata (R12)
(t/god)
Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata
(t/god)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica
(kn)
Procjena troškova izgradnje novih sortirnica
(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
691.401
11.036
2.100
8.936
31.276.955
4.151.165,31
Brodsko-posavska
2,0%
14.149
0
14.149
49.522.043
6.572.704,63
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
26.976
2.900
24.076
84.266.258
11.184.054,42
Grad Zagreb
19,8%
136.553
62.900
73.653
257.786.280
34.214.119,05
Istarska
7,5%
51.521
0
51.521
180.322.249
23.932.875,31
Karlovačka
2,5%
17.054
9.100
7.954
27.837.624
3.694.687,64
Koprivničko-križevačka
1,7%
11.863
3.120
8.743
30.601.056
4.061.458,09
Krapinsko-zagorska
1,7%
11.967
40.000
0
0
0
Ličko-senjska
1,5%
10.270
380
9.890
34.615.574
4.594.276,20
Međimurska
2,6%
18.113
10.500
7.613
26.646.500
3.536.598,31
Osječko-baranjska
5,1%
34.923
0
34.923
122.231.040
16.222.846,90
Požeško-slavonska
1,0%
6.635
0
6.635
23.222.130
3.082.106,31
Primorsko-goranska
9,7%
67.247
10.200
57.047
199.665.487
26.500.164,18
Sisačko-moslavačka
2,7%
18.849
5.800
13.049
45.672.316
6.061.758,05
Splitsko-dalmatinska
14,3%
98.685
200
98.485
344.697.496
45.749.219,72
Šibensko-kninska
3,2%
22.422
0
22.422
78.476.298
10.415.594,66
Varaždinska
2,6%
17.647
7.000
10.647
37.263.972
4.945.779,02
Virovitičko-podravska
1,3%
9.056
0
9.056
31.697.438
4.206.972,99
Vukovarsko-srijemska
2,9%
19.967
0
19.967
69.884.532
9.275.271,35
Zadarska
6,1%
42.197
0
42.197
147.688.999
19.601.698,72
Zagrebačka
6,4%
44.270
57.600
0
0
0
Ukupno
691.401
211.800
520.964
1.823.374.246,95
242.003.350,85
Slika . Ukupni potrebni kapaciteti sortirnica u 2028. godini – SCENARIJ 2
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
8.2.2. Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
Potrebni novi kapaciteti postrojenja oporabu odvojeno prikupljenog biootpada (postupak oporabe R 3) su određeni kao razlika postojećih kapaciteta po županijama i Gradu Zagrebu prema podacima dostupnim u Registru onečišćavanja okoliša (ROO) i količina otpada koji je potrebno odvojeno prikupiti kao bi se ispunili ciljevi Scenarija 1 ili Scenarija 2 uzimajući u obzir prosječni udio nečistoća u odvojeno prikupljenom otpadu u iznosu od 13 %.
Ukupni potrebni kapaciteti novih kompostana i bioplinskih postrojenja (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost oporabe) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku ( Pogreška! Izvor reference nije pronađen. i Slika 65 za Scenarij 1, Tablica 35 i Slika 66 za Scenarij 2).
Uzimajući u obzir odredbe Provedbene odluke Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu, količine recikliranog komunalnog biootpada se određuju uzimajući u obzir i komunalni biootpad odvojen i recikliran na izvoru – „kućno kompostiranje“.
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1
2028. - Kompostane i bioplinska postrojenja
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u sustav biološke obrade
(t/god)
Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu
(t/god)
Broj bioplinskih postrojenja
Broj kompo-stana
Kapacitet postojećih bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)
Kapacitet postojećih kompostana za biološku obradu (t/god)
Ukupni postojeći kapacitet bioplinskih postrojenja i kompostana za biološku obradu
(t/god)
Potrebni dodatni kapacitet kompostana i bioplinskih postojenja za biološku obradu
(t/god)
Procjena troškova izgradnje
novih kompostana i bioplinskih postrojenja
(kn)
Procjena troškova izgradnje
novih kompostana i bioplinskih postrojenja
(EUR)
Procjena troškova nadogradnje postojećih bioplinskih postrojenja
(kn)
Procjena troškova nadogradnje postojećih bioplinskih postrojenja
(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
447.984
7.151
5
1
85.200
4.000
89.200
0
0
0
18.750.000
2.488.552,66
Brodsko-posavska
2,0%
9.168
0
0
0
0
0
9.168
45.838.745
6.083.846,97
0
0,00
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
17.479
0
1
0
5.720
5.720
11.759
58.793.865
7.803.286,88
0
0,00
Grad Zagreb
19,8%
88.478
2
3
27.033
42.038
69.071
19.407
97.033.836
12.878.603,23
7.500.000
995.421,06
Istarska
7,5%
33.382
0
0
0
0
0
33.382
166.910.430
22.152.821,02
0
0,00
Karlovačka
2,5%
11.050
0
0
0
0
0
11.050
55.248.241
7.332.701,71
0
0,00
Koprivničko-križevačka
1,7%
7.687
3
3
108.000
28.763
136.763
0
0
0
11.250.000
1.493.131,59
Krapinsko-zagorska
1,7%
7.754
0
0
0
0
0
7.754
38.770.599
5.145.742,78
0
0,00
Ličko-senjska
1,5%
6.654
0
0
0
0
0
6.654
33.272.051
4.415.960,05
0
0,00
Međimurska
2,6%
12.951
0
3
0
16.780
16.780
0
0
0
0
0,00
Osječko-baranjska
5,1%
22.628
13
1
438.275
4.499
442.774
0
0
0
48.750.000
6.470.236,91
Požeško-slavonska
1,0%
4.299
0
1
0
1.000
1.000
3.299
16.494.938
2.189.254,50
0
0,00
Primorsko-goranska
9,7%
43.572
0
1
0
2.000
2.000
41.572
207.859.719
27.587.725,66
0
0,00
Sisačko-moslavačka
2,7%
12.213
0
2
0
29.700
29.700
0
0
0
0
0,00
Splitsko-dalmatinska
14,3%
63.942
0
0
0
0
0
63.942
319.707.883
42.432.528,10
0
0,00
Šibensko-kninska
3,2%
14.528
0
0
0
0
0
14.528
72.639.470
9.640.914,46
0
0,00
Varaždinska
2,6%
11.434
2
2
36.000
4.000
40.000
0
0
0
7.500.000
995.421,06
Virovitičko-podravska
1,3%
5.868
2
0
36.500
0
36.500
0
0
0
7.500.000
995.421,06
Vukovarsko-srijemska
2,9%
12.937
6
0
36.300
0
36.300
0
0
0
22.500.000
2.986.263,19
Zadarska
6,1%
27.341
0
0
0
0
0
27.341
136.704.341
18.143.784,06
0
0,00
Zagrebačka
6,4%
28.684
2
1
72.500
30.000
102.500
0
0
0
7.500.000
995.421,06
Ukupno
449.199
35
19
839.808
168.500
1.008.308
249.855
1.249.274.118,14
165.807.169,44
131.250.000,00
17.419.868,60
183.227.038,04 EUR (1.380.524.118,14 kn)
Slika . Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1
Tablica . Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 2
2028.- Kompostane i bioplinska postrojenja
Županija
Udio županije u ukupno skupljenoj količini KO
Ulaz u biološku obradu
(t)
Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)
Broj bioplinskih postrojenja
Broj kompo-stana
Kapacitet postojećih bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)
Kapacitet postojećih kompostana za biološku obradu (t/god)
Ukupni postojeći kapacitet bioplinskih postrojenja i kompostana za biološku obradu
(t/god)
Potrebni dodatni kapacitet kompostana i bioplinskih postojenja za biološku obradu
(t/god)
Procjena troškova izgradnje novih kompostana i bioplinskih postrojenja
(kn)
Procjena troškova izgradnje novih kompostana i bioplinskih postrojenja
(EUR)
Procjena troškova nadogradnje postojećih bioplinskih postrojenja
(kn)
Procjena troškova nadogradnje postojećih bioplinskih postrojenja
(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska
1,6%
402.265
6.421
5
1
85.200
4.000
89.200
0
0
0
18.750.000
2.488.552,66
Brodsko-posavska
2,0%
8.232
0
0
0
0
0
8.232
41.160.679
5.462.960,91
0
0
Dubrovačko-neretvanska
3,9%
15.695
0
1
0
5.720
5.720
9.975
49.874.899
6.619.536,66
0
0
Grad Zagreb
19,8%
79.448
2
3
27.033
42.038
69.071
10.377
51.885.921
6.886.445,15
7.500.000
995.421,06
Istarska
7,5%
29.975
0
0
0
0
0
29.975
149.876.415
19.892.018,71
0
0
Karlovačka
2,5%
9.922
0
0
0
0
0
9.922
49.609.891
6.584.364,06
0
0
Koprivničko-križevačka
1,7%
6.902
3
3
108.000
28.763
136.763
0
0
0
11.250.000
1.493.131,59
Krapinsko-zagorska
1,7%
6.963
0
0
0
0
0
6.963
34.813.872
4.620.594,86
0
0
Ličko-senjska
1,5%
5.975
0
0
0
0
0
5.975
29.876.478
3.965.290,07
0
0
Međimurska
2,6%
12.951
0
3
0
16.780
16.780
0
0
0
0
0
Osječko-baranjska
5,1%
20.319
13
1
438.275
4.499
442.774
0
0
0
48.750.000
6.470.236,91
Požeško-slavonska
1,0%
3.860
0
1
0
1.000
1.000
2.860
14.301.276
1.898.105,51
0
0
Primorsko-goranska
9,7%
39.125
0
1
0
2.000
2.000
37.125
185.626.084
24.636.815,18
0
0
Sisačko-moslavačka
2,7%
10.967
0
2
0
29.700
29.700
0
0
0
0
0
Splitsko-dalmatinska
14,3%
57.416
0
0
0
0
0
57.416
287.080.151
38.102.083,88
0
0
Šibensko-kninska
3,2%
13.045
0
0
0
0
0
13.045
65.226.262
8.657.012,68
0
0
Varaždinska
2