Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 47/20)
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 134/20)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 143/21)
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 47/20)
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 134/20)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 143/21)
1.2.
Broj "Narodnih novina"
47/20
134/20
143/21
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta: /
Opis mjere: /
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU: /
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
ZDRAVSTVENI SUSTAV
Pojava novog koronavirusa u svijetu predstavljala je značajan rizik za Republiku Hrvatsku te je zahtijevala žurnu pripremu i odgovor zdravstvenog sustava, ali i međuresorne aktivnosti.
Od samih početaka krizno upravljanje epidemijom bolesti COVID-19 temeljilo se na četiri aktivnosti, a to su prevencija, pripravnost, odgovor i oporavak.
Određeni su sljedeći strateški ciljevi:
◊identificirati i karakterizirati prirodu virusa i kliničke ozbiljnosti bolesti
◊minimizirati prenosivost, morbiditet i mortalitet
◊minimizirati opterećenje na zdravstveni sustav te pružiti podršku zdravstvenom sustavu
◊informirati, angažirati i osvijestiti javnost.
Republika Hrvatska je pristupila ovoj novoj epidemiji koronavirusa poduzimajući sljedeće aktivnosti:
◊praćenje izbijanja epidemije
◊identificiranje i karakteriziranje prirode virusa i kliničke ozbiljnosti bolesti
◊istraživanje i primjena strategije liječenja zasnovane na dokazima specifičnim za respiratorne bolesti
◊brzo i učinkovito smanjenje utjecaja koronavirusa na populaciju
◊utjecanje na smanjenje rizika od daljnjeg prijenosa bolesti mjerama u zajednici i epidemiološkim mjerama te mjerama na granici
◊nabavu i distribuciju cjepiva
◊organizaciju punktova za cijepljenje
◊organizaciju timova za cijepljenje
◊praćenje nuspojava na cjepiva
◊utjecanje na brz i siguran oporavak pojedinaca, zajednice i sustava.
Ključni faktori u pristupu novonastaloj situaciji uključivali su:
◊korištenje postojećih sustava i mehanizama upravljanja, posebno onih za respiratorne bolesti
◊fleksibilan pristup i prilagodbu sukladno epidemiološkim mjerama
◊odgovore hitnih službi na epidemiju
◊kontinuirano prikupljanje i analizu podataka o epidemiološkoj situaciji
◊naglasak na komunikacijskim aktivnostima kao ključnom alatu u upravljanju odgovora na širenje epidemije.
Upravljanje novom epidemijom koronavirusa zahtijevalo je međusobnu suradnju svih uključenih dionika. Komunikacija je bila prioritet kako bi se osiguralo da pružatelji pravovremenih, točnih i sveobuhvatnih informacija i savjeta učinkovito mogu upravljati odgovorom u provođenju novih mjera kontrole koronavirusa i minimaliziranja vlastitog rizika od izloženosti. U aktivnostima podrške našoj zajednici uključena je Vlada Republike Hrvatske, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, Krizni stožer Ministarstva zdravstva, županijski i lokalni stožeri civilne zaštite, ministarstva, Državni inspektorat, stručne radne skupine i drugi eksperti u zdravstvenom sustavu. Konzultacije s odgovornim osobama i ekspertima bile su ključne za informiranje pri donošenju odluka. Javna komunikacija se koristila u svrhu pravodobnog, sveobuhvatnog, točnog informiranja javnosti o izbijanju novog koronavirusa.
U zdravstvenim ustanovama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkim zdravstvenim ustanovama svi kapaciteti usmjeravaju se na održivost i kvalitetu rada zdravstvenog sustava, i to ne samo u odnosu na epidemiju bolesti COVID-19, već i u odnosu na funkcioniranje zdravstvenog sustava u liječenju drugih bolesti sukladno potrebama pacijenata i svim izazovima ovih izvanrednih okolnosti.
Još prije proglašenja epidemije bolesti COVID-19 zdravstveni se sustav počeo reorganizirati i prilagođavati potrebama zbrinjavanja COVID-19 pozitivnih pacijenata, kao i ostalih pacijenata kojima je potrebno osigurati zdravstvenu zaštitu. U tom smislu Ministarstvo zdravstva kontinuirano daje upute vezane uz organizaciju nesmetanog pružanja zdravstvene skrbi, osobito što se tiče zbrinjavanja hitnih, prioritetnih i onkoloških pacijenata u bolnicama. Pravovremeno se upućuju mjere za prilagodbu njihovih kapaciteta zahtjevima pacijenata kojima je indicirano hitno i neodgodivo medicinsko zbrinjavanje, a organizacija rada zdravstvenih radnika postavljena je tako da se poveća njihova dostupnost. To se postiže kontinuiranim aktivnostima vezanim uz privremene rasporede zdravstvenih radnika te nezdravstvenih radnika iz matičnih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove, odnosno nezdravstvene objekte u kojima za to postoji potreba te za osiguravanje potrebne opreme, poglavito respiratora, kako bi se pacijentima i nadalje osiguralo optimalno i kontinuirano pružanje zdravstvene skrbi.
U situaciji pandemije/epidemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, provedena je reorganizacija zdravstvenog sustava kako bi se osigurali bolnički i drugi kapaciteti za liječenje bolesti COVID-19 na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
Bolničke zdravstvene ustanove su se tijekom cjelokupnog trajanja epidemije bolesti COVID-19 kontinuirano prilagođavale aktualnoj epidemiološkoj situaciji organizirajući svoj rad sukladno potrebama za zbrinjavanje novooboljelih pacijenata od bolesti COVID-19, ali i drugih pacijenata (hitnih, prioritetnih i onkoloških pacijenata), kako bi se nesmetano pružala bolnička zdravstvena skrb. Smirivanjem epidemiološke slike početkom 2021. postupno su se smanjivali bolnički kapaciteti za COVID-19 pa je tijekom mjeseca veljače dio mobiliziranih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika vraćen u matične ustanove. Također je i dio medicinsko-tehničke opreme koja je privremeno ustupljena ustanovama koje su za to imale pojačane potrebe, vraćen u matične ustanove.
Ministarstvo zdravstva je kontinuirano pratilo funkcioniranje bolničkog sustava te davalo upute vezane uz organizaciju nesmetanog pružanja zdravstvene skrbi, kako za pacijente oboljele od COVID-19, tako i za zbrinjavanje hitnih, prioritetnih te posebice onkoloških pacijenata.
TIJEK PANDEMIJE VEZANO ZA BROJ SLUČAJEVA
Jedan od najvažnijih aspekata cijele pandemije je i praćenje epidemiološke situacije. Ciljevi nacionalnog sustava praćenja zaraznih bolesti su utvrditi i zabilježiti oboljele od zaraznih bolesti, prepoznati epidemije i nadzirati trendove pojavljivanja zaraznih bolesti. Osnovna je zadaća epidemiološke službe praćenje i nadzor nad zaraznim bolestima s ciljem njihova sprječavanja i suzbijanja. Zarazne bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja navedene su u Listi zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 60/14, 28/20 i 73/22), a epidemija zarazne bolesti definirana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20 i 143/21). U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisan je i zdravstveni nadzor za određene kategorije stanovništva.
Lista zaraznih bolesti uključuje 101 zaraznu bolest koje se u Republici Hrvatskoj obvezno prijavljuju, a Listom su obuhvaćene i bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja i u Europskoj uniji. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj dostavljaju se i u Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) u Stockholm koji prikuplja podatke o kretanju zaraznih bolesti iz svih zemalja članica Europske unije. Zarazne bolesti ne poznaju granice pa je važna razmjena podataka o epidemiološkim pokazateljima, ne samo unutar Europe, već i globalno, tako da se za određene bolesti podaci dostavljaju i drugim međunarodnim suradnim ustanovama, kao npr. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Za određene skupine bolesti postoji i sve veća međusektorska suradnja, te se primjerice podaci o epidemijama koje se prenose hranom u Republici Hrvatskoj prosljeđuju u Europsku agenciju za sigurnost hrane (engl. EFSA), koja zajedno s ECDC-om izdaje godišnju publikaciju o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom.
U postupku prijavljivanja zaraznih bolesti liječnici prijavitelji služe se definicijama slučaja koje su, za bolesti koje se prijavljuju u Europskoj uniji, dogovorene i objavljene prema Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/945 оd 22. lipnja 2018. o zaraznim bolestima i povezanim posebnim zdravstvenim pitanjima koje je potrebno obuhvatiti epidemiološkim nadzorom te o relevantnim definicijama slučajeva, a za bolesti koje se prijavljuju i prate u Republici Hrvatskoj prema nacionalnim definicijama slučaja bolesti. Prikupljeni podaci pridonose razumijevanju epidemiologije bolesti, odnosno utječu na odabir preventivnih i protuepidemijskih mjera.
Sposobnost pravovremenog odgovora na prijetnje zdravlju zahtijeva sustav brze detekcije, brze reakcije, adekvatnog odgovora i komunikaciju o prijetnji, ne samo na lokalnoj već i na međunarodnoj razini. U Republici Hrvatskoj dobro je razvijen sustav ranog uzbunjivanja i odgovora na zarazne bolesti koji je uključen i u međunarodne sustave provedbe međunarodnih zdravstvenih propisa (International Health Regulation/IHR) i Europski sustav za rano uzbunjivanje i odgovor (Early Warning and Response System/EWRS) na razini Europske unije. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je Nacionalni kontakt za provedbu međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) te je u svojstvu nacionalnog kompetentnog tijela na razini Europske unije za suradnju s EWRS. Povjerljivi internetski sustav EWRS-a omogućio je stalnu svakodnevnu razmjenu informacija s Europskom komisijom te imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima država članica Europske unije, pri čemu se tijekom pandemije COVID-19 provodila intenzivna komunikacija s državama članicama kako bi se pravodobno i na siguran način slala upozorenja, razmjenjivale informacije i koordinirao nacionalni odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje.
Izvor službenih podataka o broju potvrđenih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj je platforma za centralni upis koja je uspostavljena na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) te se održava od strane HZZO-a. Putem platforme za centralni upis objedinjuju se podaci o rezultatima testiranja iz svih testnih centara u Republici Hrvatskoj koja vrše PCR i validirana brza antigenska testiranja na COVID-19. Dobno - spolna i geografska distribucija potvrđenih slučajeva dobiva se putem podataka iz baze registra osiguranika HZZO-a.
Navedeni izvori i dalje svakodnevno služe za sastavljanje priopćenja Stožera civilne zaštite te pisanje tjednih izvješća prema Ministarstvu zdravstva i Vladi Republike Hrvatske, a na temelju kojih se donose daljnje potrebne mjere. Navedenu platformu koristi i sanitarna inspekcija radi donošenja rješenja o stavljanju fizičkih osoba u samoizolaciju, kao i donošenju prekršajnih naloga. U izvještajnom razdoblju, zbog povećanog broja upita, uspostavljeno je i svakodnevno slanje relevantnih podataka o epidemiološkoj situaciji (dnevni broj oboljelih, testiranih i preminulih, dnevni podaci o provedbi cijepljenja, tjedni, dvotjedni i ukupni podaci o testiranjima te 7-dnevne i 14-dnevne stope po županijama) prema Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje zatim navedene podatke prosljeđuje veleposlanstvima Republike Hrvatske te prema Ministarstvu turizma i sporta za potrebe komunikacije prema inozemnim partnerima.
Praćenje kontakata oboljelih osoba također je bio iznimno važan aspekt djelovanja zdravstvenih službi tijekom pandemije. Period samoizolacije kontakata oboljele osobe mijenjao se ovisno o novim saznanjima o virusu i njegovom širenju sve dok nije ukinut u travnju 2022. godine. Također, tijekom epidemije uvodila su se i specifična ograničenja za putnike iz zemalja koje su u nekom trenutku smatrane rizičnijima za širenje virusa, naročito zbog novih varijanti.
Kako bi se omogućilo pravovremeno praćenje kontakata bilo je bitno organizirati i dovoljne dijagnostičke kapacitete kako bi se na vrijeme otkrili svi zaraženi slučajevi. Kapaciteti zdravstvenog sustava tokom epidemije podigli su se tijekom pandemije. Testiranja se provode kao i ranije, prema medicinskoj indikaciji u svrhu brze identifikacije i izolacije zaraženih osoba ili ostalih potreba u svrhu funkcioniranja društva te su osigurana i dostupna za sve građane.
Virusi su podložni stalnim promjenama kroz mutacije i varijacije na osnovnom genomu što je posljedica evolucije i prilagodbe virusa. Iako većina mutacija neće značajno utjecati na karakteristike virusa, neke mutacije ili kombinacije promjena na virusu mogu dovesti do izmjene nekih njegovih karakteristika koje omogućavaju veću mogućnost prijenosa ili veći utjecaj. Postupak sekvenciranja predstavlja uvid u genetski materijal određenog organizma i način njegove reprodukcije. Stručnjaci procjenjuju da je za praćenje širenja novih varijanti virusa u Europskoj uniji potrebno osigurati stabilno sekvenciranje najmanje 5 % pozitivnih uzoraka od ukupnog broja testiranih u određenom periodu. Republika Hrvatska je prihvatila mogućnost dostavljanja 5-10 % uzoraka pozitivnih testova ECDC-u na sekvenciranje jednom tjedno. Prvotni ugovor između ECDC i Eurofins Genomics Europe, komercijalnog laboratorija koji vrši uslugu sekvenciranja istekao je 7. travnja, ali je naknadno produžen do 17. listopada 2023. te su dogovoreni povećani kapaciteti sekvenciranja.
CIJEPLJENJE
Krajem prve godine pandemije postalo je dostupno i cijepljenje cjepivima više različitih proizvođača. Sporazumom Europske komisije i država članica sudionica o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19 od 30. srpnja 2020. države članice ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva i sklapa sporazume o prethodnoj kupnji (Advanced Purchase Agreement - APA) s onim proizvođačima za koje smatra da će proizvesti cjepiva. U nabavi cjepiva Vlada Republike Hrvatske vodila se načelima jednakosti i pravičnosti, kako bi osigurana količina cjepiva bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana, a države članice raspoređivale su doze prema metodologiji EUROSTATA, kao i iskazima interesa. U tu svrhu Republika Hrvatska je za razdoblje od 2020. do 2023. rezervirala i naručila 19,2 milijuna doza cjepiva. U svakoj županiji koordinatori provedbe cijepljenja prilagođavaju način provedbe cijepljenja i njihovu lokaciju prema fazama cijepljenja i obuhvatu stanovništva u svojim županijama. U izvještajnom razdoblju nastavilo se s cijepljenjem radno aktivne populacije te osoba mlađe životne dobi, kao i onih koji su zaposleni u prioritetnim djelatnostima poput obrazovanja, znanosti, policije, vojske, civilne zaštite te djelatnika zaposlenih u djelatnostima bitnim za gospodarstvo.
Broj lokacija za cijepljenje razlikovao se od županije do županije, kao i sam način provedbe cijepljenja koji je prilagođavan gospodarskim značajkama pojedine županije. Preporuke o cjepivima, razmacima između doza, docjepljivanjima i sl. mijenjaju se ovisno o najnovijim spoznajama.
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
Kako bi ograničile širenje virusa, države članice Europske unije donijele su različite mjere, od kojih su neke utjecale na pravo građana Europske unije da se slobodno kreću i borave na teritoriju država članica, kao što su ograničenja ulaska ili zahtjevi putnicima na granici da se podvrgnu karanteni/samoizolaciji ili testu na SARS-CoV-2. Takva ograničenja nepovoljno su utjecala na građane i poduzeća, posebno na prekogranične radnike i one koji putuju na posao ili sezonske radnike.
EU digitalna COVID potvrda univerzalni je dokaz u svim članicama Europske unije da je osoba nositelj potvrde preboljela bolest COVID-19, cijepljena protiv bolesti COVID-19 ili da je testirana te je rezultat testa negativan. Osim država članica, sustavu COVID potvrda priključile su se i neke zemlje izvan Europske unije, a neke su zemlje i proširile uporabu EU digitalnih COVID potvrda ili vlastitih sličnih potvrda kao sredstvo smanjivanja rizika od širenja zaraze prilikom posjeta ugostiteljskim objektima, kazalištima ili sličnim mjestima javnog okupljanja, osobito ako je riječ o zatvorenom prostoru.
Dana 7. travnja 2022. Nacionalni stožer civilne zaštite ukinuo je većinu epidemioloških mjera koje su do tada, uz različite izmjene, bile na snazi. Do ukidanja većine epidemioloških mjera došlo je zbog stabilne epidemiološke situacije s povremenim blagim oscilacijama koja se prati od kraja siječnja 2022.
Na snazi je ostala mjera nošenja medicinskih maski u zdravstvenim ustanovama, a u ostalim djelatnostima u kojima je do tada bilo obvezno nošenje maski ta se mjera ublažila na razinu preporuke.
Ipak, s obzirom na to da se u dosadašnjem tijeku pandemije pokazalo da se povećanje broja slučajeva, a time i opterećenje za zdravstveni sustav, pojavljuje u valovima s vrhuncem u jesenskim i zimskim mjesecima, epidemiološka situacija se pozorno prati.
Kao opći zakonodavni model upravljanja krizom, primjeren težini i urgentnosti opisane pandemije/epidemije koju odlikuju brze i nepredvidive promjene te stalna opasnost od eksponencijalnog rasta oboljelih, prethodnim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti uređen je institucionalni model prema kojem Stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske. Taj institucionalni model omogućio je brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela djelovanja i odlučivanja tijekom globalne pandemije / nacionalne epidemije uzrokovane bolešću COVID-19. Radi se o načelima djelotvornosti (učinkovitosti) i razmjernosti. Što znači da je predloženi model osigurao da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da su te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom Republike Hrvatske zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara prirodi potrebe za njihovim ograničenjem. Zakonom je osiguran kontinuitet u djelotvornom upravljanju krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19 te njezino učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
Osim efikasnosti, izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti doprinijele su žurnom načinu donošenja odluka, provođenju mjera te brzoj zaštiti i prilagodbi stanovništva Republike Hrvatske novonastalim uvjetima života. Također, propisane su i novčane kazne za prekršaje nepridržavanja propisanih sigurnosnih mjera, što su nadzirali policijski službenici i inspektori Ministarstva unutarnjih poslovai sanitarni inspektori Državnog inspektorata. Globalna pandemija izazvana bolešću COVID-19 predstavljala je glavni globalni problem javnog zdravstva i ljudske sigurnosti, izazvala je brojne promjene u svakodnevnom ponašanju i funkcioniranju građana, a samim time navedene promjene utjecale su na opseg i strukturu kriminalnog ponašanja.
PROVEDBA MJERA – POSTUPANJE POLICIJEI CIVILNE ZAŠTITE
Policija se prilagodila novim okolnostima i funkcioniranju u vrijeme pandemije i preuzela nove uloge i zadaće, a jedna od novih uloga policije je kontrola poštivanja izrečenih sigurnosnih zaštitnih mjera samoizolacije i karantene te zabrane napuštanja prebivališta. Kaznenopravni mehanizam u prevenciji širenja zaraznih bolesti pronalazi se u primjeni Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21) – kaznena djela protiv zdravlja ljudi, odnosno primjeni članka 180. Kaznenog zakona „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“, kao jedan od primarnih alata u osiguranju poštivanja mjera. Od početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pa sve do danas policijski službenici podnijeli su nadležnom državnom odvjetništvu 409 kaznenih prijava protiv počinitelja kaznenog djela iz članka 180. Kaznenog zakona.
Postupajući po izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, od donošenja predmetnog Zakona do danas, policijski službenici postigli su sljedeće:
- sveukupno je evidentirano 8864 postupanja po prekršajnoj problematici iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a ukupno je utvrđeno 12330 prekršaja i to:
obavljajući nadzor pridržavanja izrečene samoizolacije (kažnjivo po čl. 76.a ZPZB) utvrdili 7623 prekršaja, radi čega su počiniteljima ovih prekršaja izdali:
- 1069 izvješća o počinjenom prekršaju
- 1 potvrdu o naplaćenoj novčanoj kazni
- 10 obavijesti o počinjenom prekršaju
- 5 obavijesti o počinjenom prekršaju tip 1
- 749 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 15 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 6474 prekršajnih naloga
- 64 obaveznih prekršajnih naloga
- 237optužnih prijedloga
- 8 oportunitet
obavljajući nadzor pravilnog nošenja maski za lice ili medicinskih maski (kažnjivo po čl. 76.c ZPZB) utvrdili 4474 prekršaja, radi čega su počiniteljima ovih prekršaja izdali:
-474 izvješća o počinjenom prekršaju
-2692 mjere upozorenja
-218 potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni
-311 obavijesti o počinjenom prekršaju
-7 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-588 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-4 prekršajnih naloga
-354 obaveznih prekršajnih naloga
-1 obavijest o počinjenom prekršaju tip 2
-435 obavijesti o počinjenom prekršaju tip 3
-117 optužnih prijedloga
-7 oportunitet
obavljajući nadzor zabrane ili ograničenja javnih događanja i/ili okupljanja (kažnjivo po čl. 76.b ZPZB) utvrdili 47 prekršaja (24 pravna osoba, 23 fizička osoba), radi čega su izdali:
PRAVNOJ OSOBI:
-21 izvješće o počinjenom prekršaju
-5 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-4 obavezna prekršajna naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-3 prekršajna naloga
-12 optužnih prijedloga
FIZIČKOJ OSOBI:
-18 izvješća o počinjenom prekršaju
-6 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-7 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-3 prekršajna naloga
-2 obavezna prekršajna naloga
-5 optužnih prijedloga
obavljajući nadzor zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja (kažnjivo po čl. 76.d ZPZB) utvrdili 186 prekršaja, radi čega su fizičkim osobama vlasnicima ili posjednicima privatnih prostora, izdali:
-80 izvješća o počinjenom prekršaju
-37 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-4 obavezna prekršajna naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
-97 prekršajnih naloga
-9 obaveznih prekršajnih naloga
-24 optužna prijedloga.
Postupajući po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, od donošenja tog Zakona do danas, inspektori Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite postigli su sljedeće:
-ukupno je izvršeno 298.547 inspekcijskih nadzora te je postupano u 429 slučajeva, od čega je podnijeto 426 prekršajnih naloga i 3 optužna prijedloga. Protiv pravnih osoba podnijet je 391 prekršajni nalog (od toga 3 optužna prijedloga) te 38 prekršajnih naloga protiv fizičkih osoba, što je ukupno 429 prekršajnih naloga/optužnih prijedloga
-35 prekršajnih naloga podnijeto je na temelju članka 47. stavka 2. točka 10. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjiv po članku 76.b za pravnu osobu (10.000 kuna - 40.000 kuna) te odgovornu osobu u pravnoj osobi (5.000 kuna – 10.000 kuna)
-17 prekršajnih naloga podnijeto je na temelju članka 47. stavka 2. točka 10. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjiv po članku 76.b stavak 2. (fizička osoba obrtnik) (5.000 kuna - 10.000 kuna)
-38 prekršajnih naloga protiv fizičkih osoba, podnijeto je na temelju prekršaja iz članka 47. stavka 2. točke 9., kažnjivo prema članku 76.c gdje je određena novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna sukladno ovlastima iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te
-2 prekršajna naloga protiv fizičke osobe, vlasnika odnosno posjednika privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odlukama iz članka 47. stavka 2. točke 11. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjivo po članku 76.d navedenog Zakona (5.000 kuna – 10.000 kuna)
-u ostalim slučajevima postupano je po odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, br. 118/18, 31/20 i 20/21) koje se odnose na situaciju izazvanu pandemijom virusa SARS-Cov-2.
PROVEDBA MJERA – INSPEKCIJSKI NADZOR
S obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija početkom 2020. započela izvještavanje o pojavi grupiranja oboljelih od upale pluća u Kini i svijetu, te je prema epidemiološkoj situaciji 30. siječnja 2020. epidemija proglašena javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja (Public Health Emergency of Intenational Concern – PHEIC, Republika Hrvatska je vrlo rano započela s provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja ove infekcije. Odluku o proglašavanju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ministar zdravstva donio je 11. ožujka 2020.
Temeljem važećeg zakonodavnog okvira sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u vremenskom razdoblju od 1. veljače 2020. do 14. ožujka 2020., na graničnim prijelazima osobama koje dolaze iz zaraženih područja donosila upravnu mjeru provedbe obaveznih zdravstvenih pregleda te je ukupno izdala 11. 963 rješenja.
Ministar zdravstva 14. ožujka 2020. godine donio je Odluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolacija) (KLASA: 501-01/20-01/06, URBROJ: 534-01-20-1) kojom se naređuje da sve osobe koje dolaze iz zaraženog područja moraju biti u izolaciji u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolaciji) u trajanju od 14 dana.
Stupanjem na snagu te Odluke sanitarna inspekcija prestaje sa izdavanjem pojedinačnih rješenja i usmjerava provedbu inspekcijskih nadzora na kršenje obavezne mjere samoizolacije, te redovito od 15. ožujka 2020. godine postupa po prijavama kršenja samoizolacije i ukupno je izrečeno 771 usmeno rješenje kojim je naređena mjera samoizolacije, te je ukupno izrečeno 29 mandatnih kazni u ukupnom iznosu od 30.000,00 kuna.
Navedena situacija rezultirala jepotrebom za izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti budući da je bilo potrebno propisati novu mjeru protiv širenja zaraznih bolesti i to mjeru koja se odnosila na mjeru "izolacije u stanu", propisanu u članku 21. stavku 2. Zakona, čije je uređenje bilo potrebno poboljšati. Nadalje, pojavom zarazne bolesti COVID-19 Republika Hrvatska prvi put se susreće s novom pravnom situacijom koja u Zakonu nije izrijekom predviđena. Ona se očituje u tome da je u odnosu na bolest COVID-19 kumulativno proglašena i globalna pandemija od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a istodobno i epidemija zbog koje se cjelokupni teritorij Republike Hrvatske smatra "ugroženim" i/ili "zaraženim" područjem u smislu članka 2. stavka 5. Zakona. Stoga je Zakon bilo potrebno dopuniti i odredbama o odgovarajućem modelu upravljanja krizom u slučaju takve globalne pandemije/nacionalne epidemije.
Spomenuti institucionalni model prema kojem Stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu, zaštitu života i zdravlja ljudi). Također prvim novelama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti cilj je bio pooštravanje prekršajnih sankcija za osobe koje se ne pridržavaju donesenih mjera.
Ukupno je u 2020. izvršeno 6659 nadzora nad Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, i to kao ciljani nadzori ili se provođenje Odluka Stožera civilne zaštite kontroliralo u sklopu ostalih inspekcijskih nadzora. Od ukupnog broja 2203 nadzora izvršena su isključivo ciljano nad Odlukama stožera. Sanitarna inspekcija radi kršenja sigurnosnih mjera nije zatvarala objekte već su se nedostaci uglavnom sukladno novom zakonodavnom okviru otklanjali na licu mjesta. U 59 slučajeva donijeta je upravna mjera kao usmeno rješenje o otklanjanju nedostataka. U 2020. nije bilo pokretanja prekršajnih postupaka vezano uz kršenje Odluka Stožera, no u tom razdoblju inspektori su poglavito nadzirali kršenje mjera samoizolacije te je tada obrađeno 2716 prijava o kršenju samoizolacije, izdano je 490 prekršajnih naloga, izrečeno je 29 mandatnih kazni i ukupno je naplaćeno 533.813,26 kuna.
Nadalje zbog nove epidemiološke situacije u prosincu 2020. godine, a u cilju što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, novim zakonskim prijedlogom predlažu se nove sigurnosne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.
U odnosu na predložene sigurnosne mjere treba istaknuti da se prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti COVID-19 nedvojbenim ukazuje neophodnost pravilnog nošenja maski za lice ili medicinskih maski tako da pokrivaju usta i nos što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa.
Ujedno su se Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisale sankcije za pravne osobe, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.
Također, slijedom Zakona, u slučaju kada je proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata te inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti. Navedenim Zakonom omogućeno je djelotvorno upravljanje krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID -19, te njeno učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
U navedenu svrhu sanitarna inspekcija provela je u 2021. godini 6380 nadzora nad provedbom Odluka stožera kojima se osigurava provedba sigurnosnih mjera te je izdano 212 usmenih rješenja, a koja su se odnosila uglavnom na nepridržavanje propisnih uvjeta za usluživanje na otvorenom koji su na snazi 1. ožujka 2021. temeljem izmjena Odluke o nužnim mjerama od 26. veljače 2021. godine, a kojom je omogućeno pružanje ugostiteljskih usluga na način da hranu, piće, napitke i slastice mogu usluživati samo na otvorenim terasama odnosno drugim otvorenim prostorima za usluživanje, uz strogo pridržavanje propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Također je izdano 57 usmenih rješenja, a koja su se odnosila najvećim djelom na naređivanje otklanjanja nedostataka u smislu nepoštivanja Odluke o nužnoj epidemiološkoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski („Narodne novine“, broj 75/21) i u manjem dijelu nedostataka vezanih uz dezinfekcijsko sredstvo.
Navedeni nadzori provodili su se nad različitim vrstama ugostiteljskih objekata imajući u vidu aktualnu situaciju izazvanu epidemijom bolesti COVID-19 i važnost pridržavanja propisanih mjera tijekom turističke sezone, te u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, obrta i usluga, sporta i rekreacije.
U prosincu 2021. s obzirom na tadašnjuepidemiološku situaciju, a s ciljem što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, novim zakonskim prijedlogom predložena je nova sigurnosna mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Cilj te sigurnosne mjere je bio onemogućiti ulazak osoba u određene prostore ako ne predoče dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti kako bi se u što u većoj mjeri spriječilo daljnje širenje zarazne bolesti.
S tim u vezi, propisuje se obveza odgovornim osobama u javnopravnim tijelima da osiguraju provedbu navedene sigurnosne mjere te s ciljem njene provedbe odrede jednu ili više osoba za neposrednu provedbu. Isto tako, novelom Zakona uređuje se da su u izvršavanju nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni narediti provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore, kao i narediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri, radi ulaska u određene prostore.
U razdoblju od 01. siječnja 2022. do 09. travnja 2022. kada su na snagu stupile Odluke o prestanku važenja Odluke Stožera vezane uz ograničenja tj. sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti sanitarna inspekcija provela je 2538 inspekcijska nadzora od kojih su se 21 odnosili na nadzor nad nepoštivanjem Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova. U inspekcijskim nadzorima nad provođenjem Odluka Stožera civilne zaštite kao sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti izdano je ukupno 8 usmenih rješenja. Tri usmena rješenja odnosila su se vezano na otklanjanje nedostataka u smislu nepoštivanja s Odlukom o nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski („Narodne novine“, br. 75/21, 86/21, 90/21, 95/21, 100/21,106/21, 112/21, 117/21, 121/21 i 129/21), jedno usmeno rješenje odnosilo se na nepoštivanje Odluke Stožera vezano uz radno vrijeme objekta, a četiri usmena rješenja odnosila su se na neprovođenje Odluke o obaveznom testiranju, te su izdana 4 prekršajna naloga u iznosu od 50.000,00 kn na koja su podneseni prigovori i za sada je u tri postupka donesena nepravomoćna presuda i izrečena je kazna za odgovorne osobe u iznosu od 8.000,00 kn.
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Nastavno na Odluku ministra zdravstva o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, od 11. ožujka 2020., Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode („Narodne novine“, broj 30/20). Odlukom se uređuju iznimne mjere kontrole cijena za određene proizvode radi sprječavanja negativnih učinaka promjene cijena ili radi sprječavanja monopolističkog određivanja cijena tih proizvoda, čime se osigurava zaštita zdravlja i života ljudi na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19. Sve mjere propisane Odlukom do sada su provedene.
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem bolesti COVID-19 od 17. ožujka 2020., Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja preuzelo je obvezu nabave robe i usluga potrebnih za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem koronavirusa.
Odlukom je uspostavljen mehanizam nabave i isporuke robe i usluga u okviru kojega nalog i upute za nabavu Ravnateljstvu za robne zalihe daje Stožer civilne zaštite. Slijedom izvršene nabave, Stožer civilne zaštite nalaže Ravnateljstvu za robne zalihe isporuku nabavljene robe. Sve nabave koje je Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izvršilo na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske od 17. ožujka 2020. izvršene su u okvirima naloga koje je Stožer civilne zaštite uputio Ravnateljstvu za robne zalihe.
Na temelju mogućnosti iz članka 42. Zakona o javnoj nabavi, ove nabave robe i usluga izuzete su od primjene Zakona o javnoj nabavi, a zbog zaštite bitnih sigurnosnih interesa Hrvatske koji se ne mogu jamčiti s manje drastičnim mjerama. Zaštita života i zdravlja građana je bitan sigurnosni interes države te se upravo iz tog razloga nabavlja roba poput zaštitnih maski, odijela, naočala, rukavica, nazuvaka i dezinficijensa.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
S ciljem zaštite starijih osoba i osoba iz drugih ranjivih skupina koji su prepoznati kao zdravstveno najugroženiji trenutnom epidemijom COVID-19, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od početka epidemije od veljače 2020. kontinuirano pruža podršku pružateljima usluga u sustavu socijalne skrbi što je u prvom valu rezultiralo iznimno malim brojem zaraženih osoba koje koriste uslugu smještaja te je s tim u vezi osnovano Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina kao međuresorno savjetodavno i stručno tijelo Ministarstva.
Pojavom zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, otežano je provođenje djelatnosti socijalne skrbi, posebno usluge smještaja, i to zbog bolesti ili izolacije korisnika i/ili zaposlenika, što je dovelo do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovitih poslova.
Zbog navedenog, donijet je Zakon o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 138/20), s ciljem da u slučaju nastupa posebnih okolnosti, kao što je pojava zarazne bolesti COVID-19, ministar prema potrebi može donijeti pojedinačne odluke radi:
-mobilizacije radnika,
-rekvizicije opreme i prijevoznih sredstava,
-privremene uporabe poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač:
-Republika Hrvatska,
-jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili
-pružatelj usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen, dok te okolnosti traju.
Posebne i sigurnosne mjere provode se sukladno trenutačnoj epidemiološkoj situaciji u Republici Hrvatskoj, odnosno sukladno uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga koje zajedno donose Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ili sukladno trenutačnoj situaciji u samoj ustanovi socijalne skrbi.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Pandemija uzrokovana koronavirusom prouzročila je poremećaje na tržištu rada zbog zatvaranja dijela gospodarstva. Pravovremenom uspostavom zaštitnih mehanizama potpora za očuvanje radnih mjesta, značajno su ublažene negativne posljedice te je spriječen nagli porast broja nezaposlenih. Cilj Vlade Republike Hrvatske bio je putem pomoći za očuvanje radnih mjesta održati nisku stopu nezaposlenosti te očuvati likvidnost gospodarskih subjekata. Potpore koje se provode od ožujka 2020. se kontinuirano prilagođavaju potrebama gospodarstva.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) provodi odluke Vlade Republike Hrvatske kroz šest mjera pomoći mikro, malom i srednjem poduzetništvu uslijed epidemije uzrokovane koronavirusom. Ukupna vrijednost mjera od inicijalnih 1,148 milijardi kuna iz ožujka 2020., sada iznosi 570.708.076,18 eura.
S ciljem što bržeg odgovora na novonastale potrebe poduzetnika za dodatnom likvidnošću prilagođena su 4, a uvedena nova 2 financijska instrumenta. Programi su financirani iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Sukladno načelima djelotvornosti (učinkovitosti) i razmjernosti poduzimane mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu zaštitu života i zdravlja ljudi), ali te su mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom Republike Hrvatske zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara prirodi potrebe za njihovim ograničenjem. Zakonom je osiguran kontinuitet u djelotvornom upravljanju krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19 te njezino učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
Odluke Stožera civilne zaštite primjenjivale su se prema putnicima ovisno iz kojeg područja dolaze. Na taj način izbjegla se diskriminacija, s obzirom da je tretman bio jednak za sve putnike koji dolaze iz istog područja.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Zakon, sa svojim izmjenama omogućio je pravodobnu i brzu pripremu kao i daljnja postupanja u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj čime je omogućen dobar odgovor zdravstvenog sustava na pandemiju COVID-19 tijekom koje, iako je u pojedinim periodima od 2020. godine znatno opterećivala zdravstveni sustav, nikada nije došlo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sustava te su svi pacijenti, i s COVID-om i ostali, dobili pravovremenu i profesionalnu skrb u skladu s njihovim potrebama i primjerene kvalitete. Potrebno je daljnje praćenje situacije u zdravstvenom sustavu, kako vezao uz pandemiju COVID-19 koja još uvijek traje, tako i vezano uz ostale bolesti, naročito kronične nezarazne bolesti koje opterećuju zdravstveni sustav i u skladu s rezultatima praćenja predlagati i donositi eventualne daljnje izmjene.
6. PRILOZI
Epidemiološki podaci zaključno s 31.12.2022.
Ukupan broj zabilježenih slučajeva 1.263.901
Ukupan broj oporavljenih 1.243.576
Ukupan broj preminulih 17.596
Ukupan broj obavljenih testiranja 5.426.284
Broj prijavljenih hospitalizacija od 16.4.2020. 88.988
Broj prijavljenih osoba stavljenih na respirator od 16.4.2020. 8.904
Broj osoba cijepljenih najmanje jednom dozom bilo kojeg cjepiva 2.320.672 (59,68% ukupnog stanovništva)
Broj osoba sa završenim primarnim cijepljenjem 2.250.557 (57,87% ukupnog stanovništva)
Broj docijepljenih osoba 988.026 (25,41% ukupnog stanovništva)
Izvješća o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj
Moreira ED Jr, Kitchin N, Xu X, et al. Safety and Efficacy of a Third Dose of BNT162b2 Covid-19 Vaccine. N Engl J Med. 2022;386(20):1910-1921. doi:10.1056/NEJMoa2200674
Creech CB, Anderson E, Berthaud V, et al. Evaluation of mRNA-1273 Covid-19 Vaccine in Children 6 to 11 Years of Age. N Engl J Med. 2022;386(21):2011-2023. doi:10.1056/NEJMoa2203315
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 47/20)
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 134/20)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 143/21)
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 47/20)
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 134/20)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 143/21)
1.2.
Broj "Narodnih novina"
47/20
134/20
143/21
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta: /
Opis mjere: /
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU: /
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
ZDRAVSTVENI SUSTAV
Pojava novog koronavirusa u svijetu predstavljala je značajan rizik za Republiku Hrvatsku te je zahtijevala žurnu pripremu i odgovor zdravstvenog sustava, ali i međuresorne aktivnosti.
Od samih početaka krizno upravljanje epidemijom bolesti COVID-19 temeljilo se na četiri aktivnosti, a to su prevencija, pripravnost, odgovor i oporavak.
Određeni su sljedeći strateški ciljevi:
◊ identificirati i karakterizirati prirodu virusa i kliničke ozbiljnosti bolesti
◊ minimizirati prenosivost, morbiditet i mortalitet
◊ minimizirati opterećenje na zdravstveni sustav te pružiti podršku zdravstvenom sustavu
◊ informirati, angažirati i osvijestiti javnost.
Republika Hrvatska je pristupila ovoj novoj epidemiji koronavirusa poduzimajući sljedeće aktivnosti:
◊ praćenje izbijanja epidemije
◊ identificiranje i karakteriziranje prirode virusa i kliničke ozbiljnosti bolesti
◊ istraživanje i primjena strategije liječenja zasnovane na dokazima specifičnim za respiratorne bolesti
◊ brzo i učinkovito smanjenje utjecaja koronavirusa na populaciju
◊ utjecanje na smanjenje rizika od daljnjeg prijenosa bolesti mjerama u zajednici i epidemiološkim mjerama te mjerama na granici
◊ nabavu i distribuciju cjepiva
◊ organizaciju punktova za cijepljenje
◊ organizaciju timova za cijepljenje
◊ praćenje nuspojava na cjepiva
◊ utjecanje na brz i siguran oporavak pojedinaca, zajednice i sustava.
Ključni faktori u pristupu novonastaloj situaciji uključivali su:
◊ korištenje postojećih sustava i mehanizama upravljanja, posebno onih za respiratorne bolesti
◊ fleksibilan pristup i prilagodbu sukladno epidemiološkim mjerama
◊ odgovore hitnih službi na epidemiju
◊ kontinuirano prikupljanje i analizu podataka o epidemiološkoj situaciji
◊ naglasak na komunikacijskim aktivnostima kao ključnom alatu u upravljanju odgovora na širenje epidemije.
Upravljanje novom epidemijom koronavirusa zahtijevalo je međusobnu suradnju svih uključenih dionika. Komunikacija je bila prioritet kako bi se osiguralo da pružatelji pravovremenih, točnih i sveobuhvatnih informacija i savjeta učinkovito mogu upravljati odgovorom u provođenju novih mjera kontrole koronavirusa i minimaliziranja vlastitog rizika od izloženosti. U aktivnostima podrške našoj zajednici uključena je Vlada Republike Hrvatske, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, Krizni stožer Ministarstva zdravstva, županijski i lokalni stožeri civilne zaštite, ministarstva, Državni inspektorat, stručne radne skupine i drugi eksperti u zdravstvenom sustavu. Konzultacije s odgovornim osobama i ekspertima bile su ključne za informiranje pri donošenju odluka. Javna komunikacija se koristila u svrhu pravodobnog, sveobuhvatnog, točnog informiranja javnosti o izbijanju novog koronavirusa.
U zdravstvenim ustanovama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkim zdravstvenim ustanovama svi kapaciteti usmjeravaju se na održivost i kvalitetu rada zdravstvenog sustava, i to ne samo u odnosu na epidemiju bolesti COVID-19, već i u odnosu na funkcioniranje zdravstvenog sustava u liječenju drugih bolesti sukladno potrebama pacijenata i svim izazovima ovih izvanrednih okolnosti.
Još prije proglašenja epidemije bolesti COVID-19 zdravstveni se sustav počeo reorganizirati i prilagođavati potrebama zbrinjavanja COVID-19 pozitivnih pacijenata, kao i ostalih pacijenata kojima je potrebno osigurati zdravstvenu zaštitu. U tom smislu Ministarstvo zdravstva kontinuirano daje upute vezane uz organizaciju nesmetanog pružanja zdravstvene skrbi, osobito što se tiče zbrinjavanja hitnih, prioritetnih i onkoloških pacijenata u bolnicama. Pravovremeno se upućuju mjere za prilagodbu njihovih kapaciteta zahtjevima pacijenata kojima je indicirano hitno i neodgodivo medicinsko zbrinjavanje, a organizacija rada zdravstvenih radnika postavljena je tako da se poveća njihova dostupnost. To se postiže kontinuiranim aktivnostima vezanim uz privremene rasporede zdravstvenih radnika te nezdravstvenih radnika iz matičnih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove, odnosno nezdravstvene objekte u kojima za to postoji potreba te za osiguravanje potrebne opreme, poglavito respiratora, kako bi se pacijentima i nadalje osiguralo optimalno i kontinuirano pružanje zdravstvene skrbi.
U situaciji pandemije/epidemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, provedena je reorganizacija zdravstvenog sustava kako bi se osigurali bolnički i drugi kapaciteti za liječenje bolesti COVID-19 na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
Bolničke zdravstvene ustanove su se tijekom cjelokupnog trajanja epidemije bolesti COVID-19 kontinuirano prilagođavale aktualnoj epidemiološkoj situaciji organizirajući svoj rad sukladno potrebama za zbrinjavanje novooboljelih pacijenata od bolesti COVID-19, ali i drugih pacijenata (hitnih, prioritetnih i onkoloških pacijenata), kako bi se nesmetano pružala bolnička zdravstvena skrb. Smirivanjem epidemiološke slike početkom 2021. postupno su se smanjivali bolnički kapaciteti za COVID-19 pa je tijekom mjeseca veljače dio mobiliziranih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika vraćen u matične ustanove. Također je i dio medicinsko-tehničke opreme koja je privremeno ustupljena ustanovama koje su za to imale pojačane potrebe, vraćen u matične ustanove.
Ministarstvo zdravstva je kontinuirano pratilo funkcioniranje bolničkog sustava te davalo upute vezane uz organizaciju nesmetanog pružanja zdravstvene skrbi, kako za pacijente oboljele od COVID-19, tako i za zbrinjavanje hitnih, prioritetnih te posebice onkoloških pacijenata.
TIJEK PANDEMIJE VEZANO ZA BROJ SLUČAJEVA
Jedan od najvažnijih aspekata cijele pandemije je i praćenje epidemiološke situacije. Ciljevi nacionalnog sustava praćenja zaraznih bolesti su utvrditi i zabilježiti oboljele od zaraznih bolesti, prepoznati epidemije i nadzirati trendove pojavljivanja zaraznih bolesti. Osnovna je zadaća epidemiološke službe praćenje i nadzor nad zaraznim bolestima s ciljem njihova sprječavanja i suzbijanja. Zarazne bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja navedene su u Listi zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 60/14, 28/20 i 73/22), a epidemija zarazne bolesti definirana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20 i 143/21). U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisan je i zdravstveni nadzor za određene kategorije stanovništva.
Lista zaraznih bolesti uključuje 101 zaraznu bolest koje se u Republici Hrvatskoj obvezno prijavljuju, a Listom su obuhvaćene i bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja i u Europskoj uniji. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj dostavljaju se i u Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) u Stockholm koji prikuplja podatke o kretanju zaraznih bolesti iz svih zemalja članica Europske unije. Zarazne bolesti ne poznaju granice pa je važna razmjena podataka o epidemiološkim pokazateljima, ne samo unutar Europe, već i globalno, tako da se za određene bolesti podaci dostavljaju i drugim međunarodnim suradnim ustanovama, kao npr. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Za određene skupine bolesti postoji i sve veća međusektorska suradnja, te se primjerice podaci o epidemijama koje se prenose hranom u Republici Hrvatskoj prosljeđuju u Europsku agenciju za sigurnost hrane (engl. EFSA), koja zajedno s ECDC-om izdaje godišnju publikaciju o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom.
U postupku prijavljivanja zaraznih bolesti liječnici prijavitelji služe se definicijama slučaja koje su, za bolesti koje se prijavljuju u Europskoj uniji, dogovorene i objavljene prema Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/945 оd 22. lipnja 2018. o zaraznim bolestima i povezanim posebnim zdravstvenim pitanjima koje je potrebno obuhvatiti epidemiološkim nadzorom te o relevantnim definicijama slučajeva, a za bolesti koje se prijavljuju i prate u Republici Hrvatskoj prema nacionalnim definicijama slučaja bolesti. Prikupljeni podaci pridonose razumijevanju epidemiologije bolesti, odnosno utječu na odabir preventivnih i protuepidemijskih mjera.
Sposobnost pravovremenog odgovora na prijetnje zdravlju zahtijeva sustav brze detekcije, brze reakcije, adekvatnog odgovora i komunikaciju o prijetnji, ne samo na lokalnoj već i na međunarodnoj razini. U Republici Hrvatskoj dobro je razvijen sustav ranog uzbunjivanja i odgovora na zarazne bolesti koji je uključen i u međunarodne sustave provedbe međunarodnih zdravstvenih propisa (International Health Regulation/IHR) i Europski sustav za rano uzbunjivanje i odgovor (Early Warning and Response System/EWRS) na razini Europske unije. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je Nacionalni kontakt za provedbu međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) te je u svojstvu nacionalnog kompetentnog tijela na razini Europske unije za suradnju s EWRS. Povjerljivi internetski sustav EWRS-a omogućio je stalnu svakodnevnu razmjenu informacija s Europskom komisijom te imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima država članica Europske unije, pri čemu se tijekom pandemije COVID-19 provodila intenzivna komunikacija s državama članicama kako bi se pravodobno i na siguran način slala upozorenja, razmjenjivale informacije i koordinirao nacionalni odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje.
Izvor službenih podataka o broju potvrđenih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj je platforma za centralni upis koja je uspostavljena na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) te se održava od strane HZZO-a. Putem platforme za centralni upis objedinjuju se podaci o rezultatima testiranja iz svih testnih centara u Republici Hrvatskoj koja vrše PCR i validirana brza antigenska testiranja na COVID-19. Dobno - spolna i geografska distribucija potvrđenih slučajeva dobiva se putem podataka iz baze registra osiguranika HZZO-a.
Navedeni izvori i dalje svakodnevno služe za sastavljanje priopćenja Stožera civilne zaštite te pisanje tjednih izvješća prema Ministarstvu zdravstva i Vladi Republike Hrvatske, a na temelju kojih se donose daljnje potrebne mjere. Navedenu platformu koristi i sanitarna inspekcija radi donošenja rješenja o stavljanju fizičkih osoba u samoizolaciju, kao i donošenju prekršajnih naloga. U izvještajnom razdoblju, zbog povećanog broja upita, uspostavljeno je i svakodnevno slanje relevantnih podataka o epidemiološkoj situaciji (dnevni broj oboljelih, testiranih i preminulih, dnevni podaci o provedbi cijepljenja, tjedni, dvotjedni i ukupni podaci o testiranjima te 7-dnevne i 14-dnevne stope po županijama) prema Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje zatim navedene podatke prosljeđuje veleposlanstvima Republike Hrvatske te prema Ministarstvu turizma i sporta za potrebe komunikacije prema inozemnim partnerima.
Praćenje kontakata oboljelih osoba također je bio iznimno važan aspekt djelovanja zdravstvenih službi tijekom pandemije. Period samoizolacije kontakata oboljele osobe mijenjao se ovisno o novim saznanjima o virusu i njegovom širenju sve dok nije ukinut u travnju 2022. godine. Također, tijekom epidemije uvodila su se i specifična ograničenja za putnike iz zemalja koje su u nekom trenutku smatrane rizičnijima za širenje virusa, naročito zbog novih varijanti.
Kako bi se omogućilo pravovremeno praćenje kontakata bilo je bitno organizirati i dovoljne dijagnostičke kapacitete kako bi se na vrijeme otkrili svi zaraženi slučajevi. Kapaciteti zdravstvenog sustava tokom epidemije podigli su se tijekom pandemije. Testiranja se provode kao i ranije, prema medicinskoj indikaciji u svrhu brze identifikacije i izolacije zaraženih osoba ili ostalih potreba u svrhu funkcioniranja društva te su osigurana i dostupna za sve građane.
Virusi su podložni stalnim promjenama kroz mutacije i varijacije na osnovnom genomu što je posljedica evolucije i prilagodbe virusa. Iako većina mutacija neće značajno utjecati na karakteristike virusa, neke mutacije ili kombinacije promjena na virusu mogu dovesti do izmjene nekih njegovih karakteristika koje omogućavaju veću mogućnost prijenosa ili veći utjecaj. Postupak sekvenciranja predstavlja uvid u genetski materijal određenog organizma i način njegove reprodukcije. Stručnjaci procjenjuju da je za praćenje širenja novih varijanti virusa u Europskoj uniji potrebno osigurati stabilno sekvenciranje najmanje 5 % pozitivnih uzoraka od ukupnog broja testiranih u određenom periodu. Republika Hrvatska je prihvatila mogućnost dostavljanja 5-10 % uzoraka pozitivnih testova ECDC-u na sekvenciranje jednom tjedno. Prvotni ugovor između ECDC i Eurofins Genomics Europe, komercijalnog laboratorija koji vrši uslugu sekvenciranja istekao je 7. travnja, ali je naknadno produžen do 17. listopada 2023. te su dogovoreni povećani kapaciteti sekvenciranja.
CIJEPLJENJE
Krajem prve godine pandemije postalo je dostupno i cijepljenje cjepivima više različitih proizvođača. Sporazumom Europske komisije i država članica sudionica o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19 od 30. srpnja 2020. države članice ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva i sklapa sporazume o prethodnoj kupnji (Advanced Purchase Agreement - APA) s onim proizvođačima za koje smatra da će proizvesti cjepiva. U nabavi cjepiva Vlada Republike Hrvatske vodila se načelima jednakosti i pravičnosti, kako bi osigurana količina cjepiva bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana, a države članice raspoređivale su doze prema metodologiji EUROSTATA, kao i iskazima interesa. U tu svrhu Republika Hrvatska je za razdoblje od 2020. do 2023. rezervirala i naručila 19,2 milijuna doza cjepiva. U svakoj županiji koordinatori provedbe cijepljenja prilagođavaju način provedbe cijepljenja i njihovu lokaciju prema fazama cijepljenja i obuhvatu stanovništva u svojim županijama. U izvještajnom razdoblju nastavilo se s cijepljenjem radno aktivne populacije te osoba mlađe životne dobi, kao i onih koji su zaposleni u prioritetnim djelatnostima poput obrazovanja, znanosti, policije, vojske, civilne zaštite te djelatnika zaposlenih u djelatnostima bitnim za gospodarstvo .
Broj lokacija za cijepljenje razlikovao se od županije do županije, kao i sam način provedbe cijepljenja koji je prilagođavan gospodarskim značajkama pojedine županije. Preporuke o cjepivima, razmacima između doza, docjepljivanjima i sl. mijenjaju se ovisno o najnovijim spoznajama.
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
Kako bi ograničile širenje virusa, države članice Europske unije donijele su različite mjere, od kojih su neke utjecale na pravo građana Europske unije da se slobodno kreću i borave na teritoriju država članica, kao što su ograničenja ulaska ili zahtjevi putnicima na granici da se podvrgnu karanteni/samoizolaciji ili testu na SARS-CoV-2. Takva ograničenja nepovoljno su utjecala na građane i poduzeća, posebno na prekogranične radnike i one koji putuju na posao ili sezonske radnike.
EU digitalna COVID potvrda univerzalni je dokaz u svim članicama Europske unije da je osoba nositelj potvrde preboljela bolest COVID-19, cijepljena protiv bolesti COVID-19 ili da je testirana te je rezultat testa negativan. Osim država članica, sustavu COVID potvrda priključile su se i neke zemlje izvan Europske unije, a neke su zemlje i proširile uporabu EU digitalnih COVID potvrda ili vlastitih sličnih potvrda kao sredstvo smanjivanja rizika od širenja zaraze prilikom posjeta ugostiteljskim objektima, kazalištima ili sličnim mjestima javnog okupljanja, osobito ako je riječ o zatvorenom prostoru.
Dana 7. travnja 2022. Nacionalni stožer civilne zaštite ukinuo je većinu epidemioloških mjera koje su do tada, uz različite izmjene, bile na snazi. Do ukidanja većine epidemioloških mjera došlo je zbog stabilne epidemiološke situacije s povremenim blagim oscilacijama koja se prati od kraja siječnja 2022.
Na snazi je ostala mjera nošenja medicinskih maski u zdravstvenim ustanovama, a u ostalim djelatnostima u kojima je do tada bilo obvezno nošenje maski ta se mjera ublažila na razinu preporuke.
Ipak, s obzirom na to da se u dosadašnjem tijeku pandemije pokazalo da se povećanje broja slučajeva, a time i opterećenje za zdravstveni sustav, pojavljuje u valovima s vrhuncem u jesenskim i zimskim mjesecima, epidemiološka situacija se pozorno prati.
Kao opći zakonodavni model upravljanja krizom, primjeren težini i urgentnosti opisane pandemije/epidemije koju odlikuju brze i nepredvidive promjene te stalna opasnost od eksponencijalnog rasta oboljelih, prethodnim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti uređen je institucionalni model prema kojem Stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske. Taj institucionalni model omogućio je brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela djelovanja i odlučivanja tijekom globalne pandemije / nacionalne epidemije uzrokovane bolešću COVID-19. Radi se o načelima djelotvornosti (učinkovitosti) i razmjernosti. Što znači da je predloženi model osigurao da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da su te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom Republike Hrvatske zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara prirodi potrebe za njihovim ograničenjem. Zakonom je osiguran kontinuitet u djelotvornom upravljanju krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19 te njezino učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
Osim efikasnosti, izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti doprinijele su žurnom načinu donošenja odluka, provođenju mjera te brzoj zaštiti i prilagodbi stanovništva Republike Hrvatske novonastalim uvjetima života. Također, propisane su i novčane kazne za prekršaje nepridržavanja propisanih sigurnosnih mjera, što su nadzirali policijski službenici i inspektori Ministarstva unutarnjih poslova i sanitarni inspektori Državnog inspektorata. Globalna pandemija izazvana bolešću COVID-19 predstavljala je glavni globalni problem javnog zdravstva i ljudske sigurnosti, izazvala je brojne promjene u svakodnevnom ponašanju i funkcioniranju građana, a samim time navedene promjene utjecale su na opseg i strukturu kriminalnog ponašanja.
PROVEDBA MJERA – POSTUPANJE POLICIJE I CIVILNE ZAŠTITE
Policija se prilagodila novim okolnostima i funkcioniranju u vrijeme pandemije i preuzela nove uloge i zadaće, a jedna od novih uloga policije je kontrola poštivanja izrečenih sigurnosnih zaštitnih mjera samoizolacije i karantene te zabrane napuštanja prebivališta. Kaznenopravni mehanizam u prevenciji širenja zaraznih bolesti pronalazi se u primjeni Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21) – kaznena djela protiv zdravlja ljudi, odnosno primjeni članka 180. Kaznenog zakona „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“, kao jedan od primarnih alata u osiguranju poštivanja mjera. Od početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pa sve do danas policijski službenici podnijeli su nadležnom državnom odvjetništvu 409 kaznenih prijava protiv počinitelja kaznenog djela iz članka 180. Kaznenog zakona.
Postupajući po izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, od donošenja predmetnog Zakona do danas, policijski službenici postigli su sljedeće:
- sveukupno je evidentirano 8864 postupanja po prekršajnoj problematici iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a ukupno je utvrđeno 12330 prekršaja i to:
obavljajući nadzor pridržavanja izrečene samoizolacije (kažnjivo po čl. 76.a ZPZB) utvrdili 7623 prekršaja, radi čega su počiniteljima ovih prekršaja izdali:
- 1069 izvješća o počinjenom prekršaju
- 1 potvrdu o naplaćenoj novčanoj kazni
- 10 obavijesti o počinjenom prekršaju
- 5 obavijesti o počinjenom prekršaju tip 1
- 749 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 15 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 6474 prekršajnih naloga
- 64 obaveznih prekršajnih naloga
- 237optužnih prijedloga
- 8 oportunitet
obavljajući nadzor pravilnog nošenja maski za lice ili medicinskih maski (kažnjivo po čl. 76.c ZPZB) utvrdili 4474 prekršaja, radi čega su počiniteljima ovih prekršaja izdali:
- 474 izvješća o počinjenom prekršaju
- 2692 mjere upozorenja
- 218 potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni
- 311 obavijesti o počinjenom prekršaju
- 7 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 588 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 4 prekršajnih naloga
- 354 obaveznih prekršajnih naloga
- 1 obavijest o počinjenom prekršaju tip 2
- 435 obavijesti o počinjenom prekršaju tip 3
- 117 optužnih prijedloga
- 7 oportunitet
obavljajući nadzor zabrane ili ograničenja javnih događanja i/ili okupljanja (kažnjivo po čl. 76.b ZPZB) utvrdili 47 prekršaja (24 pravna osoba, 23 fizička osoba), radi čega su izdali:
PRAVNOJ OSOBI:
- 21 izvješće o počinjenom prekršaju
- 5 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 4 obavezna prekršajna naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 3 prekršajna naloga
- 12 optužnih prijedloga
FIZIČKOJ OSOBI:
- 18 izvješća o počinjenom prekršaju
- 6 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 7 obaveznih prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 3 prekršajna naloga
- 2 obavezna prekršajna naloga
- 5 optužnih prijedloga
obavljajući nadzor zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja (kažnjivo po čl. 76.d ZPZB) utvrdili 186 prekršaja, radi čega su fizičkim osobama vlasnicima ili posjednicima privatnih prostora, izdali:
- 80 izvješća o počinjenom prekršaju
- 37 prekršajnih naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 4 obavezna prekršajna naloga po izvješću o počinjenom prekršaju
- 97 prekršajnih naloga
- 9 obaveznih prekršajnih naloga
- 24 optužna prijedloga.
Postupajući po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, od donošenja tog Zakona do danas, inspektori Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite postigli su sljedeće:
- ukupno je izvršeno 298.547 inspekcijskih nadzora te je postupano u 429 slučajeva, od čega je podnijeto 426 prekršajnih naloga i 3 optužna prijedloga. Protiv pravnih osoba podnijet je 391 prekršajni nalog (od toga 3 optužna prijedloga) te 38 prekršajnih naloga protiv fizičkih osoba, što je ukupno 429 prekršajnih naloga/optužnih prijedloga
- 35 prekršajnih naloga podnijeto je na temelju članka 47. stavka 2. točka 10. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjiv po članku 76.b za pravnu osobu ( 10.000 kuna - 40.000 kuna) te odgovornu osobu u pravnoj osobi (5.000 kuna – 10.000 kuna)
- 17 prekršajnih naloga podnijeto je na temelju članka 47. stavka 2. točka 10. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjiv po članku 76.b stavak 2. (fizička osoba obrtnik) ( 5.000 kuna - 10.000 kuna)
- 38 prekršajnih naloga protiv fizičkih osoba, podnijeto je na temelju prekršaja iz članka 47. stavka 2. točke 9., kažnjivo prema članku 76.c gdje je određena novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna sukladno ovlastima iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te
- 2 prekršajna naloga protiv fizičke osobe, vlasnika odnosno posjednika privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odlukama iz članka 47. stavka 2. točke 11. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjivo po članku 76.d navedenog Zakona (5.000 kuna – 10.000 kuna)
- u ostalim slučajevima postupano je po odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, br. 118/18, 31/20 i 20/21) koje se odnose na situaciju izazvanu pandemijom virusa SARS-Cov-2.
PROVEDBA MJERA – INSPEKCIJSKI NADZOR
S obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija početkom 2020. započela izvještavanje o pojavi grupiranja oboljelih od upale pluća u Kini i svijetu, te je prema epidemiološkoj situaciji 30. siječnja 2020. epidemija proglašena javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja (Public Health Emergency of Intenational Concern – PHEIC, Republika Hrvatska je vrlo rano započela s provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja ove infekcije. Odluku o proglašavanju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ministar zdravstva donio je 11. ožujka 2020.
Temeljem važećeg zakonodavnog okvira sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u vremenskom razdoblju od 1. veljače 2020. do 14. ožujka 2020., na graničnim prijelazima osobama koje dolaze iz zaraženih područja donosila upravnu mjeru provedbe obaveznih zdravstvenih pregleda te je ukupno izdala 11. 963 rješenja.
Ministar zdravstva 14. ožujka 2020. godine donio je Odluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolacija) (KLASA: 501-01/20-01/06, URBROJ: 534-01-20-1) kojom se naređuje da sve osobe koje dolaze iz zaraženog područja moraju biti u izolaciji u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolaciji) u trajanju od 14 dana.
Stupanjem na snagu te Odluke sanitarna inspekcija prestaje sa izdavanjem pojedinačnih rješenja i usmjerava provedbu inspekcijskih nadzora na kršenje obavezne mjere samoizolacije, te redovito od 15. ožujka 2020. godine postupa po prijavama kršenja samoizolacije i ukupno je izrečeno 771 usmeno rješenje kojim je naređena mjera samoizolacije, te je ukupno izrečeno 29 mandatnih kazni u ukupnom iznosu od 30.000,00 kuna.
Navedena situacija rezultirala je potrebom za izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti budući da je bilo potrebno propisati novu mjeru protiv širenja zaraznih bolesti i to mjeru koja se odnosila na mjeru "izolacije u stanu", propisanu u članku 21. stavku 2. Zakona, čije je uređenje bilo potrebno poboljšati. Nadalje, pojavom zarazne bolesti COVID-19 Republika Hrvatska prvi put se susreće s novom pravnom situacijom koja u Zakonu nije izrijekom predviđena. Ona se očituje u tome da je u odnosu na bolest COVID-19 kumulativno proglašena i globalna pandemija od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a istodobno i epidemija zbog koje se cjelokupni teritorij Republike Hrvatske smatra "ugroženim" i/ili "zaraženim" područjem u smislu članka 2. stavka 5. Zakona. Stoga je Zakon bilo potrebno dopuniti i odredbama o odgovarajućem modelu upravljanja krizom u slučaju takve globalne pandemije/nacionalne epidemije.
Spomenuti institucionalni model prema kojem Stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu, zaštitu života i zdravlja ljudi). Također prvim novelama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti cilj je bio pooštravanje prekršajnih sankcija za osobe koje se ne pridržavaju donesenih mjera.
Ukupno je u 2020. izvršeno 6659 nadzora nad Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, i to kao ciljani nadzori ili se provođenje Odluka Stožera civilne zaštite kontroliralo u sklopu ostalih inspekcijskih nadzora. Od ukupnog broja 2203 nadzora izvršena su isključivo ciljano nad Odlukama stožera. Sanitarna inspekcija radi kršenja sigurnosnih mjera nije zatvarala objekte već su se nedostaci uglavnom sukladno novom zakonodavnom okviru otklanjali na licu mjesta. U 59 slučajeva donijeta je upravna mjera kao usmeno rješenje o otklanjanju nedostataka. U 2020. nije bilo pokretanja prekršajnih postupaka vezano uz kršenje Odluka Stožera, no u tom razdoblju inspektori su poglavito nadzirali kršenje mjera samoizolacije te je tada obrađeno 2716 prijava o kršenju samoizolacije, izdano je 490 prekršajnih naloga, izrečeno je 29 mandatnih kazni i ukupno je naplaćeno 533.813,26 kuna.
Nadalje zbog nove epidemiološke situacije u prosincu 2020. godine, a u cilju što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, novim zakonskim prijedlogom predlažu se nove sigurnosne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.
U odnosu na predložene sigurnosne mjere treba istaknuti da se prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti COVID-19 nedvojbenim ukazuje neophodnost pravilnog nošenja maski za lice ili medicinskih maski tako da pokrivaju usta i nos što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa.
Ujedno su se Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisale sankcije za pravne osobe, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.
Također, slijedom Zakona, u slučaju kada je proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata te inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti. Navedenim Zakonom omogućeno je djelotvorno upravljanje krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID -19, te njeno učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
U navedenu svrhu sanitarna inspekcija provela je u 2021. godini 6380 nadzora nad provedbom Odluka stožera kojima se osigurava provedba sigurnosnih mjera te je izdano 212 usmenih rješenja, a koja su se odnosila uglavnom na nepridržavanje propisnih uvjeta za usluživanje na otvorenom koji su na snazi 1. ožujka 2021. temeljem izmjena Odluke o nužnim mjerama od 26. veljače 2021. godine, a kojom je omogućeno pružanje ugostiteljskih usluga na način da hranu, piće, napitke i slastice mogu usluživati samo na otvorenim terasama odnosno drugim otvorenim prostorima za usluživanje, uz strogo pridržavanje propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Također je izdano 57 usmenih rješenja, a koja su se odnosila najvećim djelom na naređivanje otklanjanja nedostataka u smislu nepoštivanja Odluke o nužnoj epidemiološkoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski („Narodne novine“, broj 75/21) i u manjem dijelu nedostataka vezanih uz dezinfekcijsko sredstvo.
Navedeni nadzori provodili su se nad različitim vrstama ugostiteljskih objekata imajući u vidu aktualnu situaciju izazvanu epidemijom bolesti COVID-19 i važnost pridržavanja propisanih mjera tijekom turističke sezone, te u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, obrta i usluga, sporta i rekreacije.
U prosincu 2021. s obzirom na tadašnju epidemiološku situaciju, a s ciljem što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, novim zakonskim prijedlogom predložena je nova sigurnosna mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Cilj te sigurnosne mjere je bio onemogućiti ulazak osoba u određene prostore ako ne predoče dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti kako bi se u što u većoj mjeri spriječilo daljnje širenje zarazne bolesti.
S tim u vezi, propisuje se obveza odgovornim osobama u javnopravnim tijelima da osiguraju provedbu navedene sigurnosne mjere te s ciljem njene provedbe odrede jednu ili više osoba za neposrednu provedbu. Isto tako, novelom Zakona uređuje se da su u izvršavanju nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni narediti provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore, kao i narediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri, radi ulaska u određene prostore.
U razdoblju od 01. siječnja 2022. do 09. travnja 2022. kada su na snagu stupile Odluke o prestanku važenja Odluke Stožera vezane uz ograničenja tj. sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti sanitarna inspekcija provela je 2538 inspekcijska nadzora od kojih su se 21 odnosili na nadzor nad nepoštivanjem Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova. U inspekcijskim nadzorima nad provođenjem Odluka Stožera civilne zaštite kao sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti izdano je ukupno 8 usmenih rješenja. Tri usmena rješenja odnosila su se vezano na otklanjanje nedostataka u smislu nepoštivanja s Odlukom o nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski („Narodne novine“, br. 75/21, 86/21, 90/21, 95/21, 100/21,106/21, 112/21, 117/21, 121/21 i 129/21 ), jedno usmeno rješenje odnosilo se na nepoštivanje Odluke Stožera vezano uz radno vrijeme objekta, a četiri usmena rješenja odnosila su se na neprovođenje Odluke o obaveznom testiranju, te su izdana 4 prekršajna naloga u iznosu od 50.000,00 kn na koja su podneseni prigovori i za sada je u tri postupka donesena nepravomoćna presuda i izrečena je kazna za odgovorne osobe u iznosu od 8.000,00 kn .
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Nastavno na Odluku ministra zdravstva o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, od 11. ožujka 2020., Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode („Narodne novine“, broj 30/20). Odlukom se uređuju iznimne mjere kontrole cijena za određene proizvode radi sprječavanja negativnih učinaka promjene cijena ili radi sprječavanja monopolističkog određivanja cijena tih proizvoda, čime se osigurava zaštita zdravlja i života ljudi na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19. Sve mjere propisane Odlukom do sada su provedene.
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem bolesti COVID-19 od 17. ožujka 2020., Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja preuzelo je obvezu nabave robe i usluga potrebnih za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem koronavirusa.
Odlukom je uspostavljen mehanizam nabave i isporuke robe i usluga u okviru kojega nalog i upute za nabavu Ravnateljstvu za robne zalihe daje Stožer civilne zaštite. Slijedom izvršene nabave, Stožer civilne zaštite nalaže Ravnateljstvu za robne zalihe isporuku nabavljene robe. Sve nabave koje je Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izvršilo na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske od 17. ožujka 2020. izvršene su u okvirima naloga koje je Stožer civilne zaštite uputio Ravnateljstvu za robne zalihe.
Na temelju mogućnosti iz članka 42. Zakona o javnoj nabavi, ove nabave robe i usluga izuzete su od primjene Zakona o javnoj nabavi, a zbog zaštite bitnih sigurnosnih interesa Hrvatske koji se ne mogu jamčiti s manje drastičnim mjerama. Zaštita života i zdravlja građana je bitan sigurnosni interes države te se upravo iz tog razloga nabavlja roba poput zaštitnih maski, odijela, naočala, rukavica, nazuvaka i dezinficijensa .
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
S ciljem zaštite starijih osoba i osoba iz drugih ranjivih skupina koji su prepoznati kao zdravstveno najugroženiji trenutnom epidemijom COVID-19, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od početka epidemije od veljače 2020. kontinuirano pruža podršku pružateljima usluga u sustavu socijalne skrbi što je u prvom valu rezultiralo iznimno malim brojem zaraženih osoba koje koriste uslugu smještaja te je s tim u vezi osnovano Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina kao međuresorno savjetodavno i stručno tijelo Ministarstva.
Pojavom zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, otežano je provođenje djelatnosti socijalne skrbi, posebno usluge smještaja, i to zbog bolesti ili izolacije korisnika i/ili zaposlenika, što je dovelo do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovitih poslova.
Zbog navedenog, donijet je Zakon o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 138/20), s ciljem da u slučaju nastupa posebnih okolnosti, kao što je pojava zarazne bolesti COVID-19, ministar prema potrebi može donijeti pojedinačne odluke radi:
- mobilizacije radnika,
- rekvizicije opreme i prijevoznih sredstava,
- privremene uporabe poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač:
- Republika Hrvatska,
- jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili
- pružatelj usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen, dok te okolnosti traju.
Posebne i sigurnosne mjere provode se sukladno trenutačnoj epidemiološkoj situaciji u Republici Hrvatskoj, odnosno sukladno uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga koje zajedno donose Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ili sukladno trenutačnoj situaciji u samoj ustanovi socijalne skrbi.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Pandemija uzrokovana koronavirusom prouzročila je poremećaje na tržištu rada zbog zatvaranja dijela gospodarstva. Pravovremenom uspostavom zaštitnih mehanizama potpora za očuvanje radnih mjesta, značajno su ublažene negativne posljedice te je spriječen nagli porast broja nezaposlenih. Cilj Vlade Republike Hrvatske bio je putem pomoći za očuvanje radnih mjesta održati nisku stopu nezaposlenosti te očuvati likvidnost gospodarskih subjekata. Potpore koje se provode od ožujka 2020. se kontinuirano prilagođavaju potrebama gospodarstva.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) provodi odluke Vlade Republike Hrvatske kroz šest mjera pomoći mikro, malom i srednjem poduzetništvu uslijed epidemije uzrokovane koronavirusom. Ukupna vrijednost mjera od inicijalnih 1,148 milijardi kuna iz ožujka 2020., sada iznosi 570.708.076,18 eura.
S ciljem što bržeg odgovora na novonastale potrebe poduzetnika za dodatnom likvidnošću prilagođena su 4, a uvedena nova 2 financijska instrumenta. Programi su financirani iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Sukladno načelima djelotvornosti (učinkovitosti) i razmjernosti poduzimane mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu zaštitu života i zdravlja ljudi), ali te su mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom Republike Hrvatske zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara prirodi potrebe za njihovim ograničenjem. Zakonom je osiguran kontinuitet u djelotvornom upravljanju krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19 te njezino učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi.
Odluke Stožera civilne zaštite primjenjivale su se prema putnicima ovisno iz kojeg područja dolaze. Na taj način izbjegla se diskriminacija, s obzirom da je tretman bio jednak za sve putnike koji dolaze iz istog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Zakon, sa svojim izmjenama omogućio je pravodobnu i brzu pripremu kao i daljnja postupanja u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj čime je omogućen dobar odgovor zdravstvenog sustava na pandemiju COVID-19 tijekom koje, iako je u pojedinim periodima od 2020. godine znatno opterećivala zdravstveni sustav, nikada nije došlo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sustava te su svi pacijenti, i s COVID-om i ostali, dobili pravovremenu i profesionalnu skrb u skladu s njihovim potrebama i primjerene kvalitete. Potrebno je daljnje praćenje situacije u zdravstvenom sustavu, kako vezao uz pandemiju COVID-19 koja još uvijek traje, tako i vezano uz ostale bolesti, naročito kronične nezarazne bolesti koje opterećuju zdravstveni sustav i u skladu s rezultatima praćenja predlagati i donositi eventualne daljnje izmjene.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
6. PRILOZI
Epidemiološki podaci zaključno s 31.12.2022.
Ukupan broj zabilježenih slučajeva 1.263.901
Ukupan broj oporavljenih 1.243.576
Ukupan broj preminulih 17.596
Ukupan broj obavljenih testiranja 5.426.284
Broj prijavljenih hospitalizacija od 16.4.2020. 88.988
Broj prijavljenih osoba stavljenih na respirator od 16.4.2020. 8.904
Broj osoba cijepljenih najmanje jednom dozom bilo kojeg cjepiva 2.320.672 (59,68% ukupnog stanovništva)
Broj osoba sa završenim primarnim cijepljenjem 2.250.557 (57,87% ukupnog stanovništva)
Broj docijepljenih osoba 988.026 (25,41% ukupnog stanovništva)
Literatura:
Službena stranica Vlade Republike Hrvatske na temu koronavirusa ( https://www.koronavirus.hr/ )
Odluke Stožera civilne zaštite ( https://civilna-zastita.gov.hr/odluke-stozera-civilne-zastite-rh-za-sprecavanje-sirenja-zaraze-koronavirusom/2304 )
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ( https://www.hzjz.hr/ )
Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ( https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/ )
Tjedna i mjesečna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ; https://www.koronavirus.hr/mjesecna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/1005 )
Ministarstvo zdravstva RH ( https://zdravlje.gov.hr/ )
Izvješća o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj
Razdoblja:
11.3.2020-15.1.2021 https://vlada.gov.hr/sjednice/38-sjednica-vlade-republike-hrvatske-31331/31331
16.1.-31.5.2021 https://vlada.gov.hr/sjednice/65-sjednica-vlade-republike-hrvatske-32430/32430
1.6.-31.8.2021 https://vlada.gov.hr/sjednice/79-sjednica-vlade-republike-hrvatske-33108/33108
1.9.-31.12.2021 https://vlada.gov.hr/sjednice/96-sjednica-vlade-republike-hrvatske-33757/33757
1.1.-31.5.2022 https://vlada.gov.hr/sjednice/128-sjednica-vlade-republike-hrvatske-35684/35684
1.6.-31.8.2022 https://vlada.gov.hr/sjednice/156-sjednica-vlade-republike-hrvatske-36152/36152
Svjetska zdravstvena organizacija ( https://www.who.int/ )
WHO Coronavirus disease (COVID-19) Weekly Epidemiological Updates and Monthly Operational Updates ( https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports )
COVID-19 situation in the WHO European Region: ( https://who.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/ead3c6475654481ca51c248d52ab9c61 )
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ( https://www.ecdc.europa.eu/en )
EDCD Latest risk assessment ( https://www.ecdc.europa.eu/en/current-risk-assessment-novel-coronavirus-situation )
CDC COVID-19 Vaccine Effectiveness Monthly Update ( https://covid.cdc.gov/covid-data-tracker/#vaccine-effectiveness )
WHO Vaccine efficacy, effectiveness and protection ( https://www.who.int/news-room/feature-stories/detail/vaccine-efficacy-effectiveness-and-protection )
Moreira ED Jr, Kitchin N, Xu X, et al. Safety and Efficacy of a Third Dose of BNT162b2 Covid-19 Vaccine. N Engl J Med. 2022;386(20):1910-1921. doi:10.1056/NEJMoa2200674
Creech CB, Anderson E, Berthaud V, et al. Evaluation of mRNA-1273 Covid-19 Vaccine in Children 6 to 11 Years of Age. N Engl J Med. 2022;386(21):2011-2023. doi:10.1056/NEJMoa2203315
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: MINISTAR
izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.
Datum: 20. ožujka 2023. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva