USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavka 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14  - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

0

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o šumama („Narodne novine“, br. 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20) je temeljni akt iz područja šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i financiranje iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Zakonom o šumama određeno je da se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske rješenjem može izdvojiti šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske isključivo kada se isto nalazi u obuhvatu građevinskog područja. Tijelo nadležno za raspolaganje državnom imovinom provodi postupak rješavanja imovinskopravnih odnosa dok Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje isključivo u dijelu izdvajanja opisanih nekretnina iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Infrastrukturi zahvati, kao vodne građevine, javne ceste, željeznička infrastruktura, se svojim najvećim dijelom upravo planiraju na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i to izvan granica građevinskog područja. Sadašnji zakonodavni okvir upravnog područja šumarstva ne predviđa mogućnost izdvajanja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u svrhu izgradnje i rekonstrukcije opisanih infrastrukturnih zahvatu u prostoru odnosno ne predviđa rješavanje imovinskopravnih odnosa za opisane nekretnine u slučajevima kada je to propisano posebnim propisima osim u slučajevima kada su isti proglašeni strateškim investicijskim projektima od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu. Vlada Republike Hrvatske u opisanim slučajevima može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.

U svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma sukladno važećem zakonodavnom okviru nemogu se izvoditi radovi gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.

Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana nije propisano.

Licencirani izvoditelji šumarskih radova u šumama privatnih šumoposjednika nemaju obvezu da u određenom roku unose u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).

Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo poljoprivrede na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Ministarstvu poljoprivrede.

Krčenje šuma sukladno važećem propisu nemože se dozvoliti u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka.

Neusklađenost katastarskih kultura na česticama koje su uključene u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske predstavlja značajan problem investicijskim projektima na nekretninama koje su uključene u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske.

Ministarstvo poljoprivrede, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, u postupcima parcelacije zemljišta, na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na prijedlog parcelacijskog elaborata.

Zakup šumskog zemljišta propisan je Zakonom o šumama te Uredbom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Predmetne odredbe potrebno je usuglasiti s propisima iz drugih područja koji omogućuju aktivnosti na šumi i šumskom zemljištu u vidu zakupa (stočarstvo, graditeljstvo itd.).

Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od 995.421,06 eura plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Iste su u obvezi dostave obrasca obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 2021. donijela je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20).

Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Povećanjem investicijskih projekata i planiranjem sve većeg broj infrastrukturnih građevina na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske izvan obuhvata građevinskog područja, razvidnom je postala potreba da se putem izmjena i dopuna Zakona omogući izdvajanje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske te rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste u slučajevima kada je to propisano posebnim propisom. Opisani postupak se provodi pri ministarstvu nadležnom za poslove šumarstva.

U kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma potrebno je omogućiti pojedine radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode.

Nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično) te njihovo korištenje predstavlja sve važniji segment razvoja ruralnih područja Republike Hrvatske. Stoga je potrebno omogućiti korištenje istih do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana u skladu s potrebama.

Licenciranim izvoditeljima šumarskih radova u  šumama privatnih šumoposjednika propisuje se vremenski rok od 24 sata od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u  kojemu su imaju obvezu unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).

Šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. te je iste neophodno uključiti u postupak proglašenja šume posebne namjene - urbane šume.

Prema površini šume i šumskog zemljišta privatni šumoposjednik može biti mali šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta do 20 ha i srednji šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha. Predlaže se da srednji šumoposjenik (šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20  a manjom od 300 ha) podnosi zahtjev za doznaku stabala licenciranom izvoditelju šumarskih radova jer sam snosi troškove doznake, a licencirani izvoditelj je dužan, u skladu s člankom 30. stavkom. 4. važećeg Zakona, upisivati podatke o doznaci stabala u Registar, a mali šumoposjednik Ministarstvu poljoprivrede.

U svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka potrebno je omogućiti krčenje šume.

Promjena kulture katastarskih čestica, u šumu ili šumsko zemljište, uključenih u šumskogospodarske područje Republike Hrvatske predstavlja značajan iskorak poradi vođenja evidencija šuma i šumskog zemljišta.

Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost u svim postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, za razliku od odredbe važećeg Zakona koja je bila usmjerena isključivo na parcelaciju šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

U Zakonu o šumama neophodno je detaljnije propisati mogućnost zakupa šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Predmetnom promjenom Zakona omogućiti će se donošenje provedbenog propisa pravilnika kojim će se pobliže propisati postupak davanja u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, npr. radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja kao i ostalim gospodarstvenicima te sve ostale radnje u okviru zakupa šumskog zemljišta.

Ukidanje obveze dostave obrasca obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma obveznicima plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Normativnim intervencijama, putem izmjena i dopuna Zakona, osigurava se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a dodatno i unaprjeđenje postojećih normativnih rješenja u područjima propisa koja su se u trenutnoj provedbi pokazala neodgovarajućima. Nomotehničkom doradom teksta postojećeg Zakona propis će se učiniti jasnijim i preciznijim.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Putem izmjena i dopuna Zakona se omogućava izdvajanje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u svrhu održavanja i izgradnje infrastrukturnih zahvata odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste u slučajevima kada je to propisano posebnim propisom. Rješavanje problematike izdvajanja šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste omogućava provođenje postupka pri jednome tijelu što predstavlja učinkovitije provođenje samog postupka.

Tijelo nadležno za poslove zaštite prirode može izdati rješenje o izvođenju radova gospodarenja šumom i šumskim zemljište u kategorijama strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma te na opisani način omogućiti očuvanje zaštićenih područja.

Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda obavlja se do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana u skladu sbez ograničenja, osim korištenja istih koje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od 24 sata od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica). Predmetna odredba omogućiti će učinkovitiju i bržu kontrolu izvršenih radova.

Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo poljoprivrede na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o  šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Donošenjem predmetnog propisa omogućuje se usuglašavanje svih dionika prostora naspram proglašenja urbane šume.

Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova. Na ovaj način se skraćuje postupak doznake i izbjegava suvišno administriranje. Ministarstvo će i dalje primati zahtjeve za doznaku malih šumoposjednika jer u skladu s člankom 68. važećeg Zakona ima obvezu financiranja doznake stabala pa stoga i dužnost kontrole dokumentacije kojom mali šumoposjednik dokazuje pravo na podnošenje zahtjeva .

Dozvolu za krčenje šuma svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju izdaje Ministarstvo na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode. Sukladno posebnim propisima iz djelokruga zaštite prirode potrebno je omogućiti donošenje dozvole o krčenju degradiranih oblika šume (šibljaci) u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju.  Zahtjev za krčenjem  u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

Nakon provedenog postupka o odobrenju šumskogospodarskog plana, javni šumoposjednik pravna osoba ustanova ili korisnik predaje popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište. Predmetna odredba omogućuje učinkovito usklađenje načina uporabe nekretnina.

U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnom propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Ovom odredbom omogućuje se sudjelovanje Ministarstva u svim postupcima promjena u katastru zemljišta osim u postupcima parcelacije koji se provode prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Naime, u postupcima koji se povode prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje uključeno je i javnopravno tijelo nadležno za šume i šumsko zemljište. Ti postupci provode se u skladu s prostornim planovima prilikom čije izrade je također sudjelovalo imenovano tijelo. Stoga predmetni izuzetak predstavlja administaratino skraćenje postupka. Opisanom odredbom onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od 1 ha osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, u slučajevima nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.

Predmetni izmjenama Zakona o šumama u dijelu zakupa šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske omogućuje se brže raspisivanje javnih poziva za prikupljanje ponuda za zakup šumskog zemljišta kao i dodatni kriteriji neophodni za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za prikupljanje ponuda.

Pravne i fizičke osobe, koje su obveznici plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, nisu u obvezi dostave obrasca obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma u svrhu administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata te radi provedbe poslova državne uprave po službenoj dužnosti.

Predloženim Zakonom se osigurava prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Isto tako  omogućava se sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg Zakona u cjelini kako uvođenjem novih normativnih rješenja tako i nomotehničkom doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

    Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu  

    Republike Hrvatske.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Članak 1.

U Zakonu o šumama („Narodne novine“, broj 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) u članku 5. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovog članka bivše vojne nekretnine površine do 1  ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovog Zakona.

Članak 2.

U članku 12. stavku 3. iza riječi: „granica“ dodaju se riječi „i naziva“.

Članak 3.

U članku 24. ispred riječi: “Osoba“ dodaje se oznaka:“(1)“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) U svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma, po zahtjevu osobe nadležne za upravljanje zaštićenim područjem, tijelo nadležno za poslove zaštite prirode može izdati dopuštenje sukladno posebnom propisu za radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom“.

Članak 4.

U članku 28. iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

„(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije osim programa koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže koji mogu podlijegati postupku izvanredne revizije.“.

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 12. i 13.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 14. iza riječi: „prosjeka“ dodaju se riječi: „u prvoj godini važenja“.

Iza dosadašnjeg stavka 13. koji postaje stavak 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:

„(15) Nedrvni šumski proizvodi mogu se koristiti bez ograničenja do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode.“.

Dosadašnji stavak 14. postaje stavak 16.

Članak 5.

U članku 29. stavci 3. i 6. mijenjaju se i glase:

„(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja komisije za provedbu ispitnog postupka o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a komisiju osniva Ministarstvo.

(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja komisije za provedbu ispitnog postupka o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a komisiju iz reda šumarskih stručnjaka osniva Ministarstvo.“.

U stavku 8. riječi: „Služba za“ zamjenjuje se riječ ima: „Ministarstvo u odnosu na“.

U stavku 9. riječ: „povjerenstva“ zamjenjuje se riječju: “komisije“, iza postavka 6. briše se točka i dodaje se podstavak 7. koji glasi:

„- za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristi Korisnik terete Korisnika.“.

U stavku 10. riječ: „povjerenstva“, zamjenjuje se riječima: „komisije za provedbu ispitnog postupka“.

Članak 6.

U članku 30. iza stavka 3. dodaje se  stavak 4. koji glasi:

„(4) Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od 24 sata od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).“.

Članak 7.

U članku 33. stavku 4. iza riječi: „Hrvatska“, briše se točka i dodaje se zarez i riječi: „uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.“

Članak 8.

U članku 36. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova.“.

Članak 9.

Članak 39. mijenja se i glasi:

„(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 5. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba .

(4) Dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(5) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 5. i 6. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanja povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(6) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.

(7) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje.

(8) Ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine nije privedeno  namjeni radi koje je obavljeno krčenje, mora se pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(9) Stručne poslove iz stavka 5. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(10) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(11) Protiv dozvole iz stavka 5. ovoga članka žalba se podnosi ovom Ministarstvu.

(12) Protiv dozvole iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.“.

Članak 10.

(a) U članku 51. stavak 2. briše se.

(b) Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 9., 13. i 14. postaju stavci 2., 3., 4., 8., 12. i 13.

(c) U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 5., riječi: „stavku 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavku 2 .“.

(d) Dosadašnji stavak 7., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

„(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je Prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama ostaju u šumskogospodarskom području i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.“.

(e) Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi:

„(7) Pravo građenja iz stavka 6 . ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama.“.

(f) Dosadašnji stavak 10., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi:

„(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim građevinama strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.“.

(g) U dosadašnjem stavku 11., koji postaje stavak 10., riječi: „stavaka 7. i 10.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 6. i 9.“.

(h) U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 11., riječi: „stavaka 7. i 10.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 6. i 9.“.

Članak 11.

Iza članka 51. dodaje se članak 51 a. koji glasi:

„Članak 51 a.

„(1) Pojedinu šumu i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu Republike Hrvatske, ako za to postoji interes Republike Hrvatske utvrđen posebnim propisom,  Ministarstvo može u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, vodnih građevina i građevina za zaštitu od voda, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata, rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ili izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti pravo vlasništva.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .“.

Članak 12.

U članku 52. iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu, javni šumoposjednik, Pravna osoba, Ustanova ili Korisnik predaje popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište.“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 13.

U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske , Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnom propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje“.  

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničničkih zajednica.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka 55. i članak 55. brišu se.

Članak 15.

Članak 59. mijenja se i glasi:

„ (1) Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni, mogu se davati u zakup.

(b) Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu:

a) odmora, rekreacije i sporta

b) pašarenja

c) postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m²

d) osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji.

(c) Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koja su zaštićena prema posebnom propisu te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima.

(d) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, predmet zakupa u svrhu pašarenja može biti šumsko zemljište unutar područja posebnog rezervata koje je zaštićeno prema posebnom propisu.

(e) Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.

(f) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, najveća površina šumskog zemljišta koju javni šumoposjednik može dati u zakup u svrhu pašarenja ne smije biti veća od 10 % od trenutnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla, uz uvjet da se ponuditelj u programu korištenja obveže na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od dana potpisivanja ugovora o zakupu.

(g) Sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske je gospodarski program korištenja šumskog zemljišta (dalje u tekstu: Gospodarski program).

(h) Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka.

(i) Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka provodi javni šumoposjednik putem javnog poziva za prikupljanje ponuda.

(j) Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu iz stavka 9. ovoga članka te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta.

(k) Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva iz stavka 10. ovoga članka, donosi javni šumoposjednik.

(l) Na temelju odluke iz stavka 11. ovoga članka i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu.

(m) Ugovor o zakupu iz stavka 12. ovoga članka smatra se ovršnom ispravom.

(n) Kriteriji odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja, utvrđuju se redoslijedom kako je navedeno:

a. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu

b. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

c. ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađa od 41 godinu

d. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje dvostrukog iznosa zakupnine.

(o) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu odmora, rekreacije i sporta (trim staze, staze za jahanje, privremeni sportski tereni, stolovi i klupe za odmor i sl.) i postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska, drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m², smatra se osoba koja ponudi najviši iznos zakupnine.

(p) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta  u svrhu iz stavka 15. ovog članka ima dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao obveze iz ugovora o zakupu.

(q) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji smatra se koja ponudi najviši iznos zakupnine.

(r) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 17. ovog članka redoslijedom kako je navedeno ima osoba koja:

a) ima ugovorenu proizvodnju/isporuku biomase

b) ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

c) ponudi najviši iznos zakupnine.

(s) Osoba iz stavka 14. točke 1., stavka 16.. i  stavka 18. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.

(t) Postupak za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje ministar propisuje pravilnikom.“.

Članak 16.

Iza članka 59. dodaje se novi članak 59 a. koji glasi:

„(1) Zakupnicima šumskog zemljišta na temelju važećeg Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja Ministarstvo može na zakupljenom šumskom zemljištu izdati suglasnost za izgradnju građevina i opreme namijenjene držanju stoke:

-  ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke

- nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija

-  pojila za stoku.

(2) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka se prilaže:

- važeći Ugovor o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja

- mišljenje javnog šumoposjednika

- lokacijska informacija

- dopuštenje tijela državne uprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite prirode ukoliko se izgradnja građevina i opreme planira na zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(3) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka uz dokumentaciju navedenu u stavku 2. ovog članka obavezno se prilaže i:

- geodetski prikaz s ucrtanom površinom zahvata u prostoru ovjeren od strane ovlaštenog inženjera geodezije

- mišljenje nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi prostornog planiranja.

- mišljenje nadležnog tijela sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.

(4) Suglasnost iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka izdaje se za izgradnju jedne nadstrešnice za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane po važećem Ugovoru o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.

(5) Zakupnik šumskog zemljišta obvezan je ukloniti građevine i opremu iz stavka 1. ovog članka sa zakupljenog šumskog zemljišta po istek u ili raskid u Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.“.

Članak 17.

U članku 61. stavku 2. brojka:“11.“ zamjenjuje se brojkom:“10“.

U stavku 3. brojke: 7. i 10.“ zamjenjuju se brojkama:“6. i 9.“.

U stavku 5. brojke: 7. i 10.“ zamjenjuju se brojkama:“6. i 9.“.

Stavci 7. i 8. mijenjaju se i glasi:

„(7) Ako se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članka 51., osnivanje prava građenja iz članka 53. i osnivanje prava služnosti iz članka 58. ovoga Zakona vrši bez naknade, po pravomoćnosti akta o izdvajanju drvna masa pripada javnom šumoposjedniku.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točke c), članka 52. ovoga Zakona i u slučaju izdvajanja radi darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske jedinicama lokalne ili regionalne/područne Samouprave, ne plaća se Naknada.“.

Članak 18.

Iza članka 64. dodaje se članak 64 a. koji glasi:

„Troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu parničnih, izvanparničnih, zemljišnoknjižnih, upravnih ili izvansudskih postupaka, kao i svih drugih s tim povezanim troškova, snosi javni šumoposjednik.“.

Članak 19.

U članku 65. stavku 1. riječi: „7.500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „995.421,06 eura“.

U stavku 6. iza riječi: „članka“ briše se zarez i dodaje se točka, riječi: „ ako obveznik ne dostavi obračun naknade“ brišu se.

Članak 20.

Naslov iznad članka 66. mijenja se i glasi: „Način obračuna i rokovi uplate naknade“.

Članak 66. mijenja se i glasi: 

„(1) Ministarstvo na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja vrši obračun i zaduženje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Ako obveznik najkasnije do dana predaje završnog računa ne uplati u državni proračun naknadu iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće postupak prisilne naplate naknade zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine.“.

Članak 21.

U članku 67. stavku. 6. zarez iza riječi „šume“ i riječi: „obrazac za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume“ brišu se.

Članak 22.

U članku 79. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„ (6) Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.“.

Iza novog stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupiti će u skladu s prekršajnim zakonom.“.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:

„ (8) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.“.

Članak 23.

Članak 81. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 6.630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

3. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

4. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)

5. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

6. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

7.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i 5.)

8. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8.)

9. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

10. ne osigura zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te ne provodi šumski red (članak 44. stavak 1.)

11. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

12. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

13. dopusti otuđivanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (članak 56. stavak 1.)

14. dopusti neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta (članak 57.)

15. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

16. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.320,00 do 1.990,00 eura.“

Članak 24.

U članku 82. stavku 1. riječi: „ 30.000,00 do 70.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „3.980,00 do 9.290,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „7. 000,00 do 10.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „920,00 do 1.320,00 eura“.

Članak 25.

U članku 83. stavku 1. riječi: „ 10.000,00 do 30.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „5.000 ,00 do 7.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 920,00 eura“.

Članak 26.

Članak 84. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

3. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

4. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)

5. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

6. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

7.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i stavak 5.)

8. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8.)

9. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

10. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

13. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

16. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1.590,00 eura.“

Članak 27.

U članku 85. stavku 1. riječi: „ 10.000,00 do 30.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „5.000 ,00 do 8.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 1.060,00 eura“.

Članak 28.

U članku 86. stavku 1. riječi: „5. 000,00 do 15.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 1.990,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „3.000 ,00 do 5.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „390,00 do 660,00 eura“.

Članak 29.

Članak 87. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

4.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i 5.)

5. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8.)

6. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

7. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

8. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

9. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

10. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

11. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 530,00 do 920,00 eura.“.

Članak 30.

U članku 88. stavku 1. riječi: „7. 000,00 do 15.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „920,00 do 1.990,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „3.000 ,00 do 5.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „390,00 do 660,00 eura“.

Članak 31.

U članku 89. stavku 1. riječi: „5. 000,00 do 10.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 1.320,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „2.000 ,00 do 4.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „260,00 do 530,00 eura“.

Članak 32.

Članak 90. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 3.980,00 do 9.290,00 eura kaznit će se za prekršaj Javna ustanova ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

3. ne izradi šumskogospodarski plan, redovito ga ne obnovi ili revidira (članak 29. stavak 8.)

4. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

5. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

6. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

7. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1.)

8. u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 6.)

9. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

10. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

11.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i 5)

12. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8.)

13. ne prikuplja podatke o šumskim požarima (članak 43. stavak 2.)

14. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

15. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)

16. ne ukloni otpad iz šume (članak 45. stavak 4.)

17. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

18. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

19. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

20. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

21. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

22. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura.“.

Članak 33.

Članak 91. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 3.980,00 do 9.290,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2. ne unese u Registar podatke o doznaci stabala odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica)(članak 30. stavak 4.)

3. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavci 1. i 2.)

4. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1. i 2.)

5. šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

6. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

7. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

8.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i 5.)

9. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8)

10. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

11. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)

12. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

13. ako se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 6.)

14. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

15. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

16. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

17. ako kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59. stavak 8)

18. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

19. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura.“

Članak 34.

Članak 92. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. drvne i nedrvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)

3. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova ne obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

4. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

5. počini odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

6.  krči šumu bez dozvole Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela (članak 39. stavak 2. i 5.)

7. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje ili ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje i ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7. i 8.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

9. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)

10. se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 6.)

11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske izrađuje ogrjevno drvo iz posječenih stabala (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu) bez da je osposobljena i/ili bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)

13. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

14. ako neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

15. ako kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59. stavak 8)

16. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

17. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).“

Članak 35.

Članak 93. briše se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 36.

Ministar će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu („Narodne novine“, br. 71/19.), Pravilnik o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma („Narodne novine“, br. 70/21.) i Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 97/18., 101/18., 31/20. i 99/21.) s odredbama ovoga Zakona te donijeti Pravilnik o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 37.

(1) Do donošenja Pravilnika o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ostaje na snazi Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/19.).

(2) Svi postupci započeti po odredbama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske dovršiti će se po odredbama te Uredbe .

(3) Upravni i drugi postupci započeti prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 68/18., 115/18., 98/19. 32/20. i 145/20.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 38.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se iznimka u definiciji šume i šumskog zemljišta prema kojoj se bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, koje se nalaze u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja , a više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju šumom i šumskim zemljištem u smislu ovog Zakona. Predmetna odredba odnosi se na bivše vojne nekretnine koje su temeljem Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO postale vlasništvo Republike Hrvatske na kojima se nalaze vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, neovisno o tome što su suvislo obrasle šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem odnosno što su u katastru predmetne nekretnine opisane kulturom šuma. Predmetna odredba omogućuje tijelu nadležnom za raspolaganje državnom imovinom nadležnosti u postupcima rješavanja imovinskopravnih odnosa. Na ovaj način opisani postupci će se provoditi isključivo pri jednom tijelu što će značajno ubrzati iste te omogućiti daljnje investicijske projekte.

Uz članak 2.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 12. stavka 3. važećeg Zakona na način da se preciznije propisuje pravna osnova za donošenje rješenja o osnivanju novih gospodarskih jedinica, promjenama postojećih granica gospodarskih jedinica kao i mogućnost promjene naziva istih prvenstveno iz razloga što su imena pojedinih gospodarskih jedinica ista ili slična.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se da tijelo nadležno za zaštitu prirode sukladno propisu kojim se uređuje područje zaštite prirode može dopustiti radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije, park šuma. U opisanim kategorijama zaštite prirode sukladno Programima zaštite, njege i obnove šuma utvrđuju se  zahvati na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode. Isti ne propisuju radove gospodarenja šumama za koje tijelo nadležno za zaštitu prirode u pojedinim slučajevima može smatrati da su neophodni pri očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Uz članak 4.

Ovim člankom određeno je da programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode  moguća je  izvanredna revizija programa gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže.   Naime, programi gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika  izvršavaju se u malom opsegu jer je u njihovoj dispoziciji provođenje radova gospodarenja odnosno ne radi se plan sječe po godinama pa bi se izvanredne revizije trebale provoditi često i gotovo za svaku gospodarsku jedinicu što ne bi bilo ni gospodarski ni ekonomski isplativo.

Do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka u prvoj godini važenja i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana, obavlja se bez ograničenja, osim korištenja nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda može se obavljati u periodu do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana bez ugroze stabilnost ekosustava i bioraznolikosti te bez umanjenja općekorisnih funkcija šuma.

Uz članak 5.

Ovim člankom određeno je da se Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja komisije za provedbu ispitnog postupka o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a komisiju osniva Ministarstvo. Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja komisije za provedbu ispitnog postupka o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a komisiju iz reda šumarskih stručnjaka osniva Ministarstvo. Isto tako određeno je kako je Ministarstvo nadležno za izradu te redovitu obnovu ili reviziju šumskogospodarskih planova za male šumoposjednike. Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada komisije,  za pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristite javnopravna tijela i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, terete Korisnika.

Uz članak 6.

Ovim člankom uvodi se obveza licenciranim izvoditeljima šumarskih radova u roku od 24 sata unosa podataka o doznaci stabala i upisa podataka s izdanih teretnih listova (popratnicama) u Registar za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika koja je vlasništvo Ministarstva poljoprivrede. Ti podaci/evidencije su nužni za praćenje sljedivosti drva i proizvoda od drva te predstavljaju temelj za izvršenje obveza izvještavanja domaćih i međunarodnih institucija. Predmetna odredba pobliže je opisana člankom 29. Pravilnika o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu („Narodne novine“ broj: 71/19.) i ovim putem, a radi usuglašavanja zakonodavnog okvira šumarstva vezano za unaprjeđenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika, odredba postaje dijelom Zakona o šumama.

Uz članak 7.

Ovim člankom se određuje da u slučaju kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika proglašava Urbanu šumu kao šumu posebne namjene na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska .

Uz članak 8.

Ovim člankom se određuje da zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova. Odredbama važećeg Zakona propisano je da mali i srednji šumoposjednik zahtjeve za doznaku stabala podnose Ministarstvu. Predlaže se da srednji šumoposjenik (šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20  a manjom od 300 ha) podnosi zahtjev za doznaku stabala licenciranom izvoditelju šumarskih radova jer sam snosi troškove doznake, a licencirani izvoditelj je dužan, u skladu s člankom 30. stavkom. 4. važećeg Zakona, upisivati podatke o doznaci stabala u Registar. Na ovaj način se skraćuje postupak doznake i izbjegava suvišno administriranje. Ministarstvo će i dalje primati zahtjeve za doznaku malih šumoposjednika jer u skladu s člankom 68. važećeg Zakona ima obvezu financiranja doznake stabala pa stoga i dužnost kontrole dokumentacije kojom mali šumoposjednik dokazuje pravo na podnošenje zahtjeva .

Uz članak 9.

Ovim člankom omogućava se krčenje šuma u svrhu: izgradnje šumske infrastrukture, u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju, ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni, ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje, svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova te ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta. Krčenje u svrhu izgradnje šumske infrastrukture podnosi šumoposjednik te pravne i fizičke osobe radi povećanja otvorenosti šume u svrhu kvalitetnijeg i učinkovitijeg gospodarenja šumama. Dozvolu za krčenje šuma svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju izdaje Ministarstvo na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode. Sukladno posebnim propisima iz djelokruga zaštite prirode potrebno je predvidjeti mogućnost donošenja dozvole o krčenju degradiranih oblika šume (šibljaci) u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju.  Zahtjev za krčenjem  u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode. Ministarstvo može dozvoliti krčenje šuma radi interesa Republike Hrvatske kada se šuma ili šumsko zemljište treba privesti drugoj namjeni, a za koju se ne izdaje akt/dozvola sukladno propisu iz područja prostornog uređenja, kao što su na primjer različiti zahvati u prostoru radi osiguranja mjera zaštite od poplava. Krčenje šuma može se dozvoliti ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje sukladno posebnim propisima.

Dozvolu za krčenje šuma u svrhu izgradnje šumske infrastrukture, u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka, ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni te ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje izdaje Ministarstvo dok dozvolu za krčenje šuma u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova, na primjer lokacijska dozvola te dozvolu za  krčenje potrebno radi izgradnje građevina izvan obuhvata građevinskog područja bez akta za provedbu prostornog plana, izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanja povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo. Za krčenje šuma u vlasništvu privatnih šumoposjednika koje je u obuhvatu građevinskog područja ne izdaje se dozvola za krčenje šuma već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo. Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje iz razloga određivanja vremenskog okvira pretpostavljenog za izvođenje zahvata u prostoru. Ako se šuma pokrči a zemljište se ne privede namjeni, na trošak podnositelja zahtjeva za krčenje, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine od proteka roka od dvije godine nakon izvršenog krčenja šume. Stručne poslove donošenja dozvole o krčenju u upravnom tijelu županije odnosno Gradu Zagrebu obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva. Podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje, Ministarstvo i nadležno upravno tijelo upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti. Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se mogućnost izdvajanja šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske rješenjem Ministarstva koje je upravni akt, tko pokreće zahtjev za izdvajanje; tko raspolaže izdvojenim zemljištem; poseban uvjet za izdvajanje dijela katastarske čestice; kada se ne provodi izdvajanje nego se osniva pravo građenja za osnivanje planirane svrhe te uvjeti za to; izdvajanje koje provodi Vlada Republike Hrvatske te iznimka prema kojoj se ne provodi izdvajanje nego se osniva pravo građenja za ostvarenja strateškog projekta i tko provodi postupak za to; iznimka koja dopušta izdvajanje manjeg dijela površine koja nije veća od 4 % ukupnog obuhvata golf igrališta iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe investicijskog projekta izgradnje golf igrališta, koje se šume i šumska zemljišta proglašavaju  šumom posebne namjene te način izdvajanja šume i/ili šumskih zemljišta privatnih šumoposjednika. Ukinut je administrativni uvjet da je za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske neophodno pribaviti mišljenje iz članka 40. ovog Zakona jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata. Protiv rješenja o izdvajanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Uz članak 11.

Ovim člankom dopunjuje se važeći Zakon na način da se dodaje članak 51 a. kojim  se propisuje mogućnost provođenja upravnog postupka izdvajanja odnosno rješavanja imovinskopravnih odnosa za pojedinu šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske izvan granica građevinskog područja. Ministarstvo može pojedinu šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, sukladno posebnom propisu, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, na temelju akta donesenog radi provedbe dokumenta prostornog uređenja, izdvojiti iz šumskogospodarskog područja odnosno izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti pravo vlasništva ako za to postoji interes Republike Hrvatske. Za predmetno izdvajanje iz šumskogospodarskog područja mora biti utvrđen interes sukladno posebnom propisu, kao što su propisi nadležni za gospodarenje vodama, cestama, željeznici i dr. Izdvajanje šuma i šumskog zemljišta odnosno izdvajanje i prijenos prava vlasništva istih uvjetovano je odredbama posebnih propisa koji određuju pravni status građevina. Ovom odredbom omogućit će se izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, u slučaju promjene pravnog statusa nekretnine (npr. javna cesta sukladno odredbama Zakona o cestama) ili izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske i prijenos prava vlasništva kada je posebnim propisom određena promjena prava vlasništva (npr. upis nerazvrstane ceste sukladno posebnom propisu koji određuje pravni status nerazvrstane ceste sukladno odredbama Zakona o cestama). Opisana intervencija u Zakon o šumama je neophodna kako bi se omogućili investicijski projekti izvan granica građevinskog područja u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture od interesa Republike Hrvatske (ceste, željeznička infrastruktura i sl.).

Uz članak 12.

Ovim člankom određuje se obveza javnog šumoposjednika, Ustanove, Pravne osobe ili Korisnika šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske da nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu preda popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar na promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište. Predmetnom dopunom ubrzava se i pojednostavljuje sređivanje neusklađenosti načina uporabe katastarskih čestica u katastarskim operatima.

Uz članak 13.

Ovim člankom određeno je da u postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnom propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Ovom odredbom omogućuje se sudjelovanje Ministarstva u svim postupcima promjena u katastru zemljišta za razliku od odredbe važećeg Zakona koja je bila usmjerena isključivo na parcelaciju šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, osim u postupcima parcelacije koji se provode  prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Naime, u postupcima koji se provode prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje uključeno je i javnopravno tijelo nadležno za šume i šumsko zemljište. Ti postupci provode se u skladu s prostornim planovima prilikom čije izrade je također sudjelovalo imenovano tijelo.

Stoga predmetni izuzetak predstavlja administaratino skraćenje postupka. Opisanom odredbom onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od 1 ha osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, u slučajevima nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica. Ovom odredbom uvodi se ograničenje diobe šuma i šumskog zemljišta koje je neophodno radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti šuma.

Uz članak 14.

Ovim člankom briše se odredba važećeg Zakona kojom se uređuje zamjena šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske sa šumama u vlasništvu drugih osoba. Predmetna odredba važećeg Zakona pokazala se neprovedivom u praksi zbog nezainteresiranosti prvenstveno privatnih šumoposjednika za predmetnu mogućnost zamjene. Usitnjenost i veličina šuma, a posebno vlasnička struktura šuma u vlasništvu drugih osoba predstavlja nepremostiv problem pri realizaciji zamjene.

Uz članak 15.

Ovim člankom određuje se postupak davanja u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja kao i ostalim gospodarstvenicima. Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni, mogu se davati u zakup. Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu: odmora, rekreacije i sporta, pašarenja, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m² i osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji. Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koja su zaštićena prema posebnom propisu te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima. Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta provodi javni šumoposjednik putem javnog poziva za prikupljanje ponuda. Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta. Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva, donosi javni šumoposjednik. Na temelju odluke i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu. Kriteriji odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja, utvrđuju se redoslijedom kako je navedeno: ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu, ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv, ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađa od 41 godinu i ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje dvostrukog iznosa zakupnine. Postupak  za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje ministar propisuje pravilnikom. Opisanim izmjenama omogućuje se brže raspisivanje javnih poziva za prikupljanje ponuda za zakup šumskog zemljišta kao i dodatni kriteriji neophodni za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se mogućnost izdavanja suglasnosti za postavljanje ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke, nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija te pojila za stoku. Navedeno je neophodno kako bi se poljoprivrednicima/stočarima omogućio na zakupljenim površinama šumskog zemljišta postavljanje jednostavnih i drugih građevina kojima će se omogućiti opstojnost proizvodnje. Građevine opisane u ovome članku propisane su odredbom članka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) koji se omogućava izgradnja opisanih zahvata u prostoru bez izdavanja građevinske dozvole i glavnog projekta. Ministarstvo, nakon dostavljenog zahtjeva i propisane dokumentacije, može izdati suglasnost za postavljenje opisanih jednostavnih objekata. Po jednom važećem Ugovoru o zakupu šumskog zemljišta moguće je postavljanje jedne nadstrešnice za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane.

Uz članak 17.

Ovim člankom mijenjaju se stavci 7. i 8. članka 61. važećeg Zakona.

Stavkom 7. predmetnog članka predlaže se da po pravomoćnosti akta, drvna masa u slučajevima kada se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članka 51. važećeg Zakona, osnivanje prava građenja iz članka 53. važećeg Zakona i osnivanje prava služnosti iz članka 58. važećeg Zakona vrši bez naknade, pripada javnom šumoposjedniku. Naime, javni šumoposjednik gospodari šumom i šumskim zemljištem u ime vlasnika Republike Hrvatske te prilikom izdvajanja, osnivanja prava građenja ili prava služnosti bez plaćanja naknade za isto drvna masa pripada javnom šumoposjedniku. Stavkom 8. predmetnog članka predlaže se da u slučaju darovanja nekretnina u vlasništvu Republika Hrvatska jedinicama lokalne ili regionalne/područne samouprave iste ne plaćaju naknadu za izdvajanje predmetnih nekretnina. Darovanje nekretnina provodi se sukladno posebnom propisu i provodi ga tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom.

Uz članak 18.  

Ovim člankom određuje se da troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu parničnih, izvanparničnih, zemljišnoknjižnih, upravnih ili izvansudskih postupaka, kao i svih drugih s tim povezanim troškova, snosi javni šumoposjednik. Opisane troškove nije racionalno i gospodarski oportuno podmirivati kroz proračunska sredstva za rješavanje imovinskopravnih odnosa Republike Hrvatske na šumama i šumskim zemljištima jer je isto moguće podmiriti iz prihoda kojeg ostvaruju Hrvatske šume d.o.o. koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i koje sukladno odredbama ovog Zakona gospodare šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Uz članak 19.  

Zbog uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, predloženom izmjenom novčana kazna određena je na temelju općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura propisuje se u eurima. Predlaže se ukidanje obveze dostave obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma u svrhu administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata te radi provedbe poslova državne uprave po službenoj dužnosti.

Uz članak 20.

Ovim člankom određeno je brisanje dijela odredbe radi ukidanja obveze dostave obrasca, slijedom čega nije potrebno propisivati niti njegov izgled i sadržaj. Naime, Ministarstvo na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja vrši obračun i zaduženje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Isto tako, Ministarstvo pokreće postupak prisilne naplate naknade, putem nadležnog državnog odvjetništva, zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine ako obveznik najkasnije do dana predaje završnog računa ne uplati u državni proračun naknadu iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona.

Uz članak 21.

Predlaže se brisanje dijela odredbe radi ukidanja obveze dostave obrasca za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume.

Uz članak 22.

Ovom odredom određuje se da žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja državnog inspektora.

Ovom odredbom omogućava se šumarskim inspektorima određivanje upravne mjere te se određuje rok, u slučaju prekršaja ili počinjenja kaznenog djela, u kojemu je inspektor dužan u roku od 15 dana od završetka nadzora izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.

Uz članke 23. do 34.

Ovim člancima propisuje se konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) uz primjenu općih pravila za preračunavanje.

Uz članak 35 .

Ovim člankom briše se prekršajna odredba iz razloga što je prestala potreba sankcioniranja obveznika uslijed ukidanja obveze dostave obrasca temeljem kojega je provođen obračun naknade.

Uz članak 36.

Propisuje se obveza i rok u kojem će nadležni čelnik tijela uskladiti odredbe podzakonskih propisa s odredbama ovoga Zakona te donijeti novi podzakonski akt.

Uz članak 37.

Propisuje se odredba kojom Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ostaje na snazi do donošenja Pravilnika o zakupu šumskog zemljišta.

Propisuje se način postupanja s postupcima koji su u tijeku do dana donošenja ovog Zakona.

Uz članak 38.

Propisuje se objava u Službenom glasilu Republike Hrvatske i stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Šuma i šumsko zemljište

Članak 5.

(1) Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.

(2) Šumom se smatraju i: šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskog kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

(3) Šumom se ne smatraju: odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 0,1 ha; šumski rasadnici; šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa te sjemenski izvor ako stablo ili grupa stabala nisu sastavni dio šumskog kompleksa; zaštitni pojasevi šumskog drveća površine manje od 0,1 ha ili širine manje od 20 m; drvoredi, parkovi u naseljenim mjestima, botanički vrtovi i arboretumi; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova unutar šumskih kompleksa širine veće od 5 m i kulture kratkih ophodnji na poljoprivrednom zemljištu.

(4) Šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja.

Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske

Članak 12.

(1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.

(2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.

(3) Na zahtjev stranke, o osnivanju novih gospodarskih jedinica te promjenama postojećih granica Ministarstvo odlučuje rješenjem.

(4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima

Članak 24.

Osoba koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, dužna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te njihovu provedbu.

Članak 28.

(1) Osnovom područja planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.

(2) Osnova gospodarenja propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i Ustanove za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.

(3) Program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima, analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelje provedbe plana za gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i privatnih šumoposjednika za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), te planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.

(4) Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice privatnih šumoposjednika za razdoblje deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.

(5) Program zaštite, njege i obnove šuma utvrđuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako nije formirana zasebna gospodarska jedinica za šume, u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma Programi zaštite, njege i obnove šuma sastavni su dio šumskogospodarskih planova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuje zahvate za šumske sjemenske objekte tipa »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran« za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(8) Program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane kada su formirane zasebne gospodarske jedinice, za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(9) Program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(10) Šumskogospodarski planovi iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga članka podliježu postupku izvanredne revizije.

(11) Šumskogospodarski planovi u postupku odobravanja i nakon odobrenja dostupni su javnosti.

(12) Šumskogospodarski planovi nakon isteka važenja trajno se pohranjuju.

(13) Iznimno od odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka, do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana.

(14) Sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjete za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.

Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova

Članak 29.

(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.

(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.

(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.

(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.

(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.

(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.

(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Ministarstvo

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika.

(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.

(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.

(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Evidencije o izvršenim radovima

Članak 30.

(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo.

Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene

Članak 33.

(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.

(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.

(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili privatnog šumoposjednika.

(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.

(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Doznaka stabala

Članak 36.

(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.

(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.

(3) Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Ministarstvu.

(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem

(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Ministarstvo.

(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor .

Krčenje šuma

Članak 39.

(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provede zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanja povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.

(5) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(6) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(7) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(8) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Izvođenje šumarskih radova

Članak 50.

(1) Šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ovlašteni inženjeri.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dio šumarskih radova privatni šumoposjednici mogu izvoditi samostalno.

(3) U šumama u vlasništvu Republike Hrvatske fizičke osobe (lokalno stanovništvo) mogu izrađivati ogrjevno drvo iz posječenih stabala uz obveznu uspostavu šumskoga reda (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuju potpisanom izjavom.

(4) Vrstu šumarskih radova, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno ministar propisuje pravilnikom.

Izdvajanje šume i šumskog zemljišta i osnivanje prava građenja

Članak 51.

(1) Šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo rješenjem može izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja:

a) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja

b) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu građevne čestice nužne za redovitu uporabu građevine ozakonjene sukladno posebnom zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

c) ako je na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske planirana izgradnja vojnih građevina za potrebe obrane Republike Hrvatske i potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte.

(2) Šuma i šumsko zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, ne mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske.

(3) Postupak iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka pokreće se na zahtjev Tijela.

(4) Postupak iz stavka 1. točke c) ovoga članka za potrebe interesa obrane Republike Hrvatske pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za obranu, a za potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte pokreće se na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za unutarnje poslove.

(5) Šumama i šumskim zemljištima koja su sukladno ovom članku izdvojena, od trenutka izdvajanja raspolaže Tijelo u skladu s posebnim propisom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

(6) Kada se traži izdvajanje dijela katastarske čestice, uz zahtjev iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice.

(7) Iznimno od odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je Prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih građevina ostaju u šumskogospodarskom području i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(8) Pravo građenja iz stavka 7. ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih građevina.

(9) Vlada može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe strateškog investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu.

(10) Iznimno od odredbe stavka 9. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf i drugu sportsko-rekreacijsku građevinu strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(11) Na zahtjev Tijela, šumsko zemljište na kojem je planirana izgrađenost zgradama (ugostiteljsko turističke smještajne građevine) u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf iz stavaka 7. i 10. ovoga članka, površine koja nije veća od 4% ukupnog obuhvata igrališta za golf, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe izgradnje igrališta za golf, a zemljištem nakon izdvajanja raspolaže Tijelo sukladno posebnom propisu o upravljanju državnom imovinom.

(12) Šume i šumska zemljišta iz stavaka 7. i 10. ovoga članka proglašavaju se šumom posebne namjene.

(13) Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno posebnom propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.

(14) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe i uključivanje zemljišta u šumskogospodarsko područje

Članak 52.

(1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na temelju mišljenja povjerenstva koje imenuje ministar, sastavljenog od stručnjaka šumarske i agronomske struke, nakon izvršenog očevida, procjene troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te propisa šumskogospodarskog plana, kao i ostale dokumentacije u vezi sa zemljištem o kojem se odlučuje.

(3) Pojedino zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, te sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno ovome Zakonu.

(4) Za zemljište iz stavka 3. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredno zemljište.

(5) Pojedino zemljište u privatnom vlasništvu koje je uvršteno u šumskogospodarski plan, a koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi privođenja poljoprivrednoj vrsti uporabe.

(6) Osoba na čiji zahtjev se zemljište iz stavka 5. ovoga članka izdvoji iz šumskogospodarskog područja obvezna je zemljište privesti jednoj od poljoprivrednih vrsta uporabe u katastru u roku od dvije godine.

(7) Zemljište iz stavka 3. ovoga članka, za koje je pribavljena suglasnost iz stavka 4. ovoga članka, uključuje se u šumskogospodarsko područje u postupku odobravanja šumskogospodarskih planova sukladno članku 29. ovoga Zakona.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i suglasnost na prijedlog parcelacije

Članak 54.

(1) Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na šumama i šumskom zemljištu između Republike Hrvatske i drugih osoba može se provesti na temelju sporazuma koji sklapaju suvlasnici.

(2) U postupcima parcelacije zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na prijedlog parcelacijskog elaborata.

Zamjena šuma i šumskih zemljišta

Članak 55.

(1) Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti sa šumama u vlasništvu drugih osoba, ako su na području iste ili susjedne gospodarske jedinice, u svrhu okrupnjivanja šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Na temelju prethodnog mišljenja javnog šumoposjednika, Ustanove i drugih nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska Ministarstvo donosi odluku o zamjeni šuma i šumskih zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, a ugovor o zamjeni nekretnina u ime Republike Hrvatske sklapa ministar.

(3) Postupak i mjerila za zamjenu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz ovoga članka Vlada propisuje uredbom.

Zakup šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 59.

(1) Šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, mogu se davati u zakup.

(2) Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu:

a) odmora, rekreacije i sporta

b) pašarenja

c) postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m²

d) osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji.

(3) Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi javni šumoposjednik.

(4) Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu iz stavka 3. ovoga članka te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta.

(5) Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka, donosi javni šumoposjednik.

(6) Na temelju odluke iz stavka 5. ovoga članka i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu.

(7) Ugovor o zakupu iz stavka 6. ovoga članka smatra se ovršnom ispravom.

(8) Mjerila za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu Vlada propisuje uredbom.

Naknada za šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 61.

(1) Za izdvojene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, prenesena ili ograničena prava nad šumom i šumskim zemljištem te privremeno zauzimanje šumskoga zemljišta plaća se naknada koja se sastoji od naknade za šume, naknade za šumsko zemljište i naknade za smanjenje općekorisnih funkcija šuma (u daljnjem tekstu: Naknada), osim ako je odredbama ovoga Zakona drukčije propisano.

(2) Za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točaka a) i b) te stavka 11. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a prihod je državnog proračuna te se upotrebljava za optimalan doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.

(3) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 7. i 10. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu u dijelu koji se odnosi na naknadu za šume i naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šuma plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a pripada javnom šumoposjedniku odnosno Ustanovi koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem te su je dužni upotrijebiti za kupnju šume i/ili šumskog zemljišta u ime i za račun Republike Hrvatske, za podizanje novih šuma, protupožarnu zaštitu i sanaciju opožarenih površina šuma i/ili šumskih zemljišta.

(4) Naknada u postupcima osnivanja služnosti na šumi i šumskom zemljištu i davanja u zakup šumskog zemljišta, u vlasništvu Republike Hrvatske, pripada javnom šumoposjedniku.

(5) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 7. i 10. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne plaća se Naknada u dijelu koji se odnosi na naknadu za šumsko zemljište.

(6) Obvezu plaćanja, obroke plaćanja i rok za uplatu Naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje Tijelo svojim aktom.

(7) Ako se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članaka 51. i 53. ovoga Zakona vrši bez naknade, po pravomoćnosti akta o izdvajanju drvna masa zatečena na šumi i šumskom zemljištu pripada javnom šumoposjedniku.

(8) Za izdvajanje prema članku 51. stavku 1. točki c) i članku 52. ovoga Zakona Naknada se ne plaća.

(9) Način izračuna Naknade iz stavka 1. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

Naknada za općekorisne funkcije šuma

Članak 65.

(1) Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod ili primitak veći od 7.500.000,00 kuna plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini od 0,024% od ukupnog prihoda ili ukupnog primitka, i uplaćuje se u državni proračun za namjene iz članka 68. ovoga Zakona tromjesečno i po završnom računu.

(3) Za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koji su porezni obveznici po tonaži broda određeni sukladno posebnom propisu, ukupni godišnji prihod se prije obračuna nastale obveze na ime naknade za općekorisne funkcije šuma umanjuje za prihod ostvaren od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda.

(4) Poslove obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis fizičkih osoba – obveznika poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti te pravnih osoba koje su obveznici poreza po tonaži broda, s iskazanim iznosima primitaka odnosno prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda, u svrhu obavljanja poslova obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka te je dužna podatke dostaviti u tekućoj godini za prethodnu godinu, po isteku roka za zaprimanje i unos podataka u evidencije Ministarstva financija, Porezne uprave.

(6) Financijska agencija dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, s iskazanim iznosima prihoda, koje podatke Ministarstvo koristi za obračun i naplatu naknade iz stavka 1. ovoga članka, ako obveznik ne dostavi obračun naknade.«.

Način i predaja obračuna i rokovi uplate naknade

Članak 66.

»(1) Obračun naknade obveznik sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, i dostavlja do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te je u istom roku dužan platiti razliku naknade.

(2) Obveznik kojemu je poslovna godina različita od kalendarske dostavlja obračun naknade četiri mjeseca nakon zadnjeg dana poslovne godine te je u istom roku dužan platiti razliku naknade.

(3) Obračun naknade obveznik dostavlja Ministarstvu na obrascu za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(4) Ako obveznik ne uplati naknadu u roku i na račun iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće postupak prisilne naplate naknade zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine.«.

Članak 67.

»(1) Registar obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šume (u daljnjem tekstu: Registar obveznika) je središnja elektronička baza podataka o obveznicima plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Registar obveznika vodi Ministarstvo.

(3) Na temelju podataka u Registru obveznika Ministarstvo utvrđuje plaća li obveznik naknadu na način i u rokovima propisanim člankom 65. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Podatke iz Registra obveznika Ministarstvo izdaje na zahtjev obveznika.

(5) Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće prekršajni postupak protiv obveznika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona i odgovorne osobe obveznika koji nisu dostavili Ministarstvu obračun naknade sukladno rokovima iz članka 66. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(6) Način obračuna i rokove uplate naknade za općekorisne funkcije šume, obrazac za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka iz Registra obveznika ministar propisuje pravilnikom.

Nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom

Članak 79.

(1) Nakon provedenoga inspekcijskog nadzora inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim činjenicama.

(2) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(4) Inspektor će donijeti rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje u slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.

(5) Protiv rješenja šumarskih inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu.«

(6) Ako inspektor utvrdi kako je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.

Prekršaji javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe

Članak 81.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 14.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje te ako zemljište ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

7. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

8. ne osigura zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te ne provodi šumski red (članak 44. stavak 1.)

9. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

10. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)

11. dopusti otuđivanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (članak 56. stavak 1.)

12. dopusti neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta (članak 57.)

13. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

14. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 82.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 4. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva (članak 41. stavak 1.)

6. ne osiguraju izravno čuvanje šuma (članak 44. stavci 3. i 8.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 83.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

2. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)

3. ne prikuplja podatke o šumskim požarima i ne prijavi njihov nastanak (članak 43. stavci 2. i 4.)

4. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

5. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume (članak 45. stavci 3. i 4.)

6. šumarske radove ne izvode osposobljene fizičke osobe uz nadzor pravne osobe (članak 50. stavak 3.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 7000,00 kuna.

Prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika

Članak 84.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 14.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

7. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

8. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

9. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)

10. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

11. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

12. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 do 12.000,00 kuna.

Članak 85.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva, osim srednjeg šumoposjednika (članak 41. stavak 1.)

6. ne provodi šumski red (članak 44. stavak 2.)

7. ne osigura čuvanje šuma (članak 44. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 8000,00 kuna.

Članak 86.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)

2. ne prikuplja podatke o šumskim požarima osim srednjih šumoposjednika (članak 43. stavci 2. i 4.)

3. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

4. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume (članak 45. stavci 3. i 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna.

Prekršaji malih šumoposjednika

Članak 87.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. ne sanira ili umjetno obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

4. zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

5. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

6. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

7. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)

8. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

9. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

10. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 4000,00 do 7000,00 kuna.

Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 7000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

5. ne osigura izravno čuvanje šuma (članak 44. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna.

Članak 89.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

2. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume (članak 45. stavci 3. i 4.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000,00 do 4000,00 kuna.

Prekršaji Javne ustanove

Članak 90.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Javna ustanova ako:

1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2. ne izradi šumskogospodarski plan, redovito ga ne obnovi ili revidira (članak 29. stavak 8.)

3. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

4. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

5. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

6. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1.)

7. u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 6.)

8. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

9. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

10. zemljište na kojem je izvršila krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

11. ne prikuplja podatke o šumskim požarima (članak 43. stavci 2. i 4.)

12. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

13. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)

14. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

15. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

16. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50. stavak 4.)

17. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

18. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

19. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 do 10.000,00 kuna.

Prekršaji pravnih osoba koje nisu šumoposjednici

Članak 91.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavci 1. i 2.)

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1. i 2.)

4. šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

5. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

6. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

7. zemljište na kojem je izvršila krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

9. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)

10. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

11. ako se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 5.)

12. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

13. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50. stavak 4.)

14. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

15. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

16. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 do 10.000,00 kuna.

Prekršaji fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici

Članak 92.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)

3. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova ne obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

4. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

5. počini odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

6. zemljište na kojem je izvršila krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.)

7. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

8. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)

9. se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 5.)

10. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

11. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja radove pridobivanja drva iz šume isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje – samoizrada) bez da je osposobljena i/ili bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)

12. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50. stavak 4.)

13. ako neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

14. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

15. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

Članak 93.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja naknade iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona ako ne dostavi Ministarstvu obračun naknade ili ne provede plaćanje razlike naknade na način ili u roku iz članka 66. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi